ALBANI, NJUJORK - Hauard Fišer, 63-godišnji investitor koji živi sjeverno od grada Njujorka, ima posthumnu želju. On želi da njegovi ostaci budu kompostirani u bogato, plodno tlo. Za Fišera, ovaj alternativni, zeleni metod sahrane u skladu je sa njegovim pogledom na svijet - živjeti na ekološki svjestan način.
Možda bi njegovi kompostirani ostaci mogli biti posađeni ispred porodične kuće ili biti vraćeni u zemlju negde drugde. „Šta god moja porodica odluči da uradi sa kompostom nakon što se to uradi, zavisi od njih“, rekao je Fišer.
Demokratska guvernerka države Njujork Keti Hokul potpisala je zakon kojim se legalizuje prirodna organska redukcija, poznata kao ljudsko kompostiranje. Njujork je šesta država u SAD koja dozvoljava takav način sahranjivanja.
Država Vašington prva je legalizovala kompostiranje ljudi 2019. godine, a slijede Kolorado i Oregon 2021. i Vermont i Kalifornija 2022. godine.
Kako se radi ljudsko kompostiranje?
Tijelo preminulog se stavlja u posudu zajedno sa biljnim materijalom kao što su drvo i slama. Takva organska mješavina stvara uslove za pojavu mikroba, kojih ima u prirodi i koji mogu da razgrade tijelo za otprilike mjesec dana.
Krajnji rezultat je oko 0,76 kubnih metara zemlje obogaćene hranljivim materijama, koja se dalje koristi za sadnju drveća ili obogaćivanje drugog zemljišta. Za urbana područja poput Njujorka, gde je zemljište za sahranjivanje ograničeno, ljudsko kompostiranje je pogodna opcija.
Ima i onih koji se protive ovakvom načinu sahrane.
Katolička konferencija države Njujork, koja okuplja sve biskupe u državi, dugo se protivila zakonu, nazivajući metod sahrane „neprikladnim“.
„Proces koji je savršeno prikladan za otpada od povrća u zemlju, nije nužno prikladan za ljudska tijela. Ljudska tijela nisu kućni otpad i mi ne vjerujemo da taj proces ispunjava standard poštovanja prema našim zemnim ostacima“, rekao je u saopštenju Denis Post, izvršni direktor organizacije.
Katrina Spejd, osnivačica pogrebne kuće u Sijtelu koja nudi kompostiranje ljudskih tela, rekla je da nudi alternativu za ljude koji žele da usklade sahranjivanje svojih ostataka sa načinom na koji su živjeli.
„Kremacija koristi fosilna goriva, a za sahranjivanje se koristi mnogo zemlje i ostavlja se ugljenični trag. Mnogi ljudi smatraju dobrom mogućnost da se pretvore u plodno tlo iz koje će nastati bašta ili drvo".
