Sveučilište Harvard nedvojbeno je jedno od najprestižnijih u svijetu. Utemeljeno 1636. godine u Cambridgeu u saveznoj državi Massachusetts, ono je i jedno od najstarijih sveučilišta u Sjedinjenim Državama. 2007. godine, povjesničarka i znanstvenica Drew Gilpin Faust postala je njegovim 28. predsjednikom, i prvom ženom na tom položaju.
Druga američka sveučilišta imala su žene za predsjednike. No, kad je Harvard imenovao Drew Gilpin Faust kao prvu ženu-predsjednika, to je imalo posebnog odjeka u svijetu:
"Na tiskovnoj konferenciji nakon najave mog imenovanja, pitali su me kakav je osjećaj postati prvom ženom predsjednikom Harvarda. Moj odgovor, kojeg nisam unaprijed pripremila, bio je da ja nisam prva žena predsjednik Harvarda, već jednostavno predsjednik Harvarda."
Međutim, Drew Gilpin Faust ubrzo je shvatila da je činjenica što je na taj položaj došla ona kao žena itekako bila važna:
"Reakcije na moje imenovanje – od djevojaka do žena iz svih dijelova svijeta te njihovih roditelja - bile su zaista dirljive. Oni su u tome našli nadu i aspiracije za njih i njihovu djecu. A to me je navelo da shvatim da položaj prve žene kao predsjednice Harvarda ima veliki značaj i smisao te da to moram imati na umu."
Iako je primjer mladim djevojkama, Drew Gilpin Faust kaže da kada je ona odrastala – nije imala sličnog uzora. Nikad nije sanjala o akademskom životu, a kamoli o tome da postane predsjednicom jednog prestižnog američkog sveučilišta. Kaže da je odrasla u vrijeme kad se od žena očekivalo vrlo malo. Majka joj nije radila izvan kuće, a od nje kao kćeri se očekivalo da se uda te bude žena i majka. Njena majka zasigurno nije bila osoba koja je u njoj bodrila ambicije:
"Moja je majka bila vrlo tradicionalnih nazora o poziciji i ulozi žena. Kad bih se ja protiv nečega bunila a s čim se ona ne bi slagala, rekla bi mi: “Zlato, živimo u svijetu muškaraca i što prije to shvatiš, bit ćeš zadovoljnija.”
Međutim, Drew Gilpin Faust je šezdesetih godina prošlog stoljeća iskoristila šanse koje su se otvorile ženama. Na žalost, majka joj je umrla kada joj je bilo 19 godina - i nije doživjela uspjeh svoje kćeri. Drew Gilpin Faust odrasla je u dolini Shenandoah u Virginiji, okružena poviješću. Ta je regija, naime, bila poprište velikih bitki Američkog građanskog rata. Sa svojim bratom često se igrala Građanskog rata.
No, pokazalo se da je taj rat za nju kasnije bio više od igre: ona je postala priznata stručnjakinja za američki Jug i Građanski rat. Njenu posljednju knjigu o tom ratu dnevnik New York Times proglasio je jednom od deset najboljih knjiga u 2008. godini. Otkad je postala predsjednicom Harvarda, glavni prioritet gospođe Faust bio je zajamčiti da troškovi obrazovanja na tom elitnom privatnom sveučilištu ne budu prepreka da ga pohađaju nadareni studenti – bez obzira na financijske mogućnosti. Godišnja školarina, smještaj i obroci za studente dodiplomskog studija na Harvardu koštaju preko 50 tisuća dolara, no većina studenata plaća mnogo manje:
"60 posto studenata je na stipendiji našeg sveučilišta pa za njih troškovi iznose tek oko 11 tisuća dolara godišnje. A za one čije obitelji godišnje zarađuju ispod 60 tisuća dolara, studij je besplatan."
Kao predsjednica Harvarda, Drew Gilpin Faust mnogo putuje. Na prošlogodišnjem putu u Kini, ponovno se uvjerila da je američko visokoškolsko obrazovanje primjer za strane zemlje. U Kini, kaže ona, posebno žele razviti kreativnost studenata – što je pozitivna karakteristika američkog sustava.
To je, kaže predsjednica Harvarda, lekcija koju bi Amerikanci trebali imati na umu. U ovo vrijeme posustale ekonomije, mnogi su u potrazi za trenutnim financijskim dobitkom nakon diplome. Međutim, obrazovanje bi, kaže ona, trebalo pripremiti ljude za cijeli život, a ne samo za jednu određenu karijeru.