Državna parlamentarka hvali dobrovoljce koji ratuju za Rusiju u Ukrajini, iako je to zakonom zabranjeno

U intervjuu za Rusku Gazetu, članica Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Sanja Vulić je sredinom juna kazala kako “srpski narod traži stotine načina i prilika da pokaže svoju privrženost Rusiji”, izvještava Detektor.

“Podsjetit ću vas na one o kojima se priča šapatom, ali s ponosom – to su dobrovoljci u Donbasu i oni koji ne propuštaju priliku da marširaju u majicama sa znakom Z, skandiraju u znak podrške Vladimiru Putinu na fudbalskim mečevima i organiziraju koncerte na Dan pobjede ili Dan Rusije”, dodala je Vulić.

Ovakav način isticanja ponosa dobrovoljcima u Donbasu, ukrajinskoj regiji čije dijelove Rusija okupira još od 2014. godine, u direktnoj je suprotnosti sa članovima Krivičnog zakona koji je upravo Parlament, čija je Vulić članica, usvojio još prije deceniju.

Vulić bi zbog ovakve izjave mogla biti optužena za podstrekavanje na izvršenje krivičnog djela, koje je kažnjivo prema Krivičnom zakonu BiH, smatra Senad Dupovac, advokat koji je zastupao veliki broj optuženih za učešće na stranim ratištima, posebno u Siriji i Iraku. Vjeruje da bi odnos bio drugačiji da je neko hvalio bh. dobrovoljce u Siriji.

“Odmah bi bio optužen za podstrekavanje na izvršenje krivičnog djela”, smatra on.

Nakon odlaska desetina građana BiH na strana ratišta u Siriji i Iraku, Parlamentarna skupština BiH usvojila je 2014. godine izmjene Krivičnog zakona koje su se odnosile na kažnjavanje terorističkih aktivnosti. Bilo kakvo učešće na stranim ratištima postalo je kažnjivo posebnim članom Zakona u kome je formiranje i pridruživanje stranim paravojnim i parapolicijskim formacijama označeno protivzakonitim.

Posebno je navedeno i da će osobe koje javno, putem sredstava informisanja, distribuiraju ili na bilo koji drugi način upute poruku javnosti – koja za cilj ima podsticanje drugog na izvršenje ovog krivičnog djela – biti kažnjene kaznom zatvora u trajanju od tri mjeseca do tri godine.

Također je zakonski kažnjivo uklanjanje prepreka ili pravljenje plana ili dogovora s drugima, odnosno preduzimanje bilo kakve radnje kojom se stvaraju uslovi za direktno počinjenje ovog krivičnog djela.

Vulić, inače i predsjedavajuća kluba Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, nije odgovarala na zahtjeve Detektora za razgovor.

“Očigledno je da su članovi i dužnosnici SNSD-a potpuno izgubili kompas”, smatra poslanik Šemsudin Mehmedović, jedan od kolega Vulić iz Parlamenta.

On podsjeća da zakon, koji je usvojio upravo Državni parlament, za ovakve izjave i djela zahtijeva krivičnu odgovornost, te da su ohrabrivanja za odlazak na strana ratišta posebno opasna kada ih izjavljuju visoki državni dužnosnici.

“To se može okarakterisati kao poticanje na činjenje krivičnog djela, odnosno poticanje ljudi za odlazak na strana ratišta, i to ima elemente krivičnog djela. Prema tome, pravosuđe neka radi svoj posao”, dodaje on.

Bivši ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić, tokom čijeg mandata je pažnja na dobrovoljce u Siriji bila najveća, pojašnjava da je Krivični zakon jasan i da su odlasci na strana ratišta i podržavanje takvih akcija kažnjivi.

“To je inkriminisano kao krivično djelo i, barem dok sam ja bio, to se procesuiralo. Nevezano koje ratište je u pitanju, državljanin BiH ne može ići na strana ratišta, osim kako je to zakonom propisano”, objašnjava Mektić.

Sadašnji ministar sigurnosti Nenad Nešić nije odgovarao na upite novinara Detektora o ovom istupu Vulić.

Zbog učešća, pokušaja odlaska, podstrekavanja i vrbovanja za odlazak na strana ratišta do sada je pred bh. sudovima izrečeno 36 presuda, od kojih dvije oslobađajuće. Sve osuđujuće presude izrečene su bivšim dobrovoljcima ISIL-a, o čemu je BIRN BiH ranije izvještavao kroz bazu presuda za terorizam.

Uprkos informacijama domaćih sigurnosnih agencija o dobrovoljcima u Ukrajini, do sada je procesuiran jedino Gavrilo Stević. On je oslobođen odgovornosti za pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama. Ova optužnica se odnosila na borbene aktivnosti tokom 2014. godine u ukrajinskoj regiji Lugansk. Od početka pune ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, domaće pravosuđe nije podiglo nijednu optužnicu za odlazak na ovo ratište.

Iz Tužilaštva BiH su za Detektor naveli da rade na više predmeta protiv prijavljenih i osumnjičenih osoba koje se dovode u vezu sa sudjelovanjem na stranim ratištima.

“Manji dio prijavljenih osoba odnosi se i na ratišta u Ukrajini”, odgovorili su iz Tužilaštva BiH, uz napomenu da ne daju informacije o imenima osoba zbog interesa istrage.

Detektor je u ranijem istraživanju otkrio da je Dario Ristić jedna od osoba koja se bori u redovima jedinice “Permski medvjedi”. On je objavljivao fotografije i video materijal svog puta – od regrutacije i obuke u Rusiji i Ukrajini sve do regije Donjeck, gdje je dio jedinice u kojoj se bore i dobrovoljci iz Srbije koji prijete da će, nakon Ukrajine, vratiti “srpske svetinje”.

Iz Državne agencije za istrage i zaštitu nisu mogli dostaviti podatke o zvaničnom broju bh. državljana na stranim ratištima, uz navod da takve podatke ne mogu dostavljati nikom osim nadležnim pravosudnim institucijama.

Mektić smatra kako je neprihvatljivo da nosioci visokih funkcija u BiH, poput Vulić, pohvalno govore o odlasku na strana ratišta, te da je ova zastupnica u potpunosti svjesna da takve izjave predstavljaju krivično djelo u BiH.

“Ne znam u koje svrhe govori ali kako god htjela reći, to je komplikovanje čitave situacije, nepoštivanje zakona i mislim da to ima potpuno političku pozadinu. Ona možda podržava da se ode u Rusiju, a s druge strane kad neko ode na neko drugo ratište, onda se tu postavlja pitanje terorizam, učešće u ekstremnim terorističkim grupama i slično tome”, smatra Mektić.

“Ne mogu se oteti utisku da su bh. dobrovoljci koji su išli u Siriju – umjesto preko Istanbula – kojim slučajem išli malo dužim putem – preko Rusije, vjerovatno ne bi bili ni optuženi, nego bi od strane parlamentarke Vulić bili još i veličani”, kaže Dupovac.