Linkovi

Top priča SAD

Trump: Amerikanci uče kako da žive sa COVID-19

Predsednik SAD Donald Tramp po povratku u Belu kuću

Predsjednik SAD Donald Trump rekao je u utorak da Amerikanci uče kako da žive sa COVID-19, dan nakon što je izašao iz bolnice i vratio se u Bijelu kuću na dalje liječenje. 

Trump, koji se vratio u ponedjeljak veče nakon što je gotovo četiri dana zbog koronavirusa bio hospitalizovan u medicinskom centru Walter Reed u predgrađu Washingtona, trebalo bi da primi petu dozu antivirusnog lijeka remdesivira, dok ga ljekari istovremeno liječe steroidom deksametazonom, koji se obično daje najozbiljnijim slučajevima koronavirusa.

Predsjednik je često umanjivao ozbiljnost pandemije, koja je odnijela više od milion života širom svijeta. Najveći broj žrtava je u Sjedinjenim Državama, više od 210.000.

"Svake godine, mnogi ljudi, ponekad više od 100.000, i uprkos tome što postoji vakcina, umiru od gripa. Da li ćemo da zatvorimo našu zemlju? Ne, naučili smo da živimo s tim, kao i što učimo da živimo sa COVID-om, koji je u većini populacija mnogo manje smrtonosan", tweetovao je Trump u utorak.

Trump je na Twitter takođe poručio da se osjeća odlično i da se raduje drugoj predsjedničkoj debati, 15. oktobra u Miamiju.

Prema vladinim podacima, procjenjuje se da je u sezoni 2019-2020. od gripa umrlo oko 22.000 hiljade ljudi. Čak i prije nego što se zarazio COVID-om-19, Trump je priznao da je ta bolest smrtonosnija od gripa.

Ljekar Bijele kuće Sean Conley takođe je naglasio da će Trump imati stalan pristup vrhunskoj zdravstvenoj njezi što, kako navode mnogi eksperti, nije slučaj sa milionima drugih Amerikanaca.

"Nemojte da dopustite da to kontroliše vaš život. Ne plašite se. Bolje sam i možda sam imun", rekao je Trump u video snimku po povratku u Bijelu kuću, okružen američkim zastavama sa spomenikom Georgeu Washingtonu u pozadini. Građanima je poručio da "izađu i budu pažljivi".

Američki predsjednik se u ponedeljak, po povratku u Bijelu kuću, popeo stepenicama i stao na balkon na južnoj strani rezidencije, gdje je skinuo masku, podigao palčeve, i salutirao pilotima predsjedničkog helikoptera koji je polijetao sa travnjaka Bijele kuće.

Trump često nije poštovao mere za suzbijanje koronavirusa i ignorisao je savjete svojih zdravstvenih eksperata. Tokom prve predsjedničke debate, prošlog utorka, podsmijavao se demokratskom kandidatu Joe Bidnu zato što nosi masku tokom kampanje

"Bio sam zaprepašten kada je rekao da se ne bi trebalo plašiti COVID-a. Riječ je bolesti koja dnevno ubija oko hiljadu ljudi, koja je potopila ekonomiju i ostavila ljude bez posla. Riječ je o virusu koje bi trebalo poštovati i plašiti ga se", ocijenio je William Schaffner​, profesor medicine i zaraznih bolesti u medicinskom centru. Univerziteta Vanderbilt u Nashvilleu.

Oglasile su se i demokrate.

"Ovo je tragičan neuspjeh liderstva", tweetovao je demokratski senator Chris Coons​.

Međutim, Trump je sebe opisao kao čovjeka koji je pobijedio bolest i ojačao zbog toga.

"Ako se predsjednik vrati u kampanju, biće nepobjedivi heroj, koji ne samo što je preživio sve prljave trikove demokrata, već i kineski virus", napisao je na Twitteru.

U međuvremenu, Biden je postavio snimak kako stavlja masku i Trumpov kako skida svoju.

"Maske su važne. Spašavaju živote", navodi se u potpisu ispod objave na Twitteru.

Portparol Bijele kuće saopštio je da su preduzete sve mjere predostrožnosti da se zaštite predsjednik i njegova porodica. Fizički pristup Trumpu će biti ograničen, dok će oni koji su mu blizu nositi adekvatnu zaštitnu opremu.

