Linkovi

Top priča SAD / Svijet

Trump odbio da potvrdi spremnost na miran prenos vlasti, ukoliko izgubi na izborima

Predsjednik Donald Trump

Američki predsjednik Donald Trump odbio je da potvrdi da je spreman da pristane na miran prenos vlasti ako izgubi borbu za reizbor 3. novembra od kandidata Demokratske stranke Joe Bidena.

"Moraćemo da vidimo šta će se dogoditi", rekao je predsjednik odgovarajući na novinarsko pitanje tokom konferencije za štampu u Bijeloj kući u srijedu uveče. "Snažno prigovaram zbog glasačkih listića i glasački listići su katastrofa."

Trump je, bez dokaza, više puta iznosio prognoze o masovnim prevarama sa desetinama miliona glasova putem pošte, što je način glasanja koji demokrate ohrabruju zbog pandemije koronavirusa.

"Želimo da se - otarasimo (tih) glasačkih listića", nastavio je predsjednik, objašnjavajući ako se to dogodi "neće biti prenosa (vlasti), iskreno; biće nastavka".

Joe Biden je, nakon što je avion njegove kampanje sletio u Delaware u srijedu uveče, zamoljen da odgovori na Trumpovu primjedbu.

"U kojoj smo zemlji? Izrazit sam", rekao je bivši potpredsjednik. "Rekao sam u kojoj smo zemlji? On govori najiracionalnije stvari... Ne znam šta da kažem."

Najamanje jedan republikanac u Senatu SAD izazio je zabrinutost zbog predsjednikovih izjava.

"Osnova demokratije je miran prelazak vlasti; bez toga postoji Bjelorusija", rekao je senator Mitt Romney preko Twittera. "Svaka naznaka da predsjednik možda neće poštovati ovu ustavnu garanciju je i nezamisliva, i neprihvatljiva."

Romney je bio kandidat za predsjednika ispred Republikanske partije 2012. i jedan je od nekoliko republikanaca koji povremeno osporava Trumpovu retoriku i postupke.

"Nema sumnje da misli tačno ono što je rekao", rekao je kongresmen Adam Schiff, predsjednik Odbora Predstavničkog doma za obavještajne službe, govoreći na MSNBC u vezi sa predsjednikovim komentarom, dodajući da je vrijeme da oni koji služe u Trumpovoj administraciji "podnesu ostavku" u znak protesta.

Jedna od najstarijih grupa za ustavna prava u zemlji takođe se oglasila.

"Mirna predaja vlasti esencijalna je za funkcionisanje demokratije. Ova izjava predsjednika Sjdinjenih Država trebalo bi da zabrine svakog Amerikanca", rekao je David Cole, nacionalni pravni direktor Američke unije za građanske slobode.

Ranije u srijedu, Trump je rekao da misli da će novembarski izbori "završiti na Vrhovnom sudu" i da misli da je "veoma važno da imamo devet sudija".

Predsjednik planira da u subotu objavi svog kandidata za Vrhovni sud kako bi se popunilo mjesto upražnjeno smrću liberalne sudije Ruth Bader Ginsburg, koja je preminula prošlog petka.

Ako Senat potvrdi kandidata za predsjednika prjee izbora, to bi konzervativnom krilu dalo većinu od 6-3 u tom tijelu.

"Ova prevara koju demokrate vuku, to je prevara, prevara će biti pred Vrhovnim sudom Sjedinjenih Država i mislim da imati situaciju 4-4 nije dobra situacija", rekao je Trump.

Predsjednik je više puta izrazio zabrinutost zbog planova niza država, uključujući Californiju, Colorado, Havaje, Nevadu, New Jersey, Oregon, Utah, Vermont i Washington, da automatski pošalju glasačke listiće poštom svim stanovnicima države.

Benjamin Ginsberg​, najviši pravni stručnjak za izbore koji je zastupao četiri republikanska predsednička kandidata, citiran je ovog mjeseca kako govori da Trumpovom prognoziranju prevare sa takvim glasačkim listićima nedostaju dokazi.

"Predsjednikove reči čine da njegova retorika i retorika Republikanske stranke izgledaju manje kao iskrena zabrinutost, a više kao transakciono licemjerje osmišljeno da pruži izbornu prednost", napisao je Ginsberg u ličnom stavu u Washington POstu.

