Najnovije
Trump: Amerikanci uče kako da žive sa COVID-19
Predsjednik SAD Donald Trump rekao je u utorak da Amerikanci uče kako da žive sa COVID-19, dan nakon što je izašao iz bolnice i vratio se u Bijelu kuću na dalje liječenje.
Trump, koji se vratio u ponedjeljak veče nakon što je gotovo četiri dana zbog koronavirusa bio hospitalizovan u medicinskom centru Walter Reed u predgrađu Washingtona, trebalo bi da primi petu dozu antivirusnog lijeka remdesivira, dok ga ljekari istovremeno liječe steroidom deksametazonom, koji se obično daje najozbiljnijim slučajevima koronavirusa.
Predsjednik je često umanjivao ozbiljnost pandemije, koja je odnijela više od milion života širom svijeta. Najveći broj žrtava je u Sjedinjenim Državama, više od 210.000.
"Svake godine, mnogi ljudi, ponekad više od 100.000, i uprkos tome što postoji vakcina, umiru od gripa. Da li ćemo da zatvorimo našu zemlju? Ne, naučili smo da živimo s tim, kao i što učimo da živimo sa COVID-om, koji je u većini populacija mnogo manje smrtonosan", tweetovao je Trump u utorak.
Trump je na Twitter takođe poručio da se osjeća odlično i da se raduje drugoj predsjedničkoj debati, 15. oktobra u Miamiju.
Prema vladinim podacima, procjenjuje se da je u sezoni 2019-2020. od gripa umrlo oko 22.000 hiljade ljudi. Čak i prije nego što se zarazio COVID-om-19, Trump je priznao da je ta bolest smrtonosnija od gripa.
Ljekar Bijele kuće Sean Conley takođe je naglasio da će Trump imati stalan pristup vrhunskoj zdravstvenoj njezi što, kako navode mnogi eksperti, nije slučaj sa milionima drugih Amerikanaca.
"Nemojte da dopustite da to kontroliše vaš život. Ne plašite se. Bolje sam i možda sam imun", rekao je Trump u video snimku po povratku u Bijelu kuću, okružen američkim zastavama sa spomenikom Georgeu Washingtonu u pozadini. Građanima je poručio da "izađu i budu pažljivi".
Američki predsjednik se u ponedeljak, po povratku u Bijelu kuću, popeo stepenicama i stao na balkon na južnoj strani rezidencije, gdje je skinuo masku, podigao palčeve, i salutirao pilotima predsjedničkog helikoptera koji je polijetao sa travnjaka Bijele kuće.
Trump često nije poštovao mere za suzbijanje koronavirusa i ignorisao je savjete svojih zdravstvenih eksperata. Tokom prve predsjedničke debate, prošlog utorka, podsmijavao se demokratskom kandidatu Joe Bidnu zato što nosi masku tokom kampanje
"Bio sam zaprepašten kada je rekao da se ne bi trebalo plašiti COVID-a. Riječ je bolesti koja dnevno ubija oko hiljadu ljudi, koja je potopila ekonomiju i ostavila ljude bez posla. Riječ je o virusu koje bi trebalo poštovati i plašiti ga se", ocijenio je William Schaffner, profesor medicine i zaraznih bolesti u medicinskom centru. Univerziteta Vanderbilt u Nashvilleu.
Oglasile su se i demokrate.
"Ovo je tragičan neuspjeh liderstva", tweetovao je demokratski senator Chris Coons.
Međutim, Trump je sebe opisao kao čovjeka koji je pobijedio bolest i ojačao zbog toga.
"Ako se predsjednik vrati u kampanju, biće nepobjedivi heroj, koji ne samo što je preživio sve prljave trikove demokrata, već i kineski virus", napisao je na Twitteru.
U međuvremenu, Biden je postavio snimak kako stavlja masku i Trumpov kako skida svoju.
"Maske su važne. Spašavaju živote", navodi se u potpisu ispod objave na Twitteru.
Portparol Bijele kuće saopštio je da su preduzete sve mjere predostrožnosti da se zaštite predsjednik i njegova porodica. Fizički pristup Trumpu će biti ograničen, dok će oni koji su mu blizu nositi adekvatnu zaštitnu opremu.
