Najnovije
Trump kaže da napušta bolnicu
Predsjednik SAD Donald Trump objavio je na Twitteru da će napustiti bolnicu u ponedjeljak u 6:30 po lokalnom vremenu (30 minuta poslije ponoći po srednjeevropskom).
"Osjećam se zaista dobro. Nemojte da se plašite COVID-a. Nemojte da dozvolite da upravlja vašim životom. Razvili smo za vrijeme Trumpove administracije neke zaista sjajne lijekove i stekli saznanja. Osjećam se bolje nego prije 20 godina!", napisao je Trump.
Nešto kasnije, predsjednikov ljekar Sean Conley rekao je novinarima ispred bolnice Walter Reed da je Trump "u posljednja 24 sata zadovoljio standardne bolničke kriterijume da bude otpušten iz bolnice, i da - iako nije "potpuno van opasnosti" može da ode kući. On je dodao da Trump nije imao temperaturu više od 72 sata i da ima normalan nivo kiseonika.
"Iako nije potpuno van opasnosti, tim i ja smo saglasni da naše evaluacije, a što je najvažnije - njegov klinički status, podržavaju predsjednikov bezbjedan povratak kući, gdje će 24 sata dnevno imati najbolju medicinsku nejgu na svijetu", rekao je Conley. Trumpov tim ljekara saopštio je i da će predsjednik petu dozu lijeka Remdesivira dobiti u utorak u Bijeloj kući.
Prethodno je sekretarica za štampu Bijele kuće Kayleigh McEnany saopšila da je testirana pozitivno na COVID-19, dodajući da je u karantinu i da medicinska jedinica Bijele kuće ne karakteriše novinare koji prate Bijelu kuću kao njene "bliske kontakte".
"Štaviše, definitivno nisam znala za dijagnozu Hope Hick prije nego što sam održala brifing za novinare u Bijeloj kući u četvrtak", saopštila je McEnnay.
Hick je sajvetnica predsjednika Donalda Trumpa čiji je pozitivan rezultat objelodanjen u četvrtak uveče, nekoliko sati prije nego što je Tramp objavio da su on i prva dama zaraženi koronavirusom.
Šef osoblja Bijele kuće Mark Meadows saopštio je da se predsjednik Donald Trump sastaje sa timom ljekara koji ga liječe od COVID-19 da bi procijenili njegov napredak, i da je njegova administracija "optimistična" da bi, tokom dana, mogao da bude otpušten iz bolnice.
"Razgovarao sam sa predsjednikom jutros. Stanje nastavlja da mu se popravlja i spreman je da se vrati normalnom radu", izjavio je Meadows za Foks News. "Optimisti smo da će moći da se vrati u Bijelu kuću kasnije tokom dana."
Predsjednik Amerike Donald Trump objavio je na Twitteru u nedelju popodne da je "dobio sjajne izvještaje od svojih ljekara", a zatim obećao i "malo iznenađenje"pristalicama koje su ispred bolnice u kojoj se liječi od COVID-19.
Predsjednik je onda napustio Walter Reed vojni medicinski centar na kratko u blindiranom džipu sa agentima Tajne policije i prošao kolima da bi pozdravio pristalice koje su mahale zastavama i pozdravljale ga ispred bolnice.
"Predsjednik Trump je kratko izašao u vožnju u predsjedničkoj koloni vozila da bi pozdravio pristalice i zatim se vratio u Predsjednički apartman u Walter Reedu", naveo je portpartol Bijele kuće Judd Deere u izjavi.
Ranije u nedjelju lekari su se obratili novinarima i naveli da je nivo kiseonika u krvi predsjednika Donalda Trumpa opao iznenada u subotu. "Njegovo stanje nastavlja da se poboljšava", rekao je ljekar Bele kuće u nedelju i dodao da bi Trump možda mogao da bude pušten iz bolnice već u ponedjeljak.
Komandant u Mornarici SAD, doktor Sean Conley pokušao je da pojasni kontradiktorne izjave i konfuziju oko stanja predsjednika Trumpa, ispred Walter Reed nacionalnog vojnog medicinskog centra.
On je rekao da je predsjednik imao "visoku temperaturu" i nivo kiseonika u krvi ispod 94% u petak i u subotu. Sada je 98%, kažu u Trumpovom ljekarskom timu.
"Predsjednik nastavlja da se oporavlja", naveo je Conley.
Trump je sinoć na Twitteru objavio snimak iz bolničke sobe, gdje je naveo da se osjeća bolje i da se nada da će se uskoro vratiti.
Trump se obratio preko društvenih mreža i u nedelju ujutru, uz reči: "Hvala vam", podijelio je snimak svojih pristalica kako mašu zastavama ispred zdravstvenog centra Walter Reed u kome se on nalazi. Većina okupljenih nije nosila maske.
Conleyev tim bio je transparentniji u nedjelju nego prethodnog dana kada su pred novinarima koji prate rad Bijele kuće, otvorili isto pitanja, na koliko su odgovarali.
Kada je upitan zašto nije jasno odgovorio na pitanje da li je Trump tražio dodatni kiseonik u Bijeloj kući u petak, što je predsjednik i radio sat vremena, odgovorio je da je pokušavao da "napravi sliku o optimističnom stavu tima".
Conley, osteopata je objasnio da nije želio "da daje informacije koje bi mogle da utiču da tok bolesti ode u drugom pravcu, i na taj način je ispalo kao da nešto krijemo, što ne mora da bude tačno".
Ljekarski tim je održao brifing od 10 minuta na stepenicama medicinskog centra i objasnio da predsjednik sada uzima steroide, deksametazon (koji se ne koristi u lakšim ili umjerenim slučajevima koronavirusa), uz petodnevni tretman remdesivirom, lijekom protiv virusa.
Doktor Sean Dooley, pulmolog i vojni pukovnik, rekao je novinarima da su predsjednikove vitalne funkcije bile stabilne u nedjelju ujutru, i da je pacijent hodao i da se nije žalio na nedostatak vazduha ili bilo koje druge respiratorne simptome".
"Ako nastavi da deluje i oseća se dobro kao danas, nadamo se da možemo da planiramo da ga pustimo iz bolnice već sutra u Belu kuću, gde može da nastavi lečenje", rekao je doktor Brian Garibaldi, civilni specijalista u plućnoj i intenzivnoj nezi u Odjeljenju za medicinu Univerziteta Johns Hopkins.
See all News Updates of the Day
Izrael najavio uništavanje teškog strateškog oružja u Siriji
Izrael će pojačati zračne napade na sirijske zalihe naprednog oružja, rekli su izraelski zvaničnici u ponedjeljak, i zadržati „ograničeno” prisustvo trupa na terenu, nadajući se da će spriječiti svaku prijetnju koja bi se mogla pojaviti usljed svrgavanja predsjednika Bashara al-Assada.
Izrael je posmatrao preokret u Siriji s mješavinom nade i zabrinutosti dok odmjerava posljedice jedne od najznačajnijih strateških promjena na Bliskom istoku posljednjih godina.
Dok je Assadov pad uništio bastion odakle je izraelski najveći neprijatelj Iran vršio utjecaj u regionu, munjevito napredovanje različitih grupa pobunjeničkih snaga sa korijenima u islamističkoj ideologiji Al Qaide predstavlja rizik.
Ministar odbrane Israel Katz rekao je da će vojska „uništiti teško strateško oružje širom Sirije, uključujući rakete zemlja-vazduh, sisteme protivvazdušne odbrane, rakete zemlja-zemlja, krstareće rakete, rakete dugog dometa i obalne rakete”.
Visoki izraelski dužnosnik rekao je da će se zračni napadi nastaviti u narednim danima, dok je ministar vanjskih poslova Gideon Saar rekao da Izrael nema interesa da se miješa u unutrašnje sirijske poslove i da je zabrinut samo za odbranu svojih građana.
