Linkovi

Najnovije

Šta nakon Trumpovog opoziva?

U.S. President Donald Trump speaks in a video message released via Twitter in Washington, U.S. January 13, 2021.
U.S. President Donald Trump speaks in a video message released via Twitter in Washington, U.S. January 13, 2021.

Nekoliko dana prije završetka mandata Zastupnički dom američkog Kongresa opozvao je predsjednika Donalda Trumpa, čime je on postao prvi američki prdsjednik koji je opozvan dva puta.

Ranija tri opoziva u američkoj historiji, predsjednika Andrewa Johnsona, Billa Clintona i Trumpa, desila su se mjesecima prije finalnog glasanja, uključujući i istragu u Domu kao i saslušanja. Ovaj put, navodi u svojoj analizi agencija AP, trebalo je samo sedam dana za opoziv nakon što je Trump, kako je ocjenjeno, ohrabrio mnoštvo svojih nasilnih pristalica koji su upali u zgradu Kongresa.

Demokrate u Zastupničkom domu, kao i deset republikanaca glasali su za opoziv Trumpa po samo jednoj tački: podsticaja na pobunu.

Lider republikanske većine u Senatu Mitch McConnell rekao je da suđenje u ovoj instituciji neće početi, najranije, prije sljedećeg utorka, odnosno dan prije inauguracije novoizabranog predsjednika Joe Bidena, koji dolazi iz redova demokrata.

Za sada je nejasno kako će se suđenje tačno odvijati i da li će neki republikanci u Senatu glasati za Trumpovu osudu.

Iako se suđenje neće dogoditi dok je Trump u predsjedničkoj kancelariji, ono bi i dalje moglo imati uticaj na spriječavanje da se ponovo kandiduje za predsjednika.

Opoziv se šalje Senatu

U.S. Speaker of the House Nancy Pelosi wields the gavel as House votes to impeach President Trump
U.S. Speaker of the House Nancy Pelosi wields the gavel as House votes to impeach President Trump

Kada Dom izglasa opoziv, predsjedavajuća može poslati članak o opozivu odmah ili može sačekati. Predsjedavajuća Nancy Pelosi još uvijek nije rekla kada će poslati članak, no mnoge demokrate pozvale su je da to učini što prije. Ona je već pristala da imenuje devet upravitelja koji će raspravljati o Trumpovom opozivu pred Senatom, što je znak da bi i sam dokument sa opozivom mogla dostaviti ubrzo.

Nakon što on bude poslan u Senat, lider većine u ovom tijelu će započeti proces suđenja.

Raspored Senata

In this image from video, Senate Majority Leader Mitch McConnell of Ky., speaks as the Senate reconvenes after protesters stormed into the U.S. Capitol on Wednesday, Jan. 6, 2021.
In this image from video, Senate Majority Leader Mitch McConnell of Ky., speaks as the Senate reconvenes after protesters stormed into the U.S. Capitol on Wednesday, Jan. 6, 2021.

Senat se vraća sa pauze 19. januara, što bi ujedno mogao biti zadnji dan McConnellovog mandata kao lidera. Kada potpredsjednica Kamala Harris položi zakletvu, čime postaje predsjednica Senata, kao i dvoje demokratskih senatora koji su osvojili mandate na nedavnom ponovljenom izboru u Georgiji, demokratski lider Chuck Schumer će preuzeti vodstvo i odrediti kako će se suđenje odvijati.

McConnell je rekao da neće pozvati Senat na ranije okupljanje, tako da bi ono moglo najranije početi sljedeći utorak. To znači da će se suđenje sigurno održati nakon što Trump napusti dužnost. McConnell je također rekao da su ranija suđenja u Senatu trajala po 83, 37 i 21 dan.

Fokus na McConnella

Lider republikanske većine u Senatu McConnell vjeruje da je Trump počinio djela vrijedna opoziva i smatra da je opoziv prilika da se Republikanska stranka udalji od aktuelnog predsjednika, rekao je jedan republikanski strateg za Associated Press.

Prema njegovim riječima McConnell je tokom vikenda donatorima rekao da je završio sa Trumpom.

Njegova supruga Elaine Chao, bivša ministrica prometa, dala je ostavku ubrzo nakon nereda u Kongresu.

No, McConnell se i dalje ne oglašava u javnosti. U poruci kolegama u srijedu koju je objavila njegova kancelarija, lider republikanske većine rekao je "da još uvijek nije donio konačnu odluku o tome kako će glasati."

Politika Senata

The U.S. Capitol dome is seen behind a security fence in Washington, Jan. 11, 2021.
The U.S. Capitol dome is seen behind a security fence in Washington, Jan. 11, 2021.

Ukoliko McConnell glasa za osudu Trumpa, velika je šansa da će i drugi republikanci slijediti njegov primjer. No, još uvijek ni jedan senator nije rekao kako će glasati. Da bi opziv bio uspješan, potrebno je da ga podrži dvije trećine Senata.

Ipak, pojedini republikanci su pozvali Trumpa da podnese ostavku, uključujući senatora iz Pennsylvanije Pata Toomeya i senatoricu Alaske Lisu Murkowski.

Drugi republikanci smatraju da bi opoziv mogao podijeliti zemlju. Senator Južne Karoline Lindsey Graham, dugogodišnji ključni saveznik Trumpa, kritikovao je njegovo ponašanje u poticanju nasilja, ali je rekao da će "opoziv učiniti više štete nego koristi".

Mitt Romney senator iz Utaha, jedini je republikanac koji je tokom suđenja za opoziv Trumpa prošle godine glasao za osudu.

U Zastupničkom domu, deset republikanaca pridružilo se demokratama u glasanju za opoziv, uključujući Liz Cheney, trećeplasiranu republikanku u Domu. Na prošlom glasanju za opoziv Trumpa zbog pritiska na Ukrajinu da istraži Bidena, za opoziv nije glasao niti jedan republikanac.

Trumpova budućnost

Ako bi Senat osudio Trumpa, onda bi mogli zasebno glasati o tome da li će zabraniti Trumpu da se ponovo kandiduje.

"Nemojte griješiti, bit će suđenje za opoziv u Senatu Sjedinjenih Država, bit će glasanje o osuđivanju predsjednika za visoke zločine i prekršaje, a ako predsjednik bude osuđen, glasat će se i o zabrani njegove buduće kandidature", izjavio je Schumer.

Za razliku od glasanja za osudu gdje je potebno dvije trećine Senata za osudu, da bi zabranili Trumpu da se ponovo kandiduje potebna je samo većina senatora.

Drugačija optužnica

Trump supporters try to break through a police barrier, Jan. 6, 2021, at the Capitol in Washington.
Trump supporters try to break through a police barrier, Jan. 6, 2021, at the Capitol in Washington.

Ovo suđenje za opoziv vjerovatno će se u mnogočemu razlikovati od prethodnog.

Optužbe Zastupničkog doma za ometanje rada Kongresa i zloupotrebu položaja odnosile su se na njegov pokušaj uticaja na Ukrajinu da istraže Joe Bidena. Opoziv je uslijedio nakon dugotrajne istrage i svjedočenja više vladinih zvaničnika. Iako su demokrate jednoglasno kritikovale ponašanje i optuživali Trumpa za zloupotrebu položaja, optužnica je sadržavala i dokaze.

Ovog puta, demokrate su smatrale da nema potrebe za istragom - upad na Capitol prenošen je uživo na televiziji, a većina članova Kongresa, uključujući i potpredsjednika SAD-a Mikea Pencea bili su u zgradi cijelo vrijeme dok su nasilne Trumpove pristalice bile unutra.

Trumpov govor kojeg je održao uoči samog glasanja u Kongresu gdje su trebali biti potvrđeni glasovi pobjede Joe Bidena, u kojem je rekao svojim pristalicama da se "pakleno bore" protiv izbornih rezultata, također je emitovan.

Adam Schiff, predsjedavajući Obavještajnog odbora koji je predvodio prošli opoziv, rekao je da je pobuna na Capitolu bila "aktivnost za opoziv, počinjena usred bijela dana, čemu je svjedočila cijela zemlja". Također je kazao da je ubrzani opoziv "potreban zbog vanrednih okolnosti, a omogućen je i samom prirodom zločina".

Poticaj na pobunu

Dokument o opozivu, dug četiri stranice navodi da je Trump "ozbiljno ugrozio sigurnost Sjedinjenih Država i njihovih vladinih institucija".

Također se navodi da je Trumpovo ponašanje u skladu sa njegovim ranijim naporima da "podmeće i ometa" rezultate izbora, te se također poziva na njegov nedavni telefonski razgovor sa državnim sekretarom Georgije u koje je tražio od njega da mu "pronađe" glasove potrebne za pobjedu.

Trump je bez dokaza tvrdio da se tokom predsjedničkih izbora desila široko rasprostranjena prevara.

See all News Updates of the Day

Petrič za RSE: Strpljenje za Dodika na izmaku u Evropi i Washingtonu

Wolfgang Petrisch, austrijski diplomata, bivši Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.
Wolfgang Petrisch, austrijski diplomata, bivši Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.

Milorad Dodik je stigao do krajnjih granica strpljenja i tolerancije koje su za njega imali Evropska unija i Sjedinjene Države, rekao je Volfgang Petrič (Wolfgang Petritsch), bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Sa predsjednikom Austrijskog instituta za međunarodne odnose i diplomatom koji je od 1999. do 2002. godine obavljao funkciju visokog predstavnika u BiH, RSE razgovara nakon posljednjih prijetnji Dodika, predsjednika bh. entiteta Republika Srpska.

Između ostalog, Dodik je rekao tokom sjednice Narodne skupštine Republike Srpske da će se predstavnici srpskog naroda povući iz državnih institucija ukoliko odluke visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, Kristijana Šmita (Christian Schmidt), ne budu proglašene ništavnim u državnom parlamentu.

Takođe je rekao da državni parlamentarci trebaju američkog, britanskog i njemačkog ambasadora u BiH, kao i Šmita, proglasiti "neprijateljima".

RSE: Gospodine Petrič, Narodna skupština Republike Srpske je raspravljala, između ostalog, o nametnutom Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine. Milorad Dodik, predsjednik ovog bh. entiteta, rekao je da će tražiti da Parlament BiH poništi odluke Kristijana Šmita, te će u suprotnom povući predstavnike RS iz bh. institucija.

Da li je ovo, nakon nedavnog napretka BiH, nova prepreka na njenom evropskom putu?

Petrič: U suštini, ovdje se ne radi toliko o Izbornom zakonu, nego o tome da se Bosna i Hercegovina približava Evropskoj uniji, što bi značilo kraj njegovih šarada.

On zna šta bi onda vladavina prava značila za njega.

RSE: Kako komentarišete njegove riječi da želi da neprijateljima BiH proglasi ambasadore Sjedinjenih Država, Velike Britanije, Njemačke, zajedno sa Kristijanom Šmitom. Da li je konfrontacija sa ovako moćnim zemljama svojevrsno političko samoubistvo?

Petrič: Ovo se ne treba uzimati toliko ozbiljno. Radi se o nekome ko nema apsolutno nikakvu moć ni uticaj na međunarodnoj sceni, neko kome je zabranjen ulazak u SAD, i ko je jedan od najgorih političara, koji istovremeno želi da skrene pažnju sa ekonomske katastrofe u kojoj se nalazi Republika Srpska.

Morate shvatiti da kada je on došao na vlast, u RS je bilo 1,1 milion stanovnika. Sada su pali na brojku od 700.000. Ako se ovo nastavi, gospodin Dodik će vladati nad praznom zemljom.

On je uništava, a ja se pitam- kako ljudi mogu ovo da prihvate? Naravno, oni koji znaju da je ovo što on radi veoma loše za njih i za zemlju, oni odlaze.

Zbog toga, nije preostao niko da bude glas razuma. Bolje reći, tih glasova je ostalo premalo.

Republika Srpska, kao dio Bosne i Hercegovine, leži u srcu Evrope. Postoji određena civilizacija u kojoj su pravoslavne hrišćanske tradicije veoma važne. One su već uključene u Evropsku uniju.

A on je pokušao da uradi nešto što služi samo njemu. Zaista je skandalozno što ljudi koji se ovako ponašaju, zarađuju novac. Ne govorim o korupciji, govorim o normalnoj plati koju on prima kao predsjednik Republike Srpske. Zaista je nevjerovatno, s obzirom na tako lošu politiku koju vodi.

RSE: Dodik prijeti da će se predstavnici Srba u državnim institucijama BiH povući iz procesa donošenja odluka u institucijama, ukoliko njegovi planovi ne dobiju podršku u bh. Parlamentu. Takođe, ponovo je ponovio stare prijetnje od prije nekoliko godina, kada je rekao da će se RS povući iz sporazuma o vojsci, indirektnim porezima, Visokom sudskom i tužilačkom savjetu.

Mislite li da će ići do kraja sa tim prijetnjama? I šta to znači za bezbjednost u Bosni i Hercegovini?

Petrič: Situacija se u odnosu na prije tri godine promijenila u Evropi. Sada imamo rat ruskog agresora, njegovih ruskih prijatelja, protiv Ukrajine. Imamo rat na Bliskom istoku. Dakle, Evropa je okružena sukobima i veoma složenim situacijama.

Mislim da je strpljenje za gospodina Dodika na izmaku. On je imenovao te zemlje, njihove ambasadore, kao neprijatelje, a bojim se da će te zemlje postupiti veoma odlučno po tom pitanju.

Evropa, EU, SAD, neće prihvatiti da Putinov bliski prijatelj pokušava da vodi svoj mali rat protiv civilizacije, protiv svog naroda, protiv Evrope. To je apsolutno neprihvatljivo.

Bojim se da je stigao do krajnjih granica tolerancije koja je postojala u evropskim glavnim gradovima i Vašingtonu.

RSE: Jedan od razloga za održavanje sjednice NSRS su izmjene Izbornog zakona, koje je nametnuo gospodin Šmit. Zvaničnici iz RS su se izjasnili, šta misle o njima, Hrvati u BiH su, takođe, protiv, čak i EU koja mu je ranije davala bezrezervnu podršku, nije u potpunosti oduševljena novim nametanjem odluka.

Šta Vi mislite o ovim izmjenama Izbornog zakona, tim više što su u biti tehničke?

Petrič: Već godinama nisam zadovoljan, što se i nakon više od četvrt vijeka, izvana moraju nametati važne odluke, koje su ponekad i tehničke prirode, a koje svaka vlada u ostatku Evrope donosi sama.

Naravno, mislim da trebamo biti i malo samokritični što smo tu ostali predugo, radeći težak posao, ne uvjeravajući parlamentarce da sami završe taj posao.

Ako ste demokratski izabrani u parlament, morate i raditi svoj posao. Za to ste plaćeni. Mislim da bi građani trebali ustati i pitati šta to rade, za šta ih plaćaju. Da kažu: Mi vas plaćamo, a vi ne radite svoj posao.

Ovo je zaista tužna situacija. U Austriji podržavamo BiH, mi smo dio grupe prijatelja Bosne i Hercegovine. Ja sam neko ko je radio tamo, moje srce je uvijek za BiH, pratim razvoj događaja.

No, kad vidite te političke aktere, a to nije samo gospodin Dodik nego ima i drugih drugih koji ne preuzimaju odgovornost za svoj narod. Ovo je za mene stvarno kulturološki šok, da nakon toliko vremena, nakon više od 25 godina od završetka rata, oni još "ratuju" jedni protiv drugih.

U konačnici, svi ti nacionalistički lideri bore se protiv vlastitog naroda. Ovo je autodestruktivna situacija, i to me stvarno brine. Zaista me ne veseli to što odluke i dalje mora donositi visoki predstavnik. Veselim se danu kada Parlament BiH počne sam donositi teške odluke.

RSE: Postoji li možda rješenje za ovu situaciju? I šta će međunarodna zajednica učiniti u svjetlu ovih događaja?

Petrič: U evropskim prijestonicama, u Vašingtonu, postoje planovi za nepredviđene situacije.

Ne moram biti tamo, ali sudeći po mojim čestim razgovorima sa predstavnicima vlada da situacija zbog dva rata koja sam pomenuo, zbog izbora za Evropski parlament, izbora u Vašingtonu, ističe vrijeme za odugovlačenje.

Sada postoji jasna volja, ako ovo ne bude djelovalo, ljudi koji su odgovorni za to će biti uhvaćeni, dovedeni pred lice pravde.

Mislim da je sada najvažnija stvar u cijeloj Evropi, uključujući posebno Bosnu i Hercegovinu, ali i Kosovo, da se održi bezbjednost ljudi.

I neće biti dozvoljeno da neki, koji su prijatelji gospodina Putina, sada rade Putinov posao na Balkanu. To definitivno neće biti dozvoljeno.

U suprotnom bismo ugrozili cijelu Evropu. Ovo nije nešto što ljudi i vlade shvataju olako.

RSE: Kakav je Vaš stav o budućnosti OHR-a u Bosni i Hercegovini? Prije ili kasnije, OHR će morati da bude zatvoren. Kada to očekujete, šta će biti preduslovi za to?

Petrič: Pa, mislim da sada imamo sasvim novu situaciju, da je s jedne strane 27 članica Evropske unije jednoglasno dalo istorijsku priliku Bosni i Hercegovini da pregovara o članstvu.

Prema meni, to, naravno, podiže i odgovornost Bosne i Hercegovine na veći nivo.

Sa ovim se treba uhvatiti u koštac, EU će definitivno podržati one koji to žele, i mislim da bi to trebala biti koalicija demokrata, bosanskih patriota.

Oni bi se sada trebali okupiti i reći, iskoristićemo ovu istorijsku šansu, ovu istorijsku priliku za našu zemlju, mi ćemo napredovati, a ostali koji ne žele da nam se pridruže, neka ostanu po strani.

Vlada SAD mijenja način na koji klasificira ljude prema rasi, etničkoj pripadnosti

Putnici na Penn stanici u New Yorku, 9. decembra 2023., kreću na peron kako bi se ukrcali na voz New Jersey Transit. Američka vlada mijenja kako klasificira ljude prema rasi i etničkoj pripadnosti kako bi preciznije prebrojala stanovništvo.
Putnici na Penn stanici u New Yorku, 9. decembra 2023., kreću na peron kako bi se ukrcali na voz New Jersey Transit. Američka vlada mijenja kako klasificira ljude prema rasi i etničkoj pripadnosti kako bi preciznije prebrojala stanovništvo.

Američka vlada mijenja način na koji klasifikuje ljude prema rasi i etničkoj pripadnosti, u potezu za koji se zvaničnici nadaju da će bolje prebrojati ljude koji se identifikuju kao Hispanoamerikanci ili bliskoistočnog i sjevernoafričkog naslijeđa.

Najavljene od strane Ureda za upravljanje i budžet, revizije su prve promjene službenih kategorija u 27 godina i označavaju pokušaj preciznijeg prebrojavanja stanovništva SAD. Oni koji podržavaju izmjene kažu da će one bolje odražavati identitet ljudi i pomoći u definiranju biračkih okruga, između ostalog.

Neki ljudi koji žive u Sjedinjenim Državama neće vidjeti promjene do sljedećeg popisa stanovništva, jednom u deceniji 2030., ali drugi će možda vidjeti da se revizije odraze ranije u drugim oblicima i anketama savezne vlade, kao i državnih vlada i privatnih preduzeća i univerzitete koji uzimaju uzor od Washingtona.

U skladu sa revizijama, pitanja o rasi i etničkoj pripadnosti koja su prethodno postavljana odvojeno biće preformatizovana u jedno pitanje, što će ljudima dati mogućnost da biraju više kategorija u isto vrijeme. "Odaberite sve što je primjenjivo", piše u uputama.

Također će biti kreirana kategorija Bliskog istoka i Sjeverne Afrike. Ranije je američka vlada brojala takve pojedince kao "Bijeli", ali sada imaju mogućnost da se identifikuju u novoj, zasebnoj kategoriji.

Ove revizije popisa su počele 2014. pod Obaminom administracijom, ali su odbačene za vrijeme Trumpove administracije, a zatim oživljene pod Bidenovom administracijom.

Preformatirano pitanje o rasi i etničkoj pripadnosti također će uključivati opciju „Hispanac ili Latino“ koju ispitanici mogu izabrati. Istraživanja pokazuju da veliki dio Hispanaca nije jasan kako odgovoriti na rasno pitanje kada im se postavlja odvojeno, jer su skloni razmišljati o rasi i etničkoj pripadnosti kao o sličnim stvarima i kao rezultat toga često biraju "neku drugu rasu" ili ostavljaju pitanje prazno.

U okviru revizija, ljudi će takođe imati mogućnost da uđu u više detalja o svom porijeklu. Na primjer, ljudi koji kažu da su Azijati također mogu detaljno navesti, na primjer, da li su Kinezi ili Vijetnamci.

Neke informacije u ovom izvještaju stigle su iz Associated Pressa.

Međunarodni krivični sud naložio Izraelu da otvori dotok pomoći u Gazu

Podjela zaliha hrane palestinskim izbjeglicama u Gazi (Foto: AP)
Podjela zaliha hrane palestinskim izbjeglicama u Gazi (Foto: AP)

Međunarodni krivični sud naložio je Izraelu da preduzme sve neophodne mjere da bi palestinskom stanovništvu u Gazi obezbijedio zalihe hrane i zaustavio širenje gladi.

Sudije su u zaključku navele da se stanovništvi Gaze suočava sa teškim uslovima.

Sud uviđa da Palestinci u Gazi nisu više suočeni rizicima pojave gladi – već su joj izloženi”, navedeno je u njihovoj odluci.

Postupak je pokrenut na osnovu zahtjeva Južne Afrike – koji optužuje Izrael za genocid nad Palestincima u Gazi.

Odluka suda donijeta je u trenutku borbi Izraela i snaga ekstremističkog Hamasa u blizini bolnice Al Šifa u Gazi. Tu su, kako su saopštili Hamas – organizacija koju su Sjedinjene Države označile terorističkom i Islamski džihad, raketama i minobacačima napali izraelske snage.

Izraelsko ministarstvo spoljnih poslova još se nije oglasilo o odluci Međunarodnog krivičnog suda. Izrael je ranije ukazivao da ulaže napore kako bi humanitarne organizacije pomoć mogle dostavljati putem kopna, avionima i brodovima.

Takođe, Izrael se i dalje drži tvrdnji da Hamas sukob može okončati predajom, oslobađanjem svih talaca koje drži u Gazi i predajom onima koji su učestvovali u napadu 7. oktobra.

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija usvojilo je u utorak odluku kojom se traži hitan prekid vatre, kao i momentalno i bezuslovno oslobađanje svih talaca. Sjedinjene Države su se uzdržale od glasanja, ali nisu uložile veto.

Ministarstvo zdravlja u Pojasu Gaze, kojim upravlja Hamas, saopštilo je u četvrtak da su tokom prethodnog dana ubijena 62 Palestinca.

Ministarstvo je saopštilo da je najmanje 32.552 ljudi ubijeno tokom izraelske kontraofanzive - pri čemu se u brojevima ne pravi razlika između vojnih i civilnih žrtava - koja je počela u oktobru nakon napada Hamasa na Izrael u kojem je ubijeno 1.200 ljudi.

Izrael se u srijedu saglasio da pošalje svoje ratne stratege u Washington kako bi sa američkim zvaničnicima razgovarali o namjeri Izraela da pokrene kopneni napad na militante Hamasa u gradu Rafi na jugu Gaze.

Izrael je u ponedeljak otkazao putovanje svojih predstavnika u znak protesta zbog izostanka veta SAD na rezoluciju Vijeća sigurnosti UN kojom se poziva na hitan prekid vatre u ratu između Izraela i Hamasa.

Sjedinjene Države, najvjerniji saveznik Izraela u skoro šestomjesečnom ratu, uzdržale su se od ovonedeljnog glasanja u UN nakon što su ranije uložile veto na slične rezolucije. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu zbog toga je ukorio SAD, što je dokaz sve veće podjele između njega i Washngtona oko izraelskog vođenja rata.

U izvještaju su korištene neke informacije agencija AP, Reuters i Agencije Frans pres.

SAD: Nestašica krvne plazme

SAD: Nestašica krvne plazme
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:57 0:00

Američki Crveni križ proglasio je kritičnu nestašicu krvi, a zalihe su najniže u posljednjih 20 godina. Broj donatora u zemlji opao je za 40%, iz razloga koji uključuju COVID, sezonske infekcije i loše vrijeme.

Vrhovni sud Izraela zaustavio povratak palestinskih pacijenata iz Jerusalima u Gazu

Vrhovni sud Izraela zaustavio povratak palestinskih pacijenata iz Jerusalima u Gazu
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:05 0:00

Izrael je naredio da se određeni broj palestinskih bolničkih pacijenata vrati u Pojas Gaze nakon što su završili s liječenjem u medicinskim ustanovama u istočnom Jeruzalemu. KNaredba je izazvala negodovanje grupa za ljudska prava, a izraelski Vrhovni sud je stavio njihov transfer na čekanje

Učitajte još

XS
SM
MD
LG