Međutim, i dalje se postavljaju brojna pitanja o Trumpovom zdravlju, nakon kontradiktornih i nejasnih izjava njegovih ljekara proteklog vikenda.
Trump je u petak i subotu bio na kiseoniku, naveli su ljekari, ali nisu odgovorili na ključna pitanja o radu njegovih pluća, krvnoj slici i kada je posljednji put bio negativan na koronavirus.
Mnogi Trumpovi savjetnici i saveznici testirani su pozitivno na koronavirus, od kako je prošle nedjelje objavljeno da je predsjednik zaražen. Trump za utorak nema zakazane javne događaje i nije jasno kada će nastaviti sve dužnosti.
"Siguran sam da će da odmara naredna dva dana. Nastaviće da radi čim to bude odobreno", rekao je Trumpov lični advokat Rudy Giuliani za kablovsku mrežu Fox News i dodao da se predsjednik, po svemu sudeći, brzo i snažno oporavlja.
Republikanski senator Thom Tillis, koji je takođe pozitivan na koronavirus, rekao je da je razgovarao sa Trumpom u ponedjeljak veče i da mu je predsjednik rekao da se "osjeća odlično i da naporno radi".
Doktor Anthony Fauci, direktor Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti, rekao je za kablovsku mrežu CNN da je Trump izgledao dobro kada je izašao iz bolnice, ali i podsjetio da pacijenti nekada ponovo imaju simptome pet dana nakon što se razbole.
"Nije vjerovatno da će se to dogoditi, ali moraju da budu na oprezu", rekao je Fauci.
See all News Updates of the Day
Stručnjaci iz Letonije: Rusija koristi migrante kao oružje da bi ojačala populiste
Evropske vlade optužuju Rusiju da migrante koristi kao oružje, tako što im pomaže da ilegalno ulaze u Evropsku uniju, čime se povećavaju političke tenzije u zemljama kao što su Finska, Poljska i Letonija.
Politički posmatrači u Letoniji kažu da je ta taktika djelimično dovela do jačanja ekstremno desničarskih partija na evropskim izborima ove godine.
Glavni grad Letonije - Riga - osjeća podjele koje rastu u toj zemlji, što je slučaj i u Litvaniji i Poljskoj. Eksperti u Letoniji kažu da je to dijelom posljedica toga što Rusija i njen saveznik Bjelorusija koriste migrante kao oružje.
"Rusija i Bjelorusija doslovno plaćaju hiljadama Iračana, Sirijaca, da ih stave u avion. Iskrcavaju se u Minsku i onda ih odvoze do granice sa Poljskom, Litvanijom i Letonijom i gurnu ih preko granice", kaže Veiko Spolitis, bivši zamjenik ministra odbrane Letonije.
Najezda migranata preko granice počela je 2021. Političari kažu da su Rusija i Bjelorusija imale jasan cilj.
"Da kreiraju diskurs na letonskoj političkoj sceni, kako bi se na vlast dovele razne vrste populističkih stranaka", ističe Spolitis.
Ainar Šlesers je na čelu jedne od takvih stanaka - "Letonija na prvom mjestu". Osnovao ju je 2021. godine u znak protesta zbog korištenja vakcina protiv Covida 19. Slesers je također poznati biznismen i političar u Letoniji koji radi na projektu izgradnje novih stanova i hotela na obalama Rige. Zauzeo je čvrst stav o ekonomiji i imigraciji.
"Ne moramo da dovodimo ljude iz zemalja Trećeg svijeta, koji će donijeti kriminal i probleme našoj zemlji. A vidimo šta se dešava u Evropi, na mnogim mjestima. Ne želim da imenujem zemlje, ali znate, sve te bande imigranata koje su došle, one stvarno povećavaju stopu kriminala. To je strašno", smatra on.
Međutim, veza između migracije i kriminala nije tako jednostavna, kaže Martin Lange, koji je proučavao to pitanje.
"Nije baš uvijek slučaj da novi imigranti, bez obzira iz koje zemlje dolaze, doprinose povećanju kriminala. Ako im nije dozvoljeno da rade, ako imaju loše životne uslove, to može da poveća stopu kriminala", rekao je Lange.
Neki analitičari smatraju da je korištenje migracija kao oružje deo "hibridnog rata" Rusije protiv Zapada - osmišljenog da se uzvrati centristima Evropske unije i ojačaju krajnje desničarske stranke, zarad ciljeva Moskve.
