Istraživačka organizacija Pew Hispanic Center, koja se bavi problematikom američkih hispaničkih zajednica, javlja o sve manjem broju ilegalnih useljenika u Sjedinjenim Državama. Razloga su dva – oštrija kontrola državne granice te lošija ekonomska situacija. To je posebno očito u Nevadi gdje je ekonomska kriza naročito pogodilo imigrante.
U jednoj crkvi u Las Vegasu u kojoj se služba održava isključivo na španjolskom, dijeli se besplatna hrana. U Las Vegasu stopa nezaposlenosti je 15 posto, za trećinu veća od nacionalnog prosjeka. Jedan od razloga je slabo stanje na tržištu nekretnina. Zbog toga je građevinski sektor – u kojem najčešće rade useljenici iz Meksika i drugih južnoameričkih država – zamro, a radnici su ostali bez posla. Među nezaposlenima je i mnogo bivših djelatnika u turističkoj industriji, posebno lasvegaškim kockarnicama koje također otpuštaju zbog sve manjeg broja posjetitelja.
Stephen Brown radi u Centru za poslovna i ekonomska istraživanja na Sveučilištu Nevade u Las Vegasu. On kaže da se građevinski radnici tradicionalno lako sele u potrazi za poslom: "Na žalost, loše stanje u toj branši je u cijeloj zemlji. Nije samo tako u južnoj Nevadi."
Direktorica organizacije koja dijeli besplatnu hranu Gloria Hernandez kaže da su se mnogi ilegalni useljenici, zbog loše ekonomske situacije, vratili kućama. To pokazuje i istraživanje Centra Pew Hispanic – prema kojem je u Sjedinjenim Državama danas milijun ilegalnih useljenika manje nego 2007., kada ih je u Americi bio rekordan broj – oko 12 milijuna.
U Las Vegasu je stranaca bez dozvole boravka i rada za 50 tisuća manje. Mark Hugo Lopez iz Centra Pew kaže da je to velikim dijelom posljedica slabog stanja u građevinskom sektoru: "Također, tu je posljedica oštrije kontrole na granicama. Sada je teže ilegalno ući u zemlju. Manje se ljudi odlučuje za dolazak, a određen broj napušta Ameriku i vraća se kući."
John Tuman radi na katedri latino-američkih studija na Sveučilištu Nevade. On kaže da je položaj ilegalnih useljenika težak i zbog toga što su oni mahom nekvalificirani radnici.
Na pad broja stranaca koji su u Americi bez vize utjecale su i učestalije deportacije. Samo u prošloj godini iz Sjedinjenih je Država, mahom u Meksiko, bilo deportirano gotovo 400 tisuća ljudi. Ciria Perez, koja je na čelu jedne meksičke organizacije u Las Vegasu, kaže da su deportacijama razdvojene stotine obitelji: "Jedan roditelj je bio deportiran u Meksiko, a drugi je ovdje nezaposlen – a djeca su im rođena ovdje, u Sjedinjenim Državama."
Prema američkom zakonu, svako dijete rođeno na teritoriju Sjedinjenih Država je automatski i američki državljanin. Sylvia Lazos, profesorica pravnog fakulteta Sveučilišta Nevade, kaže da dobar dio Meksikanaca zbog toga i ostaje u Sjedinjenim Državama: "Iako je ljudi bez dozvole boravka danas manje, broj pripadnika prve generacije – koji su rođeni ovdje – je stabilan. Oni se žele asimilirati i imati iste šanse kao i svi drugi u Americi."
Ekonomski analitičari kažu da je gospodarstvo Meksika uvelike povezano s američkim te da obje zemlje očekuju skori oporavak nacionalne ekonomije.