"I dolaze u trenutku kada republikanci, koji pokušavaju da iznose svoje predmete na sudovima, moraju da se suoče sa osnovnom istinom da su četiri decenije posvećene istrage pokazale samo izolovane slučajeve prevara na izborima."

See all News Updates of the Day

SAD: Naftovod Colonial se ponovo otvara. Zabilježene panične kupovine i gomilanja goriva

Hakiranje ključnog američkog naftovoda
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:22 0:00

Operator ključnog američkog naftovoda osakaćenog cyber napadom na njegov kompjuterski sistem najavio je ponovno pokretanje rada.

Colonial nafotovod objavio je da je ponovno pokretanje rada započelo u srijedu popodne, ali "trebat će nekoliko dana da se lanac isporuke proizvoda vrati u normalu. Neka tržišta koja opslužuje Colonial naftovod mogu doživjeti ili će i dalje imati prekida usluge tokom razdoblja pokretanja. Colonial će premještati onoliko benzina, dizela i mlaznog goriva koliko je sigurno i moguće i to će činiti sve dok se tržišta ne vrate u normalu. "

U međuvremenu, američka vlada i industrijski dužnosnici mole vozače da prestanu panično kupovati benzin i ne gomilaju gorivo.

"Razumijemo zabrinutost u područjima u kojima se ljudi susreću s privremenim prekidima u opskrbi, ali gomilanje ne poboljšava stvari", rekao je u srijedu novinarima Bijele kuće sekretar prometa Pete Buttigieg.

Colonial nestašice
Colonial nestašice

Nekoliko kilometara dalje u okrugu Columbia i saveznoj državi Virginia, sve je veći broj trgovaca doživljava da im pumpe presuše.

Do srijede popodne, gotovo polovica benzinskih postaja u Virginiji nije imala opskrbe, dok je u jednoj državi na jugu, Sjevernoj Karolini, 65% prodajnih mjesta izvijestilo o ukupnom nestanku benzina, prema aplikaciji za mobitel GasBuddy.

"Ovo nije nestašica benzina. Imamo obilnu zalihu goriva", rekla je Susan Grissom, glavni analitičar industrije za američka proizvođača goriva i nafte (AFPM), trgovačko udruženje.

Kamioni cisterne postavljaju se u postrojenje Colonial Pipeline Co. u Pelhamu, Alabama, 16. septembra 2016.
Kamioni cisterne postavljaju se u postrojenje Colonial Pipeline Co. u Pelhamu, Alabama, 16. septembra 2016.

"Obilje je ponude i velika je potražnja", primijetio je Jeff Lenard, potpredsjednik Nacionalne asocijacije praktičnih trgovina. "Postoji samo taj problem u sredini s distribucijom."

Dužnosnici ne znaju koliko će se dugo trajati to pitanje distribucije.

"Nadamo se da će naftovod uskoro biti operativan i da će se dio paničnih-kupaca povući", rekao je Frank Macchiarola, stariji potpredsjednik Američkog naftnog instituta, novinarima u srijedu u razgovoru.

Kolonijalni cjevovod vodi od Teksasa do New Yorka i osigurava gorivo za oko 45% istočne obale. Prošlog petka pogodili su ga hakeri povezani sa teritorijom Rusije koji su navodno zaključali računalne sisteme naftovoda i zatražili otkupninu.

Nije otkriveno kolika je tražena otkupnina niti je li tvrtka popustila novčanim zahtjevima hakera, što bi omogućilo obnavljanje njegovih podatkovnih datoteka koje je napad šifrirao.

Ostale mogućnosti, izazovi

Vlada i industrija rade na alternativama isporuci cjevovoda, ali postoje izazovi.

Na primjer, industrija autoprevoza već nekoliko godina pati od nedostatka vozača, dok čini se da željeznička industrija nema fleksibilnosti za brzi odgovor.

Upotreba dodatnih teglenica za odvoz goriva od zaljevske obale do istočne obale je opcija, ali za to bi bilo potrebno privremeno odricanje od Jonesova zakona, koji neameričkim brodovima zabranjuje domaći prijevoz bilo koje robe.