Međutim, neki eksperti kažu da je uticaj straha birača na porast populističkih i krajnje desničarskih stranaka u Evropi moguće preuveličan, dok drugi faktori, kao što je uticaj na spoljnu politiku, možda imaju veću ulogu.
Kelly Greenhill iz MIT Centra za međunarodne studije postavlja pitanje da li migracije kao oružje funkcionišu kao sredstvo spoljne politike: "Da. Mogu li da vam kažem da političari osjećaju da su veoma negativno pogođeni takvim oružjem? Da. Da li podaci na širem planu nužno sugerišu da su u pravu? Nisam baš sigurna."
"Letonija na prvom mjestu" dobila je mandat u Evropskom parlamentu u junu, poslije izbora na kojima su krajnje desničarske stranke ostvarile značajne uspjehe u Italiji, Francuskoj i Njemačkoj.
Poljska je ove godine osudila Bjelorusiju zbog korištenja te taktike, dok je Finska, koja dijeli 1.300 kilometara dugu granicu sa Rusijom, sredinom jula usvojila zakon kako bi to spriječila.
Demokrate biraju novog predsjednika stranke
Predsjedavajući Demokratskog nacionalnog komiteta (DNC) Jaime Harrison obavijestio je lidere stranke da će DNC u februaru izabrati njegovog nasljednika - i taj izbor će mnogo govoriti o tome kako stranka želi da se ubuduće predstavi biračima, dok u Bijeloj kući bude Donald Trump.
Harrison je u pismu naveo da će DNC tokom januara održati četiri foruma za predstavljanje budućih kandidata, a da će finalno glasanje biti 1. februara na stranačkom sastanku u Marylandu.
Izbor novog predsjednika Demokratske stranke biće prvi korak u rješavanju unutrašnjih problema pošto je potpredsjednica SAD-a Kamala Harris izgubila izbore od Trumpa.
Demokrate će prethodno odrediti pravila za izbor novog predsjednika, potpredsjednika, generalnog sekretara i šefa za finansije.
"DNC je posvećen transparentnom, nepristrasnom i pravednom izboru nove generacije lidera koji će voditi stranku naprijed", naveo je Harrison u saopštenju.
Bivši guverner Marylanda Martin O'Malley i predsjednik Demokratsko-farmersko-radičke partije iz Minnesote Ken Martin, najavili su kandidaturu za predsjednika DNC-a.
Naredni šef DNC će morati iznova da gradi stranku, demoralisanu novom Trumpovom pobjedom. Također će nadzirati proces nominacije kandidata za izbore 2028. godine.
Odlazeći predsjednik Harrison je u pismu naglasio da želi da forumi na kojima će se birati njegov nasljednik budu prenošeni uživo i da se svim demokrata u SAD-u omogući da budu angažovani u tom procesu. Dodao je da će ostati neutralan u izboru novog predsjednika DNC-a.
Izgledi o prekidu vatre u Libanu ostavljaju stanovnicima Gaze osjećaj napuštenosti
Izgledi za sporazum o prekidu vatre između Izraela i libanonskog Hezbollaha bez sličnog sporazuma s Hamasom u Gazi doveli su do toga da se Palestinci osjećaju napušteno i strahuju da će se Izrael direktno fokusirati na svoj napad na enklavu.
Hezbollah kojeg podržava Iran počeo je ispaljivati projektile na Izrael u znak solidarnosti s Hamasom nakon što je palestinska militantna grupa napala Izrael u oktobru 2023. godine, što je izazvalo rat u Gazi.
Neprijateljstva u Libanu drastično su eskalirala u posljednja dva mjeseca. Izrael je pojačao zračne napade i poslao kopnene snage na jug Libana, a Hezbollah je zadržao raketnu vatru na Izrael.
Sada se čini da će Izrael odobriti američki plan za prekid vatre s Hezbollahom kada se sigurnosni kabinet sastane u utorak, dok je libanonski ministar vanjskih poslova Abdallah Bou Habib izrazio nadu da će primirje biti postignuto do utorka navečer.
Dok se diplomatija fokusira na Liban, Palestinci se osjećaju iznevjereno od svijeta nakon 14 mjeseci sukoba koji je razorio pojas Gaze i ubio više od 44.000 ljudi.
"To je pokazalo da je Gaza siroče, bez podrške i milosti nepravednog svijeta", rekao je Abdel-Ghani, otac petero djece koji je dao samo ime.
"Ljut sam na svijet koji nije uspio donijeti jedno rješenje za dva regiona," Abdel-Ghani. "Možda će biti još jedan dogovor za Gazu, možda."
Prekid vatre između Izraela i Hezbollaha bez dogovora za Gazu bio bi udarac za Hamas, čiji su se lideri nadali da će širenje rata na Liban pritisnuti Izrael da postigne sveobuhvatni prekid vatre. Hezbollah je insistirao da neće pristati na prekid vatre dok se ne završi rat u Gazi, ali je odustao od tog uslova.
"Imali smo velike nade da će Hezbollah ostati nepokolebljiv do kraja, ali izgleda da nisu mogli", rekao je Tamer Al-Burai, biznismen iz grada Gaze, koji je kao i većina stanovnika Gaze prognan iz svog doma. "Bojimo se da će izraelska vojska sada imati slobodne ruke u Gazi."
Izrael je obećao da će u potpunosti eliminirati Hamas.
"Nadali smo se da širenje rata znači jedno rješenje za sve, ali smo ostali sami pred monstruoznom (izraelskom) okupacijom", rekla je Zakeya Rezik, 56, majka šestero djece.
"Dosta je bilo, iscrpljeni smo. Koliko ih je još moralo umrijeti prije nego što su zaustavili rat? Rat u Gazi mora prestati, ljudi nestaju, gladuju i bombardovanje je svakodnevno."
Libanski izvori: Biden i Macron će objaviti primirje između Izraela i Hezbollaha
Očekuje se da će američki predsjednik Joe Biden i francuski predsjednik Emmanuel Macron uskoro objaviti prekid vatre u Libanu između oružane grupe Hezbollah i Izraela, izjavila su u ponedjeljak četiri visoka libanska izvora.
U Washingtonu je portparol Bele kuće za nacionalnu sigurnost John Kirby rekao: „Blizu smo”, ali "ništa nije gotovo dok se sve ne uradi.”
Francusko predsjedništvo je saopćilo da su razgovori o prekidu vatre postigli značajan napredak. U Jerusalimu je visoki izraelski zvaničnik rekao da će se izraelska vlada sastati u utorak kako bi odobrila sporazum o primirju s Hezbollahom.
Znakovi diplomatskog proboja bili su praćeni teškim izraelskim zračnim napadima na južna predgrađa Bejruta pod kontrolom Hezbollaha, dok je Izrael nastavio sa ofanzivom koju je pokrenuo u septembru nakon skoro godinu dana prekograničnih neprijateljstava.
Ured premijera Benjamina Netanyahua odbio je komentirati izvještaje da su se Izrael i Libanon složili s tekstom sporazuma. Međutim, visoki izraelski zvaničnik rekao je Reutersu da bi na sastanku vlade u utorak trebalo da se odobri tekst.
Izraelski ambasador pri Ujedinjenim narodima, Danny Danon, rekao je da će Izrael zadržati sposobnost da napadne južni Liban prema bilo kojem sporazumu. Liban se ranije protivio formulaciji koja bi Izraelu dala takvo pravo.
Glasnogovornik američkog State Departmenta Matthew Miller rekao je da su se jazovi između dvije strane značajno smanjili, ali da još uvijek postoje koraci koje treba poduzeti kako bi postigli sporazum.
„Često su posljednje faze sporazuma najteže jer se najteža pitanja ostavljaju za kraj”, rekao je on. „Trudimo se koliko možemo.”
Diplomatija ima za cilj natjerati Hezbollah i Izrael koji podržava Iran da okončaju borbe koje su izbile u oktobru 2023. paralelno s izraelskim ratom protiv palestinske islamističke grupe Hamas u Gazi. Sukob u Libanu drastično je eskalirao u posljednja dva mjeseca.
U Bejrutu, Elias Bou Saab, zamjenik predsjednika libanonskog parlamenta, rekao je Reutersu da „nisu preostale ozbiljne prepreke” za početak primjene primirja s Izraelom koji su predložili SAD, „osim ako se Netanyahu ne predomisli”.
Trump najavio hitno uvođenje carina na robu iz Meksika, Kanade i Kine
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump obećao je u ponedjeljak da će brzo uvesti carine Kini, Meksiku i Kanadi - tri najveća trgovinska partnera zemlje - povećavajući izglede za trgovinske ratove i veće cijene za američke potrošače.
Trump je u nizu postova na svom Truth Social računu kako bi najavio poteze, uključujući i izjavu da će prvog dana na funkciji „potpisati sve potrebne dokumente kako bi Meksiku i Kanadi naplatio carinu od 25 posto na SVE proizvode koji dolaze u Sjedinjene Države”.
Rekao je da će tarife ostati na snazi dok „droge, posebno fentanil, i svi ilegalni stranci ne prestanu ulaziti u našu zemlju!”.
Trump je rekao da Meksiko i Kanada imaju sposobnost da „lako riješe ovaj dugo tinjajući problem”.
Također se požalio na, kako je rekao, ulogu Kine u „ogromnim količinama droge, posebno fentanila, koje se šalju u Sjedinjene Države”.
"Dok ne prestanu, naplaćivat ćemo Kini dodatnih 10% tarife, iznad svih dodatnih tarifa, na sve njihove brojne proizvode koji dolaze u Sjedinjene Američke Države”, napisao je Trump.
Kina je odgovorila da „niko neće dobiti” trgovinski ili tarifni rat.
„Kina vjeruje da je kinesko-američka ekonomska i trgovinska saradnja po prirodi obostrano korisna”, rekao je Liu Pengyu, glasnogovornik kineske ambasade u Sjedinjenim Državama.
Sjedinjene Države, Meksiko i Kanada potpisale su novi trgovinski sporazum za vrijeme Trumpovog prethodnog mandata, sporazum koji će biti na reviziji 2026. godine.
Dogovor dopušta izuzeća nacionalne sigurnosti za ograničenja.
Trump i kanadski premijer Justin Trudeau razgovarali su o trgovini i sigurnosti granica nakon što je Trump najavio svoje planove u ponedjeljak, rekao je kanadski izvor upoznat sa situacijom.
Novi američki lider preuzima dužnost u januaru, ostavljajući prostor za pregovore i potencijalne promjene planova Trumpove administracije.
Trumpov kandidat za vođenje Ministarstva financija, Scott Bessent, napisao je u članku za Fox Newa prošle sedmice da tarife mogu biti „korisno sredstvo za postizanje ciljeva vanjske politike predsjednika”, uključujući pridobijanje druge vlade da poveća potrošnju na odbranu ili preduzme mjere trgovine drogom.
Zamjenica kanadskog premijera Chrystia Freeland i ministar javne sigurnosti Dominic LeBlanc objavili su kasno u ponedjeljak zajedničko saopštenje naglašavajući bliske veze između SAD-a i Kanade, uključujući kanadski izvoz energije u SAD i saradnju na zaustavljanju trgovine drogom.
„Naš odnos danas je uravnotežen i obostrano koristan, posebno za američke radnike. Danas Kanada kupuje više od Sjedinjenih Država nego Kina, Japan, Francuska i Velika Britanija zajedno”, navodi se u saopštenju.
Tarife plaćaju kompanije koje uvoze proizvode, što znači da bi se, ako se implementiraju, ti troškovi mogli prenijeti u obliku viših cijena za ljude koji kupuju niz dobara uključujući plin, automobile i hranu
Trump je koristio carine kao dio svoje ekonomske agende tokom svoje prethodne administracije, s posebnim fokusom na robu iz Kine. Kineska vlada je odgovorila sopstvenim carinama na proizvode proizvedene u SAD-u.
On se također fokusirao na sigurnost na američko-meksičkoj granici, naredivši izgradnju šire mreže graničnih zidova i zahtijevajući od meksičke vlade da preduzme korake za uklanjanje migranata iz područja u blizini granice sa SAD-om.
Posljednji Trumpovi zahtjevi dolaze u vrijeme kada hapšenja zbog ilegalnih prelazaka granice opadaju, a brojke iz oktobra pokazuju da su hapšenja bila blizu najniže vrijednosti u protekle četiri godine.