„Zato napadamo sisteme strateškog naoružanja kao što je, na primjer, preostalo hemijsko oružje ili rakete dugog dometa kako ne bi pali u ruke ekstremista”, rekao je Saar novinarima u Jerusalimu.
Još uvijek potresen od napada palestinske militantne grupe Hamas u oktobru 2023, Izrael također nastoji spriječiti svaku buduću prijetnju od svog susjeda.
Izraelske snage su već u oktobru očistile nagazne mine i uspostavile nove barijere na granici između Golanske visoravni pod izraelskog okupacijom i demilitarizovanog pojasa koji graniči sa Sirijom.
Rano u nedjelju, vojska je saopštila da je poslala kopnene snage u demilitariziranu zonu, tampon od 400 kvadratnih kilometara stvoren Sporazumom o razdvajanju snaga iz 1974. i nadgledan od strane Promatračkih snaga UN-a (UNDOF).
Vojska je u ponedjeljak objavila fotografije izraelskih komandosa u sirijskom području planine Hermon. Saar je rekao da je prisutnost trupa strogo ograničena. „
„U osnovi je blizu naših granica, ponekad nekoliko stotina metara, ponekad jednu ili dvije milje”, rekao je. „To je vrlo ograničen i privremen korak koji smo poduzeli iz sigurnosnih razloga.”
Iran u direktnom kontaktu sa grupama u novom rukovodstvu Sirije, kaže zvaničnik Teherana
Iran je otvorio direktnu liniju komunikacije s pobunjenicima u novom rukovodstvu Sirije otkako je njegov saveznik Bashar al-Assad zbačen, rekao je visoki iranski zvaničnik Reutersu u ponedjeljak.
Munjevito napredovanje milicionog saveza predvođenog Hayat Tahrir al-Shamom, bivšim ogrankom Al Qaide, označilo je jednu od najvećih prekretnica za Bliski istok. Assadov pad na mjestu predsjednika uklonio je bastion s kojeg su Iran i Rusija vršili utjecaj širom arapskog svijeta.
Nekoliko sati nakon Assadovog pada, Iran je rekao da očekuje nastavak odnosa s Damaskom na osnovu "dalekovidnog i mudrog pristupa" dviju zemalja i pozvao na uspostavljanje inkluzivne vlade koja bi predstavljala sve segmente sirijskog društva.
Nema sumnje u zabrinutost Teherana o tome kako će promjena vlasti u Damasku utjecati na iranski utjecaj u Siriji, osloncu iranskog regionalnog utjecaja.
Ali nema panike, rekla su tri iranska zvaničnika Reutersu, dok Teheran traži diplomatske puteve da uspostavi kontakt s ljudima koje je jedan od zvaničnika nazvao "onima unutar novih sirijskih vladajućih grupa čiji su stavovi bliži iranskim".
„Glavna briga za Iran je da li će Assadov nasljednik odgurnuti Siriju od Teheranske orbite”, rekao je drugi iranski zvaničnik. „To je scenario koji Iran želi izbjeći.”
Neprijateljska post-Assadova Sirija bi libanonskoj oružanoj grupi Hezbollah oduzela jedinu rutu opskrbe kopnom i uskratila Iranu glavni pristup Mediteranu i „liniji fronta” s Izraelom.
Jedan od visokih zvaničnika rekao je da su iranski klerikalni vladari, suočeni s gubitkom važnog saveznika u Damasku i povratkom Donalda Trumpa u Bijelu kuću u januaru, otvoreni za saradnju s novim liderima Sirije.
„Ovaj angažman je ključan za stabilizaciju veza i izbjegavanje daljih regionalnih tenzija”, rekao je zvaničnik.
Teheran je uspostavio kontakte s dvije grupe unutar novog rukovodstva, a nivo interakcije će biti procijenjen u narednim danima nakon sastanka iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, najvišem sigurnosnom tijelu, rekao je.
Dvojica iranskih zvaničnika izjavila su da je Teheran oprezan što Trump koristi Assadovu smjenu kao polugu za intenziviranje ekonomskog i političkog pritiska na Iran, „bilo da iznudi ustupke ili da destabilizuje Islamsku Republiku”.
Nakon što je 2018. povukao Sjedinjene Države iz iranskog nuklearnog sporazuma sa šest velikih sila iz 2015. godine, tadašnji predsjednik Trump je vodio politiku „maksimalnog pritiska” koja je dovela do ekstremnih ekonomskih poteškoća i pogoršala nezadovoljstvo javnosti u Iranu.
Godine 2020. Trump je, kao predsjednik, naredio napad dronom koji je ubio Qassema Soleimanija, najmoćnijeg iranskog vojnog komandanta i organizatora prekomorskih napada na interese SAD-a i interese njihovih saveznika.
„Iranu sada ostaju samo dvije opcije: povući se i povući odbrambenu liniju u Iraku ili tražiti dogovor s Trumpom”, rekao je Ali Vaez iz Međunarodne krizne grupe.
Pad Assada razotkrio je opadajuću stratešku polugu Teherana u regionu, pogoršanu izraelskim vojnim ofanzivama protiv Hezbollaha u Libanu i palestinske militantne grupe Hamas u Gazi.
Iranski klerikalni vladari potrošili su milijarde dolara podržavajući Assada tokom građanskog rata koji je izbio u Siriji 2011. godine i rasporedili svoju Revolucionarnu gardu u Siriju kako bi zadržali svog saveznika na vlasti i održali Teheransku „Osovinu otpora” Izraelu i utjecaju SAD-a na Bliskom istoku.
Assadov pad uklanja ključnu kariku u iranskom regionalnom lancu otpora koji je služio kao ključna tranzitna ruta za Teheran za snabdijevanje oružjem i finansiranje svojih zastupnika, a posebno Hezbollaha.
Vijeće sigurnosti UN-a raspravljaće danas o situaciji u Siriji nakon svrgavanja Assada
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) održaće u ponedjeljak razgovore iza zatvorenih vrata o situaciji u Siriji, nakon munjevitog napredovanja pobunjenika koji su svrgnuli predsednika Bashara al-Assada.
Rusija, koja je pružala vojnu pomoć Assadu tokom skoro 14-godišnjeg građanskog rata u Siriji, zatražila je na sjednici Vijeća sigurnosti da se razgovara o razvoju događaja, uključujući potencijalne implikacije na mirovnu misiju UN na Golanskoj visoravni.
Izraelske trupe raspoređene su u nedjelju u zonu razdvajanja na Golanskoj visoravni koju nadgledaju UN, a premijer Benjamin Netanyahu je rekao da je taj potez neophodan da bi se zaštitili Izraelci nakon što su sirijske snage napustile svoje položaje.
U ponedeljak je ostalo mnogo pitanja nejasno o tome ko će voditi Siriju i kako će zemlja pokušati da se oporavi nakon godina rata i preko pet decenija pod vlašću porodice Assad.
Državni sekretar SAD Antony Blinken rekao je u izjavi kasno u nedjelju da će Sjedinjene Države „pomno pratiti razvoj događaja i sarađivati sa našim partnerima u regionu”.
„Sjedinjene Države snažno podržavaju mirnu tranziciju vlasti na odgovornu sirijsku vladu kroz inkluzivni proces koji bi predvodila Sirija”, rekao je Blinken. „Tokom ovog prelaznog perioda, sirijski narod ima svako pravo da zahtijeva očuvanje državnih institucija, obnavljanje ključnih službi i zaštitu ranjivih zajednica.”
Blinken je rekao da će Sjedinjene Države podržati međunarodne napore da Assad i drugi budu pozvani na odgovornost za zlostavljanja sirijskog naroda i zatvaranje civila poput američkog novinara Austina Ticea.
Assad je optužen za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti tokom građanskog rata u zemlji, uključujući napad hemijskim oružjem 2013. na periferiji Damaska.
Više od pola miliona Sirijaca je poginulo u ratu, a u sukobu je raseljeno najmanje polovina predratnog stanovništva zemlje od 22 miliona ljudi.
Assadov pad podstakao je gomile ljudi da se okupe i slave u Damasku i drugdje.
Pobunjenici su otvorili zatvore u kojima je Assadova vlada držala hiljade ljudi u sklopu gušenja pobune koja je počela 2011. godine protiv njegove vladavine.
U ponedjeljak je fokus bio na zatvoru Sajdnaja izvan Damaska, gdje je spasilačka organizacija Bijeli šljemovi saopštila da je rasporedila timove u potrazi za potencijalnim skrivenim, podzemnim ćelijama u kojima se ljudi još uvijek drže.
Ruske novinske agencije javile su u nedelju da su Assad i njegova porodica stigli u Moskvu i da su dobili azil u Rusiji.
Assadov pad je bio zapanjujuće brz, sa pobunjenicima koji su zauzeli gradove Alep, Hamu i Homs za nekoliko dana dok je sirijska vojska obustavila pružanje bilo kakvog otpora. Pobunjenike predvodi grupa Hayat Tahrir al-Sham (HTS) koja vodi poreklo iz Al Qaide i koju Sjedinjene Države i Ujedinjene nacije smatraju terorističkom organizacijom.
Abu Mohammed al-Golani vodi HTS i mogao bi da zacrta neposredan pravac zemlje. On je bivši komandant Al Qaide koji je prekinuo veze sa grupom prije mnogo godina i kaže da prihvata pluralizam i vjersku toleranciju.
Ali u zemlji postoje gorke podjele. Opozicioni borci koje podržava Turska bore se sa kurdskim snagama, saveznicima SAD na sjeveru, a grupa Islamska država je i dalje aktivna u nekim udaljenim oblastima.
U izvještaju su korištene neke informacije agencija AP, Reuters i AFP.
Ko je Abu Mohammed al-Golani, vođa pobune koja je svrgnula Assada u Siriji
Abu Mohammed al-Golani (42), vođa militanata čija je zapanjujuća pobuna svrgnula sirijskog predsjednika Bashara Assada, proveo je godine radeći na prepravljanju svog javnog imidža, odričući se dugogodišnjih veza s al-Qaidom i prikazujući sebe kao pobornika pluralizma i tolerancije.
Posljednjih dana, pobunjenici su čak odbacili njegov ratni naziv i počeli ga nazivati njegovim pravim imenom Ahmad al-Sharaa.
Obim te transformacije od džihadističkog ekstremiste u potencijalnog državnog graditelja sada je stavljen na test.
Pobunjenici kontrolišu glavni grad Damask, Assad je pobjegao, a po prvi put nakon 50 godina čelične ruke njegove porodice, otvoreno je pitanje kako će se vladati Sirijom.
Sirija je dom brojnih etničkih i vjerskih zajednica koje se često sukobljavaju jedna s drugom zbog Assadove vladavine i godina rata. Mnogi od njih strahuju od mogućnosti da sunitski islamistički ekstremisti preuzmu vlast.
Zemlja je također fragmentirana između različitih oružanih frakcija, a strane sile od Rusije i Irana do Sjedinjenih Država, Turske i Izraela imaju svoje ruke u tome.
Al Golani i njegove pobunjeničke snage, Hayat Tahrir al-Sham, ili HTS - čiji su mnogi borci džihadisti - predstavljaju se glavnim igračima.
Godinama je al-Golani radio na konsolidaciji vlasti, dok je bio zatvoren u provinciji Idlib u sjeverozapadnom dijelu Sirije jer se činilo da je Assadova vladavina nad većim dijelom zemlje koju su podržavali Iran i Rusija činila čvrstom.
Manevrirao je među ekstremističkim organizacijama dok je eliminirao konkurente i bivše saveznike. Nastojao je da ugladi imidž svoje „vlade spasa” koja je upravljala Idlibom kako bi pridobila međunarodne vlade i uvjerila sirijske vjerske i etničke manjine. I izgradio je veze sa raznim plemenima i drugim grupama.
Usput je al-Golani skinuo svoju odjeću tvrdolinijaškog islamističkog gerilca i obukao odijela za intervjue za novinare, govoreći o izgradnji državnih institucija i decentralizaciji moći kako bi se odrazila raznolikost Sirije.
„Sirija zaslužuje sistem upravljanja koji je institucionalan, u kojem jedan vladar donosi proizvoljne odluke”, rekao je on u intervjuu za CNN prošle sedmice, nudeći mogućnost da HTS na kraju bude raspušten nakon što Assad padne.
„Ne sudite po riječima, već po djelima”, rekao je.
Al-Golanijevi počeci u Iraku
Al-Golanijeve veze s al-Qaidom sežu u 2003. godinu, kada se pridružio ekstremistima koji se bore protiv američkih trupa u Iraku. Sirijca je uhapsila američka vojska, ali je ostao u Iraku. Za to vrijeme, al-Qaida je uzurpirala grupe istomišljenika i formirala ekstremističku Islamsku državu Iraka, koju je predvodio Abu Bakr al-Baghdadi.
2011. narodni ustanak protiv Assada pokrenuo je brutalni udar vlade i doveo do sveopšteg rata. Al-Golanijeva istaknutost je porasla kada ga je al-Baghdadi poslao u Siriju da osnuje ogranak Al-Qaide pod nazivom Nusra front. Sjedinjene Države su novu grupu označile kao terorističku organizaciju. Ta oznaka i dalje ostaje na snazi, a američka vlada je za njega odredila nagradu od 10 miliona dolara.
Nusra front i sirijski sukob
Kako se građanski rat u Siriji intenzivirao 2013. godine, tako su se povećavale i al-Golanijeve ambicije. Prkosio je al-Baghdadijevim pozivima da raspusti Nusra front i spoji ga s operacijom al-Qaide u Iraku, kako bi se formirala Islamska država Iraka i Sirije, ili ISIS.
Al-Golani je ipak obećao svoju vjernost al-Qaidi, koja se kasnije odvojila od ISIS-a. Nusra front se borio protiv ISIS-a i eliminirao veliki dio njegove konkurencije među sirijskom oružanom opozicijom Assadu.
U svom prvom intervjuu 2014. godine, al-Golani je držao lice pokriveno, rekavši novinaru katarske mreže Al-Jazeera da je odbio političke razgovore u Ženevi kako bi okončao sukob. Rekao je da mu je cilj bio da Sirija bude pod islamskim zakonom i jasno je stavio do znanja da nema mjesta za alavite, šiite, druze i kršćanske manjine u zemlji.
Konsolidacija moći i rebrendiranje
Godine 2016, al-Golani je prvi put otkrio svoje lice javnosti u video poruci u kojoj je najavljeno da se njegova grupa preimenuje u Jabhat Fateh al-Sham - Sirijska osvajačka fronta - i prekida svoje veze s Al-Qaidom.
„Ova nova organizacija nema nikakve veze s bilo kojim vanjskim entitetom”, rekao je on u videu, snimljenom u vojnoj odjeći i turbanu.
Taj potez otvorio je put al-Golaniju da uspostavi potpunu kontrolu nad razbijanjem militantnih grupa. Godinu dana kasnije, njegov savez je ponovo preimenovan u Hayat Tahrir al-Sham - što znači Organizacija za oslobađanje Sirije - kako su se grupe spojile, konsolidirajući al-Golanijevu moć u sjeverozapadnoj sirijskoj provinciji Idlib.
HTS se kasnije sukobio sa nezavisnim islamističkim militantima koji su se protivili spajanju, dodatno ohrabrujući al-Golanija i njegovu grupu kao vodeću silu u sjeverozapadnoj Siriji, sposobnu vladati čeličnom rukom.
Sa svojom konsolidacijom moći, al-Golani je pokrenuo transformaciju kakvu je malo tko mogao zamisliti. Zamijenivši svoju vojničku odjeću košuljom i pantalonama, počeo je pozivati na vjersku toleranciju i pluralizam.
On je apelovao na zajednicu Druza u Idlibu, koju je Nusra front ranije ciljao, i posjetio porodice Kurda koje su ubile milicije koje je podržavala Turska.
Godine 2021. al-Golani je imao svoj prvi intervju s američkim novinarom na PBS-u. Rekao je da njegova grupa ne predstavlja prijetnju Zapadu i da su sankcije koje su joj uvedene nepravedne.
„Da, kritizirali smo zapadnu politiku”, rekao je. „Ali voditi rat protiv Sjedinjenih Država ili Evrope iz Sirije, to nije istina. Nismo rekli da želimo da se borimo.”
Južna Koreja: Predsjedniku zabranjena putovanja van zemlje dok se kriza vodstva produbljuje
Južnokorejskom predsjedniku Yoon Suk Yeolu zabranjeno je napuštanje zemlje nakon neuspjelog pokušaja uvođenja vanrednog stanja, rekao je zvaničnik Ministarstva pravde u ponedjeljak, usred sve brojnijih poziva da se povuče i produbljivanja krize u vodstvu.
Yoon se izvinio zbog promašenog pokušaja i rekao da svoju političku i pravnu sudbinu prepušta svojoj vladajućoj Partiji moći naroda (PPP), ali nije podnio ostavku. On je, prema izvještajima lokalnih medija, postao predmet kriminalističke istrage.
U ponedjeljak je Ministarstvo odbrane saopćilo da je Yoon još uvijek zakonski vrhovni komandant, ali je rastuće neslaganje među visokim vojnim oficirima protiv predsjednika dovelo u pitanje njegovu vlast.
Oh Dong-woon, šef Ureda za istraživanje korupcije za visoke zvaničnike, rekao je da je Yoonu zabranio putovanje u inostranstvo, kada su ga na saslušanju u parlamentu pitali koje su mjere poduzete protiv predsjednika.
Zvaničnik Ministarstva pravde, Bae Sang-up, rekao je odboru da je nalog za zabranu putovanja izvršen.
Komisija je osnovana 2021. godine da istražuje visoke zvaničnike, uključujući predsjednika i članove njihovih porodica, ali nema ovlaštenja da krivično goni predsjednika. Umjesto toga, po zakonu je potrebno da se predmet uputi tužilaštvu.
Dok je Yoon preživio glasanje o opozivu u parlamentu u subotu, odluka njegove stranke da delegira predsjedničke ovlasti premijeru gurnula je ključnog saveznika SAD u ustavnu krizu.
Yoon je odbio pozive, uključujući i neke iz vlastite vladajuće stranke, da podnese ostavku, ali njegova budućnost je izgledala neizvjesnije tokom vikenda kada je novinska agencija Yonhap izvijestila da je pod krivičnom istragom zbog navodne izdaje.
Tužioci su u nedjelju uhapsili bivšeg ministra odbrane Kim Yong-hyuna zbog njegove navodne uloge u proglašenju vanrednog stanja 3. decembra, izvijestio je Yonhap.
Yoon je 3. decembra dao vojsci velika ovlasti za hitne slučajeve da iskorijeni ono što je nazvao "antidržavnim snagama" i opstrukcionističkim političkim protivnicima. On je povukao naredbu šest sati kasnije, nakon što je parlament glasao protiv uredbe.
Usred reakcije, više vojnih zvaničnika, uključujući vršioca dužnosti ministra odbrane, reklo je da neće slijediti nijednu novu naredbu o ponovnom uvođenju vanrednog stanja.
