Linkovi

Najnovije

Šta nakon Trumpovog opoziva?

U.S. President Donald Trump speaks in a video message released via Twitter in Washington, U.S. January 13, 2021.
U.S. President Donald Trump speaks in a video message released via Twitter in Washington, U.S. January 13, 2021.

Nekoliko dana prije završetka mandata Zastupnički dom američkog Kongresa opozvao je predsjednika Donalda Trumpa, čime je on postao prvi američki prdsjednik koji je opozvan dva puta.

Ranija tri opoziva u američkoj historiji, predsjednika Andrewa Johnsona, Billa Clintona i Trumpa, desila su se mjesecima prije finalnog glasanja, uključujući i istragu u Domu kao i saslušanja. Ovaj put, navodi u svojoj analizi agencija AP, trebalo je samo sedam dana za opoziv nakon što je Trump, kako je ocjenjeno, ohrabrio mnoštvo svojih nasilnih pristalica koji su upali u zgradu Kongresa.

Demokrate u Zastupničkom domu, kao i deset republikanaca glasali su za opoziv Trumpa po samo jednoj tački: podsticaja na pobunu.

Lider republikanske većine u Senatu Mitch McConnell rekao je da suđenje u ovoj instituciji neće početi, najranije, prije sljedećeg utorka, odnosno dan prije inauguracije novoizabranog predsjednika Joe Bidena, koji dolazi iz redova demokrata.

Za sada je nejasno kako će se suđenje tačno odvijati i da li će neki republikanci u Senatu glasati za Trumpovu osudu.

Iako se suđenje neće dogoditi dok je Trump u predsjedničkoj kancelariji, ono bi i dalje moglo imati uticaj na spriječavanje da se ponovo kandiduje za predsjednika.

Opoziv se šalje Senatu

U.S. Speaker of the House Nancy Pelosi wields the gavel as House votes to impeach President Trump
U.S. Speaker of the House Nancy Pelosi wields the gavel as House votes to impeach President Trump

Kada Dom izglasa opoziv, predsjedavajuća može poslati članak o opozivu odmah ili može sačekati. Predsjedavajuća Nancy Pelosi još uvijek nije rekla kada će poslati članak, no mnoge demokrate pozvale su je da to učini što prije. Ona je već pristala da imenuje devet upravitelja koji će raspravljati o Trumpovom opozivu pred Senatom, što je znak da bi i sam dokument sa opozivom mogla dostaviti ubrzo.

Nakon što on bude poslan u Senat, lider većine u ovom tijelu će započeti proces suđenja.

Raspored Senata

In this image from video, Senate Majority Leader Mitch McConnell of Ky., speaks as the Senate reconvenes after protesters stormed into the U.S. Capitol on Wednesday, Jan. 6, 2021.
In this image from video, Senate Majority Leader Mitch McConnell of Ky., speaks as the Senate reconvenes after protesters stormed into the U.S. Capitol on Wednesday, Jan. 6, 2021.

Senat se vraća sa pauze 19. januara, što bi ujedno mogao biti zadnji dan McConnellovog mandata kao lidera. Kada potpredsjednica Kamala Harris položi zakletvu, čime postaje predsjednica Senata, kao i dvoje demokratskih senatora koji su osvojili mandate na nedavnom ponovljenom izboru u Georgiji, demokratski lider Chuck Schumer će preuzeti vodstvo i odrediti kako će se suđenje odvijati.

McConnell je rekao da neće pozvati Senat na ranije okupljanje, tako da bi ono moglo najranije početi sljedeći utorak. To znači da će se suđenje sigurno održati nakon što Trump napusti dužnost. McConnell je također rekao da su ranija suđenja u Senatu trajala po 83, 37 i 21 dan.

Fokus na McConnella

Lider republikanske većine u Senatu McConnell vjeruje da je Trump počinio djela vrijedna opoziva i smatra da je opoziv prilika da se Republikanska stranka udalji od aktuelnog predsjednika, rekao je jedan republikanski strateg za Associated Press.

Prema njegovim riječima McConnell je tokom vikenda donatorima rekao da je završio sa Trumpom.

Njegova supruga Elaine Chao, bivša ministrica prometa, dala je ostavku ubrzo nakon nereda u Kongresu.

No, McConnell se i dalje ne oglašava u javnosti. U poruci kolegama u srijedu koju je objavila njegova kancelarija, lider republikanske većine rekao je "da još uvijek nije donio konačnu odluku o tome kako će glasati."

Politika Senata

The U.S. Capitol dome is seen behind a security fence in Washington, Jan. 11, 2021.
The U.S. Capitol dome is seen behind a security fence in Washington, Jan. 11, 2021.

Ukoliko McConnell glasa za osudu Trumpa, velika je šansa da će i drugi republikanci slijediti njegov primjer. No, još uvijek ni jedan senator nije rekao kako će glasati. Da bi opziv bio uspješan, potrebno je da ga podrži dvije trećine Senata.

Ipak, pojedini republikanci su pozvali Trumpa da podnese ostavku, uključujući senatora iz Pennsylvanije Pata Toomeya i senatoricu Alaske Lisu Murkowski.

Drugi republikanci smatraju da bi opoziv mogao podijeliti zemlju. Senator Južne Karoline Lindsey Graham, dugogodišnji ključni saveznik Trumpa, kritikovao je njegovo ponašanje u poticanju nasilja, ali je rekao da će "opoziv učiniti više štete nego koristi".

Mitt Romney senator iz Utaha, jedini je republikanac koji je tokom suđenja za opoziv Trumpa prošle godine glasao za osudu.

U Zastupničkom domu, deset republikanaca pridružilo se demokratama u glasanju za opoziv, uključujući Liz Cheney, trećeplasiranu republikanku u Domu. Na prošlom glasanju za opoziv Trumpa zbog pritiska na Ukrajinu da istraži Bidena, za opoziv nije glasao niti jedan republikanac.

Trumpova budućnost

Ako bi Senat osudio Trumpa, onda bi mogli zasebno glasati o tome da li će zabraniti Trumpu da se ponovo kandiduje.

"Nemojte griješiti, bit će suđenje za opoziv u Senatu Sjedinjenih Država, bit će glasanje o osuđivanju predsjednika za visoke zločine i prekršaje, a ako predsjednik bude osuđen, glasat će se i o zabrani njegove buduće kandidature", izjavio je Schumer.

Za razliku od glasanja za osudu gdje je potebno dvije trećine Senata za osudu, da bi zabranili Trumpu da se ponovo kandiduje potebna je samo većina senatora.

Drugačija optužnica

Trump supporters try to break through a police barrier, Jan. 6, 2021, at the Capitol in Washington.
Trump supporters try to break through a police barrier, Jan. 6, 2021, at the Capitol in Washington.

Ovo suđenje za opoziv vjerovatno će se u mnogočemu razlikovati od prethodnog.

Optužbe Zastupničkog doma za ometanje rada Kongresa i zloupotrebu položaja odnosile su se na njegov pokušaj uticaja na Ukrajinu da istraže Joe Bidena. Opoziv je uslijedio nakon dugotrajne istrage i svjedočenja više vladinih zvaničnika. Iako su demokrate jednoglasno kritikovale ponašanje i optuživali Trumpa za zloupotrebu položaja, optužnica je sadržavala i dokaze.

Ovog puta, demokrate su smatrale da nema potrebe za istragom - upad na Capitol prenošen je uživo na televiziji, a većina članova Kongresa, uključujući i potpredsjednika SAD-a Mikea Pencea bili su u zgradi cijelo vrijeme dok su nasilne Trumpove pristalice bile unutra.

Trumpov govor kojeg je održao uoči samog glasanja u Kongresu gdje su trebali biti potvrđeni glasovi pobjede Joe Bidena, u kojem je rekao svojim pristalicama da se "pakleno bore" protiv izbornih rezultata, također je emitovan.

Adam Schiff, predsjedavajući Obavještajnog odbora koji je predvodio prošli opoziv, rekao je da je pobuna na Capitolu bila "aktivnost za opoziv, počinjena usred bijela dana, čemu je svjedočila cijela zemlja". Također je kazao da je ubrzani opoziv "potreban zbog vanrednih okolnosti, a omogućen je i samom prirodom zločina".

Poticaj na pobunu

Dokument o opozivu, dug četiri stranice navodi da je Trump "ozbiljno ugrozio sigurnost Sjedinjenih Država i njihovih vladinih institucija".

Također se navodi da je Trumpovo ponašanje u skladu sa njegovim ranijim naporima da "podmeće i ometa" rezultate izbora, te se također poziva na njegov nedavni telefonski razgovor sa državnim sekretarom Georgije u koje je tražio od njega da mu "pronađe" glasove potrebne za pobjedu.

Trump je bez dokaza tvrdio da se tokom predsjedničkih izbora desila široko rasprostranjena prevara.

See all News Updates of the Day

Gallup: Povjerenje Amerikanaca u institucije SAD nastavlja da opada

Američka zastava ispred sjedišta Sekretarijata za pravosuđe u Washingtonu.
Američka zastava ispred sjedišta Sekretarijata za pravosuđe u Washingtonu.

Povjerenje javnosti u američku vladu, pravosuđe i vojsku naglo je opalo, čime su se SAD stavile iza većine drugih zemalja Grupe sedam (G7), pokazuje nova Gallupova analiza.

Otprilike 68 odsto Amerikanaca nema povjerenja u svoju vladu. Povjerenje u pravosuđe je na niskih 42 odsto.

Čak je i američka vojska, tradicionalno popularna institucija, doživjela pad povjerenja javnosti, sa 90 odsto u 2021. na 81 odsto prošle godine.

G7 čine vodeće industrijske zemlje: Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Države.

Među članicama G7, Njemačka je pokazala najniži nivo povjerenja javnosti u svoju vojsku, sa skoro 60 odsto onih koji su izrazili nedostatak povjerenja.

Čini se da je američka javnost podijeljena po pitanju vojnog budžeta, iako Sjedinjene Države troše više na svoju vojsku nego sve druge zemlje G7 zajedno.

Otprilike 35 odsto smatra da je potrošnja previsoka, 29 odsto vjeruje da je preniska, a 33 odsto smatra da je to pravi iznos.

"Ne postoji krunski pokazatelj koji sve to objašnjava", rekao je za Glas Amerike Benedict Vigers, analitičar Gallupa. "Ovi podaci se su dio šireg trenda među Amerikancima koji se proteže čak i izvan povjerenja ljudi u političke institucije."

Eksperti povezuju povjerenje javnosti u institucije vlasti sa kvalitetom pružanja javnih usluga, efikasnim mjerama protiv korupcije i zloupotrebe položaja i napretkom u rješavanju nejednakosti prihoda i bogatstva.

"Efikasnost javnih institucija zavisi od povjerenja koje im građani i preduzeća daju", navela je Svjetska banka u prošlogodišnjem izvještaju.

Povjerenje javnosti u američke institucije opada i van državnih organa.

Povjerenje u crkve i organizovanu religiju stalno opada, sa rekordnih 30 odsto Amerikanaca koji su prošle godine izrazilo "veoma malo" povjerenja – što je najveći takav broj otkako je Gallup počeo da prati ovo pitanje 1973.

Erozija povjerenja također utiče na medije, pri čemu preko 40 odsto Amerikanaca govori o veoma malom povjerenju, posebno prema novinama i televiziji.

Konsultacije u UN-u o rezoluciji o Srebrenici

Memorijalni centar Potočari
Memorijalni centar Potočari

U sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku održavaju se neformalne konsultacije o nacrtu rezolucije kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenice. Sjednica se održava iza zatvorenih vrata.

Kako je objavljeno na zvaničnoj stranici UN-a, konsultacije o nacrtu nazvanom "Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici 1995" sazvale su stalne misije Njemačke i Ruande, zajedno sa misijama Albanije, Bosne i Hercegovine, Čilea, Finske, Francuske, Irske, Italije, Jordana, Holandije Lihtenštajna, Malezije, Novog Zelanda, Slovenije, Turske i SAD-a.

Prijedlog rezolucije bi na dnevnom redu trebalo da se nađe početkom maja.

Nacrt rezolucije, u koju je Glas Amerike imao uvid, predviđa da 11. juli bude proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, koji bi se obilježavao svake godine.

"Bez rezerve se osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici i pozivaju države članice da sačuvaju utvrđene činjenice, uključujući i one kroz obrazovni sistem, u cilju sprječavanja revizionizma i pojave genocida u budućnosti", navedeno je u nacrtu rezolucije.

Rezolucija takođe "osuđuje radnje koje veličaju osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici", dok se "ističe važnost završetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici".

Nacrt rezolucije, u kojoj se, između ostalog, traži da se bez rezerve osudi svako poricanje genocida, te se potiču članice UN-a da sačuvaju utvrđene činjenice i kroz svoje obrazovne sisteme razviju odgovarajuće programe, kako bi se spriječio revizionizam i genocid u budućnosti.

Iz kabineta predsjedavajućeg Predsedništva BiH Denisa Bećirovića i člana Predsjedništva BiH Željka Komšića je uoči neformalnih konsultacija u New Yorku saopšteno da će njih dvojica boraviti u sjedištu UN-a 17. aprila.

Međunarodni sud pravde u Hagu je 2007. godine zločin u Srebrenici okarkterisao kao genocid, u kojem je u julu 1995. godine pobijeno više od 8.000 muškaraca i dječaka iz tadašnje enklave pod zaštitom Ujedinjenih nacija.

Za ove zločine, više od 50 osoba je osuđeno na oko 700 godina zatvora.

SAD pripremaju "sveobuhvatni odgovor" Iranu, dok od Izraela traže sudržanost

Portparol izraelske vojske kontraadmiral Daniel Hagari i drugi pripadnici izraelske vojske stoje pored iranske balističke rakete koja je pala u Izrael tokom vikenda.
Portparol izraelske vojske kontraadmiral Daniel Hagari i drugi pripadnici izraelske vojske stoje pored iranske balističke rakete koja je pala u Izrael tokom vikenda.

Sjedinjene Države su saopštile da rade sa saveznicima na koordinisanom odgovoru na iranske udare dronovima i raketama na izraelsko tlo tokom prošlog vikenda. Istovremeno, SAD nastavljaju da pozivaju Izrael da bude uzdržan i izbjegne rasplamsavanje šireg regionalnog sukoba.

Predsjednik Joe Biden"koordinira sa saveznicima i partnerima, uključujući Grupu sedam, i sa liderima dvije partije u Kongresu, na sveobuhvatnom odgovoru", rekao je savjetnik za nacionalnu bezbjednost Jake Sullivan u saopštenju.

SAD će u narednim danima uvesti nove sankcije protiv Irana, rekao je Sullivan, uključujući mere protiv njihovog programa razvoja raketa i bespilotnih letjelica i protiv entiteta koji podržavaju Korpus garde islamske revolucije i iransko Ministarstvo odbrane.

SAD će ojačati integraciju vazdušne i protivraketne odbrane i sistema ranog upozorenja širom Bliskog istoka, dodao je on.

Bidenovi pomoćnici su više puta pozivali na deeskalaciju. Predsjednik "ne želi da vidi rat sa Iranom. Ne želi da se sukob širi ili produbljuje", rekao je portparol Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost John Kirby novinarima u utorak.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu obećao je da će uzvratiti, ali izraelski zvaničnici nisu rekli kako i kada bi mogli da napadnu.

"Odabraćemo svoj odgovor u skladu sa tim", rekao je general-pukovnik Herzi Halevi, načelnik generalštaba izraelske vojske.

Direktni izraelski napad na iransko tlo predstavljao bi još jednu značajnu eskalaciju, a Teheran je već obećao mnogo oštriji odgovor na takav kontranapad.

Teheran je lansirao više od 300 dronova, balističkih projektila i krstarećih raketa, od kojih je većinu presrela izraelska vojska uz pomoć SAD i regionalnih saveznika, nanijevši samo manju štetu u jednoj izraelskoj bazi. To navodi na zaključak da je Iran možda odmjerio udare tako da ograniči žrtve ili da je poslao unaprijed obavještenje o njima, što Bijela kuća negira.

Izraelski protivudar će vjerovatno ciljati iransko tlo bez ubijanja civila, rekao je Jonathan Rynhold, šef Odsjeka za političke studije na izraelskom Univerzitetu Bar-Ilan.

"I neće ići za tim da javno udare na bilo koje zgrade koje su veoma očigledno javni simboli režima", rekao je on za Glas Amerike. "To bi moglo da osramoti režim i natjera ih da osjećaju da treba da dodatno eskaliraju situaciju."

Rynhold je rekao da su iranski udari bili "veoma, veoma pažljivo proračunati" i predviđa da će potencijalni izraelski kontranapad biti na sličan način odmjeren. Ipak, lako bi mogli da dovedu do opasne pogrešne procjene, rekao je on.

Izrael bi mogao da se odluči za tajne operacije protiv iranskih zvaničnika. Ili bi mogao da pokrene cyber napad, rekao je Gregory Hatcher iz kompanije Laboratorija bijelih vitezova (White Knight Labs), konsultantske firme za cybet bezbjednost.

"Da sam na mjestu Izraela, držao bih se uobičajenog cyber ratovanja koje su primjenjivali većim dijelom posljednjih 15 godina, počevši od Stuxneta 2010. godine", rekao je on za Glas Amerike.

U okviru zajedničke operacije, Izrael i SAD su stvorili zlonamerni softver Stuxnet i ubacili ga u iransko nuklearno postrojenje koji je "učinio da se centrifuge nekontrolisano vrte, unište milione dolara i uspore nuklearne sposobnosti Irana", rekao je Hatcher.

Iran je saopštio da su njegovi udari u subotu bili odmazda za izraelski vazdušni napad ranije ovog mjeseca na zgradu diplomatskog predstavništva Irana u Damasku u Siriji, kada je ubijeno sedam iranskih vojnih savjetnika, uključujući dva generala.

Pritisak na Netanyahua

Netanyahu se suočava sa intenzivnim međunarodnim pritiskom da okonča rat Izraela u Gazi i ogromnim domaćim pritiskom da oslobodi taoce koje drži Hamas.

Rat Izraela protiv Hamasa počeo je kada je ta militantna palestinska grupa napala Izrael 7. oktobra, ubivši 1.200 ljudi i zarobivši više od 240 talaca. U izraelskom odgovoru ubijeno je skoro 34.000 Palestinaca, prema Ministarstvu zdravlja u Gazi. Mnoge humanitarne organizacije upozoravaju na glad.

Neki međunarodni lideri optužuju Netanyahua za namjernu eskalaciju tenzija sa Iranom. Ovo uključuje Aymana Safadija, ministra spoljnih poslova Jordana, američkog saveznika koji je pomogao u zaštiti Izraela od napada Teherana.

"Nije tajna da Netanyahuova politika ima za cilj da proširi sukob kako bi ublažila rastući pritisak na njega na globalnom nivou kao rezultat ubistava, rata i razaranja koje čini u Gazi", rekao je Safadi u utorak.

Turska, članica NATO, također okrivljuje Izrael.

"Glavni odgovorni za napetost koja je zahvatila naša srca 13. aprila uveče je Netanyahu i njegova krvava administracija", rekao je u utorak turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, ponavljajući pozive regionalnih i zapadnih lidera na deeskalaciju.

Izrael nije ni potvrdio, ni negirao napad u Damasku i nije odgovorio na optužbe Jordana i Turske.

Nejasno je da li će Netanyahu poslušati pozive na deeskalaciju dok odmjerava odgovor koji će zadovoljiti krajnje desničarske članove njegove vlade i njegove političke instinkte, rekla je Barbara Slavin, istaknuta saradnica Centra Stimson.

"On je oduvijek želio da napadne Iran, posebno da bi krenuo na iranska nuklearna postrojenja. Možda to vidi kao svoju posljednju priliku da porazi sve neprijatelje Izraela — Hezbolah, Iran i tako dalje", rekla je ona za Glas Amerike. "A ko će ga spriječiti? Veoma, veoma sam zabrinuta zbog toga".

Za koju god opciju da se Netanyahu odluči, Biden mu je rekao da SAD neće učestvovati u protivnapadu Izraela.

Begum Erzos iz turske službe Glasa Amerike doprinijela je pisanju ovog izvještaja.

Iranski predsjednik upozorava na "okrutnu" reakciju ako Izrael pokrene i "najmanju invaziju"

Iranski predsjednik Ebrahim Raisi drži govor tokom ceremonije parade povodom Dana nacionalne vojske u Teheranu, 17. aprila 2024.
Iranski predsjednik Ebrahim Raisi drži govor tokom ceremonije parade povodom Dana nacionalne vojske u Teheranu, 17. aprila 2024.

Iranski predsjednik upozorio je da će "najmanji invaziju" Izraela donijeti "masovnu i okrutnu" reakciju, dok se region priprema za potencijalnu izraelsku odmazdu nakon iranskog napada tokom vikenda.

Predsjednik Ebrahim Raisi govorio je u srijedu na godišnjoj vojnoj paradi koja je premještena u kasarnu sjeverno od glavnog grada Teherana, sa svog uobičajenog mjesta na autoputu u južnom predgrađu grada.

Iranske vlasti nisu dale objašnjenje za preseljenje parade, a državna televizija događaj nije prenosila uživo, kao prethodnih godina.

Iran je tokom vikenda lansirao stotine projektila i dronova na Izrael kao odgovor na očigledan izraelski napad na kompleks iranske ambasade u Siriji 1. aprila u kojem je ubijeno 12 ljudi, uključujući dva iranska generala.

Izrael je, uz pomoć Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, susjednog Jordana i drugih nacija, uspješno presreo gotovo sve rakete i dronove.

Tenzije u regionu su porasle od početka najnovijeg rata između Izraela i Hamasa 7. oktobra, kada su Hamas i Islamski džihad, dvije militantne grupe koje podržava Iran, izveli prekogranični napad u kojem je ubijeno 1.200 ljudi u Izraelu i kidnapovano 250 osoba.

Izrael je odgovorio ofanzivom u Gazi koja je izazvala široko rasprostranjenu devastaciju i ubila više od 33.800 ljudi, prema lokalnim zdravstvenim zvaničnicima.

Koje je sankcije Amerika uvela Iranu? Šta još Washington može učiniti?

Ilustracija
Ilustracija

Sjedinjene Države su upozorile da će uvesti nove sankcije Iranu nakon njegovog napada bez presedana na Izrael.

Američka ministrica finansija Janet Yellen rekla je u utorak da će nove sankcije Teheranu - koje bi mogle biti usmjerene na smanjenje kapaciteta zemlje za izvoz nafte - mogle doći za nekoliko dana. Kongresni republikanci također razmatraju niz zakona o Iranu.

Evo detalja o postojećim mjerama protiv Irana i šta bi SAD mogle sljedeće učiniti.

Obim postojećih američkih sankcija usmjerenih na Iran

Sankcije Washingtona Iranu već zabranjuju gotovo svu američku trgovinu s tom zemljom, blokiraju vladinu imovinu u SAD-u i zabranjuju američku stranu pomoć i prodaju oružja, prema Istraživačkoj službi Kongresa (CRS).

Hiljade ljudi i kompanija, kako iranskih tako i stranih, našlo se na meti programa sankcija jer je Washington nastojao da ograniči iransku vladu i promijeni njeno ponašanje, navodi CRS u prošlogodišnjem izvještaju.

Zabrinutost Sjedinjenih Država uključivala je iranski nuklearni program, kršenje ljudskih prava i njegovu podršku grupama koje SAD vide kao teroristima.

"Američke sankcije Iranu su nedvojbeno najopsežniji i najsveobuhvatniji skup sankcija koje Sjedinjene Države drže prema bilo kojoj zemlji", navodi CRS.

Šta još SAD mogu učiniti?

Peter Harrell, bivši dužnosnik Vijeća za nacionalnu sigurnost, rekao je da američke opcije za daljnje sankcije uključuju ciljanje protoka iranske nafte i igranje agresivnije igre "Whac-A-Mole" kako bi se krenulo prema iranskim lažnim kompanijama i finansijerima.

Jedan od najznačajnijih poteza bio bi da Washington natjera Evropsku uniju i druge zapadne saveznike da uvedu multilateralne sankcije Teheranu, rekao je Harrell, budući da većina sankcija koje su trenutno na snazi protiv Irana dolaze od SAD-a.

Bivši predsjednik Donald Trump vratio je američke sankcije koje su ublažene međunarodnim sporazumom o nuklearnom programu Teherana kada se povukao 2018.

"Moramo biti realni da iz perspektive SAD-a, iako uvijek postoji više sankcija koje možete nametnuti, mi smo u svijetu sve manjeg stvarnog ekonomskog pritiska jer već imamo toliko sankcija", rekao je Harrell.

Šta Kongres razmatra?

Lideri republikanaca u Predstavničkom domu optužili su predsjednika Joea Bidena da nije proveo postojeće mjere i rekli da će poduzeti niz zakona za pooštravanje sankcija Iranu.

Među njima je i zakon koji bi pojačao nadzor Kongresa nad ukidanjem sankcija, pooštrio ograničenja na izvoz američke robe i tehnologije u Iran i zahtijevao od administracije da osigura da humanitarna izuzeća od sankcija ne olakšavaju terorističke akte ili širenje oružja za masovno uništenje.

Nije bilo neposrednih naznaka kada će, ako ikada, bilo koja od mjera postati zakon, što bi zahtijevalo usvajanje od strane Senata predvođenog demokratama i potpis demokratskog predsjednika Joea Bidena.

Dom je kasno u ponedjeljak velikom većinom usvojio nacrt zakona pod nazivom Zakon o energetskim sankcijama Irana i Kine, koji bi proširio sankcije Iranu zahtijevajući godišnje izvještaje kako bi se utvrdilo jesu li kineske finansijske institucije učestvovale u transakcijama s iranskom naftom. To bi zabranilo američkim finansijskim institucijama da imaju račune za sve kineske subjekte koji su uključeni u te poslove.

Budućnost zakona u Senatu je neizvjesna.

Odbor Senata za vanjske poslove usvojio je u utorak nacrt zakona kojim će se nametnuti mjere stranim lukama i rafinerijama koje prerađuju naftu izvezenu iz Irana uz kršenje američkih sankcijama.

Bidenova administracija uvela je sankcije stotinama ljudi i entiteta u akcijama vezanim za Iran od 2021.

Koji su ključni sektori pogođeni sankcijama?

Američke sankcije Iranu usmjerene su na nuklearne kapacitete, energetski i odbrambeni sektor, vladine službenike, banke i druge aspekte iranske ekonomije:

* SAD su uvele sankcije Iranskoj organizaciji za atomsku energiju i drugim kompanijama za koje kažu da su povezane s iranskim nuklearnim programom, kao i desetinama banaka, uključujući Centralnu banku Irana.

* Washington je također sankcionisao Nacionalnu iransku naftnu kompaniju, Ministarstvo za naftu i druge u pokušaju da zaustavi prihode koje Iran prima od svog energetskog sektora, a ciljao je i kompanije izvan Irana - uključujući Kinu i Ujedinjene Arapske Emirate - zbog trgovine iranskim petrohemije i nafte uprkos američkim sankcijama.

* SAD su uvele nekoliko setova sankcija Iranskoj Revolucionarnoj gardi (IRGC), njenim prekomorskim snagama Kuds i Ministarstvu odbrane i logistike oružanih snaga, kao i ljudima i entitetima za koje je rečeno da su povezani s njima. Washington je odredio IRGC i Quds snage kao strane terorističke organizacije.

* Na meti su zvaničnici iranske vlade, uključujući predsjednika Ebrahima Raisija.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG