Najnovije
Drugi dan klimatskog samita: Investicije u čistu energiju će se isplatiti
Drugog dana virtualnog samita svjetskih lidera o klimi, Bijela kuća dovela je milijardere, direktore velikih kompanija i lidere sindikata da bi podržali viziju predsjednika Joea Bidena o transformaciji američke ekonomije kako ne bi ugrožavala životnu sredinu.
Biden je pozvao države da rade zajedno da bi prešle na čiste izvore energije.
"Zemlje koje sarađuju na ulaganju u čistije ekonomije će pobrati korist za svoje građane. Ne možemo da pobijedimo u borbi protiv klimatskih promjena ako se ne borimo zajedno na globalnom nivou", poručio je američki predsjednik.
Na skupu su govorili Bill Gates i Mike Bloomberg, lideri sindikata radnika u čeličanama i elektranama, kao i direktori kompanija za proizvodnju solarne i drugih izvora obnovljive energije a svi su tvrdili da će se investiranje novca sada u nove tehnologije i efikasne saobraćajne i električne sisteme isplatiti dugoročno - kada je riječ o otvaranju novih radnih mjesta ali i profitu.
Gates je rekao da sa partnerima radi na programu koji predviđa da se prikupi novac za kapitalne investicije od vlada, drugih filantropa i kompanija da bi se snizila cijena čistih tehnologija.
"Možemo da otvorimo nove industrije i kompanije koje podržavaju zajednice širom svijeta u tranziciji na čiste ekonomije", rekao je Gates.
Predsjednici i premijeri iz svih krajeva svijeta uključili su se da bi opisali sopstvene investicije i planove kako da njihove zemlje prestanu da zavise od nafte i gasa koji su štetni za klimu.
Premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da naučnici u stotinama izraelskih "startap" kompanija vrijedno rade na tome da povećaju ključni kapacitet akumulatora za solarnu, energiju vjetra i druge izvore obnovljive energije.
Predsjednik Uhuru Kenyatta istakao je da Kenija načinila skok sa ekonomije zasnovane na uglju, kerozinu i drvetu ka jednom od glavnih korisnika i proizvođača geotermalne i energije vjetra.
Premijerka Mette Frederiksen ponovila je obećanje Danske da će njena zemlja okončati eksploataciju nafte i gasa u Sjevernom moru, i sa ofšor naftnih bušotina preći na farme za energiju vjetra.
U SAD, Mike Bloomberg je objavio: "Ne možemo da pobijedimo klimatske promjene bez istorijskog nivoa novih investicija."
"Moramo da radimo više i brže da bismo smanjili emisiju štetnih gasova", poručio je Bloomberg koji je uložio milione u promovisanje zamjene elektrana na ugalj sve jeftinijim elektranama koje koriste obnovljive izvore energije.
Bidenov izaslanik za klimu John Kerry naglasio je da će predsjednikov poziv za obnavljanje zapuštene američke infrastrukture na ekološki pozitivan način dugoročno staviti američku cijelu ekonomiju u bolju poziciju. "Ni od koga se ne traži da podnese žrtvu", rekao je Kerry. "Ovo je prilika za sve."
Kerry je zapravo iznio politički argument za koji američki zvaničnici kažu da će biti presudan za ostvarenje Bidenovih klimatskih ciljeva: ulivanje hiljada milijardi dolara u tehnologiju, istraživanja i infrastrukturu zasnovanu na čistoj energiji će ubrzati američku ekononiju i učiniti je konkurentnijom u budućnosti. Otvaraće se i nova radna mjesta a sve to dok se spašava planeta Zemlja.
Republikanci se drži argumenata koje je iznio bivši predsjednik Donald Trump kada je povukao Ameriku iz klimatskog sporazuma 2015. Oni ukazuju na Kinu kao glavnog svjetskog zagađivača (Sjedinjene Države su na drugom mjestu), i kažu da svaki prelaz na čistu energiju nanosi štetu američkim radnicima zaposlenim u industrijama nafte, prirodnog gasa i uglja.