USA, Colonial pipeline, naftna kompanija
USA, Colonial pipeline, naftna kompanija

"Odricanje od Jonesovog zakona kako bi se otvorile mogućnosti pomorskog brodarstva kako bi se gorivo iz rafinerija za pogođeni pogon dostavilo kupcu kojeg opslužuje Colonial Pipeline, je gdje tim predsjednika [Joe] Bidena može napraviti veliku promjenu", rekao je Grissom iz AFPM-a.

"Odjel za nacionalnu sigurnost spreman je razmotriti sve zahtjeve za privremenim odricanjem od Jones Act-a od tvrtki koje pokazuju da na brodovima s kvalificiranim Jones Act-om nema dovoljnih kapaciteta za nošenje određenih pošiljki goriva u regiji i oko nje," rekao je tijekom dnevnog brifinga Bijele kuće u srijedu.

Ostali propisi, uključujući one koji se odnose na radno vrijeme vozača kamiona, ograničenja težine za kamione s gorivom i ekološke standarde, ublaženi su zbog nužde.

"Ukinuo sam neka ograničenja za prijevoz goriva, kao i pristup američkoj vojsci koja osigurava gorivo i vozilima za njegovo nabavku ... tamo gdje je prijeko potrebno", rekao je Biden novinarima.

Racionalizacija

Jedna od predloženih opcija je racionilizacija kupovine, ali rukovoditelji u industriji oklijevaju to preporučiti.

"Na papiru, racionalizacija zvuči sjajno kao ideja", primijetio je Lenard. "Ali ono što smo vidjeli na tržištu jest da zapravo ima upravo suprotan [učinak]. U osnovi, jednom kada se odredi, slijedi više panike."

Kad je priča u ponedjeljak stigla u nacionalne vijesti, "ljudi su potrčali na pumpe", rekao je guverner Džordžije Brian Kemp novinarima u Atlanti.

Kemp se požalio na nedostatak adekvatnih informacija iz Washingtona.

"Volio bih da imamo više. To me malo frustrira", rekao je.

Sukobi nastavljeni, Izrael sprema vojsku duž granice sa Gazom

Sukobi Izraela i Palestinaca eskalirali
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:08 0:00

Sukobi koji su izbili u ponedjeljak nakon višesedmičnih napetosti između Izraelaca i Palestinaca nastavljeni su i u četvrtak, sa Izraelom koji sprema kopnenu vojsku duž granice sa Gazom i Hamasom koji je lansirao raketne baraže na jug Izraela.

Do zore Izrael je obnovio zračne udare na palestinsku obalnu enklavu, uništivši šestospratnicu usred Gaze.

Dok svjetske sile pozivaju na smirenost, talas nasilja nastavlja se širiti u nekoliko izraelskih gradova. U isto vrijeme brojni Palestinci prisustvovali su molitvi povodom Ramazanskog bajrama u kompleksu u kojem se nalazi i džamija al-Aksa gdje je i počela posljednja eskalacija sukoba.

Izraelske snage bezbjednosti su saopštile da su u srijedu ubile 16 pripadnika Hamasovog oružanog krila u Gazi, među njima i nekoliko njihovih komandanata, dok su palestinski militanti ispalili 130 raketa na Izrael.

Američki predsednik Džo Bajden (Joe Biden) je izjavio da je razgovarao sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanhauhom, dodajući da "Izrael ima prava da se brani kada hiljade raketa padaju na njegovu teritoriju",

U međuvremenu, zvanični Washington je objavio da će poslati izaslanika u region, a Rusija je zakazala sastanak međunarodnih posrednika za rješavanje višegodšnjeg sukoba dvije strane, prenosi redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom.

Hamas je ispalio od ponedeljka više 1.050 raketa iz Gaze, prema izraelskoj vojsci, a Izrael je izveo stotine udara na Gazi u kojoj živi 2 miliona Palestinaca koja je pod izraelsko-egipatskom blokadom od kada je Hamas preuzeo vlast 2007.

Desetine projektila presreo je izraelski sistem za protivraketnu odbranu "Gvozdena kupola".

Skoro pet miliona Palestinaca živi na Zapadnoj obali, Gazi i istočnom Jerusalimu u veoma teškoj situaciji, podsjeća AP.

Izrael je od ponedeljka uveče pogodio 350 ciljeva i ubio najmanje 30 militanata, od kojih 16 u srijedu, rekao je portparol izraelske vojske potpukovnik Džonatan Konrikus (Jonathan Conricus).

