Najnovije
- Steve Herman
Trump odbio da potvrdi spremnost na miran prenos vlasti, ukoliko izgubi na izborima
Američki predsjednik Donald Trump odbio je da potvrdi da je spreman da pristane na miran prenos vlasti ako izgubi borbu za reizbor 3. novembra od kandidata Demokratske stranke Joe Bidena.
"Moraćemo da vidimo šta će se dogoditi", rekao je predsjednik odgovarajući na novinarsko pitanje tokom konferencije za štampu u Bijeloj kući u srijedu uveče. "Snažno prigovaram zbog glasačkih listića i glasački listići su katastrofa."
Trump je, bez dokaza, više puta iznosio prognoze o masovnim prevarama sa desetinama miliona glasova putem pošte, što je način glasanja koji demokrate ohrabruju zbog pandemije koronavirusa.
"Želimo da se - otarasimo (tih) glasačkih listića", nastavio je predsjednik, objašnjavajući ako se to dogodi "neće biti prenosa (vlasti), iskreno; biće nastavka".
Joe Biden je, nakon što je avion njegove kampanje sletio u Delaware u srijedu uveče, zamoljen da odgovori na Trumpovu primjedbu.
"U kojoj smo zemlji? Izrazit sam", rekao je bivši potpredsjednik. "Rekao sam u kojoj smo zemlji? On govori najiracionalnije stvari... Ne znam šta da kažem."
Najamanje jedan republikanac u Senatu SAD izazio je zabrinutost zbog predsjednikovih izjava.
"Osnova demokratije je miran prelazak vlasti; bez toga postoji Bjelorusija", rekao je senator Mitt Romney preko Twittera. "Svaka naznaka da predsjednik možda neće poštovati ovu ustavnu garanciju je i nezamisliva, i neprihvatljiva."
Romney je bio kandidat za predsjednika ispred Republikanske partije 2012. i jedan je od nekoliko republikanaca koji povremeno osporava Trumpovu retoriku i postupke.
"Nema sumnje da misli tačno ono što je rekao", rekao je kongresmen Adam Schiff, predsjednik Odbora Predstavničkog doma za obavještajne službe, govoreći na MSNBC u vezi sa predsjednikovim komentarom, dodajući da je vrijeme da oni koji služe u Trumpovoj administraciji "podnesu ostavku" u znak protesta.
Jedna od najstarijih grupa za ustavna prava u zemlji takođe se oglasila.
"Mirna predaja vlasti esencijalna je za funkcionisanje demokratije. Ova izjava predsjednika Sjdinjenih Država trebalo bi da zabrine svakog Amerikanca", rekao je David Cole, nacionalni pravni direktor Američke unije za građanske slobode.
Ranije u srijedu, Trump je rekao da misli da će novembarski izbori "završiti na Vrhovnom sudu" i da misli da je "veoma važno da imamo devet sudija".
Predsjednik planira da u subotu objavi svog kandidata za Vrhovni sud kako bi se popunilo mjesto upražnjeno smrću liberalne sudije Ruth Bader Ginsburg, koja je preminula prošlog petka.
Ako Senat potvrdi kandidata za predsjednika prjee izbora, to bi konzervativnom krilu dalo većinu od 6-3 u tom tijelu.
"Ova prevara koju demokrate vuku, to je prevara, prevara će biti pred Vrhovnim sudom Sjedinjenih Država i mislim da imati situaciju 4-4 nije dobra situacija", rekao je Trump.
Predsjednik je više puta izrazio zabrinutost zbog planova niza država, uključujući Californiju, Colorado, Havaje, Nevadu, New Jersey, Oregon, Utah, Vermont i Washington, da automatski pošalju glasačke listiće poštom svim stanovnicima države.
Benjamin Ginsberg, najviši pravni stručnjak za izbore koji je zastupao četiri republikanska predsednička kandidata, citiran je ovog mjeseca kako govori da Trumpovom prognoziranju prevare sa takvim glasačkim listićima nedostaju dokazi.
"Predsjednikove reči čine da njegova retorika i retorika Republikanske stranke izgledaju manje kao iskrena zabrinutost, a više kao transakciono licemjerje osmišljeno da pruži izbornu prednost", napisao je Ginsberg u ličnom stavu u Washington POstu.
"I dolaze u trenutku kada republikanci, koji pokušavaju da iznose svoje predmete na sudovima, moraju da se suoče sa osnovnom istinom da su četiri decenije posvećene istrage pokazale samo izolovane slučajeve prevara na izborima."
See all News Updates of the Day
Britanija stavlja vojnu industriju u 'ratno stanje', Ukrajini oružje vrijedno 500 miliona funti
Premijer Ujedinjenog Kraljevstva Rishi Sunak objavio je u utorak u Varšavi da ta zemlja svoju obrambenu industriju stavlja u "ratnu stanje" povećanjem potrošnje za obranu na 2,5 posto BDP-a do kraja desetljeća, usred zabrinutosti NATO-a zbog mogućim posljedicama ruskog rata u Ukrajini.
Sunak je tokom posjeta glavnom gradu Poljske najavio povećanje potrošnje znatno iznad cilja od dva posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) koji je postavio Sjevernoatlantski savez.
Do najave je došlo nakon novog obećanja da će Ukrajini poslati oružje u vrijednosti od 500 miliona funti (581 milion eura), uključujući projektile, oklopna vozila i municiju.
Povećanu potrošnju opisao je kao "najveće jačanje naše nacionalne obrane u generaciji".
"U svijetu koji je najopasniji od kraja Hladnog rata, ne možemo biti zadovoljni", rekao je Sunak na brifingu za novinare s generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom 23. aprila.
"Kako se naši protivnici gomilaju, moramo učiniti više na obrani naše zemlje, naših interesa i naših vrijednosti", naglasio je.
Sunak je obećao dodatnih 75 milijardi funti (87 milijardi eura) za obranu u sljedećih šest godina. Cilj od 2,5 posto potrošnje BDP-a bio je ponovljeni cilj koji je postavio bivši premijer Boris Johnson 2022. godine
Sunak i njegov šef riznice, Jeremy Hunt, prethodno su samo rekli da će cilj od 2,5 posto biti ispunjen kada to ekonomski uvjeti dopuste.
"Stavit ćemo vlastitu obrambenu industriju Ujedinjenog Kraljevstva u ratno stanje", rekao je Sunak okupljenim britanskim vojnicima koji služe na istočnoj fronti NATO-a.
"Jedna od središnjih lekcija rata u Ukrajini je da su nam potrebne dublje zalihe streljiva i da ih industrija može brže obnoviti", dodao je.
Prema novom planu potrošnje, britanski obrambeni proračun odmah će se povećati, a potom će se stalno povećavati kako bi dosegnuo 87 milijardi funti na kraju desetljeća.
Prije deset godina čelnici NATO-a složili su se izdvojiti dva posto BDP-a za obrambenu potrošnju. Britanija je potrošila više od toga tokom proteklog desetljeća, ali nikad više od 2,35 posto u 2020., prema podacima NATO-a.
Službene brojke Ujedinjenog Kraljevstva pokazuju da je potrošnja za obranu prošle godine iznosila oko 55,5 milijardi funti.
Podaci NATO-a pokazali su da je to iznosilo oko 2,07 posto BDP-a Ujedinjenog Kraljevstva, ispred zemalja koje uključuju Francusku i Njemačku, ali iza Poljske, SAD-a, Estonije i drugih.
Sunak je razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim kako bi potvrdio slanje pomoći i "uvjerio ga u nepokolebljivu potporu Ujedinjenog Kraljevstva obrani Ukrajine od brutalnih i ekspanzionističkih ambicija Rusije", saopćio je Sunakov ured.
Vlasti Ujedinjenog Kraljevstva rekle su da nova pomoć Ukrajini uključuje 400 vozila, 60 čamaca, 1.600 topova i četiri miliona komada municije, u vrijeme kada se Ukrajina bori zaustaviti napredovanje ruskih snaga na istočnoj liniji fronte u ratu koji je sada u trećem ratu godina.
Pošiljka će uključivati britanske rakete dugog dometa Storm Shadow, koje imaju domet od nekih 240 kilometara i pokazale su se učinkovitima u gađanju ruskih ciljeva.
Sunak je rekao da britanska predanost "pokazuje da Ukrajina nije sama i da Ukrajina nikada neće biti sama".
Međutim, Downing Street nije naznačio hoće li pomoć odmah biti dostupna za isporuku.
Zelenski se založio za veću međunarodnu pomoć, upozoravajući da će njegova zemlja bez nje izgubiti rat.
Objava je uslijedila tri dana nakon što je Zastupnički dom američkog Kongresa odobrio 61 milijardu dolara pomoći Ukrajini, dok su se američki zastupnici žurili da isporuče novu rundu američke potpore ratom razorenom savezniku.
State Department za Glas Amerike: Komemoracija povijesnih istina vodi putem pomirenja
State Department je za servis Glasa Amerike na bosanskom jeziku obrazložio poziciju Sjedinjenih Američkih Država pred glasanje na Generalnoj skupštini Ujedinjenih Nacija, početkom maja,a o rezoluciji koja bi širom svijeta komemorirala srebrenički genocid.
"Sjedinjene Države ponosno sponzoriraju prijedlog Generalne Skupštine o Rezoluciji o genocidu, koji su predstavile Rwanda, Njemačka i BiH, obilježavajući na taj način genocid počinjen u Srebrenici 1995.", kaže glasnogovornik State Departmenta za Glas Amerike, i dodaje:
"Činjenica je da je genocid počinjen u Srebrenici potvrdio Međunarodni krivični sud, kao i Međunarodni sud pravde u Haagu. Prigodna komemoracija tog zločina, kao i sjećanje na hiljade onih koji su tada izgubili živote, su u skladu sa ranijim nastojanjima Ujedinjenih naroda da priznaju i obilježe i druge slučajeve genocida".
Sjedinjene Države su podržavale i ranije rezolucije kojima se potvrđuje genocid u drugim situacijama u svijetu, a koje su potvrdili međunarodni sudovi.
"Komemoracija povijesnih istina i prihvatanje činjenica region pokreće naprijed duž staze pomirenja. S obzirom na nova negiranja genocida koja su se čula u zemljama Zapadnog Balkana, Sjedinjene Države vjeruju da je važno obilježiti sjećanje na genocid u Srebrenici, na ovaj način.
Ova rezolucija nije usmjerena niti protiv jedne pojedine države, niti se njome nameće kolektivna odgovornost, nijednoj etničkoj grupi", zaključuje State Department u komentaru za našu redakciju.
Proruski predsjednik entiteta RS u Rusiji sa jednim od najbližih Putinovih saradnika
Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik razgovarao je sa sekretarom Vijeće sigurnsoti Ruske Federacije Nikolajem Patruševom, jednim od najbližih saradnika ruskog predsjednika Vladimira Putina, u Sankt Peterburgu u utorak 23. aprila.
Dodik je fotografije sa ovog sastanka objavio na svom profilu na društvenoj mreži "X".
Proruski lider predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska jedan je od rijetkih zvaničnika koji putuje u Rusiju od početka agresije te zemlje na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Dodik, kojeg su sankcionisale Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija, u periodu od početka agresije četiri puta se sastao i sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Put u Rusiju entitetskog predsjednika dešava se u trenutku političke krize u BiH, koja je nastala nakon Dodikovog ultimatuma za ukidanjem tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH, koje je u martu nametnuo visoki predstavnik u BiH Crhistian Schmidt, te protivljenja RS najavljenoj raspravi o Rezoluciji o Srebrenici u Skupštini UN-a kojom se predlaže da 11. jul bude Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.
Protiv Dodika se vodi i proces pred Sudom BiH zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH.
Predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta RS trebao bi, kako je zvanično najavljeno, učestvovati na bezbjednosnom forumu u Sankt Peterburgu.
Učesnicima bi se putem video linka trebao obratiti i Vladimir Putin.
Sa Dodikom je u Rusiju otputovao i Nenad Nešić, ministar bezbjednosti BiH, lider Demokratskog narodnog saveza koji je u koaliciji sa Dodikovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata.
Propalestinski protesti u kampusima američkih koledža
Kolumbija je otkazala osobne časove, desetine demonstranata su uhapšene na Univerzitetu u New Yorku i Yaleu, a kapije Harvard Yarda bile su zatvorene za javnost u ponedjeljak jer su neki od najprestižnijih američkih univerziteta pokušavali smiriti tenzije u kampusu zbog izraelskog rata s Hamasom.
Više od 100 propalestinskih demonstranata koji su kampirali na Columbia's greenu uhapšeno je prošle sedmice, a slični kampovi su se pojavili na univerzitetima širom zemlje dok se škole bore s tim gdje povući granicu između omogućavanja slobodnog izražavanja uz održavanje sigurnih i inkluzivnih kampusa.
Na Univerzitetu u Njujorku, kamp koji su postavili studenti okupio je stotine demonstranata tokom ponedeljka. Škola je saopštila da je upozorila masu da ode, a zatim pozvala policiju nakon što je scena postala neuredna, a univerzitet je rekao da je saznao za izvještaje o "zastrašujućim povicima i nekoliko antisemitskih incidenata". Nešto poslije 20:30, policajci su počeli da hapse.
“To je zaista nečuven napad od strane univerziteta koji dozvoljava policiji da hapsi studente u našem kampusu”, rekao je student prava Univerziteta New York Byul Yoon.
“Antisemitizam nikada nije u redu. To apsolutno nije ono za šta se mi zalažemo i zato ima toliko mnogo jevrejskih drugova koji su danas ovdje s nama”, rekao je Yoon.
Protesti su suprotstavili učenike jedne drugima, a propalestinski studenti zahtijevaju da njihove škole osude napad Izraela na Gazu i da se odvoje od kompanija koje prodaju oružje Izraelu. U međuvremenu, neki jevrejski studenti kažu da je veliki dio kritika Izraela skrenuo u antisemitizam i natjerao ih da se osjećaju nesigurno, te ističu da Hamas još uvijek drži taoce otete tokom invazije grupe 7. oktobra.
Tenzije su ostale visoke u ponedjeljak u Kolumbiji, gdje su kapije kampusa bile zaključane za svakoga bez školske legitimacije i gdje su izbili protesti u kampusu i izvan njega.
Američka predstavnica Kathy Manning, demokrata iz Sjeverne Karoline koja je bila u posjeti Kolumbiji sa još tri jevrejska člana Kongresa, rekla je novinarima nakon sastanka sa studentima iz Udruženja studenata prava Jevreja da postoji "ogromna tabor ljudi" koji su se okupili oko demonstranata
“Vidjeli smo znakove koji ukazuju na to da Izrael treba biti uništen”, rekla je nakon što je napustila kampus Morningside Heights. Columbia je u ponedjeljak objavila da će kursevi u kampusu Morningside ponuditi virtuelne opcije za studente kada je to moguće, navodeći sigurnost kao njihov glavni prioritet.
Žena unutar kapija kampusa predvodila je dvadesetak demonstranata na ulicu vani uz skandiranje: "Od rijeke do mora, Palestina će biti slobodna!" — nabijena fraza koja različitim grupama može značiti potpuno različite stvari. Mala grupa pro-izraelskih kontrademonstranata protestovala je u blizini.
Predsjednica Univerziteta Minouche Shafik rekla je u poruci školskoj zajednici u ponedjeljak da je "duboko ožalošćena" onim što se dešava u kampusu.
“Kako bismo smanjili ogorčenost i dali nam priliku da razmotrimo sljedeće korake, najavljujem da će se svi časovi održavati virtualno u ponedjeljak”, napisala je Shafik, napominjući da studenti koji ne žive u kampusu treba da ga se klone.
Protesti su uzburkali mnoge univerzitetske kampuse od Hamasovog smrtonosnog napada na južni Izrael, kada su militanti ubili oko 1.200 ljudi, većinom civila, i uzeli otprilike 250 talaca. Tokom rata koji je uslijedio, Izrael je ubio više od 34.000 Palestinaca u Pojasu Gaze, prema lokalnom ministarstvu zdravlja, koje ne pravi razliku između boraca i neboraca, ali kaže da su najmanje dvije trećine mrtvih djeca i žene.
U nedjelju je Elie Buechler, rabin za Jewish Learning Initiative Ortodoksne unije u Kolumbiji, poslao WhatsApp poruku za skoro 300 jevrejskih studenata preporučivši im da idu kući dok im ne bude sigurnije u kampusu.
Najnovija dešavanja uslijedila su uoči početka jevrejskog praznika Pashe u ponedjeljak navečer.
Nicholas Baum, 19-godišnji jevrejski brucoš koji živi u jevrejskom teološkom sjemeništu u zgradi dva bloka od kampusa Kolumbije, rekao je da su demonstranti tokom vikenda "pozivali Hamas da raznese Tel Aviv i Izrael". Rekao je da neki od demonstranata koji su uzvikivali antisemitske uvrede nisu studenti.
„Jevreji se plaše na Kolumbiji. Jednostavno je tako”, rekao je. “Bilo je toliko ocrnjivanja cionizma, i to se prelilo u ocrnjivanje judaizma.”
Protestni kamp je nastao u Kolumbiji u srijedu, istog dana kada se Šafik suočila s žestokim kritikama na saslušanju u Kongresu republikanaca koji su rekli da nije učinila dovoljno u borbi protiv antisemitizma. Dva druga predsjednika Ivy League podnijela su ostavke prije nekoliko mjeseci nakon široko kritiziranog svjedočenja koje su dali istoj komisiji.
U svojoj izjavi od ponedjeljka, Shafik je rekla da je bliskoistočni sukob užasan i da razumije da mnogi doživljavaju duboku moralnu nevolju.
“Ali ne možemo imati jednu grupu da diktira uslove i pokušava da poremeti važne prekretnice kao što je diplomiranje kako bi unaprijedili svoje gledište”, napisala je Šafik.
U narednim danima radna grupa dekana, školskih administratora i fakulteta pokušat će pronaći rješenje za univerzitetsku krizu, napomenula je Šafik, koja nije rekla kada će se nastaviti nastava uživo.
Republikanci američkog Predstavničkog doma iz New Yorka pozvali su Shafik da podnese ostavku, navodeći u pismu od ponedjeljka da nije uspjela osigurati sigurno okruženje za učenje posljednjih dana jer je "anarhija zahvatila kampus".
U Massachusettsu, natpis govori da je Harvard Yard zatvoren za javnost u ponedjeljak. Rečeno je da je objektima, uključujući šatore i stolove, dozvoljen ulazak u dvorište samo uz prethodnu dozvolu. "Učenici koji krše ove politike podliježu disciplinskim mjerama", piše na natpisu. Zaštitari su provjeravali da li ljudi imaju školske legitimacije.
Istog dana, Harvardski dodiplomski Palestinski odbor solidarnosti rekao je da je administracija univerziteta suspendovala njihovu grupu. U obavještenju o suspenziji koje je dostavila studentska organizacija, univerzitet je napisao da su demonstracije grupe 19. aprila prekršile školsku politiku i da organizacija nije pohađala potrebne obuke nakon što su prethodno stavljeni na probni rad.
Palestinski komitet solidarnosti je u saopćenju naveo da su suspendovani zbog tehničkih razloga i da univerzitet nije dao pismena pojašnjenja o politici univerziteta kada su upitani.
“Harvard nam uvijek iznova pokazuje da Palestina ostaje izuzetak od slobode govora”, napisala je grupa u saopštenju.
Harvard nije odgovorio na zahtjev za komentar.
Na Yaleu su policajci uhapsili oko 45 demonstranata i optužili ih za prekršaj, rekao je policajac Christian Bruckhart, glasnogovornik policije New Havena. Svi su pušteni na slobodu uz obećanje da će se kasnije pojaviti pred sudom, rekao je on.
Demonstranti su u petak postavili šatore na Beinecke Plazi i demonstrirali tokom vikenda, pozivajući Yale da prekine sva ulaganja u odbrambene kompanije koje posluju s Izraelom.
U izjavi za zajednicu kampusa u nedjelju, predsjednik Yalea Peter Salovey rekao je da su univerzitetski zvaničnici više puta razgovarali sa studentima demonstrantima o politici i smjernicama škole, uključujući one koje se tiču govora i omogućavanja pristupa prostorima u kampusu.
Školski zvaničnici rekli su da su demonstrantima dali rok do kraja vikenda da napuste Beinecke Plazu. Rekli su da su ponovo upozorili demonstrante u ponedjeljak ujutro i rekli im da se mogu suočiti s hapšenjem i disciplinom, uključujući suspenziju, prije nego što policija uđe.
Velika grupa demonstranata ponovo se okupila nakon hapšenja u ponedjeljak na Yaleu i blokirala ulicu u blizini kampusa, rekao je Bruckhart. Nije bilo izvještaja o nasilju ili povrijeđenima.
Prahlad Iyengar, diplomirani student MIT-a koji je studirao elektrotehniku, bio je među dvadesetak studenata koji su postavili šatorski kamp u školskom kampusu Cambridgeu, Massachusetts, u nedjelju navečer. Oni pozivaju na prekid vatre i protestuju protiv onoga što opisuju kao "saučesništvo MIT-a u tekućem genocidu u Gazi", rekao je.
"MIT nije čak ni pozvao na prekid vatre, a to je zahtjev koji sigurno imamo", rekao je Iyengar.
Marihuana - jedna od rijetkih stvari o kojoj se Amerikanci slažu pred izbore
Upotreba marihuane je rijetko pitanje u vezi sa kojim postoji konsenzus u politički podijeljenoj Americi, a ankete pokazuju da 88 odsto Amerikanaca podržava barem djelimičnu legalizaciju.
Ali nijedan od dva glavna predsjednička kandidata ne koristi tu temu, kažu aktivisti, jer su stavovi i predsjednika Joe Bidena i bivšeg predsjednika Donalda Trumpa daleko od većine Amerikanaca kada je riječ o tom pitanju.
Glas Amerike je razgovarao sa zagovornicima upotrebe kanabisa na marginama samita o politici o ovom pitanju, koji se održava svake godine u Washingtonu kao najava muzičkog festivala.
„Jedna zajednička stvar za obojicu kandidata je da su njihovi rezultati u vezi sa kanabisom nedosljedni i postepeni. Čuli smo obećanja obje administracije, od kojih se nijedno nije u potpunosti ispunilo“, rekla je Caroline Phillips, organizatorka Nacionalnog samita o reguliaciji kanabisa.
Biden je 2022. godine uputio Sekretarijatu za zdravstvo i socijalne usluge da preduzme ključni korak ka legalizaciji i naredio reviziju ranije klasifikacije marihuane kao opasne supstance, zajedno sa heroinom i LSD-om. Skoro godinu dana kasnije, to tijelo je preporučilo da se marihuana klasifikaciju kao lakša droga, zajedno sa lijekovima na recept. Ta odluka sada je u rukama američke Uprave za borbu protiv droga (DEA).
Kako kaže Phillips, mnogi zagovornici traže potpuno uklanjanje ili prebacivanje marihuane iz Zakona o kontrolisanim supstancama.
„Dali su nam sjajne signale da žele da je prebace, ili drugačije upišu. Međutim, nismo baš vidjeli neki rezultat", navela je ona.
Promjena bi stavila marihuanu u rang sa lijekovima na recept i regulisala pristup korisnika, a druga opcija je da bude u potpunosti uklonjena sa liste kontrolisanih supstanci.
Nira Tanden, direktorka Bidenovog Vijeća za unutrašnju politiku, rekla je da administracija želi da sazna više, nešto što bi ponovno upisivanje statusa supstance omogućilo tako što bi je učinilo dostupnijom naučnim istraživačima.
„Došlo je do mnogo promjena u vezi sa ovim pitanjem za nekoliko godina. Za nas je važno da to možemo efikasnije da istražimo“, rekla je ona za Glas Amerike.
Mala, ali glasna grupa predstavnika u Kongresu protiv kanabisa takođe je izrazila zabrinutost zbog promjene statusa marihuane. Prošle godine, njih 14, svi republikanci, poslali su pismo u kojem su istakli protivljenje naporima da se olabavi klasifikacija. Grupa je ukazala da postoji potencijal za zavisnost i povećanu moć kanabisa, i da kako se navodi u pismu, činjenice ukazuju da marihuana ima veliki potencijal za zloupotrebu i da je to rizik koji se samo povećava.
Trumpov stav o marihuani, kažu zagovornici, nije baš jasan. Pokret Projekat za legalizaciju marihuane navodi da on nikada nije pokrenuo to pitanje kao predsjednik. Pošto je napustio funkciju, kako navodi Phillips, "čuli smo kako je rekao da ljude koji prodaju drogu na ilegalnom tržištu treba staviti u zatvor, pa čak i ubiti".
Tokom kampanje, Trump je u velikoj mjeri izbegavao to pitanje, rekao je Morgan Fox, politički direktor Nacionalne organizacije za reformu zakona o marihuani, poznate kao NORML.
„Do sada nismo čuli previše od republikanskog kandidata“, rekao je on.
Iz lične sfere u političku
Stavovi kandidata, rekao je Fox, nisu u skladu sa stavovima mnogih Amerikanaca i oslanjaju se na stare priče o marihuani koje korisnike prikazuju kao sklone maniji, kao u filmu "Reefer Madness" iz 1936. ili koriste strah kao oruđe, poput programa edukacije o otporu na zloupotrebu droga iz 1980.
„Srećom, sa pojavom interneta i razvojem komunikacije u vezi sa ovim pitanjima, ljudi ne samo da su mogli da vide da je politika zabrane kanabisa i kriminalizovanja korisnika besmislena, već su takođe videli uticaj na ljude koji je imala“, rekao je on.
Za preduzetnika William Davisa ovo je lično. U farmerkama, čizmama od aligatorske kože, bijelim kaubojskim šeširom, on zna da ne izgleda kao stereotipni korisnik marihuane.
„Mnogo ljudi ima za koje nikad ne biste rekli“, kaže on.
Godinama se irački ratni veteran borio sa PTSP-om i zavisnošću od opijata. Nije htio da prihvati preporuku prijatelja da proba kanabis, jer ga je to podsjetilo na popularnu reklamu iz 80-ih koja je prikazivala kako se prži jaje i strogo upozorenje: Ovo je tvoj mozak na drogama.
„Kao u vrelom tiganju sa jajetom, pomislio sam: Ne, ne želim da probam drogu, spržiću mozak‘“, rekao je Davis.
Međutim, kaže da mu je marihuana otkriće. Davis kaže da koristi CBD, nepsihoaktivno jedinjenje koje se nalazi u marihuani, da ublaži anksioznost tokom dana, i aktivnu komponentu, THC, za opuštanje poslije posla. Prije šest godina osnovao je kompaniju Euphoria Eats koja prodaje ljuti sos i sos za roštilj.
Davis je iz Hustona, ali sada živi u solidno republikanskoj Luizijani, i kaže da podržava legalizaciju iz poslovnih razloga.
„Dok ovo ne bude svuda dekriminalizovano i legalno, uvijek će postojati neodlučni pojedinci koji se plaše da ulože svoj novac u unosan posao za koji vide da zarađuje novac, za koji vide da ima uticaj na društvo“, rekao je Davis za Glas Amerike.
„Moj glas utiče na zakone o kanabisu“
Ankete pokazuju da najveća podrška za kanabis dolazi od mlađih Amerikanaca. Scotty Smart govorio je za Glas Amerike o svojoj ulozi mladog progresivca, što je uredno sažeto na njegovoj maslinasto-zelenoj majici na kojoj je pisalo "Moj glas utiče na zakone o kanabisu".
„Mislim da je kanabis pitanje koji motiviše i uzbuđuje mlade ljude da obrate pažnju“, rekao je Smart, koji radi sa nestranačkim projektom Nova Džordžija i sa pokretom za obrazovanje i podizanje svesti o marihuani pod nazivom „Želimo sav dim“.
Ključni faktor na koji mladi glasači gledaju, rekao je, jeste da li Bidenova administracija ide naprijed u procesu kvalifikacije kanabisa.
„Nadajmo se da će se to desiti pre izbora kako bismo zaista mogli da vidimo, imali od čega da krenemo, a ne da nam samo predizborni govori daju nadu“, kaže Smart.
Maja Teatum, bivša predsjednica nacionalne grupe Studenti za razumnu politiku o drogama, složila se da su postupci kandidata važniji od njihovih riječi. Kaže da nijedan nije jasan pobjednik.
„Mnogi mladi glasači sa kojima pričam žele da drže Joe Bidena za riječ za ono što je rekao u znak podrške kanabisu. Ja lično ne osjećam da postoji mnogo toga što Trump nudi u vezi sa kanabisom", navodi Tatum.
Fox je rekao da bi NORML volio da politički pretendenti budu otvoreniji po pitanju kanabisa u kampanji.
„Svaki kandidat koji zaista želi da napreduje, bilo da se radi o predsjedničkim izborima, o Kongresu, tijelima saveznih država ili lokalnim političarima, ko ignoriše ovo pitanje, biće u opasnosti“, kaže Fox.