Međutim, i dalje se postavljaju brojna pitanja o Trumpovom zdravlju, nakon kontradiktornih i nejasnih izjava njegovih ljekara proteklog vikenda.

Trump je u petak i subotu bio na kiseoniku, naveli su ljekari, ali nisu odgovorili na ključna pitanja o radu njegovih pluća, krvnoj slici i kada je posljednji put bio negativan na koronavirus.

Mnogi Trumpovi savjetnici i saveznici testirani su pozitivno na koronavirus, od kako je prošle nedjelje objavljeno da je predsjednik zaražen. Trump za utorak nema zakazane javne događaje i nije jasno kada će nastaviti sve dužnosti.

"Siguran sam da će da odmara naredna dva dana. Nastaviće da radi čim to bude odobreno", rekao je Trumpov lični advokat Rudy Giuliani za kablovsku mrežu Fox News i dodao da se predsjednik, po svemu sudeći, brzo i snažno oporavlja.

Republikanski senator Thom Tillis, koji je takođe pozitivan na koronavirus, rekao je da je razgovarao sa Trumpom u ponedjeljak veče i da mu je predsjednik rekao da se "osjeća odlično i da naporno radi".

Doktor Anthony Fauci, direktor Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti, rekao je za kablovsku mrežu CNN da je Trump izgledao dobro kada je izašao iz bolnice, ali i podsjetio da pacijenti nekada ponovo imaju simptome pet dana nakon što se razbole.

"Nije vjerovatno da će se to dogoditi, ali moraju da budu na oprezu", rekao je Fauci.

See all News Updates of the Day

Posljednji susret: Debata Trump - Biden u četvrtak uveče

Clear protective panels stand on stage between lecterns for President Donald Trump and Democratic presidential candidate, former Vice President Joe Biden, ahead of their debate at Belmont University, in Nashville, Tennessee, Oct. 21, 2020.

Republikanski predsjednik Donald Trump i njegov demokratski izazivač, bivši potpredsjednik Joe Biden, u četvrtak uveče će debatovati u svom posljednjem lice-u-lice suočavanju prije američkih predsjedničkih izbora 3. novembra.

Dvojica kandidata, obojica u svojim 70-im godinama života, često su prekidala jedan drugog, Trump više nego Biden, u debati krajem septembra, koja je trajala duže od 90 minuta, što je događaj koji su neki politički komentatori u SAD opisali kao najgoru predsjedničku debatu ikada.

Ali ovog puta, nezavisna Komisija za predsjedničke debate prigušiće mikrofon svakog kandidata dok onaj drugi bude govorio dva minuta u odgovoru na šest pitanja koja se tiču aktuelnih tema, koje je odabrala moderatorka Kristen Welker ​ iz NBC Newsa.

Ako ni Trump ni Biden ne pokušaju da govore o nečem drgom tokom dvominutnih uvodnih komentara, komisija je rekla da misli da bi američki glasači - bar relativno mali broj onih koji tvrde da su još uvijek neodlučni kako će glasati - mogli dobiti jasniji pogled o tome kuda bi zemlja mogla da pođe po tim pitanjima kada je jedan od njih svečano bude inaugurisan 20. januara.

Nakon toga, mikrofoni oba kandidata biće ponovo uključeni i otvoreni za sve i ono što se dogodilo prošlog puta bi moglo da se ponovi.

Tada su Trump i Biden iznosili niz poruga, uvreda i škakljivih komentara jedan protiv drugog, a prekidanje je ponekad otežavalo gledaocima da prate raspravu.

Mnogo toga se promijenilo između prve debate i događaja u četvrtak, koji će se održati na univerzitetskoj debati u Nashvilleu, Tennessee.

Druga planirana debata zakazana za prošlu nedjelju otkazana je nakon što je Trump dobio koronavirus i bio hospitalizovan tri noći. To je navelo komisiju da jednostrano kaže da će dva kandidata raspravljati virtuelno, ali Trump je to odbio i susret je otkazan.

FILE - This combination of Sept. 29, 2020, file photos show President Donald Trump, left, and former Vice President Joe Biden during the first presidential debate at Case Western University and Cleveland Clinic, in Cleveland, Ohio.
FILE - This combination of Sept. 29, 2020, file photos show President Donald Trump, left, and former Vice President Joe Biden during the first presidential debate at Case Western University and Cleveland Clinic, in Cleveland, Ohio.

Još važnije, milioni Amerikanaca su već donijeli odluku o izborima, a više od 43 miliona ljudi već je glasalo unaprijed, poštom ili lično.

Mnogi su rekli da su tokom nekontrolisane pandemije koronavirusa u SAD želeli da izbjegnu da stoje licem u lice sa ostalim glasačima u očekivanim dugim redovima na biračkim mjestima na dan izbora.

Mnogi demokratski glasači koji favorizuju Bidena rekli su da žele da budu među prvima koji su glasali za svrgavanje Trumpa i da ga načine trećim predsjednikom SAD u posljednje četiri decenije koji je izgubio kandidaturu za reizbor nakon jednog mandata.

Republikanski glasači često su anketarima i izvještačima vijesti rekli da namjeravaju da glasaju na dan izbora lično, što je decenijama bila norma na američkim nacionalnim izborima.

Debata u četvrtak mogla bi da bude posljednja, najbolja šansa za Trumpa, preduzetnika za nekretnine i voditelja rijalitija, koji se pretvorio u političara, da uđe u Bidenovo uporno vodstvo na nacionalnim i državnim anketama.

Biden, sa skoro pola vijeka na američkoj političkoj sceni kao američki senator i zamjenik bivšeg predsjednika Baracka Obame, ima 9 ili 10 procentnih poena prednosti nad Trumpom na nacionalnim anketama, ali oko polovinu te prednosti u državama koje predstavljaju glavno bojno polje i koje će vjerovatno odlučiti o ukupnom ishodu.

Welker iz NBC-a kaže da će pitati kandidate o njihovim naporima da kontrolišu koronavirus koji je ubio 221.000 ljudi u SAD-u, najviše u svijetu.

Ostale teme će uključivati američke porodice, američke rasne probleme, klimatske promjene, nacionalnu bezbjednost i vodstvo.

U intervjuu za Fox News u utorak, Trump je napao Welkerovu kao "potpuno pristrasnu" i napao debatnu komisiju kao pristrasnu prema njemu.

Predsjednik je rekao da nije zadovoljan odlukom da isključuju mikrofoni bilo kog od kandidata tokom uvodnih dvominutnih izjava i tvrdio je da je debata trebalo da bude usredsređena na spoljnu politiku umjesto na pandemiju koronavirusa i druga pitanja unutrašnje politike.

Trump je nastavio kampanju sa velikim skupovima pristalica ove nedjelje, uživajući u energiji za koju vjeruje da oni dodaju u njegovu kampanju i vjerujući da su oni ključni za osvajanje drugog mandata.

U međuvremenu, Biden se drži van vidokruga javnosti od prošlog vikenda, ostajući u svom domu u istočnoj državi Delaware da se pripremi za debatu.

Trebaju li Amerikanci vjerovati ovogodišnjim anketama?

Trebaju li Amerikanci vjerovati ovogodišnjim anketama?
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:24 0:00

Šta se dešava ako nema jasnog pobjednika na predsjedničkim izborima u SAD?

Birači stoje u redu da glasaju ranije u Atini, u saveznoj državi Georgia, 19. oktobra 2020. (Foto: AP)

Manje od dvije nedjelje ostalo je od predsjedničkih izbora u SAD, a politikolozi i stručnjaci za izborno pravo razmatraju različita scenarija s kojima bi nacija mogla da se suoči na dan izbora i u nedjeljama koje slijede.

Mogućnosti su različite - od jasne pobjede bilo predsjednika Donalda Trumpa ili bivšeg potpredsjednika Joe Bidena, do neriješene pravne bitke zbog koje bi ishod mogao da ostane neizvjestan sve do januara, kada novi Kongres treba da potvrdi konačan rezultat izbora.

Eksperti kažu da je odlučivanje pobjednika ovih izbora posebno neizvjesno zbog do sada nezabilježenog nivoa glasanja poštom, usljed pandemije koronavirusa. Različiti zakoni u pojedinačnim državama o tome kada i kako se broje glasovi poštom znače da bi konačni rezultati u tim državama mogli da budu poznati više dana ili čak nedjelja posle izbora.

Postoji i "košmarni scenario", kaže politikolog William Galston ​iz neprofitnog Instituta Brookings. On piše da bi tijesni izbori sa spornim ishodom mogli da "cijelu zemlju bace u haos, u izrazito negativnim okolnostima".

Ljudi čekaju u redu ispred biblioteke u Miamiju tokom ranog glasanja, 19. oktobra 2020.
Ljudi čekaju u redu ispred biblioteke u Miamiju tokom ranog glasanja, 19. oktobra 2020.

Predsjednik Trump je više puta pomenuo mogućnost da će masovno glasanje poštom dovesti do netačnog izbornog rezultata, i više puta je odbio da se obaveže unaprijed na miran prenos vlasti u slučaju da izgubi. Biden je rekao da će prihvatiti izborne rezultate, pod uslovom da se glasovi pošteno prebroje.

Imajući u vidu potencijalnu nestabilnost koju bi mogli da izazovu osporeni izbori, najbolji scenario je da ishod izborne noći bude izvjestan, ili skoro izvjestan, što jeste u domenu mogućeg. Međutim, imajući u vidu prirodu američkog izbornog sistema, ostaju otvoreni i mnogi drugačiji ishodi.

Kompleksan proces

Demokratski kandidat Biden trenutno ima vodstvo od oko 9 ili 10 poena u anketama na nacionalnom nivou, ali se predsjednik ne bira na osnovu direktnih glasova. Pobjednik američkih predsjedničkih izbora odlučuje se kroz kompleksan sistem u dva koraka, gdje poslije glasanja na nivou država slijedi drugo glasanje, u tijelu koje se zove Elektorski koledž. Pojedinačnim državama pripada određeni broj "elektora", na osnovu broja stanovnika, a elektori podržavaju pobjednika direktnog glasanja, koji se proglasi pošto su svi glasovi prebrojani. (U dvije države, Maineu i Nebraski, moguće je da kandidati podijele elektorske glasove).

Ankete u pojedinačnim državama pokazuju da, iako zaostaje na nacionalnom nivou, Trump bi mogao da ponovo bude izabran, i ako ne osvoji većinu direktnih glasova američkih građana, kao što je bio slučaj 2016. godine, tako što će osvojiti većinu u Elektorskom koledžu.

Elektorski koledž se sastaje 14. decembra da bi glasanjem ozvaničio ko će biti sljedeći predsjednik Amerike. Kandidat mora da osvoji 270 glasova od ukupno 538 da bi proglasio pobjedu. Glasovi se formalno broje na zajedničkoj sjednici Predstavničkog doma i Senata 6. januara.

Dok postoji mnogo država kojima su potrebni dani ili nedjelje da obrade sve glasove, očekuje se da bi nekoliko država koje su ključne za ishod glasanja moglo da objavi konačne ili skoro konačne rezultate na veče izbora ili rano narednog dana.

Među njima je glavna Florida - država u kojoj je Trump pobedio 2016. godine, a gdje su on i Biden sada u tijesnoj trci. Bidenova pobjeda mogla bi da mu donese 29 elektorskih glasova i zatvori Trumpu skoro sve puteve ka pobjedi. Sjeverna Karolina, sa 15 elektorskih glasova, i Arizona sa 11 glasova, takođe su značajne za većinu scenarija prema kojima predsjednik Trump može da dođe do pobjede - i mogle bi da rano saopšte ko je pobijedio.

"Ima razloga za uvjerenje da bi te države mogle da imaju skoro kompletan broj glasova kasno u izbornoj noći ili do narednog jutra", kaže Richard H. Pildes​, stručnjak za izborno pravo i profesor ustavnog prava na Njujorškom univerzitetu.

"Ako, na primjer, budemo znali da je predsjednik Trump izgubio Floridu, čak i ako se ne prebroje glasovi u Michiganu, Pennsylvaniji​ i Wisconsinu, imaćemo razloga za uvjerenje da će Biden biti pobjednik izbora."

Michigan ima 16 elektorskih glasova, Pensilvanija 20, a Wisconsin 10.

Pildes dodaje da u slučaju da trka na Floridi bude tijesna toliko da pobjednik ne bude proglašen u izbornoj noći, a druge države koje rano objavljuju svoje rezultate budu podijeljene između dvojice kandidata, stvari bi mogle da vrlo brzo postanu sporne.

Potencijalne pravne bitke

"Ako ishod bude neizvjestan, recimo, do rano ujutru narednog dana, jer postoji značajan broj država koje neće moći da saopšte konačne rezultate zbog velikog broja glasova poštom... onda očekujem da dođe do intenzivnih rasprava u tim državama o svakom od tih glasova poštom, i da li treba da se tretiraju kao da su validni", kaže Pildes.

Između dana izbora i brojanja glasova elektora u Kongresu 6. januara postoji nekoliko ključnih datuma. Prvi je 8. decembar, datum kada se od država očekuje da dostave direktoru Nacionalnog arhiva Sjedinjenih Država verifikovane liste svojih elektora.

U slučaju da neka država nije završila prebrojavanje svojih glasova, do tog datuma, bilo zbog trenutnog brojanja ili nekih pravnih radnji koje su uticale na proces, u saveznom zakonu postoji odredba koja omogućava državnim skupštinama da zasjedaju i imenuju svoje delegacije elektora, i ako nije poznat konačan rezultat. Time se stvara mogućnost da državna skupština, u kojoj većinu ima jedna ili druga stranka, može da izabere elektore koji će podržati kandidata koji je, u suštini, izgubio većinu direktnih glasova u toj državi.

Predsjednik Trump na predizbornom mitingu u Pennsylvaniji, 20. oktobra 2020.
Predsjednik Trump na predizbornom mitingu u Pennsylvaniji, 20. oktobra 2020.

U državama u kojima je guverner iz jedne stranke, a skupštinu kontroliše druga stranka, situacija se dodatno komplikuje. Pošto je guverner taj koji zvanično potvrđuje glasove elektora poslije direktnog glasanja, postoji mogućnost da neka država preda dva različita spiska elektora.

Prema federalnom zakonu, ukoliko novi Kongres dobije dvije različite liste elektora iz iste države, Predstavnički dom i Senat glasaju da odluče koja će lista biti prihvaćena. Ako se saglase, broje se glasovi elektora sa datog spiska. Ako se ne saglase, lista koju je potvrdio guverner ima prednost.

Nerješen rezultat u Elektorskom koledžu

Takođe je moguće, iako je malo vjerovatno, da nema pobjednika na predsjedničkim izborima i pošto se prebroje elektorski glasovi. Ukoliko oba kandidata završe sa 269 glasova, odluka o pobjedniku postaje dužnost Predstavničkog doma. Međutim, umjesto glasanja na kojem svih 435 članova glasaju pojedinačno, delegacije svake države glasaju kao cijelina, što znači da će dominantna partija u svakoj državi kontrolisati njene glasove.

Ako dođe do takvog rezultata, oko 600.000 stanovnika Wyominga imalo bi podjednaki uticaj na ishod izbora kao 40 miliona stanovnika Kalifornije.

I konačno, još jedna komplikacija u cijelom sistemu je mogućnost da se neki od elektora poslatih da glasaju za predsjednika 14. decembra pokažu kao "nevjerni". Ranijih godina, u malom broju slučajeva, elektori koji su obećali da će glasati za određenog kandidata u Elektorskom koledžu su glasali za različitog kandidata.

Nekoliko država je usvojilo zakone kojima se elektori obavezuju da glasaju kako su obećali, a Vrhovni sud je zaključio da su takve restrikcije - legalne. I dalje je moguće da bi "nevjerni elektori" mogli da pokušaju da utiču na izbore, ali stručnjaci ističu da bi za to bio potreban izuzetno tijesan izborni rezultat i stepen koordinacije među elektorima koji nije vjerovatan.

Važno je naglasiti da, dok su takva različita scenarija moguća, malo je vjerovatno da će se većina njih ostvariti.

Profesor Pildes sa Njujorškog univerziteta naglašava da, čak i ako svi glasovi ne budu prebrojani u izbornoj noći, već tada će biti prilično jasno ko će na kraju biti pobjednik.

"Čak i u državama koje ne mogu da završe kompletno brojanje, pojedinačni okruzi u tim državama će vjerovatno obaviti sopstvena brojanja", kaže Pildes i zaključuje: "Mediji će moći da uporede kako Trump stoji u tim okruzima 2020. sa njegovim rezultatima iz 2016. Ako bude sistematski ostvarivao znatno slabiji ili znatno bolji rezultat u odnosu na to, takve informacije će biti izuzetno korisne i moći će da jasno nagovijeste u kom smjeru idu izbori, i ako pobjednik ne bude formalno proglašen... Mislim da je takav scenario prilično vjerovatan".

Trump obilazi države u kojima je ishod neizvjestan, Biden se sprema za debatu

The dual town halls of U.S. Democratic presidential candidate Joe Biden and U.S. President Donald Trump, who are both running in the 2020 U.S. presidential election, are seen on television monitors at Luv Child restaurant ahead of the election in Tampa, Florida.

Manje od dvije nedjelje uoči izbora, predsjednik Donald Trump obilazi države u kojima bi morao da pobijedi da bi osvojio još jedan četvorogodišnji mandat, dok se njegov protivknadidat Joe Biden priprema za debatu koja će biti održana u četvrtak u Nashvilleu. Posljednji TV duel, kako se ocjenjuje, mogao bi da bude i najbolja šansa za Trumpa da smanji Bidenovu prednost u anketama.

Predsjednik Donald Trump juče je održao miting u ključnoj državi - Pennsylvaniji.

„Pennsylvanijo​, moraš da izađeš i glasaš. Ako osvojimo Pennsylvaniju​, pobijedićemo na izborima”, poručio je okupljenima 45. američki predsjednik.

Trump je 2016. pobijedio u Pennsylvaniji sa manje od jedan odsto razlike - i sada bi morao ponovo da je osvoji.

„Ovo su izbori između Trumpovog super oporavka, koji se događa sada, i Bidenove depresije”.

Predsjedniku je u kampanji trebalo da se pridruži i prva dama Melania Trump, koja je međutim otkazala svoje prvo javno obraćanje otkako se zarazila koronavirusom - zbog “kašlja” i iz predostrožnosti.

Trump je od nedjelje održao mitinge i u Nevadi i Arizoni, a u srijedu će biti i u Sjevernoj Karolini.

Njegov protivkandidat Joe Biden, koji je održao skup samo u Sjevernoj Karolini, u međuvremenu se priprema za posljednju predsjedničku debatu. Njegova kandidatkinja za potpredsjednicu Kamala Harris u Wisconsinu je pozvala pristalice da glasaju ranije.

„Neki ljudi pokušavaju da sugerišu da se vaš glas ne računa. Oni razumiju da imate moć kada glasate”.

U kampanji na terenu za Bidena će prvi put učestvovati i bivši predsjednik Barack Obama koji je tweetovao video sa porukom mladim biračima

„U ovako polarizovanim vremenima, vaš glas se računa više nego ikada. Joeu Bidenu je potreban vaš glas. Poznajem Joea bolje od gotovo svih. Vjerujem da će biti sjajan predsjednik”.

Prema anketama na nacionalnom nivou, Biden i dalje ima prednost, u nekim i dvocifrenu. Međutim, razlika je manja u državama koje bi mogle da odluče pobjednika, kao što su Pennsylvania i Florida. Ishod trke u tim državama će biti ključan, smatra politolog David Damore.

„Izborna trka u tim državama će na kraju biti veoma neizvjesna. Zbog toga mislim da postoji mogućnost za ubjedljivu pobjedu Bidena, ali i veoma tijesnu Trumpovu pobjedu”.

Mnoge firme koje sprovode istraživanja imaju drugačiji pristup ovogodišnjim predsjedničkim izborima nego što je to bio slučaj 2016. godine, kada je veoma mali broj predvidio Trumpovu pobjedu, do koje su dijelom doveli i glasovi bijelaca bez visokog obrazovanja.

„Najveća greška u anketama 2016. godine bila je to što se bijelo biračko tijelo nije procijenjivalo na osnovu obrazovanja. Ispostavilo se da je postojala velika razlika između glasova birača sa fakultetskom diplomom i onih bez nje. Ove godine se ne pravi ta greška. Takođe, u velikom broju država Biden ima podršku od 50 odsto ili iznad tog procenta. Clinton nikada nije dostigla 50 odsto”, kaže Damore.

Ove godine ima i manje neodlučnih birača, zbog čega anketari imaju više povjerenja u svoje podatke.

Pandemija – centralna tema predizborne kampanje u Sjedinjenim Državama

Pandemija – centralna tema predizborne kampanje u Sjedinjenim Državama
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:11 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG