Linkovi

Najnovije

Eksperti skeptični na tvrdnje republikanaca da bi Trump spriječio invaziju na Ukrajinu

Arhiv - Predsjednici SAD i Rusije Joe Biden i Vladimir Putin na sastanku u Ženevi u Švajcarskoj, 16. juna 2021.
Arhiv - Predsjednici SAD i Rusije Joe Biden i Vladimir Putin na sastanku u Ženevi u Švajcarskoj, 16. juna 2021.

U danima kada je postalo jasno da će ruski predsjednik Vladimir Putin narediti početak velike invazije na Ukrajinu, mnogi republikanski političari u Sjedinjenim Državama iskoristili su priliku da nagovijeste da Putin ne bi preduzeo takav korak da je Donald Trump i dalje američki predsjednik. 

To je argument sa kojim se neki stručnjaci za Rusiju slažu - samo ne iz razloga koje iznose republikanski kritičari predsjednika Joea Bidena, koji je demokrata.

Lindsey Graham
Lindsey Graham

Dominantni narativ među mnogima u Republikanskoj stranci u srijedu je definisao senator Lindsey Graham, koji je izjavio za Fox News: "Da je Trump predsjednik, ništa od ovih gluposti se ne bi dogodilo, jer morate da budete jaki. Kada ste slabi, sve se raspada. Biden je slab, a Trump je bio jak."

Međutim, Michael O’Hanlon​, direktor za istraživanja u Institutu Brookings i autor knjige: "Mimo NATO-a: Nova bezbjednosna arhitektura istočne Evrope", ne slaže se sa sa idejom da se Putin nekako plašio Trumpa.

"Jedini razlog što Putin možda ne bi želio da uradi ovo, u slučaju da je Trump i dalje predsjednik, ne bi bio strah od Trumpa", izjavio je on za Glas Amerike. "Razlog bi bile njegove simpatije prema Trumpu i želja da ne uradi ovo dok je na položaju lider sličan njemu po sklonosti ka autoritarnoj upravi."

Dok ističe da Putin snosi "stoprocentnu moralnu odgovornost" za konflikt u Ukrajini, O’Hanlon kaže da su korijeni Putinovih bezbjednosnih strahova zbog Ukrajine i širenja NATO-a ka istoku vrlo duboki. Oni se protežu kroz administracije brojnih američkih predsjednika, tokom kojih je NATO savez značajano rastao i primio u članstvo više država bivšeg Sovjetskog Saveza.

Pokušaji da se Putinova motivacija za akciju u Ukrajini svede na promjenu američke administracije su, u najboljem slučaju, pretjerano pojednostavljivanje stvari.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obraća se naciji 24. februara 2022.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obraća se naciji 24. februara 2022.

Amerika se vratila

"Tvorci ameirčke politike su odavno imali brojne indicije da je Ukrajina crvena linija za Moskvu", kaže Joshua Shifrinson​, saradnik Woodrow Wilson Centra u Washingtonu i profesor međunarodnih odnosa na Bostonskom univerzitetu.

Određeni događaji koji su pojačali rusku zabrinutost odigrali su se dok je Trump bio predsjednik, a ne Biden.

2019. godine, Ukrajina je usvojila amandman na svoj Ustav kojim kao strateški cilj definiše ulazak u NATO. Kada je aktuelni predsjednik Volodimir Zelenski stupio na dužnost te godine, iznio je plan kako da se ubrza nastojanje Ukrajine da se pridruži zapadnom savezu.

Shifrinson​ kaže da je podjednako moguće tvrditi da je Putin osjetio da je neophodno da reaguje - ne zbog Bidenove slabosti, već zbog njegove snažne podrške američkim saveznicima u NATO - organizaciji prema kojoj je Trump izražavao rezerve, i nagovještaja datih u ranih danima Bidenove administracije da je otvoren prema želji Ukrajine da se priključi savezu.

"Proglašenje da se 'Amerika vratila' i signal da je NATO članstvo za Ukrajinu na stolu, ili bi moglo da se jednog dana nađu na stolu, je možda Putina navelo na pomisao da treba da reaguje što prije", smatra Shifrinson​.

Međutim, kako dodaje, "želim da budem vrlo jasan - to ne znači da je Biden izazvao ruske aktivnosti. Ova invazija je u potpunosti izbor Rusije, i ona je nemoralna i ilegalna."

Afganistan kao pokretač

Još jedan narativ koji dolazi od mnogih republikanaca je povlačenje direktne linije između američkog povlačenja vojnika iz Afganistana prošle godine, i Putinove odluke da izvrši invaziju na Ukrajinu ove nedjelje.

Mitch McConnell
Mitch McConnell

Lider senatske manjine Mitch McConnell​ je rekao: "Mislim da je nesmotreno povlačenje iz Afganistana u augustu bilo signal Putinu, a možda i kineskom predsjedniku - da su SAD u povlačenju, da se na nju ne može osloniti, i to je bio poziv autokratama svijeta da je ovo možda dobar trenutak da načine svoje poteze."

"Definitivno ne mislim da ovo ima bilo kakve veze sa Afganistanom", izjavio je Jeffrey Edmonds​, istraživač CNA, think-tanka iz sjeverne Virginije koji se bavi pitanjima nacionalne bezbjednosti. "Velika većina događaja koji su pokrenuli Putinovu odluku se, po meni, odigrala tokom posjlednje dvije godine."

Među njima su izostanak napretka u razgovorima koji su se odnosili na rusku okupaciju Krima, ruska podrška separatističkim regijama u istočnoj Ukrajini, i bezbjednosna pomoć SAD i NATO Ukrajini.

"Stvari te prirode su iznenada kulminirale do tačke kada je Putin odlučio da iznese sve druge žalbe koje je imao decenijama, i u nekom trenutku tokom prošle godine odlučio da povuče veliki potez", ocijenio je Edmonds za Glas Amerike.

Arhiv - Predsjednik Donald Trump na brifingu u Bijeloj kući 20. aprila 2020.
Arhiv - Predsjednik Donald Trump na brifingu u Bijeloj kući 20. aprila 2020.

Trump se uključuje u diskusiju

Osim mišljenja političara i stručnjaka, sam Donald Trump nije propustio priliku da se saglasi da se invazija na Ukrajinu ne bi dogodila da je on predsjednik, i to poveže sa svojom lažnom tvrdnjom da su izbori 2020. bili pokradeni.

U srijedu uveče, nakon što je Putinovu odluku da uđe u Ukrajinu opisao kao "genijalnu", u obraćanju sa svog imanja na Floridi, Trump se pojavio na Fox Newsu dok je ruski napad bio u toku.

Voditeljica Laura Ingraham​ je pitala Trumpa da li je percepcija "slabosti" u Washingtonu uzrok napada.

"Mislim da ste potpuno u pravu", odgovorio je Trump. Govoreći o Putinu je dodao: "On bi bio zadovoljan mirom, ali sada vidi slabost, nekompetentnost i glupost ove administracije. Kao Amerikanac, ljut sam zbog toga i to me rastužuje. A sve se to dogodilo zbog namještenih izbora. To nikada nije smjelo da se dogodi."

See all News Updates of the Day

Dodik iz Rusije širi propagandu Kremlja i opravdava invaziju na Ukrajinu

Dodik tokom susreta sa Putinom u Kazanu 21. februara 2024.
Dodik tokom susreta sa Putinom u Kazanu 21. februara 2024.

Predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik koristi posjetu Rusiji i za širenje propagande Kremlja o invaziji na Ukrajinu govoreći kako Rusija štiti svoje interese i svoj narod.

Dodik, koji ove sedmice boravi Rusiji, u razgovoru za Russia Today je rekao kako je sretan što se još jednom susreo sa Putinom i da mu je poželio da ostvari sve pobjede, a koje su ujedno i pobjede Republike Srpske, jednog od dva entiteta Bosne i Hercegovine.

„Mi vjerujemo da je Rusija na pravoj strani slobode naroda, ljudi i država. Predsjednik Putin u tom smislu ostvaruje važnu misiju ovog vremena”, rekao je Dodik za Russia Today u gradu Kazan.

Kada je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu 24. februara 2022. godine, Putin je to nazvao „specijalnom vojnom operacijom” sa ciljem „denacifikacije” i „demilitarizacije” susjedne zemlje.

Zvaničnici Kremlja „specijalnom vojnom operacijom” nazivaju započetu agresiju na Ukrajinu.

O ruskoj ratnoj propagandi i štetnom ruskom utjecaju u Bosni i Hercegovini danas se govorilo u Sarajevu povodom druge godišnjice rata u Ukrajini.

„U tom kontekstu, najčešći narativ Ruske Federacije je da su zapadne zemlje krive za rusku invaziju na Ukrajinu”, kaže Denis Džidić, izvršni direktor Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine. „Tako se pokušava prebaciti odgovornost na EU i NATO te se podriva povjerenje i stvara euroskepticizam u BiH.”

Prema podacima UN-a, u Ukrajini je ubijeno najmanje 10.000 civila, dok je oko 6,5 miliona Ukrajinaca utočište potražilo širom svijeta, a oko 3,7 miliona ljudi je prisilno raseljeno unutar zemlje.

Nakon svrgavanja Viktora Janukoviča sa pozicije predsjednika Ukrajine 2014. godine, Rusija kreće u nezakonito pripajanje poluostrva Krim.

„Janukovič je bio ta marioneta, figura Moskve, koja se nadala da će ga iskoristiti kao osobu da zadrži Ukrajinu na ruskoj uzici”, rekla je ranije za AP Kateryna Zarembo, analitičarka u kijevskom think tanku, New Europe Center. „Kada je pobjegao, Kremlju je postalo jasno da gube Ukrajinu.”

Osam godina kasnije, Rusija pokreće rat koji ulazi u treću godinu.

Dodik se želi predstaviti kao najlojalniji Putinov igrač na Zapadnom Balkanu, kažu stručnjaci

Dodik tokom susreta sa Putinom u Kazanu 21. februara 2024.
Dodik tokom susreta sa Putinom u Kazanu 21. februara 2024.

Dodikova ovosedmična turneja po Bjelorusiji i Rusiji uključivala je susrete sa bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom i Vladimirom Putinom i nastojanja da dokaže kako Republika Srpska nije međunarodno izolirana.

Putinu se pohvalio da Republika Srpska ne želi da Bosna i Hercegovina postane NATO članica i da odbija prihvatiti sankcije koje Zapad uvodi Rusiji zbog rata u Ukrajini.

Bosna i Hercegovina se pridružuje sankcijama Evropske unije. Ali, prema ranijem izvještaju Radija Slobodna Evropa i drugih medija, sankcije nisu učinkovite zbog blokada političara iz Republike Srpske.

Političari iz Republike Srpske miniraju put Bosne i Hercegovine u NATO što je, po ocjeni mnogih analitičara, i cilj Kremlja, dok Rusija nastoji zaštiti njihove interese na međunarodnom planu.

Dodik je iskoristio sastanak da se požali se predsjedniku Rusije kako je rukovodstvo entiteta Republike Srpske pod američkim sankcijama.

Dodik, kao i Putinova Rusija pod zapadnim su sankcijama – Dodik zbog potkopavanja Daytonskog mirovnog sporazuma, destabilizacijskih aktivnosti i korupcije, a zvaničnici Kremlja, ruske kompanije i drugi subjekti zbog pokretanja rata u Ukrajini. Zbog ruskog rata u Ukrajini, pod sankcijama se nalazi Bjelorusija njen lider Lukašenko, Putinov saveznik.

Glas Amerike je zatražio komentar od State Departmenta o Dodikovom odlasku u Rusiju. U odgovoru, glasnogovornik State Departmenta navodi kako je Dodikova posjeta je najnoviji primjer koji pokazuje kako je on izoliran od euroatlantske zajednice.

U odgovoru se kaže kako Sjedinjene Države stoje uz narod Bosne i Hercegovine, i podržavaju sigurnu i prosperitetnu budućnost te zemlje u euroatlantskoj zajednici.

Komentarišući ovosedmično Dodikovo putovanje, dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo kaže za Glas Amerike da ono pokazuje gdje leži Dodikovo političko i strateško opredjeljenje.

„(…) i pošalje poruka da Vladimir Putin ima izuzetno lojalnog, možda najlojalnijeg, da tako kažemo, političkog aktera u regiji Zapadnog Balkana”, kaže Turčalo.

Dodikovo isticanje savezništva sa Orbanom

Susret Dodika i Orbana u Banja Luci u junu 2023.
Susret Dodika i Orbana u Banja Luci u junu 2023.

Kroz posjete, Dodik je isticao izuzetno dobre odnose koje ima sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.

O njemo je vrlo pohvalno govorio u razgovoru i za Russia Today: „Orban je jedan od najjačih savremenih lidera u Evropi, on ima politiku za razliku od drugih zapadnjaka koji prate tuđu politiku.”

Orban stoji iza Dodika po pitanju uvođenja sankcija Evropske unije. Kako bi Evropska unija sankcionisala Dodika potrebna je saglasnost svih članica, a Mađarska je protiv.

Mađarska se nije udaljila od Moskve nakon invazije na Ukrajinu. I dalje kupuje rusku naftu i gas, te kritikuje evropsku pomoć Kijevu.

Analitičar Peter Kreko u razgovoru sa novinarom Glasa Amerike Henryjem Ridgwellom kaže kako je Orban učinio Mađarsku odmetnikom Evrope. Pojašnjava kako se Orbanove veze sa Rusijom i Kinom zasnivaju na geopolitičkoj situaciji.

„Gdje se pojavljuje novi sukob tipa hladnog rata između Kine i Zapada. A Orban želi da igra ulogu mosta između njih. A također se sve više radi o ideji da je zapadni liberalno-demokratski poredak pred kolapsom i da moramo tražiti nove modele, bili oni u Rusiji, bili oni u Kini”, kaže mađarski analitičar Kreko.

Kada se vrati u Bosnu i Hercegovinu, Dodika čeka ispunjene uslova koje Evropska unija traži kako bi otvorila pristupne pregovore.

Rok je kratak - Evropsko vijeće je najavilo kako će o tome raspravljati u martu. Američka ambasada u Sarajevu jasno rekla kako će u slučaju potencijalnog neuspjeha krivac biti Dodik, koji se iz Rusije hvali četvrtim po redu susretu sa Putinom od pokretanja invazije na Ukrajinu.

Ovom izvještaju je doprinijela Amina Bijelonja Muminović.

Zašto Mađarska jača veze sa Rusijom i Kinom

Mađarski premijer Viktor Orban
Mađarski premijer Viktor Orban

Dok su mnoge zapadne zemlje prekinule ekonomske veze sa Rusijom nakon njene invazije na Ukrajinu u punom obimu, Mađarska nastavlja da kupuje milijarde dolara ruske nafte i gasa. Također je nastojala ojačati veze s Pekingom, odbijajući napore Zapada da smanji ovisnost o Kini.

Analitičari kažu da mađarski lider nastoji da iskoristi globalne tenzije.

Naftovod Druzhba ili Prijateljstvo dovodi rusku naftu u ovu rafineriju na periferiji Budimpešte.

Evropska unija zabranila je uvoz ruske nafte nakon invazije na Ukrajinu. Međutim, Mađarska je tražila izuzeće, tvrdeći da ne može diverzificirati snabdijevanje – i sada je najveći potrošač energije Moskve u EU, kupivši samo u januaru 343 miliona dolara. Rusija također gradi novu nuklearnu elektranu u Mađarskoj.

Kijev kaže da Rusija svoj prihod od energije troši na oružje za ubijanje Ukrajinaca. Međutim, mađarski premijer Viktor Orban odbacuje pozive na prekid ekonomskih veza s Moskvom.

U svom televizijskom godišnjem obraćanju prošle sedmice, Orban je tvrdio da je „Strategija Brisela za Ukrajinu spektakularno propala”.

„Ne samo na ratištu, gdje je situacija katastrofalna, već i u međunarodnoj politici. Uzalud smo govorili da je ovaj rat bratski rat dva slovenska naroda, a ne naš”, rekao je on.

Orban je kritizirao sankcije EU Rusiji, blokirao evropsku pomoć Ukrajini i odgodio ratifikaciju pristupanja Švedske NATO-u. On je Mađarsku učinio odmetnikom Evrope, kaže analitičar Peter Kreko.

„Niko nije otišao tako daleko u rušenju demokratskih institucija, okretanju protiv zapadnog sistema institucija i njegovanju odnosa sa Rusijom i Kinom”, kaže Kreko.

Kina finansira 3,8 milijardi dolara vrijednu brzu prugu od Budimpešte do glavnog grada Srbije Beograda – vodeći projekat njene Inicijative Pojas i put. Mađarska je bila među najvećim svjetskim primateljima kineskih investicija u okviru programa 2022. godine.

Mikloš Ligeti iz mađarske antikorupcijske organizacije Transparency International kaže: „Postoje samovoljno osmišljeni i brzo usvojeni propisi od strane parlamenta koji sprečavaju bilo kakav uvid ili nadzor u i nad ruskom investicijom u nuklearnu elektranu ili kineskom ulaganjem u željezničku prugu koja se gradi od Beograda do Budimpešte. To su velike investicije. U mađarskom kontekstu ovo su investicije bez presedana.”

Mađarska vlada odbacuje tvrdnje o korupciji – i kaže da se detalji ulaganja drže u tajnosti kako bi se osigurali kineski zajmovi.

Topli odnosi Mađarske sa Moskvom i Pekingom zasnovani su na geopolitičkoj situaciji, kaže Kreko.

„Gdje se pojavljuje novi sukob tipa hladnog rata između Kine i Zapada. A Orban želi da igra ulogu mosta između njih. I sve više se radi o ideji da je zapadni liberalno-demokratski poredak pred kolapsom i da moramo tražiti nove modele, bili oni u Rusiji, bili oni u Kini.”

To je oštar preokret u odnosu na izlazak Mađarske iz komunističke vladavine i pristupanje EU.

Izvori Reutersa: Izrael će učestvovati u pregovorima o prekidu vatre narednog vikenda

Posljedice izraelskog napad na Rafah, 22. februar 2024.
Posljedice izraelskog napad na Rafah, 22. februar 2024.

Izrael će predstojećeg vikenda učestvovati u pregovorima sa Sjedinjenim Državama, Katarom i Egiptom, u francuskoj prijestolnici Parizu, o mogućem sporazumu o prekidu vatre i oslobađanju talaca u Gazi, izvijestila je agencija Reuters.

Tu informaciju Reuters je objavio pozivajući se na neimenovani izvor i izvještaje izraelskih medija.

Prema izvoru agencije u pregovorima bi trebalo da učestvuju direktor američke Centralne obaveštajne agencije (CIA) William Burns, katarski premijer Mohammed bin Abdulrahman Al Thani i šef egipatske obavještajne službe Abbas Kamel.

Izraelska televizija Kanal 12 izvijestila je da je Izrael odobrio odlazak pregovaračkog tima, predvođenog šefom obavještajne službe Mossad Davidom Barneom.

Potencijalni sporazum obuhvatao bi oslobađanje više od stotinu talaca kidnapovanih u Izraelu oktobra 2023, koliko se vjeruje da se i dalje nalaze u rukama Hamasa - organizacije koju su Sjedinjene Države označile terorističkom.

Prethodni razgovori doživjeli su neuspjeh prije dve sedmice, kada je izraelski premijer Benjamin Netanyahu odbacio prijedlog ekstremističke organizacije Hamas o primirju u trajanju od četiri i po mjeseca koje bi se okončalo povlačenjem izraelskih snaga.

Izrael je ranije saopštio da su u toku pokušaji da se postigne dogovor o prekidu vatre sa Hamasom, kako bi se oslobodilo oko 100 talaca koje i dalje drže ekstremisti.

Izraelski ministar odbrane Yoav Gallant rekao je američkom specijalnom izaslaniku Breytu McGurku da će "vlada proširiti nadležnosti onih koji pregovaraju o taocima". Ranije je član ratnog kabineta Bennt Gantz kazao da su u toku pokušaji da se postigne dogovor o prekidu vatre. To je prvi signal od strane Izraela, otkako traju pregovori u kojima osim te zemlje učestvuju Katar, Egipat i SAD.

Gallant je istakao da je oslobađanje talaca ključ, i da će Izrael krenuti u kopnenu ofanzivu na jug Gaze, u Rafahu, ako ih Hamas ne pusti. Rok za pokretanje ofanzive je početak ramazana, 10. mart.

Palestinci pretražuju ruševine u Rafahu poslije napada Izraela. (MOHAMMED ABED / AFP)
Palestinci pretražuju ruševine u Rafahu poslije napada Izraela. (MOHAMMED ABED / AFP)

Hamas je oteo oko 240 talaca tokom napada na Izrael 7. oktobra, i tokom tog napada poginulo je 1.200 ljudi. Oko stotinu talaca je oslobođeno u novembru. Prema procjenama izraelske vojske, oko 30 ih je u međuvremenu umrlo, ili je ubijeno, a još 100 je u rukama Hamasa.

Iako čeka sa kopnenom invazijom, Izrael napada Rafah iz vazduha. U tom gradu se nalazi oko milion i po Palestinaca, koji su pobjegli od izraelskih napada sa sjevera Gaze.

Agencija UN za palestinske izbeglice je saopštila da su vazdušni napadi na Rafah pojačali strahove da će biti još više otežane humanitarne operacije u toj oblasti.

U izvještaju su korištene infromacije Reutersa, AFP-a i AP-a.

Holanđanin Mark Rutte favorit za mjesto generalnog sekretara NATO-a

Mark Rute (Foto: AP/Omar Havana)
Mark Rute (Foto: AP/Omar Havana)

Sjedinjene Države, Velika Britanija, Francuska i Njemačka u četvrtak su podržale odlazećeg holandskog premijera Marka Ruttea da naslijedi Jensa Stoltenberga na mjestu sljedećeg generalnog sekretara NATO-a, što ga stavlja u jaku poziciju da dobije tu funkciju.

Stoltenbergov nasljednik, kada se povuče u oktobru, stupiće na dužnost u ključnom trenutku, sa zadatkom da održi podršku članica NATO-a za skupu odbranu Ukrajine od ruske invazije, istovremeno čuvajući se od bilo kakve eskalacije koja bi uvukla alijansu direktno u rat sa Moskvom.

„Predsednik Biden snažno podržava kandidaturu premijera Ruttea za sljedećeg generalnog sekretara NATO-a”, rekao je jedan američki zvaničnik.

„Premijer Rutte duboko razume važnost alijanse, prirodni je lider i komunikator, i njegovo vodstvo bi dobro poslužilo alijansi u ovom kritičnom trenutku.”

U zavisnosti od ishoda predsjedničkih izbora u SAD u novembru, sljedeći šef NATO-a će možda morati da se suoči sa drugim mandatom Donalda Trumpa, koji je ranije ovog mjeseca izazvao žestoke kritike zapadnih zvaničnika zbog dovođenja u pitanje njegove posvećenosti odbrani saveznika u NATO-u ako bude ponovo izabran.

Osnovan 1949. godine da bi se suprotstavio Sovjetskom Savezu tokom Hladnog rata, NATO je politički i vojni savez zemalja Sjeverne Amerike i Evrope.

U članu 5. osnivačkog ugovora sadržano je načelo kolektivne odbrane - ideja da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve.

Holandski lider sa najdužim stažom, 57-godišnji Rutte, imao je dobre odnose sa raznim britanskim, evropskim i američkim liderima - uključujući Trumpa - tokom svog mandata.

Rutte je tokom vikenda pozvao evropske lidere da „prestanu da kukaju i prigovaraju” o Trumpu i da se umjesto toga usredsrede na ono što bi mogli da urade da ojačaju odbranu i pomognu Ukrajini.

Podržavajući Ruttea, britanski Foreign Office je rekao da je on veoma poštovana ličnost širom NATO-a sa ozbiljnim odbrambenim i bezbjednosnim akreditivima, i neko ko će osigurati da ostane jak i spreman za svaku potrebu da se brani.

Visoki francuski zvaničnik rekao je da je Pariz također podržao Ruttea, dodajući da je predsjednik Emmanuel Macron bio rani pristalica imenovanja Holanđanina u tu ulogu, nakon što ga je prošle godine izjasnio o toj funkciji.

Njemački kancelar Olaf Scholz također podržava Ruttea, rekao je portparol Vlade.

Javna podrška Washingtona, preovlađujućeg u alijansi, i tri velike evropske nacije stavljaju Rutea u ulogu favorita.

Trojica diplomata su izjavile da ga do sada podržava oko 20 članica NATO-a. Ali drugi visoki diplomata je upozorio da dogovor još nije postignut i da bi mogao da se pojavi drugi kandidat.

Lideri NATO-a se imenuju konsenzusom, što znači da svih 31 članica mora biti u sastavu da bi se donijela konačna odluka.

Poljska - rastuća vojna sila u Evropi - još nema stav, rekao je portparol Ministarstva spoljnih poslova.

Diplomate vide Mađarsku i Tursku kao moguće protivnike, ali nije bilo trenutnog komentara o njihovim stavovima.

Američka letjelica na Mjesecu poslije pauze duže od pola vijeka

Ova slika koju je obezbijedila Intuitive Machines prikazuje slijetanje robota Odisej na Mjesec, 21. februar 2024.
Ova slika koju je obezbijedila Intuitive Machines prikazuje slijetanje robota Odisej na Mjesec, 21. februar 2024.

Svemirska letjelica, čiji je prozvođač i kojom je upravljala teksaška kompanija Intuitive Machine, spustila se nadomak južnog pola Zemljinog satelita Mjeseca.

"Ono što možemo potvrditi, bez sumnje, je da je naša oprema na površini Mjeseca", izvijestio je direktor misije Tim Crain.

To je ujedno i prvo američko slijetanje na površinu mjeseca u posljednjih više od pola vijeka. Poduhvat je predvodila privatna kompanija.

Robot Odisej, kako je planirano, zaustavio se u krateru pod nazivom Malapert A koji se nalazi na južnoj Mjesečevoj polulopti.

Slijetanje, izvedeno dan pošto je letjelica stigla do lunarne orbite i nedjelju dana od lansiranja na Floridi, potvrđeno je signalima upućenim sa oko 384.000 kilometara udaljenosti.

Međutim, bilo je potrebno nekoliko minuta da se uspostavi komunikacija sa robotom, pošto je prvobitno uspostavljeni signal bio slab.

To je izazvalo dozu neizvjesnosti u vezi sa stanjem i položaja Odiseja nakon slijetanja na Mjesec.

Poduhvat je obilježio i jedanaestočasovni problem sa autonomnim navigacionim sistemom letjelice koja je dopremila robota do Mjeseca – zbog čega su inžinjeri na Zemlji bili u punom angažmanu.

Robot Odisej raspolaže naučnim instrumenatima i tehnologijom, koji će u svrhe NASA i nekoliko komercijalnih entiteta, raditi sedam dana na solarnu energiju - prije nego što Sunce zađe iznad mjesta gdje je letjelica sletjela.

Prikupljaće podatke o vremenskim uslovima na površini Mjeseca i drugim osobenostima lunarnog okruženja korisnim za buduće misije, ali i u svrhe planiranog dolaska astronauta kasnije tokom decenije.

Inače, robot Odisej lansiran je raketom Falcon 9 kompanije Elona Muska iz NASA-inog svemirskog centra Kennedy u Cape Canaveralu.

Slijetanje predstavlja prvo kontrolisano spuštanje američke svemirske letjelice na površinu Mjeseca od Apolla 17 1972. godine.

Tada je na Mjesec sletjela posljednja misija NASA-e koju su činili astronauti Gene Cernan i Harrison Schmitt

Učitajte još

XS
SM
MD
LG