Najvažnije
Šta nakon Trumpovog opoziva?
Nekoliko dana prije završetka mandata Zastupnički dom američkog Kongresa opozvao je predsjednika Donalda Trumpa, čime je on postao prvi američki prdsjednik koji je opozvan dva puta.
Ranija tri opoziva u američkoj historiji, predsjednika Andrewa Johnsona, Billa Clintona i Trumpa, desila su se mjesecima prije finalnog glasanja, uključujući i istragu u Domu kao i saslušanja. Ovaj put, navodi u svojoj analizi agencija AP, trebalo je samo sedam dana za opoziv nakon što je Trump, kako je ocjenjeno, ohrabrio mnoštvo svojih nasilnih pristalica koji su upali u zgradu Kongresa.
Demokrate u Zastupničkom domu, kao i deset republikanaca glasali su za opoziv Trumpa po samo jednoj tački: podsticaja na pobunu.
Lider republikanske većine u Senatu Mitch McConnell rekao je da suđenje u ovoj instituciji neće početi, najranije, prije sljedećeg utorka, odnosno dan prije inauguracije novoizabranog predsjednika Joe Bidena, koji dolazi iz redova demokrata.
Za sada je nejasno kako će se suđenje tačno odvijati i da li će neki republikanci u Senatu glasati za Trumpovu osudu.
Iako se suđenje neće dogoditi dok je Trump u predsjedničkoj kancelariji, ono bi i dalje moglo imati uticaj na spriječavanje da se ponovo kandiduje za predsjednika.
Opoziv se šalje Senatu
Kada Dom izglasa opoziv, predsjedavajuća može poslati članak o opozivu odmah ili može sačekati. Predsjedavajuća Nancy Pelosi još uvijek nije rekla kada će poslati članak, no mnoge demokrate pozvale su je da to učini što prije. Ona je već pristala da imenuje devet upravitelja koji će raspravljati o Trumpovom opozivu pred Senatom, što je znak da bi i sam dokument sa opozivom mogla dostaviti ubrzo.
Nakon što on bude poslan u Senat, lider većine u ovom tijelu će započeti proces suđenja.
Raspored Senata
Senat se vraća sa pauze 19. januara, što bi ujedno mogao biti zadnji dan McConnellovog mandata kao lidera. Kada potpredsjednica Kamala Harris položi zakletvu, čime postaje predsjednica Senata, kao i dvoje demokratskih senatora koji su osvojili mandate na nedavnom ponovljenom izboru u Georgiji, demokratski lider Chuck Schumer će preuzeti vodstvo i odrediti kako će se suđenje odvijati.
McConnell je rekao da neće pozvati Senat na ranije okupljanje, tako da bi ono moglo najranije početi sljedeći utorak. To znači da će se suđenje sigurno održati nakon što Trump napusti dužnost. McConnell je također rekao da su ranija suđenja u Senatu trajala po 83, 37 i 21 dan.
Fokus na McConnella
Lider republikanske većine u Senatu McConnell vjeruje da je Trump počinio djela vrijedna opoziva i smatra da je opoziv prilika da se Republikanska stranka udalji od aktuelnog predsjednika, rekao je jedan republikanski strateg za Associated Press.
Prema njegovim riječima McConnell je tokom vikenda donatorima rekao da je završio sa Trumpom.
Njegova supruga Elaine Chao, bivša ministrica prometa, dala je ostavku ubrzo nakon nereda u Kongresu.
No, McConnell se i dalje ne oglašava u javnosti. U poruci kolegama u srijedu koju je objavila njegova kancelarija, lider republikanske većine rekao je "da još uvijek nije donio konačnu odluku o tome kako će glasati."
Politika Senata
Ukoliko McConnell glasa za osudu Trumpa, velika je šansa da će i drugi republikanci slijediti njegov primjer. No, još uvijek ni jedan senator nije rekao kako će glasati. Da bi opziv bio uspješan, potrebno je da ga podrži dvije trećine Senata.
Ipak, pojedini republikanci su pozvali Trumpa da podnese ostavku, uključujući senatora iz Pennsylvanije Pata Toomeya i senatoricu Alaske Lisu Murkowski.
Drugi republikanci smatraju da bi opoziv mogao podijeliti zemlju. Senator Južne Karoline Lindsey Graham, dugogodišnji ključni saveznik Trumpa, kritikovao je njegovo ponašanje u poticanju nasilja, ali je rekao da će "opoziv učiniti više štete nego koristi".
Mitt Romney senator iz Utaha, jedini je republikanac koji je tokom suđenja za opoziv Trumpa prošle godine glasao za osudu.
U Zastupničkom domu, deset republikanaca pridružilo se demokratama u glasanju za opoziv, uključujući Liz Cheney, trećeplasiranu republikanku u Domu. Na prošlom glasanju za opoziv Trumpa zbog pritiska na Ukrajinu da istraži Bidena, za opoziv nije glasao niti jedan republikanac.
Trumpova budućnost
Ako bi Senat osudio Trumpa, onda bi mogli zasebno glasati o tome da li će zabraniti Trumpu da se ponovo kandiduje.
"Nemojte griješiti, bit će suđenje za opoziv u Senatu Sjedinjenih Država, bit će glasanje o osuđivanju predsjednika za visoke zločine i prekršaje, a ako predsjednik bude osuđen, glasat će se i o zabrani njegove buduće kandidature", izjavio je Schumer.
Za razliku od glasanja za osudu gdje je potebno dvije trećine Senata za osudu, da bi zabranili Trumpu da se ponovo kandiduje potebna je samo većina senatora.
Drugačija optužnica
Ovo suđenje za opoziv vjerovatno će se u mnogočemu razlikovati od prethodnog.
Optužbe Zastupničkog doma za ometanje rada Kongresa i zloupotrebu položaja odnosile su se na njegov pokušaj uticaja na Ukrajinu da istraže Joe Bidena. Opoziv je uslijedio nakon dugotrajne istrage i svjedočenja više vladinih zvaničnika. Iako su demokrate jednoglasno kritikovale ponašanje i optuživali Trumpa za zloupotrebu položaja, optužnica je sadržavala i dokaze.
Ovog puta, demokrate su smatrale da nema potrebe za istragom - upad na Capitol prenošen je uživo na televiziji, a većina članova Kongresa, uključujući i potpredsjednika SAD-a Mikea Pencea bili su u zgradi cijelo vrijeme dok su nasilne Trumpove pristalice bile unutra.
Trumpov govor kojeg je održao uoči samog glasanja u Kongresu gdje su trebali biti potvrđeni glasovi pobjede Joe Bidena, u kojem je rekao svojim pristalicama da se "pakleno bore" protiv izbornih rezultata, također je emitovan.
Adam Schiff, predsjedavajući Obavještajnog odbora koji je predvodio prošli opoziv, rekao je da je pobuna na Capitolu bila "aktivnost za opoziv, počinjena usred bijela dana, čemu je svjedočila cijela zemlja". Također je kazao da je ubrzani opoziv "potreban zbog vanrednih okolnosti, a omogućen je i samom prirodom zločina".
Poticaj na pobunu
Dokument o opozivu, dug četiri stranice navodi da je Trump "ozbiljno ugrozio sigurnost Sjedinjenih Država i njihovih vladinih institucija".
Također se navodi da je Trumpovo ponašanje u skladu sa njegovim ranijim naporima da "podmeće i ometa" rezultate izbora, te se također poziva na njegov nedavni telefonski razgovor sa državnim sekretarom Georgije u koje je tražio od njega da mu "pronađe" glasove potrebne za pobjedu.
Trump je bez dokaza tvrdio da se tokom predsjedničkih izbora desila široko rasprostranjena prevara.
See all News Updates of the Day
Biden - prvi američki predsjednik u historiji koji se pridružio štrajkačima
Predsjednik Joe Biden pridružio se članovima sindikata Ujedinjenih automobilskih radnika (UAV) dvanaestog dana njihovog štrajka protiv velikih auto-kompanija, kao prvi predsjednik u američkoj historiji koji se direktno uključio u neki štrajk.
Biden je stigao u Michigan predsjedničkim avionom Air Force 1, a na pisti ga je dočekao predsjednik sindikata Shawn Fain, poslije čega su se predsjednikovom limuzinom odvezli do skladišta za distribuciju dijelova kompanije General Motors, u predgrađu Detroita, gdje su se okupili radnici u štrajku.
"Nema dogovora, nema točkova!", skandirali su radnici. "Nema plata, nema dijelova!"
Portparolka Bijele kuće Karine Jean-Pierre rekla je novinarima na putu za Michigan da se "Biden bori da osigura da će se automobili budućnosti praviti u Americi i da će ih praviti američki radnici, članovi sindikata, sa dobro plaćenim poslovima, umjesto da se prave u Kini".
Tokom štrajka UAV, Biden je tvrdio da automobilske kompanije nisu otišle dovoljno daleko da ispune zahtjeve radnika, iako zvaničnici Bijele kuće nisu željeli da odgovore na pitanje da li predsjednik podržava specifične zahtjeve kao što je povećanje plata od 40% i puna plata za radnu nedjelju od 32 sata.
Stručnjaci za predsjedničku historiju i historiju radničkih pokreta u Americi kažu da nema primjera da se neki aktuelni predsjednik pridružio štrajku koji je trajao u tom trenutku, čak i za vrijeme mandata predsjednika koji su još vatrenije podržavali radničke sindikate kao što su bili Franklin Delano Roosevelt i Harry Truman.
Članovi Kongresa se često pojavljuju tokom štrajkova da iskažu solidarnost sa sindikatima, a Biden se pridružio radnicima kockarnica u Las Vegasu i automobilskim radnicima u Kansas Cityju dok se borio za demokratsku predsjedničku nominaciju 2020.
Međutim, predsjednici na položaju, koji moraju da balansiraju radnička prava sa zahtjevima ekonomije, lanaca snabdijevanja i drugim faktorima iz svakodnevnog života, držali su se podalje od štrajkača, sve do Bidena.
"Ovo je apsolutno bez presedana. Nijedan predsjednik nikada nije došao do štrajkača", kaže Erik Loomis, profesor na Univerzitetu Rhode Island i stručnjak za historiju radničkog pokreta u SAD. Predsjednici su historijski "izbjegavali direktno učešće u štrajkovima. Sebe vide više kao medijatore. Nisu smatrali da je njihova uloga da direktno intervenišu u štrajku ili aktivnostima sindikata."
Biden je stigao u Michigan dan prije najavljene posjete bivšeg predsjednika Donalda Trumpa Detroitu. Trump će održati sopstveni skup u želji da se poveže sa automobilskim radnicima iako lideri sindikata ističu da on nije njihov saveznik.
Erdogan: Put Švedske u NATO zavisi od američke prodaje aviona F-16 Turskoj
Turski parlament održat će obećanje da će ratificirati kandidaturu Švedske za NATO ako administracija američkog predsjednika Joea Bidena otvori put za prodaju aviona F-16 Ankari, izjavio je u utorak predsjednik Tayyip Erdogan, prenose turski mediji.
Obraćajući se novinarima na povratku iz azerbejdžanske enklave Nakhčivan, Erdogan je rekao da su ministar vanjskih poslova Hakan Fidan i američki državni sekretar Antony Blinken razgovarali o kandidaturi Švedske za članstvo u NATO-u prošle sedmice u New Yorku.
Američka administracija povezuje prodaju borbenih aviona F-16 Turskoj sa ratifikacijom kandidature Švedske od strane Ankare, rekao je Erdogan.
"Ako oni (SAD) održe svoja obećanja, naš parlament će održati i svoje obećanje. Turski parlament će imati konačnu riječ o članstvu Švedske u NATO-u", rekao je on.
Šef Pentagona hvali odbrambene veze SAD-a i Kenije
Američki ministar obrane Lloyd Austin u utorak je pohvalio ono što je nazvao "snažnim odnosom" između američkih i kenijskih snaga kada se sastao s vojnicima dvije zemalje u kampu Simba u Manda Bayu u Keniji.
"Vi ste model interoperabilnosti", rekao je Austin. "Radite rame uz rame svaki dan, brinete jedni o drugima, podržavate jedni druge i radite na nekim vrlo važnim pitanjima sigurnosti."
Sjedinjene Države i Kenija potpisale su u ponedjeljak petogodišnji odbrambeni sporazum usmjeren na jačanje protivterorističkih napora u istočnoj Africi i podupiranje napora Kenije da preuzme vodstvo u sigurnosnoj misiji na Haitiju.
Austin je rekao da su Sjedinjene Države "zahvalne Keniji za njezino vodstvo u rješavanju sigurnosnih izazova u regiji i diljem svijeta" i zahvalio zemlji na njezinoj spremnosti da preuzme vodstvo multinacionalnih sigurnosnih snaga u borbi protiv nasilja bandi na Haitiju.
Rekao je da će Bidenova administracija raditi s Kongresom kako bi osigurala 100 milijuna dolara financiranja koje je obećala za misiju na Haitiju prošlog tjedna na marginama Opće skupštine UN-a.
"Sjedinjene Države spremne su podržati tu važnu misiju pružanjem snažne financijske i logističke pomoći", rekao je.
Austin je pozvao druge nacije da slijede primjer Kenije i osiguraju više osoblja, opreme, podrške, obuke i financiranja za planiranu multinacionalnu sigurnosnu misiju na Haitiju.
Kenija je obećala poslati 1.000 sigurnosnih službenika na Haiti kako bi se suprotstavili nasilju bandi koje je poraslo nakon atentata na predsjednika Haitija Jovenela Moisea u srpnju 2021.
Sigurnosnu misiju, koju tek treba odobriti Vijeće sigurnosti UN-a, zatražio je haićanski premijer Ariel Henry prošlog listopada.
Bidenova administracija izdvojila 1,4 milijardi dolara za unaprjeđenje željeznice
Administracija američkog predsjednika Joea Bidena saopštila je u ponedjeljak da je izdvojila više od 1,4 milijarde dolara za projekte koji poboljšavaju bezbjednost željeznice i povećavaju njen kapacitet, a veliki dio novca dolazi iz zakona o infrastrukturi iz 2021.
„Ovi projekti će učiniti američku željeznicu bezbjednijom, pouzdanijom i otpornijom, pružajući opipljive koristi desetinama zajednica u kojima se nalaze željeznice i ojačaće lanac snabdijevanja za cijelu zemlju“, naveo je u saopštenju Pete Buttigieg.
Tim novcem se finansira 70 projekata u 35 država i Washingtonu. Bezbjednost željeznica postala je ključna briga širom zemlje otkako je voz sa opasnim hemikalijama iskočio iz šina i zapalio se u mjestu Istočna Palestina u državi Ohio, u februaru ove godine.
Predsjednik Biden naložio je saveznim agencijama da za nesreću pozovu na odgovornost operatera voza, kompaniju „Norfolk Southern”, ali je paket predloženih reformi bezbjednosti željeznice „zapeo” u Senatu, gdje zakon još čeka na glasanje.
Bijela kuća također tvrdi da bi moguće zatvaranje vlade zbog poteza republikanaca u Predstavničkom domu ugrozilo bezbjednost na željeznici.
Projekti obuhvataju nadogradnju kolosijeka i popravke mostova, poboljšanje povezanosti između željeznica i pravljenja ruta manje osjetljivih na ekstremne vremenske uslove.
Među projektima je onaj vrijedan 178,4 miliona dolara za obnavljanje putničkih linija u dijelovima Alabame, Louisiane i Mississippija duž Meksičkog zaliva, prvi put od uragana Katrina 2005.
„Ovo je značajna prekretnica, koja predstavlja godine predanih napora da se ponovo povežu naše zajednice poslije razornog uragana Katrina”, rekao je republikanski senator iz države Mississippi Roger Wicker.
„Obnavljanje putničkih željezničkih usluga stvoriće radna mjesta, poboljšati kvalitet života i ponuditi zgodnu opciju putovanja za turiste, doprinoseći ekonomskom rastu i vitalnosti našeg regiona”, rekao je on.
Ova sredstva bi trebalo da omoguće obnavljanje putničkih usluga na obali Meksičkog zaliva pošto je Nacionalna željeznička kompanija „Amtrak” prošle godine postigla sporazum sa kompanijama „CSKS” i "Norfolk Southern” prugama da se omogući putničkim vozovima da nastave da koriste pruge koje su u vlasništvu teretnih željeznica.
„Borimo se da putničke vozove vratimo na obalu Meksičkog zaliva otkako ih je uragan Katrina izbacio iz mreže. To putovanje bilo je ispunjeno preprekama i frustracijama, ali i trenucima radosti, gdje su lokalni i nacionalni predstavnici mogli da se okupe oko vizije povezanijeg regiona”, rekao je Jim Mathews, predsjednik i izvršni direktor Udruženja putnika željeznice.
Prema planu, oko 72,8 miliona dolara opredijeljeno je za rekonstrukciju pruge „Palous River & Coulee Citi” i prateće infrastrukture u državi Washington, kako bi mogli da saobraćaju moderni vagoni.
Projekat u Kentuckyju će dobiti 29,5 miliona dolara za poboljšanje 450 kilometara pruge „Paducah & Louisville” i druge infrastrukture.
U Tennesseu će stići pomoć od 23,7 miliona dolara za nadogradnju oko 42 mosta na 10 različitih pruga kratkih linija.
Republikanci insistiraju na smanjenju troškova dok raste rizik od zatvaranja vlade
Predstavnički dom koji kontrolišu Republikanci ove nedjelje će pokušati da izdejstvuje oštre rezove vladine potrošnje - što je inicijativa koja nema nikakve šanse da bude izglasana na nivou cijelog Kongresa, ali bi mogla da dovede do djelimičnog zatvaranja američke vlade 30. septembra.
Predsjedavajući Kevin McCarthy pokušao je da izbjegne taj scenario kada je, tokom proljeća, postigao načelni dogovor sa demokratskim predsjednikom Joem Bidenom o budžetu. Međutim, neki članovi njegove stranke prijete da će ga smijeniti ako ne podrži oštrije budžetske rezove, koji će sigurno biti odbačeni u Senatu gdje demokrate imaju većinu glasova.
Stotine hiljada federalnih radnika biće na prinudnom odmoru, a niz usluga, od finansijskog nadzora do medicinskih istraživanja, biće suspendovano ukoliko Kongres ne odobri finansije za novu fiskalnu godinu, koja počinje 1. oktobra.
Kongres obično propusti taj rok, i usvaja privremene rezolucije o potrošnji kako bi izbjegao poremećaje u radu vlade dok traju pregovori o buždetu.
Međutim, McCarthy do sada nije uspio da prikupi podršku za privremeno produženje finansiranja rada vlade pošto je grupa predstavnika tvrde republikanske struje odbila da sarađuje sa njim. Republikanci kontrolišu Predstavnički dom tijesnom većinom od 221 prema 212 glasova.
McCarthy je, za sada, stavio na stranu privremenu mjeru, i umjesto toga će staviti na glasanje prijedloge zakona koji odražavaju prioritete konzervativaca.
Kada se Predstavnički dom sastane u utorak, članovi će razmatrati čeitir zakona o potrošnji u novoj fiskalnoj godini, kojima bi se uvele nove restrikcije na pristup abortusu, poništila Bidenova klimatska inicijativa u vrijednosti od 11 milijardi dolara, i nastavila izgradnja zida na američko-meksičkoj granici, što je bio zaštitni znak bivšeg predsjednika Donalda Trumpa.
McCarthy kaže da su zakonodavci koji su prošle nedjelje blokirali prijedloge zakona o državnoj potrošnji sada spremniji na saradnju.
"Po svemu sudeći, sada su spremni da sarađujemo i to je možda prilika za nas", rekao je novinarima u ponedeljak.
Te zakonske prijedloge će skoro sigurno odbiti Senat, a Bijela kuća je saopštila da bi Biden uložio veto na dva ta zakona.
McCarthy se nada da će inicijativa dovesti do atmosfere dobre volje što bi mu omogućilo da usvoji privremenu mjeru kojom bi se izbjeglo zatvaranje vlade.
Međutim, kongresmen Mat Gaetz, istaknuti McCarthyjev protivnik, u nedjelju je rekao da neće podržati prijedlog o privremenom finansiranju, čak i ako to dovede do zatvaranja vlade.
"Ako Sekretarijati za rad i obrazovanje moraju da se zatvore nekoliko dana dok ne dovedemo u red budžetske prijedloge, to svakako nije optimalno, ali mislim da je bolje nego da nastavimo ovim putem", izjavio je za televiziju Fox news.
Još jedna pripadnica tvrde struje u Predstavničkom domu, Marjorie Taylor Greene, saopštila je da čak neće podržati ni stavljanje prijedloga o potrošnji na raspravu, zato što uključuju pomoć Ukrajini.
Greene i drugi članovi konzervativnog Kokusa slobode u Predstavničkom domu zalažu se za smanjenje potrošnje vladinih agencija na 1,47 biliona, što je 120 milijardi dolara manje nego što su Biden i McCarthy dogovorili u svom majskom kompromisu.
To je samo djelić ukupnog američkog budžeta koji bi mogao da iznosi 6,4 biliona dolara za ovu fiskalnu godinu. Članovi Kongresa ne razmatraju smanjenje troškova popularnih programa beneficija kao što su socijalno osiguranje i Medicare (program federalnog zdravstvenog osiguranja za starije od 65 godina), za koje se vjeruje da će dramatično rasti kako američka populacija stari.
Za to vrijeme, Senat je za utorak zakazao glasanje o privremenoj mjeri za finansiranje vlade. Ukoliko bude usvojena, to bi moglo da prinudi McCartyja da se osloni na glasove demokrata za njeno usvajanje u Predstavničkom domu čime bi se izbjeglo zatvaranje vlade, ali i izazvao gnjev desnog krila Republikanske stranke, što bi mu potencijalnog ugrozilo poziciju predsjedavajućeg.
Trump je pozvao republikance da dovedu do zatvaranja vlade kako bi se poremetila dva federalna krivična procesa koji se vode protiv njega. Sekretarijat za pravosuđe je saopštio da će se krivični postupci nastaviti i u slučaju da vlada bude zatvorena.
