Mnoge odredbe nacrta novog egipatskog ustava brinu mnoge analitičare, pravne stručnjake i predstavnike organizacija koje se zalažu za zaštitu i poštivanje ljudskih prava. Nacionalni refendum zakazan je za subotu. To bi trebalo da bude kraj rada na nacrtu ustava za koji je egipatski predsjednik Mohamed Morsi dao ustavotvornoj skupštini i tri dodatna mjeseca da privede rad kraju.
Rad na nacrtu ustava bojkotirali su liberalni i građanski orijentirani pravni stručnjaci, a nezadovljstvo sadržanim u nacrtu ustava preraslo je u ulične proteste.
Politički analitičar Mustafa el Labbad tvrdi da ustav ne bi trebalo da bude rezultat volje samo jedne strane koja ima, relativno, neznatnu većinu:
„Ustav bi trebalo da bude kompromis svih stranaka, struja i frakcija. Ne može većina, neka tanka većina, činiti što hoće.“
Unatoč oštrom neslaganju opozicije, neki analitičari vjeruju da nacrt ustava, ako bude usvojen, ne znači otvaranje vrata šerijatskom pravu.
Profesor sociologije na univerzitetu American u Kairu Said Sadek ističe:
„Nacrt ima neke pozitivne elemente. Ima i negativnih. Ima i propusta, pa i „minskih polja.“
Za sada nije jasno koji bi principi šerijatskog prava, sadržani u nacrtu, preovlađivali u praksi provođenja ustava. Profesor Sadek kao primjer navodi odnos prema ženama - jedan pravni stručnjak smatra da trebaju biti ravnopravne, drugi da trebaju ostati u kući - i dodaje:
„I jedno i drugo je šerijatsko. Šta primjenjivati? Progresivno ili reakcionarno šerijatsko pravo?“
Većina stručnjaka koji rade na nacrtu novog egipatskog ustava kažu da žele da Egipat bude umjerena islamska država. Aktivistkinja za poštivanje ljudskih prava Heba Morayef smatra da su takve izjave irelevatne. Ono što je po njenoj ocjeni bitno jesu odredbe koje daju pravo vlastima da kontroliraju porodični život:
„Ustav bi, po sadašnjem tekstu nacrta, dozvolio vladi i vlastima da se miješaju i ograničavaju osnovna prava do sada široko prihvatanog i poštovanog koncepta izvorne suštine egipatske porodice.“
Iz Muslimanskog bratstva, čiji su predstavnici najbrojniji u ustavotvornoj skupštini, odbacuju kritike i tvrde da nacrt ustava odražava snove o, kako se kaže, izgradnji demokratskog režima. Takođe tvrde da će poštivanje osnovnih prava Egipćana, uključujući i slobodu govora, biti zagarantirano. S druge strane, takve trdnje prate brojne karikature likova bez usta.
U Egiptu, sada teško podijeljenom i potresanom brojnim demonstracijama i sukobima, profesor Sadek smatra da bi privremeno oživljavanje starog ustava sa amandmanima usvojenim prošle godine, dok se ne postigne poptuna saglasnost o novom ustavu, bio prihvatljiv prelazni korak:
„Americi je trebalo deset godina da definira ustav. Ustavotvorci su znali da bi, sa toliko mnogo saveznih držvava, ishitren ustav mogao rezultirati brojnim nesuglasicama.“
Sa referendumom o usvajanju nacrta ustava zakazanom za subotu, izgledi da u Egiptu dođe do smirivanja sadašnje atmosfere su vrlo mali.
Rad na nacrtu ustava bojkotirali su liberalni i građanski orijentirani pravni stručnjaci, a nezadovljstvo sadržanim u nacrtu ustava preraslo je u ulične proteste.
Politički analitičar Mustafa el Labbad tvrdi da ustav ne bi trebalo da bude rezultat volje samo jedne strane koja ima, relativno, neznatnu većinu:
„Ustav bi trebalo da bude kompromis svih stranaka, struja i frakcija. Ne može većina, neka tanka većina, činiti što hoće.“
Unatoč oštrom neslaganju opozicije, neki analitičari vjeruju da nacrt ustava, ako bude usvojen, ne znači otvaranje vrata šerijatskom pravu.
Profesor sociologije na univerzitetu American u Kairu Said Sadek ističe:
„Nacrt ima neke pozitivne elemente. Ima i negativnih. Ima i propusta, pa i „minskih polja.“
Za sada nije jasno koji bi principi šerijatskog prava, sadržani u nacrtu, preovlađivali u praksi provođenja ustava. Profesor Sadek kao primjer navodi odnos prema ženama - jedan pravni stručnjak smatra da trebaju biti ravnopravne, drugi da trebaju ostati u kući - i dodaje:
„I jedno i drugo je šerijatsko. Šta primjenjivati? Progresivno ili reakcionarno šerijatsko pravo?“
Većina stručnjaka koji rade na nacrtu novog egipatskog ustava kažu da žele da Egipat bude umjerena islamska država. Aktivistkinja za poštivanje ljudskih prava Heba Morayef smatra da su takve izjave irelevatne. Ono što je po njenoj ocjeni bitno jesu odredbe koje daju pravo vlastima da kontroliraju porodični život:
„Ustav bi, po sadašnjem tekstu nacrta, dozvolio vladi i vlastima da se miješaju i ograničavaju osnovna prava do sada široko prihvatanog i poštovanog koncepta izvorne suštine egipatske porodice.“
Iz Muslimanskog bratstva, čiji su predstavnici najbrojniji u ustavotvornoj skupštini, odbacuju kritike i tvrde da nacrt ustava odražava snove o, kako se kaže, izgradnji demokratskog režima. Takođe tvrde da će poštivanje osnovnih prava Egipćana, uključujući i slobodu govora, biti zagarantirano. S druge strane, takve trdnje prate brojne karikature likova bez usta.
U Egiptu, sada teško podijeljenom i potresanom brojnim demonstracijama i sukobima, profesor Sadek smatra da bi privremeno oživljavanje starog ustava sa amandmanima usvojenim prošle godine, dok se ne postigne poptuna saglasnost o novom ustavu, bio prihvatljiv prelazni korak:
„Americi je trebalo deset godina da definira ustav. Ustavotvorci su znali da bi, sa toliko mnogo saveznih držvava, ishitren ustav mogao rezultirati brojnim nesuglasicama.“
Sa referendumom o usvajanju nacrta ustava zakazanom za subotu, izgledi da u Egiptu dođe do smirivanja sadašnje atmosfere su vrlo mali.