To znači da se "dobro plaćeni američki poslovi bace u đubre", izjavio je lider manjine u Senatu Mitch McConnell u četvrtak, u govoru u kojem je odbacio planove administracije kao skupe i neefikasne.
"Od naših stranih protivnika se traže mala ulaganja dok američki građani treba da snose maksimalnu cijenu", izjavio je on.
Veći dio predloženih izdvajanja za suočavanje sa problemom klimatskih promjena je dio Bidenovog prijedloga zakona o obnovi infrastrukture, u iznosu od 2,3 hiljade milijardi dolara, kojim bi se platila izgradnja novih puteva, bezbjednih mostova i pouzdanih sredstava javnog prevoza, dok bi se ujedno povećala proizvodnja električnih automobila, čiste pijaće vode i investicija u čistu energiju kao što su energija sunca i vjetra.
Bidenov plan nailazi na ozbiljne prepreke u potpuno podijeljenom Senatu, a republikanci koje predvodi McConnell se protive tom zakonskom prijedlogu.
See all News Updates of the Day
Senat odobrio Hegsetha za sekretara za odbranu glasanjem 51-50
Senat je odobrio nominaciju Petea Hegsetha, kandidata predsjednika Donalda Trumpa za sekretara za odbranu, uglavnom po stranačkoj liniji, sa 51 glasom za i 50 protiv.
Presudni glas u Senatu koji ima 100 članova dao je potpredsjednik JD Vance. To je tek drugi put u američkoj historiji da potpredsjednik, koji ujedno ima funkciju predsjednika Senata, mora da glasa za nekog kandidata da bi se prevazišao neriješeni rezultat glasanja od 50 prema 50.
„Imamo sjajnog sekretara za odbranu i veoma sam sretan”, rekao je Trump novinarima u predsjedničkom avionu Air Force One, nakon što je obišao područja pogođena požarima u Kaliforniji.
Protiv Trumpovog kandidata glasao je utjecajni senator Mitch McConnell, bivši lider republikanaca u Senatu, kao i još dvije senatorke - Lisa Murkowski sa Aljaske, i Suzan Collins iz Mainea.
Glasanje u petak kasno uveče uslijedilo je poslije višednevne debate u Senatu o tome da li je Hegseth podoban za najvišu civilnu ulogu u američkoj vojsci.
Na pretresu za potvrdu ranije ovog meseca, Hegseth je zakonodavcima rekao da će vratiti stanje odgovornosti u američku vojsku.
Dobio je podršku predsjedavajućeg senatskog odbora za oružane snage Rogera Wickera koji je izjavio: „Prt Hegseth ima odlučnost i sredstva da sprovede stvarne promjene. Unijeće novi ratnički duh u Pentagon.”
Međutim, demokrate u Senatu su kritikovale Hegsetha zbog ranijih izjava o ženama i transrodnim osobama koje služe u vojsci, kao i zbog optužbi za seksualni napad, pijanstvo na poslu i loše upravljanje finansijama dvije neprofitne organizacije za veterane na čijem je čelu bio. Jedna od tih organizacija bila je u minusu 500.000 dolara, poslije čega je premješten na nižu funkciju.
Ranije ove nedjelje, senatori su dobili izjavu pod zakletvom od Danielle Hegseth, bivše supruge Hegsethovog brata, koja je navela da je zlostavljao svoju drugu bivšu ženu, Samanthu Hegseth. U izjavi nije opisala zlostavljanje, i rekla je da nije bila očevidac tog ponašanja. U izjavi za NBC News koji je prvi objavio priču, Samantha Hegseth je rekla: „U mom braku nije bilo fizičkog zlostavljanja.”
Senator Jack Reed, najviše rangirani demokrata u senatskom odboru za oružane snage izjavio je u četvrtak da nije zadovoljan Hegsethovim odgovorima na njegova pitanja o izvještajima da će Trumpova administracija uvesti odbor koji će provjeravati i ocjenjivati da li su visoki vojni zvaničnici podobni za službu.
„Vidjeli smo da se to dešava u drugim mjestima širom svijeta, gdje su vojske podvrgnute volji političkih lidera koji imaju određena politička stanovišta i strasti, i tada u suštini više nisu vojska već produžetak političkih aspiracija svog 'velikog vođe'. Ne smijemo da dozvolimo da to vidimo ovdje, u Americi”, rekao je Reed.
Hegseth, bivši TV voditelj konzervativnog kanala Fox News također je služio kao oficir Nacionalne garde u Iraku, Afganistanu i zalivu Gvantanamo, i autor je nekoliko knjiga.
"Nemam sličnu biografiju kao sekretari za odbranu iz posljednjih 30 godina", rekao je Hegseth senatorima u uvodnom izlaganju. "Ali kao što mi je predsjednik Trump rekao, više puta smo stavljali na čelo Pentagona ljude sa navodno ispravnom biografijom, bilo da su u pitanju penzionisani generali, akademici ili direktori vojnih kompanija. I gdje nas je to dovelo?"
Hegseth je rekao da će mu, ukoliko bude potvrđen, prioriteti biti prijetnja koju predstavlja Kina, i odbrana domovine, dok će SAD preorijentisati i povući iz učešća u dešavanjima na Bliskom istoku. Također je obećao da će ponovo podići moral vojnicima i ukinuti inicijative o raznovrsnosti za koje smatra da su štetne za uspostavljanje vojske zasnovane na zaslugama.
Na pitanje kako vidi svoju potencijalnu ulogu, Hegseth je odgovorio: "U isključivanju bilo čega što ne doprinosi našoj demokratiji iz odluka koje se donose unutar Pentagona. Koji ste rod... Koje ste rase... Šta mislite o klimatskim promjenama. Vaša savjest i vaša vjera ne bi trebalo da imaju bilo kakav uticaj na to da li ćete biti unaprijeđeni i da li ćete biti izabrani da idete na West Point ili neku drugu školu. Jedina stvar koja treba da je važna jeste - koliko ste sposobni u obavljanju svog posla? Koliko ste izvrsni na svom poslu?"
Hegseth je prvi sekretar za odbranu koji je služio kao niži oficir na liniji fronta, i prvi sekretar iz generacije koja se borila u ratovima poslije 11. septembra.
Senatske demokrate kažu da Hegsethovo iskustvo u rukovođenju dvjema neprofitnim organizacijama za vojne veterane, sa manje od stotinu zaposlenih, nije dovoljno da bi upravljao ogromnim Sekretarijatom za odbranu.
"Zapošljavamo vas da budete direktor jedne od najkompleksnijih, najvećih organizacija na svijetu. Mi smo board direktora u ovom slučaju. Ne znam nijedan korporativni bord direktora koji bi zaposlio direktora koji kaže - znate, ranije sam bio supervizor stotinu ljudi", rekao je demokratski senator Gary Peters.
Pentagon ima više od 3 miliona zaposlenih u vojsci i budžet od 857 milijardi dolara.
Hegseth je također bio suočen sa optužbama za seksualni napad i javno pijanstvo dok je radio na Fox News. Senator Reed je rekao da istraga koju je FBI vodio o Hegsethu nije dovoljna.
"Nemate karakter, smirenosti i kompetenciju za položaj u odbrani", rekao je Reed, dodajući da je glasao za svih devet prethodnih kandidata za sekretara za odbranu, uključujući i kandidate za vrijeme Trumpovog prvog mandata.
Svi članovi američke vlade prolaze kroz provjeru biografije i etičku reviziju.
Hegseth je tvrdio da su optužbe protiv njega dio koordinisane kamapnje blaćenja koju vode ljevičarski mediji i da su uglavnom potekle od anonimnih izvora.
Hegseth je kritikovan i zbog ranijih komentara o raznovrsnosti u vojsci i izjava da žene ne treba da učestvuju u borbenim operacijama. Međutim, sada je obećao da će žene imati uloge u kopnenim operacijama dok on bude sekretar za odbranu.
Počele deportacije ilegalnih migranata iz Amerike
Američki vojni avioni C-17 počeli su da odvoze ilegalne migrante iz Sjedinjenih Država po naređenju predsjednika Donalda Trumpa u petak, dok se Pentagon sprema da pošalje još više vojnika na južnu granicu, uključujući elitne 82. vazdušno-desantne divizije vojske.
Američki vojni avioni C-17 počeli su da odvoze ilegalne migrante iz Sjedinjenih Država po naređenju predsjednika Donalda Trumpa u petak, dok se Pentagon sprema da pošalje još više vojnika na južnu granicu, uključujući elitne 82. vazdušno-desantne divizije vojske.
Američki vojni avioni su već ranije korišteni za transfer ljudi iz jedne zemlje u drugu, tokom povlačenja Sjedinjenih Država iz Afganistana 2021. Ovo je bio prvi put u posljednje vreme da su korišteni za prebacivanje migranata iz Sjedinjenih Država, rekao je jedan zvaničnik.
Trump je prvog dana na funkciji proglasio ilegalnu imigraciju za nacionalnu vanrednu situaciju, i zadužio američku vojsku da pomogne bezbjednost granica, naložio je široku zabranu azila i korake za ograničavanje državljanstva za djecu rođenu na američkom tlu.
Njegovom izvršnom naredbom od 20. januara naloženo je Pentagonu da pošalje vojnika koliko god je potrebno da bi se stekla potpuna kontrola nad južnom granicom Sjedinjenih Država.
Dva američka vojna aviona, od kojih je svaki prevozio oko 80 migranata, doletjela su iz Sjedinjenih Država u Gvatemalu, rekao je američki zvaničnik Reutersu. Pentagon je rekao da će američka vojska obezbijediti letove za deportacije više od 5.000 imigranata koje drže američke vlasti u El Pasu u Texasu i San Diegu u Kaliforniji.
Trumpova administracija je početkom nedjelje saopštila da će američka vojska poslati 1.500 dodatnih aktivnih vojnika na granicu sa Meksikom. Američki zvaničnici rekli su Reuersu da se vojska sprema da pošalje drugi talas trupa na granicu sa Meksikom već sljedeće nedjelje, koji će vjerovatno uključiti trupe iz 82. vazdušno-desantne jedinice.
Zvaničnik je rekao da bi dodatne trupe mogle da se broje u hiljadama, ali formalna odluka nije donijeta. Trupe iz 82. vazdušno-desantne divizije obično su spremne da se rasporede u kratkom roku za krize širom svijeta, obično u zonama sukoba, a ne na granici Sjedinjenih Država sa Meksikom.
Reuters je ranije objavio da je bilo neformalnih razgovora o slanju čak 10.000 vojnika, iako konačna cifra nije određena i broj trupa će zavisiti od nekoliko faktora, uključujući vojnu spremnost. Tokom prvog mandata, Trump je naredio da 5.200 vojnika pomogne u obezbjeđenju granice sa Meksikom. Bivši demokratski predsjednik Joe Biden je također rasporedio aktivne trupe na granici.
Hamas objavio da će osloboditi četiri Izraelke koje drži kao taoce
Hamas je u petak objavio imena četiri Izraelke koje drži kao taoce i koje planira da oslobodi u subotu u zamjenu za palestinske zatvorenika. To je druga runda razmjene talaca za zatvorenike u skladu sa sporazumom o primirju Izraela i Hamasa.
Četiri žene - Liri Albag, Naama Levy, Karina Ariev i Daniela Gilboa su pripadnice izraelske vojske koje je Hamas oteo iz baze Nahal Oz 7. oktobra 2023.
Očekuje se da razmjena počne u subotu popodne. Prvog dana prekida vatre, 19. januara, oslobođeno je troje izraelskih talaca u zamjenu za 90 palestinskih zatvorenika.
U prvoj fazi sporazuma o prekidu vatre, od Hamasa se očekuje da oslobodi 33-je talaca u zamjenu za zatvorenike koje drži izrael, kao i za veću humanitarnu pomoć Gazi i povlačenje izraelske vojske sa nekih dijelova te teritorije.
Rat Izraela i Hamasa počeo je upadom militanata u Izrael kada je ubijeno 1.200 ljudi, a 250 su oteti kao taoci. Uslijedila je kontraofanziva Izraela na Gazu u kojoj je do sada stradalo više od 47.000 Palestinaca, prema podacima lokalnog Ministarstva zdravlja koje tvrdi da su barem polovina od tog broja žene i deca. Zbog izraelske ofanzive većina teritorije je sravnjena sa zemljom i stanovništvo je raseljeno.
Pred novu razmjenu u subotu, Kancelarija za ljudska prava UN je upozorila na sve veće nasilje na Zapadnoj obali koje se dešava tokom primirja u Gazi.
Od utorka, na Zapadnoj obali je ubijeno najmanje 12 Palestinaca, a 40 ih je ranjeno i "većina njih, prema izvještajima, nije bila naoružana", upozorio je portparol kancelarije UN Thameen Al-Kheetan.
"Jako je zabrinjavajuće da to što se sada dešava na Zapadnoj obali može imati utjecaja na primirje u Gazi. Važno je da se primirje održi", ističe on.
Stotine stanovnika Jenina na Zapadnoj obali pobjeglo je iz domova nakon što je izraelska vojska uništila njihove kuće u akciji koja traje već nekoliko dana.
Izraelska vojska saopštava da je operacija u Jeninu usmjerena na militante koje podržava Iran, a koji se nalaze u izbjegličkom kampu u blizini tog grada.
"Brinu nas i komentari izraelskih zvaničnika o planovima da se prošire naselja na Zapadnoj obali, što je novo kršenje međunarodnog prava. Podsjećamo da naseljavanje izraelske populacije na okupiranim teritorijama također doprinosi ratnom zločinu", kaže Kheetan.
Izrael je okupirao zapadnu obalu reke Jordan, koju Palestinci vide kao centar nezavisne države, od Bliskoistočnog rata 1967.
Većina zemalja vidi jevrejska naselja koja su tamo izgrađena kao nelegalna, dok Izraelci kažu da po Bibliji imaju pravo na tu zemlju.
SAD: Više od pet godina zatvora muškarcu iz BiH koji je prikrivao učešće u zločinima nad Srbima
Sutkinja Denis Casper osudila je Kemala Mrndžića (52) na 65 mjeseci zatvorske kazne, uz tri godine nadzora poslije puštanja na slobodu, nakon što je u oktobru prošle godine federalna porota utvrdila da je kriv zbog prikrivanja učešća u progonu etničkih Srba tokom rata u BiH.
On je također osuđen zbog davanja lažnih tvrdnji kako bi postao izbjeglica u SAD, a potom i američki državljanin.
Prema navodima američkih vlasti, Mrndžić, koji je živio u Swampscottu Massachusettsu, sakrio je svoju ulogu u zločinima nad srpskim zatvorenicima u logoru Čelebići 1992. godine, te je na prevaru stekao sertifikat o naturalizaciji i karticu socijalnog osiguranja, a na kraju i američki pasoš.
„Mrndžić je više od dvije decenije izbjegavao odgovornost za učešće u progonu i mučenju nebrojenih žrtava u logoru. Smatrajući ga odgovornim za laži i prevarno ponašanje, ova kazna jača našu odlučnost da se pobrinemo da se oni koji su odgovorni za ratne zločine i kršenje ljudskih prava identifikuju, razotkriju i procesuiraju. Ovaj slučaj naglašava da nećemo dozvoliti da naša nacija bude utočište za one koji žele pobjeći od pravde”, izjavila je tužiteljica Leah Foley. „Vlada će raditi na tome da mu se oduzme američko državljanstvo stečeno prevarom.”
Prema saopštenju Sekretarijata za pravdu, Mrndžić je u logoru Čelebići bio nadzornik stražara, bivši logoraši su ga opisali kao poznatog po lošem postupanju prema zatočenicima. Svjedoci su prepričavali užasne uslove u logoru i govorili o zatočenjima u tunelu bez svjetla i vazduha, o svakodnevnim premlaćivanjima, ubistvima, seksualnom zlostavljanju, izgladnjivanju i drugim oblicima maltretiranja.
Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju istraživao je zločine u Čelebićima 1990-ih, nedaleko od Konjica, te osudio dvojicu glavnih komandanata logora i jednog čuvara za brojne zločine. Presude za Čelebiće su donosili i sudovi u BiH.
Mrndžića su 1996. godine istražitelji ispitivali u vezi sa tim slučajem, ali ga međunarodne vlasti nisu optužile.
Sekretarijat za pravdu SAD navodi da je Mrndžić nakon toga osmislio plan da napusti BiH tako što će preći u Hrvatsku i prijaviti se kao izbjeglica u SAD, koristeći izmišljenu priču. Lažno je tvrdio da je iz doma pobjegao nakon što su ga srpske snage zarobile, ispitivale i zlostavljale, te da se nije mogao vratiti iz straha od budućeg progona.
U SAD je primljen kao izbjeglica 1999. godine, a na kraju je postao naturalizovani američki državljanin deset godina kasnije.
El Capitan: Najbrži superkompjuter svijeta osigurava nuklearnu bezbjednost SAD-a
Najbrži superkompjuter na svijetu, nazvan „El Capitan” službeno je pokrenut u Nacionalnoj laboratoriji Lawrence Livermore u Kaliforniji, gdje će obavljati osjetljive zadatke uključujući sigurnost američkog nuklearnog arsenala.
Superkompjuter, vrijedan 600 miliona dolara, dizajniran je za obavljanje ključnih zadataka nacionalne sigurnosti u nedostatku podzemnih nuklearnih testiranja, koja su zabranjena od 1992. godine, navode predstavnici Nacionalne laboratorije Lawrence Livermore (LLNL).
Kompjuter koji će raditi proračune važne za nuklearne podatke i dizajn oružja
„El Capitan” će se fokusirati na istraživanje vezano za otkrivanje novih materijala, fiziku visoke gustoće energije, nuklearne podatke, dizajn oružja i druge povjerljive operacije. Izgradnja je započela u maju 2023., a kompjuter je postao operativan u novembru 2024. godine, prije nego što je službeno predstavljen 9. januara.
Najbrži na svijetu
Ovaj superkompjuter postao je najbrži na svijetu postigavši 1,742 eksaFLOPS-a na High-Performance Linpack (HPL) testu, standardu za procjenu brzine superkompjutera. To ga čini tek trećim računalom u povijesti koje je dostiglo eksaskalnu brzinu. Njegov vrhunac performansi iznosi 2,746 eksaFLOPS-a.
FLOPS je skraćenica za floating-point operations per second i označava broj operacija s pokretnim zarezom koje računalni sistem može izvršiti u jednoj sekundi. To je standardna mjera za procjenu performansi računara, posebno superkompjutera, jer pokazuje koliko brzo mogu obavljati složene matematičke izračune.
Operacije s pokretnim zarezom uključuju rad s decimalnim brojevima (npr. 3.14159 ili 2.71828) i koriste se za precizne i složene proračune.
Za poređenje, dok najbolji laptopi dosežu nekoliko stotina gigaflops-a (1 milijardu operacija u sekundi), „El Capitan” može izvesti 1 kvintilion operacija u sekundi.
„Neuporediva računalna preciznost 'El Capitana' omogućava Nacionalnoj laboratoriji Lawrence Livermore da provodi virtuelne testove koji osiguravaju da nuklearni arsenal zemlje ostane pouzdan. 'El Capitan' će omogućiti naučnicima da izvode ove simulacije s dosad neviđenim nivoom detalja i tačnosti, čime se osigurava da SAD može održati sposobnosti nuklearnog arsenala bez stvarnih testiranja”, saopštili su iz LLNL.
Dok neke zemlje pokušavaju dostići eksaskalnu računalnu snagu, SAD ne samo da postiže tu razinu, već to čini na način koji povezuje nacionalnu sigurnost, nauku i ekonomiju.
Superkompjuter je razvijen u sklopu CORAL-2 programa Ministarstva energetike SAD-a kako bi zamijenio prethodnika, superkompjuter „Sierra”, koji je pušten u rad 2018. godine.
„El Capitan” nije samo tehnološko čudo, već strateški alat koji osigurava sigurnost i jača geopolitičku poziciju SAD-a. Njegova implementacija šalje snažnu poruku o američkoj dominaciji u ključnim oblastima istraživanja i odbrane, ostavljajući konkurenciju daleko iza.
