Porast mizoginog sadržaja
Naučnici sa University College London (UCL) i Univerziteta Kent utvrdili su da TikTokov algoritam značajno povećava izloženost mizoginom sadržaju. U kontrolisanoj studiji, procenat preporučenih videozapisa sa mizoginim temama porastao je sa 13% na 56% u roku od pet dana.
Studija je pokazala kako se sadržaj na stranici „Za vas", koji služi kao preporuke korisnicima, prilagođava specifičnim ranjivostima korisnika. Preporučeni sadržaj je u početku bio neutralan, ali se brzo usmjerio ka štetnim ideologijama poput objektivizacije i diskreditacije žena.
Dizajn studije i nalazi
Istraživači su kreirali TikTok profile koji imitiraju tipične tinejdžere s interesima poput muškosti ili usamljenosti. Tokom sedmice pratili su preporuke algoritma za ove profile.
U početku su preporuke uključivale neutralne ili motivirajuće teme, ali su ubrzo počele promovisati ljutnju i mizoginiju. Ovi rezultati ukazuju na to kako algoritmi tokom vremena pojačavaju štetni sadržaj.
Offline utjecaj online mizoginije
Studija je također istražila uticaj online sadržaja na ponašanje mladih u stvarnom svijetu. Kroz intervjue s nastavnicima i učenicima, istraživači su otkrili da mizogine ideologije postaju normalizovane u školskim okruženjima.
Nastavnici su prijavili povećan broj slučajeva u kojima učenici usvajaju štetne stavove iz online sadržaja. Ova normalizacija ugrožava odnose među vršnjacima i dodatno učvršćuje rodne stereotipe među mladima.
Poziv na akciju
Istraživači preporučuju da se društvene mreže smatraju odgovornim za štetu koju uzrokuju njihovi algoritmi. Naglašavaju potrebu za strožim nadzorom i prioritetom dobrobiti mladih u odnosu na profit.
Studija predlaže uvođenje „zdrave digitalne ishrane" u školama, kako bi se mladi educirali o utjecaju algoritama. Također, zalažu se za vršnjačko mentorstvo kako bi se dječaci aktivnije uključili u diskusije o borbi protiv online mizoginije.
Širi problemi algoritama
Studija naglašava da štetni algoritamski obrasci nisu jedinstveni za TikTok. Druge platforme, poput Instagrama i YouTubea, također promovišu sadržaje vezane za samopovrjeđivanje i ekstremizam kroz slične mehanizme.
Istraživači upozoravaju da odrasli, uključujući roditelje i nastavnike, često nisu svjesni kako algoritmi funkcionišu. Ovaj nedostatak znanja otežava rješavanje problema u kućama i školama.
Studija ukazuje na ulogu algoritama u oblikovanju online iskustava i njihov dalekosežni utjecaj na mlade. Rješavanje ovih izazova zahtijeva zajednički napor društvenih mreža, kreatora politika, nastavnika i roditelja.
Ovo bi mogli biti dokazi da društvene mreže i obrazovanje mogu imati negativan efekat na emotivni razvoj mladih ljudi.