Najmanje 56 ljudi ubijeno je u Gazi od eskalacije nasilja 10. maja, saopštilo je Ministarstvo zdravlja ove enklave. Među njima i 14 palestinske djece. U Izraelu je ubijeno šest osoba, rekli su zdravstveni zvaničnici.

Hamas je u izjavi rekao da su vođa njegove vojne operacije u gradu Gazi Bassem Issa i drugi visoki vojni dužnosnici ubijeni u napadima.

Izraelska agencija za unutarnju sigurnost priopćila je u srijedu da su Issa i drugi najviši zapovjednici Hamasa, uključujući šefa inženjerije te skupine i šefove cyber rata i razvoja raketa, ubijeni.

Ubistva su se dogodila nakon što je Izrael u srijedu rano pokrenuo novi zračni napad na Gazu, ciljajući policijske i sigurnosne kancelarije.

Nasilje u gradovima u kojima zajedno žive Jevreji i Arapi nastavilo se i u srijedu. Arape je dodatno revoltiralo izraelsko granatiranje pojasa Gaze i sukob izraelske policije sa palestinskim demonstrantima kod džamije Al Aksa u Jerusalimu.

Razmjena vatre između palestinskih militanata u Pojasu Gaze i izraelske vojske znatno je eskalirala, a UN se plaši "rata u cjelini".

Palestinski militanti ispalili su više od 1.000 raketa tokom 38 sati, rekao je Izrael, najviše u Tel Avivu.

Izrael je izveo smrtonosne zračne napade, srušivši 12. maja dva bloka kula u Gazi.

Izraelski Arapi takođe su organizovali nasilne proteste u brojnim izraelskim gradovima.

U grad Lod, blizu Tel Aviva, proglašeno je vanredno stanje.

Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres rekao je da je "ozbiljno zabrinut" zbog trajnog nasilja.

Šest Izraelaca je poginulo, a u Gazi su od 10. maja ubijena najmanje 53 Palestinca, uključujući 13 djece, objavio je Hamas.

Najnoviji smrtni slučaj bio je izraelski državljanin, koji je ubijen kada je protutenkovska vođena raketa, ispaljena sa sjevera Pojasa Gaze, udarila u džip na granici. Još dvije osobe su povrijeđene.

Izraelska vojska kaže da je ovo najveća razmjena vatre od 2014. godine.

Premijer Benjamin Netanjahu je proglasio vanredno stanje poslije vijesti da Arapi pale sinagoge, a da su Jevreji bacaili kamenje na automobil koji je vozio Arapin.

Policija je u gradu Lod uhapsila desetine ljudi, a hapšenja su se dogodila i u većinski arapskim gradovima na sjeveru Izraela i na Zapadnoj obali.

U Jafi su se demonstranti sukobii sa policijom koja bacala šok bombe kako bi ih rastjerala.

Izraelski zračni sistem Željezna kupola presreće raketu lansiranu iz pojasa Gaze, pod nadzorom palestinskog pokreta Hamas, iznad južnog izraelskog grada Ashkelona, 11. maja 2021. godine.
Izraelski zračni sistem Željezna kupola presreće raketu lansiranu iz pojasa Gaze, pod nadzorom palestinskog pokreta Hamas, iznad južnog izraelskog grada Ashkelona, 11. maja 2021. godine.

Sukobi Palestinaca i izraelske policije kod džamije Al Aksa doprinijeli su tenzijama u borbi između Izraelaca i Hamasa, u kojima su desetine ljudi stradale u Gazi.

Izrael je izveo desetine vazdušnih napada na Gazu u utorak i srijedu, a Palestinci su raketama iz Gaze gađali Izrael.

Arapski kvartovi u Lodu i Jafi ili su među pogođenima raketama ispaljenim iz Gaze. Dvoje stanovnika Loda poginulo je kada je raketa pogodila njihovo vozilo.

U gradovima Haifa, Jafa i arapskom Nazaretu, demonstranti su pružali podršku Palestincima iz Istočnog Jerusalima kojima jevrejski doseljenici prijete da će ih prinudno iseliti iz domova.

Portparol militanata Hamasa iz Gaze poručio je Arapima da "ustanu protiv Izreala".

Palestinci evakuiraju zgradu ciljanu izraelskim bombardiranjem u gradu Gazi 11. maja 2021.
Palestinci evakuiraju zgradu ciljanu izraelskim bombardiranjem u gradu Gazi 11. maja 2021.

Izraelska armija je i u utorak nastavila sa zračnim napadima na Pojas Gaze koji se nalazi pod višegodišnjom opsadom, dan nakon što su prijavljeni deseci žrtava na opkoljenoj palestinskoj teritoriji.

Svjetski mediji u utorak 11. maja navode kako su najmanje 24 Palestinca, među kojima ima i djece, ubijena u izraelskim unapadima koji su uslijedili nakon što je Hamas ispalio rakete na teritoriju Izraela. Izraelski Haaretz navodi kako je ispaljeno do sada više od 300 projektila ka Izraelu.

Iz palestinskog Ministarstva zdravstva su potvrdili ranije kako među ubijenima ima djece. Danas su objavili kako su ubijena 24 Palestinca, od kojih je devetoro djece, te kako je ranjeno više od 100 osoba.

Napadi su odgovor Izraela nakon što je Hamas ispalio nekoliko raketa na izraelsku teritoriju, a to se desilo poslije isteka ultimatuma ove oružane grupe kojim se tražilo da Izrael povuče trupe iz kompleksa džamije Al Aksa u Jerusalemu.

Ranije u ponedjeljak je došlo do eskalacije u kompleksu, trećem svetom mjestu islama koje je važno i za jevreje, i više od 300 Palestinaca je povrijeđeno kada je izraelska policija upala u džamiju, ispaljivala gumene metke, suzavac i šok bombe.

Vojnici ID-a ispaljuju suzavac na palestinske prosvjednike tijekom protuizraelskog prosvjeda zbog napetosti u Jeruzalemu, na kontrolnom punktu Qalandiya između Ramale i Jerusalima, na okupiranoj Zapadnoj obali, 11. maja 2021.
Vojnici ID-a ispaljuju suzavac na palestinske prosvjednike tijekom protuizraelskog prosvjeda zbog napetosti u Jeruzalemu, na kontrolnom punktu Qalandiya između Ramale i Jerusalima, na okupiranoj Zapadnoj obali, 11. maja 2021.

Plamen i dim u Gazi

Iz izraelske armije navode u utorak kako su pogodili 130 „vojnih ciljeva“ u Gazi i ubili 15 „operativaca Hamasa i Islamskog džihada“.

Nije jasno da li su palestinski zvaničnici uvrstili ubijene među 21 žrtvu koju su naveli da je poginula u Gazi.

Snimci novinskih agencija i oni na društvenim mrežama pokazuju plamenove i dim koji se vide u Gazi.

Rano u utorak su zabilježeni i protesti u gradu al-Lydd nedaleko od Tel Aviva, u znak solidarnosti sa palestinskim vjernicima u Al Aksi koji su povrijeđeni u akciji policije Izraela.

Videosnimak iz al-Lydda pokazuje kako demonstranti skidaju izraelsku zastavu i na njeno mjesto postavljaju palestinsku.

Veliki broj demonstranata okupio se i u turskoj metropoli Istanbulu.

Vanredni sastanak Vijeća sigurnosti UN-a

Vijeće sigurnosti UN-a je održalo vanredni sastanak zbog nemira u Jerusalemu, a svjetski lideri pozivaju na deeskalaciju tenzija. Nije objavljeno saopštenje, a diplomate navode kako SAD vjeruje da bi javni istupi bili kontraproduktivni.

Kako navodi AFP pozivajući se na diplomatske izvore, pregovori 15 članica Vijeća vođeni su oko teksta koji je trebao biti ublažen u odnosu na početni nacrt koji je predložila Norveška.

Kako jedan diplomata navodi, Amerikanci su na videokonferenciji zatvorenoj za javnost naveli kako „rade iza kulisa“ kako bi smirili situaciju i kako „nisu sigurni da bi saopštenje (Vijeća) trenutno bilo od pomoći“.

Američka zastupnica u Kongresu Ilhan Omar kazala je kako su izraelski zračni napadi na Gazu i ubijanje civila „teroristički čin“, te kako Palestinci „zaslužuju zaštitu“.

„Za razliku od Izraela, odbrambeni programi od raketa kao što je Željezna kupola ne postoje za zaštitu palestinskih civila," napisala je na Twitteru.

Palestinci stoje na ruševinama stana uništenog izraelskim zračnim napadima u Gazi 11.maja 2021. (Foto MOHAMMED ABED / AFP
Palestinci stoje na ruševinama stana uništenog izraelskim zračnim napadima u Gazi 11.maja 2021. (Foto MOHAMMED ABED / AFP

Pozivi na mir

Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i Velika Britanija pozvale su Izrael i Palestince da što prije smanje tenzije.

Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je da Hamas mora "odmah" okončati raketne napade dodajući: "Sve strane moraju deeskalirati," piše BBC.

Glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki ponovila je te pozive, rekavši da je američki predsjednik Joe Biden ozbiljno zabrinut zbog nasilja.

Ministar vanjskih poslova Velike Britanije Dominic Raab rekao je da raketni napadi "moraju prestati", pozivajući na "prestanak ciljanja civilnog stanovništva".

Šef EU za vanjsku politiku Josep Borrell rekao je da "značajan porast nasilja" na Zapadnoj obali, u Gazi i u istočnom Jeruzalemu "treba odmah zaustaviti".

Militanti u Gazi u ponedeljak su pokrenuli raketne napade na područje Jerusalema, prvi put od rata 2014. godine, čime su prešli, kako je rekao premijer Izraela Benjamin Netanjahu, "crvenu liniju".

Eskalacija sukoba počela je protestima ispred džamije Al-Aksa u srcu Starog grada u Jerusalemu tokom obilježavanja Dana Jerusalema.

Palestinski Crveni polumjesec saopštio je da je više od 300 Palestinaca povrijeđeno u sukobima sa izraelskom policijom, koja je ispaljivala gumene metke, šok bombe i suzavac. Policija je saopštila da je u ovim sukobima ranjen 21 policajac.

Iako su protesti sinoć donekle utihnuli ostala su druga žarišta tenzija kao što je kvart Šeik Džarah na u Istočnom Jerusalemu, sjeverno od Starog grada gdje se nekoliko palestinskih porodica suočava sa deložacijom iz kuća na koje pravo polažu i jevrejski naseljenici.

Hamas je postavio u ponedeljak veče rok za Izrael da povuče policiju ispred džamije Al-Aksa i kvarta Šeik Džarah. Kada je rok istekao začule su se sirene u Jerusalemu i uslijedio je raketni napad na predgrađa.

Republikanci izbacili zastupnicu Cheney, Trumpovu kritičarku, iz vrha stranke

FILE - Rep. Liz Cheney, R-Wyo., the House Republican Conference chair, speaks with reporters following a GOP strategy session on Capitol Hill in Washington, April 20, 2021.

Republikanci u američkom Zastupničkom domu uklonili su predstavnicu Liz Cheney iz vodstva u stranci zbog kritika na račun tvrdnji bivšeg predsjednika Donalda Trumpa o prevari na predsjedničkim izborima u novembru prošle godine.

Klub zastupnika izglasao je u srijedu svrgavanje kćeri bivšeg potpredsjednika Dicka Cheneyja s mjesta predsjedateljice Republikanske konferencije Doma, trećeg najvišeg mjesta u čelništvu Republikanskog doma, odgovornog za priopćavanje poruke stranke široj javnosti.

Cheney, usamljena predstavnica zapadne države Wyoming, nepokolebljivo je osudila tvrdnje bivšeg predsjednika Trumpa da je on, a ne demokrat Joe Biden, bio legitimni pobjednik na izborima u studenom, unatoč tome što je njegova kampanja izgubila brojne sudske procese kako bi srušila konačne rezultate.

Ona je prvi put "zapalila vatru" u stranci kada je glasala za Trumpov opoziv za njegovu ulogu u poticanju pobune na američkom Kapitolu 6. januara, kada su stotine njegovih pristaša upali u zgradu kako bi spriječili zastupnike izbornog koledža da ovjere Bidenovu pobjedu.

U govoru u utorak navečer, Cheney je kontinuirane Trumpove napore na delegitimizaciji izbornih rezultata opisala kao "prijetnju koju Amerika nikada prije nije vidjela".

Bivši predsjednik koji je izazvao nasilni napad na ovaj Kapitol u pokušaju krađe izbora, nastavio je s agresivnim naporima da uvjeri Amerikance da su mu izbori ukradeni. Rizikuje poticanje daljnjeg nasilja. "

Braneći svoj čvrsti konzervativni dosje, Cheney je rekla da je "najkonzervativnije od konzervativnih načela poštovanje vladavine zakona".

Rekla je da "neće mirno sjediti i promatrati u tišini dok drugi vode našu stranku putem koji napušta vladavinu zakona i pridružuje se križarskom ratu bivšeg predsjednika kako bi potkopao našu demokraciju."

Elise Stefanik
Elise Stefanik

Zastupnica Elise Stefanik iz New Yorka, koja je s oduševljenjem podržala Trumpove tvrdnje, vjerojatno će biti izabrana da zamijeni Cheney kao predsjednica stranačke konferencije. Republikanski čelnik doma Kevin McCarthy najavio je potporu Štefanik tijekom nedavnog intervjua na američkoj kabelskoj mreži Fox News.

SAD: Kako oporaviti ekonomiju

SAD: Kako oporaviti ekonomiju
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:17 0:00

Biden: Za sada bez dokaza o umiješanosti Rusije u cyber napad na američki naftovod

Joseph Biden tokom obraćanja novinarima u Bijeloj kući (Foto: REUTERS/Kevin Lamarque)

Predsjednik Sjedinjenih Država Joseph Biden izjavio je da za sada nema dokaza da je Rusija umiješana u cyber napad na glavnu američku kompaniju za distribuciju naftnih derivata Colonial Pipeline – ali da ima indicija da je napad izveden sa teritorije te zemlje.

Sastaću se sa predsjednikom Putinom. Za sada naše obavještajne službe nemaju dokaze da je Rusija umiješana. Ima međutim dokaza da su akteri napada u Rusiji. Tako da snose neki dio odgovornosti za ovo”, rekao je Biden tokom obraćanja u Bijeloj kući.

Američki predsjednik rekao je da je administracija koju predvodi, ukoliko bude potrebe, spremna da preduzme dodatne akcije povodom cyber napada na kompaniju Colonial Pipeline u zavisnosti od toga koliko će joj vremena biti potrebno da nastavi rad.

Sekretarijat za energetku sarađuje sa kompanijom kako bi se njen rad nastavio punim kapacitetom što je prije moguće. Sve ovo shvatamo veoma ozbiljno. Nadležni će nastojati da krivično gone počinitelje. Administracija je posvećena očuvanju naše infrastrukture koja je u većini slučajeva u privatnom vlasništvu”, rekao je američki predsjednik.

Kompanija Colonial Pipeline zatvorila je kompletnu mrežu poslije cyber napada koji se dogodio u petak. Njenim naftovodom dužine 8.850 km dnevno se prebacuje 2,5 miliona barela benzina i drugog goriva iz rafinerija na obali Meksičkog zaliva do potrošača u srednjem Atlantiku i na jugoistoku Sjedinjenih Država. Snabdijevaju se, između ostalog, glavni američki aerodromi, uključujući Hartsfild Džekson u Atlanti – koji važi za najprometniji na svijetu.

Istraga američkih vlasti, kako je u nedelju izvijestila agencija Reuters je u ranoj fazi. Istovremeno, Reuters je pisao da su jedan bivši američki zvaničnik i dva izvora iz industrijske sfere procijenili da su hakeri najverovatnije profesionalna cyber-kriminalna grupa i da su pripadnici "Darksajda” (“DarkSide”) među potencijalnim osumnjičenima.

“Darksajd” je hakerska grupa koja postavlja zloćudne softvere i nakon toga od žrtava iznuđuju novac. Njihovi napadi nisu svojstveni u postsovjetskim državama.

Takođe, Reuters je izvijestio da, navodeći kao izvore osobe iz oblasti industrije, da je kompanija “Fajeraj” (“Fireeye”) angažovana da odgovori na napad. Kompanija je odbila da komentariše te navode.

Sjedinjene Države su sredinom aprila pooštrile sankcije uvedene Ruskoj federaciji. Predsjednik Biden je tada rekao da SAD ne mogu stranoj sili da se miješa u izborni process ili da na njenoj teritoriji sprovodi cyber napade.

Dvije države su trenutno u fazi značajnog zahlađenja odnosa.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG