Linkovi

Najnovije

Drugi dan klimatskog samita: Investicije u čistu energiju će se isplatiti

Svjetski lideri se vide na ekranu za vrijeme obraćanja predsjednika Joe Bidena, 23. april 2021.
Svjetski lideri se vide na ekranu za vrijeme obraćanja predsjednika Joe Bidena, 23. april 2021.

Drugog dana virtualnog samita svjetskih lidera o klimi, Bijela kuća dovela je milijardere, direktore velikih kompanija i lidere sindikata da bi podržali viziju predsjednika Joea Bidena o transformaciji američke ekonomije kako ne bi ugrožavala životnu sredinu. 

Biden je pozvao države da rade zajedno da bi prešle na čiste izvore energije.

"Zemlje koje sarađuju na ulaganju u čistije ekonomije će pobrati korist za svoje građane. Ne možemo da pobijedimo u borbi protiv klimatskih promjena ako se ne borimo zajedno na globalnom nivou", poručio je američki predsjednik.

Na skupu su govorili Bill Gates i Mike Bloomberg, lideri sindikata radnika u čeličanama i elektranama, kao i direktori kompanija za proizvodnju solarne i drugih izvora obnovljive energije a svi su tvrdili da će se investiranje novca sada u nove tehnologije i efikasne saobraćajne i električne sisteme isplatiti dugoročno - kada je riječ o otvaranju novih radnih mjesta ali i profitu.

Gates je rekao da sa partnerima radi na programu koji predviđa da se prikupi novac za kapitalne investicije od vlada, drugih filantropa i kompanija da bi se snizila cijena čistih tehnologija.

"Možemo da otvorimo nove industrije i kompanije koje podržavaju zajednice širom svijeta u tranziciji na čiste ekonomije", rekao je Gates.

Predsjednici i premijeri iz svih krajeva svijeta uključili su se da bi opisali sopstvene investicije i planove kako da njihove zemlje prestanu da zavise od nafte i gasa koji su štetni za klimu.

Premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da naučnici u stotinama izraelskih "startap" kompanija vrijedno rade na tome da povećaju ključni kapacitet akumulatora za solarnu, energiju vjetra i druge izvore obnovljive energije.

Predsjednik Uhuru Kenyatta​ istakao je da Kenija načinila skok sa ekonomije zasnovane na uglju, kerozinu i drvetu ka jednom od glavnih korisnika i proizvođača geotermalne i energije vjetra.

Premijerka Mette Frederiksen ponovila je obećanje Danske da će njena zemlja okončati eksploataciju nafte i gasa u Sjevernom moru, i sa ofšor naftnih bušotina preći na farme za energiju vjetra.

U SAD, Mike Bloomberg je objavio: "Ne možemo da pobijedimo klimatske promjene bez istorijskog nivoa novih investicija."

"Moramo da radimo više i brže da bismo smanjili emisiju štetnih gasova", poručio je Bloomberg koji je uložio milione u promovisanje zamjene elektrana na ugalj sve jeftinijim elektranama koje koriste obnovljive izvore energije.

Bidenov izaslanik za klimu John Kerry naglasio je da će predsjednikov poziv za obnavljanje zapuštene američke infrastrukture na ekološki pozitivan način dugoročno staviti američku cijelu ekonomiju u bolju poziciju. "Ni od koga se ne traži da podnese žrtvu", rekao je Kerry. "Ovo je prilika za sve."

Arhiv - John Kerry
Arhiv - John Kerry

Kerry je zapravo iznio politički argument za koji američki zvaničnici kažu da će biti presudan za ostvarenje Bidenovih klimatskih ciljeva: ulivanje hiljada milijardi dolara u tehnologiju, istraživanja i infrastrukturu zasnovanu na čistoj energiji će ubrzati američku ekononiju i učiniti je konkurentnijom u budućnosti. Otvaraće se i nova radna mjesta a sve to dok se spašava planeta Zemlja.

Republikanci se drži argumenata koje je iznio bivši predsjednik Donald Trump kada je povukao Ameriku iz klimatskog sporazuma 2015. Oni ukazuju na Kinu kao glavnog svjetskog zagađivača (Sjedinjene Države su na drugom mjestu), i kažu da svaki prelaz na čistu energiju nanosi štetu američkim radnicima zaposlenim u industrijama nafte, prirodnog gasa i uglja.

To znači da se "dobro plaćeni američki poslovi bace u đubre", izjavio je lider manjine u Senatu Mitch McConnell​ u četvrtak, u govoru u kojem je odbacio planove administracije kao skupe i neefikasne.

"Od naših stranih protivnika se traže mala ulaganja dok američki građani treba da snose maksimalnu cijenu", izjavio je on.

Veći dio predloženih izdvajanja za suočavanje sa problemom klimatskih promjena je dio Bidenovog prijedloga zakona o obnovi infrastrukture, u iznosu od 2,3 hiljade milijardi dolara, kojim bi se platila izgradnja novih puteva, bezbjednih mostova i pouzdanih sredstava javnog prevoza, dok bi se ujedno povećala proizvodnja električnih automobila, čiste pijaće vode i investicija u čistu energiju kao što su energija sunca i vjetra.

Bidenov plan nailazi na ozbiljne prepreke u potpuno podijeljenom Senatu, a republikanci koje predvodi McConnell se protive tom zakonskom prijedlogu.

See all News Updates of the Day

Bezuspješnim teorijama zavjere Kremlj pokušava Ukrajini da prebaci odgovornost za napad u Podmoskovlju

Ruski predsjednik Vladimir Putin tokom obraćanja poslije napada za koji je odgovornost preuzela teroristička organizacija Islamska država u kom je ubijeno 139 ljudi i povrijeđeno njih 182 (Foto: REUTERS/Maxim Shemetov)
Ruski predsjednik Vladimir Putin tokom obraćanja poslije napada za koji je odgovornost preuzela teroristička organizacija Islamska država u kom je ubijeno 139 ljudi i povrijeđeno njih 182 (Foto: REUTERS/Maxim Shemetov)

Uprkos opsežnoj kampanji dezinformacija Rusija nije uspela Ukrajini i Zapadu da prebaci odgovornost za teroristički napad počinjen u moskovskom regionu prošlog petka.

Čak i pošto je teroristička Islamska država preuzela odgovornost za napad – objavivši i video sadržaje, Rusija je nastavila da iznosi neutemeljene tvrdnje, piše Poligraph.info specijalizovani servis Glasa Amerike za provjeru tačnosti objavljenih sadržaja.

Ubrzo nakon terorističkog napada u predgrađu Moskve u kom je poginulo najmanje 139 ljudi, a povrijeđeno 182, Rusija je počela kampanju služeći se dezinformacijama – kako bi Ukrajinu i Zapad svrstala među u organizatore.

Ruski predsjednik Vladimir Putin, šefovi obavještajnih službi i agencija za primjenu zakona, propagandisti, državni mediji i veliki broj botova koji promovišu zvaničnu politiku Kremlja – neumorno se bave razvijanjem teorija zavjere u vezi sa tim događajem.

Rusija nije obraćala pažnju na terorističku grupu Islamska država, koja je preuzela odgovornost za napad i čak objavila video snimke, koje su počinioci navodno zabilježili tokom napada. Prikazuju krupne planove počinioca koji nasumično pucaju na posjetioce koncertne dvorane.

Izvjesno je da je Kremlj pojačao propagandne aktivnosti pošto je teroristička grupacija Islamska država preuzela odgovornost.

Putinov najbliži saveznik, bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, trenutno zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti, otpočeo je kampanju u petak uveče pozivajući na ubistvo ukrajinskih zvaničnika.

Ako se utvrdi da se radi o teroristima kijevskog režima svi moraju biti pronađeni i nemilosrdno eliminisani kao teroristi. Uključujući i zvaničnike države koja je počinila takav zločin”, napisao je Medvedev na Telegramu.

Tada je NTV, televizija čiji je vlasnik ruska državna energetska kompanija Gasprom, emitovala lažni snimak napravljen vještačkom inteligencijom u kom sekretar Savjeta za nacionalnu bezbednost i odbranu Ukrajine Aleksij Danilov priznaje umiješanost Ukrajine u teroristički napad.

Najavljujući loše montirani lažni video - voditelj NTV-a je, između ostalog rekao da je umiješanost kijevskog režima u teroristički napad u moskovskoj oblasti javno potvrdio ukrajinski zvaničnik Danilov.

Zvanični televizijski kanal Ministarstva odbrane Rusije i brojni mediji prenijeli su fabrikovani snimak, ponavljajući lažnu tvrdnju da je Ukrajina preuzela odgovornost za napad.

U subotu ujutro, ruska Federalna služba bezbjednosti (FSB) saopštila je da je pritvorila 11 osumnjičenih koji su navodno zarobljeni u blizini granice Rusije sa Ukrajinom i Belorusijom. FSB je naveo da su četvorica osumnjičenih pokušali da pređu rusko-ukrajinsku granicu automobilom i da su, kako je ukazano, “imali kontakte“ u Ukrajini.

Istog dana je Meduza, ruski nezavisni medij sa sedištem u Letoniji, izvijestio je da je Kremlj instruisao državne i vladi lojalne medije da naglašavaju mogući ukrajinski trag u izveštajima o terorističkom napadu u koncertnoj dvorani Krokus.

Gotovo istovremeno, Margarita Simonjan - glavna urednica ruskog državnog medijskog konglomerata koji obuhvata “Sputnjik” i “Rusiju danas” - direktno je optužila Ukrajinu za teroristički napad.

Dakle, ovo nije Islamska država. Ovo su Hoholi”, koristeći se ruskim pogrdnim nazivom za etničke Ukrajince.

Putin se prošle subote prvi put oglasio nakon napada. Objavio je da su počinioci uhapšeni i naglasio da su krenuli ka Ukrajini. Tamo je, kako je tvrdio, navodno pripremljen teren za njihov prelazak preko ruske državne granice.

O navodnoj umiješanosti Ukrajine oglašavao se i Aleksej Čepa, poslanik u Državnoj dumi - donjem domu ruskog parlamenta, predstavljajući to kao dokazanu činjenicu.

Naravno, postoji ukrajinski trag. Svi događaji su povezani sa Ukrajinom“, rekao je Čepa za RIA Novosti.

Šef Komiteta za odbranu ruske Državne dume Andrej Kartapolov istog dana je poručio da su, kako ih je označio, Ukrajina i njeni pokrovitelji glavne zainteresovane strane u terorističkom napadu.

Aleksandar Dugin, ruski ultranacionalistički intelektualac, dodao je Izrael na listu osumnjičenih.

"Nikakve hipoteze ne treba preuranjeno odbaciti. Na primjer, cionistička osveta za rusku poziciju u Gazi, i, shodno tome, trag Mosada koji gaji bliske veze sa Islamskom državom", napisao je Dugin na Telegramu.

Predsjednik Komunističke partije Ruske Federacije i lider komunističke frakcije u Državnoj dumi Genadij Zjuganov više puta je za napad optuživao, kako je navodio, Anglosaksonce, članice NATO-a.

U ponedeljak, tokom susreta sa ruskim premijerom Mihailom Mišustinom, Zjuganov je izjavio da iza pucnjave stoje Sjedinjene Države i Velika Britanija.

Bez Islamske države… Ovo je potpuna glupost! Iako je Islamska država i sve ostalo kreacija CIA i MI6. Sve što smo videli ovoga puta je njihovo djelo", rekao je on.

Sekretar Savjeta bezbjednosti Rusije Nikolaj Patrušev pridružio se tim tvrdnjama u utorak – miješajući Ukrajinu u teroristički napad. Upitan da pojasni šta ukazuje na umiješanost Ukrajine, Patrušev je kratko odgovorio: „Mnogo toga”.

Šef Federalne službe bezbjednosti Aleksandar Bortnikov primijetio je da da nalogodavac i organizatori terorističkog napada na Krokus još nisu identifikovani.

Međutim, iznio je istovjetne neosnovane optužbe kao i ostali šefovi ruskih obavještajnih službi.

Teroristički napad u Krokusu bio je potreban zapadnim obavještajnim službama i Ukrajini kako bi se uzdrmala situacija i stvorila panika u Rusiji”, rekao je on.

Ruske vlasti saopštile su u utorak da je privedeno jedanaest osoba osoba umiješanih u teroristički napad, uključujući četiri navodna počinioca.

Nakon hapšenja osumnjičenih, ruski provladini Telegram kanali počeli su da distribuiraju video snimke i fotografije na kojima se vidi kako su zatvorenici bili mučeni. Na jednom od njih vidi se kako je zatočeniku odsječen dio uha i gurnut mu u usta. Drugi snimak prikazuje zatvorenika izloženog udaru struje.

Fotografije i snimci iz sudnice prikazuju tragove torture na navodnim počiniocima - sva četvorica su imala modrice na licu.

Ukrajina je odbacila optužbe Rusije, optužujući ruske bezbjednosne službe za prikrivenu akciju.

Cilj takvih akcija je prikrivanje pravih počinilaca kako bi se krivica za počinjeno prebacila na neku drugu stranu.

Više od dvije nedelje uoči napada, 7. marta, američka ambasada upozorila je svoje državljane u kom je navela da prati izvještaje u vezi sa planovima ekstremista da ciljaju velika okupljanja u Moskvi, uključujući i koncerte.

Tri dana prije napada, u govoru šefovima FSB, Putin je odbacio upozorenja Zapada o mogućem terorizmu – označavajući ih ucjenom i namjerom da se zastraši i destabilizuje rusko društvo.

Američki zvaničnici objavili da su prije napada, da su Sjedinjene Države sa ruskim obavještajnim službama podijelile informacije, koje ukazuju da ogranak Islamske države aktivan u Afganistanu, Pakistanu i Iranu, planira napad na Moskvu.

SAD: Policijski robot-pas više puta pogođen u akciji, zaslužan za izbjegavanje potencijalnog krvoprolića

Oštećenja od metaka na policijskom robotu
Oštećenja od metaka na policijskom robotu

Državna policija u Massachusettsu zahvaljuje robotskom psu što je pomogao spriječiti tragediju u kojoj je bila osoba zabarikadirana u kući.

Robotski pas po imenu Roscoe bio je dio Odreda za deminiranje Državne policije Masačusetsa i raspoređen je 6. marta u kuću u Barnstableu nakon što je na policiju pucano. Policija je poslala još dva robota koji se često koriste za uklanjanje bombi u kuću kako bi pronašli osumnjičenog.

Daljinski kontrolisan od strane policajaca, prvo je provjerio dva glavna sprata prije nego što je pronašao nekoga u podrumu. Osoba, naoružana puškom, dva puta je prevrnula robotskog psa prije nego što je pucala u njega tri puta i onemogućila mu komunikaciju.

Osoba je zatim pucala na jednog od drugih robota i otvoreni bazen prije nego što je policija upotrijebila suzavac i uhapsila je.

"Incident je pružio oštar primjer prednosti mobilnih platformi koje su sposobne da otvore vrata i uspinju se stepenicama u taktičkim misijama koje uključuju naoružane osumnjičene", navodi se u saopćenju državne policije.

Pored obezbjeđivanja kritično važnog čišćenja prostorija i mogućnosti svijesti o situaciji, umetanje Roscoea u sumnjivu rezidenciju spriječilo je potrebu, u toj fazi reagovanja, da se ubace ljudski operateri, i možda je spriječilo policajca da bude uključen u razmjenu pucnjave.

Boston Dynamic Spot Robot
Boston Dynamic Spot Robot

Boston Dynamics, kompanija koja je napravila robotskog psa poznatog kao SPOT robot, navela je u saopćenju da je to prvi put da je jedan od njih upucan.

"Drago nam je što je jedina žrtva tog dana naš robot", rekli su iz kompanije. “To je sjajan primjer kako se mobilni roboti poput Spota mogu koristiti za spašavanje života.

Vlasti nisu identifikovale napadača niti su saopštile sa kojim optužbama se suočava.

Robotski pas je poslan u Boston Dynamics da mu uklone metke. Ostat će kompaniji, a nova jedinica će biti poslata državnoj policiji.

Zelenskyy poziva na jačanje protuzračne odbrane Ukrajine nakon napada na Harkov

Ukrajinski pripadnici ispalili su MLRS Grad na ruske trupe u blizini linije fronta u oblasti Donjecka
Ukrajinski pripadnici ispalili su MLRS Grad na ruske trupe u blizini linije fronta u oblasti Donjecka

Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy rekao je u srijedu da je od vitalnog značaja za jačanje protuzračne odbrane njegove zemlje i ubrzanje isporuke borbenih aviona F-16 za upotrebu protiv ruske invazije.

"Nema racionalnog objašnjenja zašto Patrioti, kojih ima u velikom broju širom svijeta, još uvijek ne pokrivaju nebo Harkova i drugih gradova i zajednica koje su na udaru ruskih terorista", rekao je Zelenskyy na društvenim mrežama. „Svakog dana radimo na tome da pružimo bolju zaštitu za naš narod i Ukrajinu".

Komentari Zelenskog uslijedili su nakon što je u ruskim udarima na grad Harkov na istoku Ukrajine poginula jedna osoba, a 19 je ranjeno.

Gradonačelnik Harkova Ihor Terehov rekao je da je ruski napad oštetio 18 stambenih zgrada.

Rusija je u srijedu saopćila da je osujetila raketne napade Ukrajine usmjerene na oblast Belgoroda, dok je Ukrajina rekla da je Rusija napala preko noći sa 13 zračnih dronova.

Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da je vazdušna odbrana te zemlje oborila 18 ukrajinskih raketa.

Vjačeslav Gladkov, guverner Belgoroda, rekao je na Telegramu da su oštećene kuće u nekoliko sela i da je najmanje jedna osoba povređena.

Belgorod, koji se nalazi duž granice između Rusije i Ukrajine, česta je meta ukrajinskih napada dok Ukrajina nastoji da porazi invaziju koju je Rusija pokrenula prije više od dvije godine.

Neke informacije za ovaj izvještaj stigle su iz Reutersa.

Yellen upozorava da će se suočiti s Kinom zbog njenih energetskih subvencija

Američka ministarka finansija Janet Yellen govori na konferenciji za novinare u Gandhinagaru, Indija, 16. jula 2023. Yellen će uskoro otputovati u Kinu kako bi razgovarala o poštenoj konkurenciji u industrijama čiste energije.
Američka ministarka finansija Janet Yellen govori na konferenciji za novinare u Gandhinagaru, Indija, 16. jula 2023. Yellen će uskoro otputovati u Kinu kako bi razgovarala o poštenoj konkurenciji u industrijama čiste energije.

Američka ministarka finansija Janet Yellen rekla je u srijedu da kineske subvencije za industriju čiste energije stvaraju nelojalnu konkurenciju koja "šteti američkim firmama i radnicima, kao i firmama i radnicima širom svijeta".

Yellen je rekla da tokom posjete koju je zakazala Kini namjerava upozoriti Kinu da njeno nacionalno osiguranje za energetiku i druge kompanije stvaraju prekomjernu ponudu i narušavanje tržišta, između ostalih problema.

"Namjeravam razgovarati s Kinezima kada budem posjetio o prekomjernim kapacitetima u nekim od ovih industrija, i pobrinuti se da shvate neželjeni utjecaj koji ovo ima - preplavi tržište jeftinom robom - na Sjedinjene Države, ali i na mnoge naši najbliži saveznici", rekla je Yellen u govoru u Norcrossu u Džordžiji.

Yellen je rekla da vjeruje da će te subvencije omogućiti Kini da preplavi tržišta solarnih panela, dijelova za električna vozila i litijum-jonskih baterija, čime će poremetiti proizvodnju u drugim ekonomijama i globalne cijene.

"Prenijet ću svoje uvjerenje da višak kapaciteta predstavlja rizik ne samo za američke radnike i firme i globalnu ekonomiju, već i za produktivnost i rast kineske ekonomije, kao što je i sama Kina priznala u svom Nacionalnom narodnom kongresu ovog mjeseca", rekla je Yellen. "I izvršit ću pritisak na svoje kineske kolege da preduzmu neophodne korake za rješavanje ovog pitanja."

Yellen će se sastati u Kini u aprilu, navodi Politico. Trezor još nije potvrdio njen plan puta.

Tajnik je posjetio Gruziju kako bi vidio novootvoreni pogon za proizvodnju solarnih ćelija, koji je, prema podacima Ministarstva finansija, zatvoren 2017. godine zbog konkurencije fabrika u Kini. Međutim, sada se ponovo otvara nakon što su poreski krediti u Zakonu o smanjenju inflacije iz 2022. podstakli povećanu očekivanu potražnju za solarnim panelima.

Kina je u utorak podnijela žalbu protiv SAD-a Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, tvrdeći da su zahtjevi SAD-a za subvencije za električna vozila diskriminatorni. Kineski zvaničnici nisu komentarisali šta je podstaklo ovu odluku.

Yellen je rekla da se nada da će imati "konstruktivan" dijalog s kineskim zvaničnicima o pitanjima subvencija i prevelike ponude. Rekla je da ju je kontakt sa poslovnim ljudima i vladama širom svijeta potaknuo da izda ovo upozorenje.

"Ovo su zabrinutosti koje sve češće čujem od vladinih kolega u industrijaliziranim zemljama i tržištima u razvoju, kao i od poslovne zajednice u svijetu", rekla je Yellen.

Neke informacije za ovaj izvještaj stigle su od Reutersa i Associated Pressa.

SAD i Izrael započeli nove razgovore o izraelskom planu za invaziju na Rafu

Izraelske i američke zastave su prikazane na konferencijskom stolu gdje se ministar odbrane Lloyd Austin susreo s izraelskim ministrom odbrane Yoavom Gallantom, u Pentagonu, 26. marta 2024. u Washingtonu.
Izraelske i američke zastave su prikazane na konferencijskom stolu gdje se ministar odbrane Lloyd Austin susreo s izraelskim ministrom odbrane Yoavom Gallantom, u Pentagonu, 26. marta 2024. u Washingtonu.

U preokretu, Izrael se u srijedu složio da pošalje svoje ratne stratege u Washington kako bi razgovarali o svojoj namjeri da pokrene kopneni napad na militante Hamasa u gradu Rafah na jugu Gaze.

Izrael je u ponedjeljak otkazao putovanje u znak protesta protiv američkog odbijanja da stavi veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a kojom se poziva na hitan prekid vatre u ratu između Izraela i Hamasa.

Sjedinjene Države, najvjerniji saveznik Izraela u gotovo šestomjesečnom ratu, suzdržale su se od ovosedmičnog glasanja u UN-u nakon što su ranije uložile veto na slične rezolucije. To je izazvalo ukor od izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, što je dokaz sve većeg razlaza s Washingtonom oko vođenja rata od strane jevrejske države.

Ali čak i kada je Netanyahu otkazao putovanje jedne grupe svojih ratnih stratega, ministar odbrane Yoav Gallant bio je ove sedmice u Washingtonu na razgovorima s američkim ministrom odbrane Lloydom Austinom i državnim sekretarom Antonyjem Blinkenom.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu predsjedava sastankom kabineta u vojnoj bazi Kirya, u kojoj se nalazi izraelsko Ministarstvo odbrane, u Tel Avivu, Izrael, 24. decembra 2023. godine.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu predsjedava sastankom kabineta u vojnoj bazi Kirya, u kojoj se nalazi izraelsko Ministarstvo odbrane, u Tel Avivu, Izrael, 24. decembra 2023. godine.

Netanyahu je rekao da je napad na Rafah neophodan kako bi se izbrisala svaka kontrola Hamasa nad Gazom, uskom enklavom duž Sredozemnog mora. Ali SAD su rekle Izraelu da se protive invaziji Rafaha, pogotovo jer je više od milion palestinskih civila tamo sklonjeno u improvizovanim šatorima i strukturama.

Izrael je rekao da će premjestiti Palestince na sigurno prije bilo kakvog napada na četiri bataljona Hamasa u Rafi, ali nije naznačio gdje će ih poslati.

Ističući da je suzdržanost SAD-a bila “veoma, vrlo loša”, Netanyahu je gostujućem američkom republikanskom senatoru Riku Skotu rekao da je njegovo prvobitno otkazivanje putovanja izraelske delegacije “bila poruka prije svega Hamasu: Ne kladite se na ovo [Ujedinjene nacije ] pritisak [za prekid vatre]. Neće ići.”

Netanyahu je rekao da je glasanje u Vijeću sigurnosti "ohrabrilo Hamas da zauzme čvrst stav i vjeruje da će međunarodni pritisak spriječiti Izrael" da ostvari svoje ratne ciljeve. Izrael je obećao da će nastaviti borbu dok Hamasova vojska ne bude uništena i preostalih 100 talaca koje drži ne bude oslobođeno.

Bijela kuća je saopštila da je "dobra stvar" voditi više razgovora sa izraelskim zvaničnicima i da se razgovara o datumu.

Ljudi se okupljaju na ruševinama ambulantnog centra koji je uništen u izraelskom zračnom napadu u selu Hebbariye, Liban, 27. marta 2024.
Ljudi se okupljaju na ruševinama ambulantnog centra koji je uništen u izraelskom zračnom napadu u selu Hebbariye, Liban, 27. marta 2024.

Hezbolah raketni udari

Na ratnom frontu, militanti Hezbolaha u Libanu ispalili su u srijedu rakete na sjeverni Izrael u znak odmazde za izraelske zračne napade u kojima je ubijeno sedam ljudi u južnom Libanu.

Izraelske službe za hitne slučajeve saopćile su da je jedna osoba poginula u raketnom udaru u pograničnom gradu Kiryat Shmona.

Izraelska vojska je saopćila da su njeni napadi u Libanu bili usmjereni na vojnu zgradu, ubivši pripadnika militantne grupe al-Jamaa al-Islamiya koji je promovirao terorističke zavjere usmjerene na Izrael.

Zvaničnik Al-Jamaa al-Islamiya rekao je da je sedam osoba ubijeno u selu Hebbariye, a libanski sigurnosni izvori potvrđuju broj poginulih.

Izraelska vojska je također izvijestila u srijedu da je izvela kopnene operacije u blizini bolnice Shifa u sjevernoj Gazi, dok je izvodila zračne napade i kopnene borbe u oblasti Khan Younis u južnom dijelu Gaze.

Dim se diže nakon izraelskog bombardiranja u blizini bolnice Shifa u gradu Gaza, 23. marta 2024.
Dim se diže nakon izraelskog bombardiranja u blizini bolnice Shifa u gradu Gaza, 23. marta 2024.

Napori da se privremeno zaustave borbe, s prijedlozima koji su uključivali oslobađanje talaca držanih u Gazi i navalu humanitarne pomoći za palestinske civile, nisu izgledali bliži stvarnosti čak ni nakon rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a od prošlog petka kojom se traži prekid vatre.

Indirektni pregovori s pregovaračima iz Sjedinjenih Država, Egipta i Katara traju sedmicama, i dok su zvaničnici signalizirali određeni napredak tokom procesa, izraelska i Hamasova strana ove sedmice nisu pokazale nikakav pomak ka sporazumu.

Visoki izraelski zvaničnik rekao je Reutersu u utorak da je Izrael povukao svoje pregovarače iz Katara nakon što je došao u "ćorsokak" u pregovorima o oslobađanju talaca koje još uvijek drži Hamas. Izrael vjeruje da je umrlo ili ubijeno više od 30 drugih Izraelaca uhvaćenih u šokantnom napadu Hamasa na Izrael 7. oktobra. Netanyahu je rekao da Hamas postavlja "zabludne zahtjeve".

Zvaničnici Hamasa rekli su u ponedjeljak da su pregovaračima rekli da Hamas neće mijenjati svoj prijedlog, koji uključuje potpuno izraelsko povlačenje iz Gaze i razmjenu talaca u Gazi za zarobljenike koje drži Izrael.

U Tel Avivu, oko 300 članova porodica talaca i njihovih pristalica okupilo se u utorak ispred izraelskog štaba odbrane, tražeći da se postigne dogovor o oslobađanju talaca. Neki od demonstranata su se zaključali u kaveze i držali plakate sa fotografijama svojih najmilijih.

U napadu Hamasa 7. oktobra ubijeno je 1.200 ljudi i doveo do hvatanja oko 250 talaca. Više od 100 je oslobođeno u novembru tokom jednonedeljnog prekida vatre.

Ministarstvo zdravlja u Pojasu Gaze kojim upravlja Hamas kaže da je više od 32.400 ljudi ubijeno tokom izraelske kontraofanzive. Ukupan broj uključuje Hamasove borce i civile, a ministarstvo kaže da su dvije trećine poginulih bile žene i djeca.

Dopisnica VOA UN-a Margaret Besheer i dopisnica Bijele kuće Anita Powell dale su svoj doprinos ovom izvještaju. Neke informacije u ovom izvještaju stigle su iz Associated Pressa, Reutersa i agencije France-Presse.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG