Linkovi

Najnovije

update

Trump kaže da napušta bolnicu

President Donald Trump drives past supporters gathered outside Walter Reed National Military Medical Center in Bethesda, Md., Oct. 4, 2020.
President Donald Trump drives past supporters gathered outside Walter Reed National Military Medical Center in Bethesda, Md., Oct. 4, 2020.

Predsjednik SAD Donald Trump objavio je na Twitteru da će napustiti bolnicu u ponedjeljak u 6:30 po lokalnom vremenu (30 minuta poslije ponoći po srednjeevropskom). 

"Osjećam se zaista dobro. Nemojte da se plašite COVID-a. Nemojte da dozvolite da upravlja vašim životom. Razvili smo za vrijeme Trumpove administracije neke zaista sjajne lijekove i stekli saznanja​. Osjećam se bolje nego prije 20 godina!", napisao je Trump.

Nešto kasnije, predsjednikov ljekar Sean Conley rekao je novinarima ispred bolnice Walter Reed da je Trump "u posljednja 24 sata zadovoljio standardne bolničke kriterijume da bude otpušten iz bolnice, i da - iako nije "potpuno van opasnosti" može da ode kući. On je dodao da Trump nije imao temperaturu više od 72 sata i da ima normalan nivo kiseonika.

"Iako nije potpuno van opasnosti, tim i ja smo saglasni da naše evaluacije, a što je najvažnije - njegov klinički status, podržavaju predsjednikov bezbjedan povratak kući, gdje će 24 sata dnevno imati najbolju medicinsku nejgu na svijetu", rekao je Conley. Trumpov tim ljekara saopštio je i da će predsjednik petu dozu lijeka Remdesivira dobiti u utorak u Bijeloj kući.

Prethodno je sekretarica za štampu Bijele kuće Kayleigh McEnany saopšila da je testirana pozitivno na COVID-19, dodajući da je u karantinu i da medicinska jedinica Bijele kuće ne karakteriše novinare koji prate Bijelu kuću kao njene "bliske kontakte".

"Štaviše, definitivno nisam znala za dijagnozu Hope Hick prije nego što sam održala brifing za novinare u Bijeloj kući u četvrtak", saopštila je McEnnay.

Hick je sajvetnica predsjednika Donalda Trumpa čiji je pozitivan rezultat objelodanjen u četvrtak uveče, nekoliko sati prije nego što je Tramp objavio da su on i prva dama zaraženi koronavirusom.

Šef osoblja Bijele kuće Mark Meadows saopštio je da se predsjednik Donald Trump sastaje sa timom ljekara koji ga liječe od COVID-19 da bi procijenili njegov napredak, i da je njegova administracija "optimistična" da bi, tokom dana, mogao da bude otpušten iz bolnice.

"Razgovarao sam sa predsjednikom jutros. Stanje nastavlja da mu se popravlja i spreman je da se vrati normalnom radu", izjavio je Meadows za Foks News. "Optimisti smo da će moći da se vrati u Bijelu kuću kasnije tokom dana."

Predsjednik Amerike Donald Trump objavio je na Twitteru u nedelju popodne da je "dobio sjajne izvještaje od svojih ljekara", a zatim obećao i "malo iznenađenje"pristalicama koje su ispred bolnice u kojoj se liječi od COVID-19.

Predsjednik je onda napustio Walter Reed vojni medicinski centar na kratko u blindiranom džipu sa agentima Tajne policije i prošao kolima da bi pozdravio pristalice koje su mahale zastavama i pozdravljale ga ispred bolnice.

"Predsjednik Trump je kratko izašao u vožnju u predsjedničkoj koloni vozila da bi pozdravio pristalice i zatim se vratio u Predsjednički apartman u Walter Reedu", naveo je portpartol Bijele kuće Judd Deere u izjavi.

Ranije u nedjelju lekari su se obratili novinarima i naveli da je nivo kiseonika u krvi predsjednika Donalda Trumpa opao iznenada u subotu. "Njegovo stanje nastavlja da se poboljšava", rekao je ljekar Bele kuće u nedelju i dodao da bi Trump možda mogao da bude pušten iz bolnice već u ponedjeljak.

Komandant u Mornarici SAD, doktor Sean Conley pokušao je da pojasni kontradiktorne izjave i konfuziju oko stanja predsjednika Trumpa, ispred Walter Reed nacionalnog vojnog medicinskog centra.

On je rekao da je predsjednik imao "visoku temperaturu" i nivo kiseonika u krvi ispod 94% u petak i u subotu. Sada je 98%, kažu u Trumpovom ljekarskom timu.

"Predsjednik nastavlja da se oporavlja", naveo je Conley.

U.S. President Donald Trump, who is being treated for the coronavirus disease (COVID-19) in a military hospital outside Washington, speaks from his hospital room, in this still image taken from a video supplied by the White House, October 3, 2020.
U.S. President Donald Trump, who is being treated for the coronavirus disease (COVID-19) in a military hospital outside Washington, speaks from his hospital room, in this still image taken from a video supplied by the White House, October 3, 2020.

Trump je sinoć na Twitteru objavio snimak iz bolničke sobe, gdje je naveo da se osjeća bolje i da se nada da će se uskoro vratiti.

Trump se obratio preko društvenih mreža i u nedelju ujutru, uz reči: "Hvala vam", podijelio je snimak svojih pristalica kako mašu zastavama ispred zdravstvenog centra Walter Reed u kome se on nalazi. Većina okupljenih nije nosila maske.

Conleyev tim bio je transparentniji u nedjelju nego prethodnog dana kada su pred novinarima koji prate rad Bijele kuće, otvorili isto pitanja, na koliko su odgovarali.

Kada je upitan zašto nije jasno odgovorio na pitanje da li je Trump tražio dodatni kiseonik u Bijeloj kući u petak, što je predsjednik i radio sat vremena, odgovorio je da je pokušavao da "napravi sliku o optimističnom stavu tima".

Conley, osteopata je objasnio da nije želio "da daje informacije koje bi mogle da utiču da tok bolesti ode u drugom pravcu, i na taj način je ispalo kao da nešto krijemo, što ne mora da bude tačno".

Ljekarski tim je održao brifing od 10 minuta na stepenicama medicinskog centra i objasnio da predsjednik sada uzima steroide, deksametazon (koji se ne koristi u lakšim ili umjerenim slučajevima koronavirusa), uz petodnevni tretman remdesivirom, lijekom protiv virusa.

Doktor Sean Dooley​, pulmolog i vojni pukovnik, rekao je novinarima da su predsjednikove vitalne funkcije bile stabilne u nedjelju ujutru, i da je pacijent hodao i da se nije žalio na nedostatak vazduha ili bilo koje druge respiratorne simptome".

"Ako nastavi da deluje i oseća se dobro kao danas, nadamo se da možemo da planiramo da ga pustimo iz bolnice već sutra u Belu kuću, gde može da nastavi lečenje", rekao je doktor Brian Garibaldi​, civilni specijalista u plućnoj i intenzivnoj nezi u Odjeljenju za medicinu Univerziteta Johns Hopkins.

See all News Updates of the Day

Pogled na J.D. Vancea - Trumpovog potpredsjedničkog kandidata

Pogled na J.D. Vancea - Trumpovog potpredsjedničkog kandidata
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:03 0:00

Američki senator iz države Ohio J. D. Vance imenovan je potpredsjedničkim kandidatom Donaldu Trumpu. Njegova politika poklapa se s politikom bivšeg predsjednika, ali njegovo porijeklo ne može biti drugačije.

Bjeloruski aktivista Andrej Gnjot: Ja sam prvi politički zatvorenik u novijoj istoriji Srbije

Andrej Gnjot
Andrej Gnjot

Samo što je stupio na tlo Srbije, 30. oktobra prošle godine, bjeloruski aktivista Andrej Gnjot uhapšen je na beogradskom aerodromu, na osnovu crvene potjernice Interpola, koju su za njim izdale bjeloruske vlasti.

Gnjot u razgovoru za Glas Amerike tvrdi da iza potjernice stoji, kako ga označava, diktatorski režim predsjednika Bjelorusije Aleksandra Lukašenka, kojem će on biti isporučen ukoliko vlasti u Srbiji ostanu pri stavu da se drže potjernice iz Bjelorusije.

Poslije sedam mjeseci provedenih u Centralnom zatvoru (CZ) u Beogradu, Andrej se posljednja dva mjeseca nalazi u kućnom pritvoru i odatle bije bitku za svoju slobodu i svoj opstanak.

„Ja sada imam zvaničan status političkog zatvorenika u Srbiji. To je međunarodni zvanični status. I prvi put u modernoj istoriji nezavisne Srbije, uključujući i vrijeme jugoslovenskog komunizma - Srbija ima stvarnog političkog zatvorenika. I taj stvarni politički zatvorenik je u pritvoru ovdje i sada, u centru, u srcu Evrope. Srbija je 2012. godine podnijela zahtev za članstvo u EU. Kako Srbija može da bude članica EU ukoliko ima stvarnog političkog zatvorenika”, kaže Andrej Gnjot u razgovoru za Glas Amerike.

Formalno-pravno, režim u Minsku tereti Andreja zbog navodne utaje poreza od oko 300 hiljada eura. Sam Andrej i njegov pravni tim tvrde da je riječ o neosnovanoj i politički motivisanoj odluci beloruskih vlasti, koje pokušavaju da ga kao kritičara režima vrate u zemlju i osude.

Trenutno su u Bjelorusiji na snazi takozvani „zakoni protiv ekstremizma i kršenja ugleda Republike Bjelorusije”, na osnovu kojih su „ekstremistima” proglašeni mnogi aktivisti nevladinih organizacija, borci za ljudska prava, kritički nastrojeni novinari i novinari koji rade za strane medije, poput Radija Slobodna Evropa, BBC-a i slično.

Sam Andrej je osnovao organizaciju Slobodno udruženje sportista Bjelorusije, u okviru koje se borio protiv diktature u sportu i šire u društvu. Time je, kako tvrdi, „stao na žulj” Aleksandru Lukašenku i njegovom sinu, koji su bili predsjednik i potpredsjednik nacionalnog Olimpijskog komiteta Belorusije, tijela koje je - prema riječima Andreja Gnjota - „od 2020. vršilo represiju nad sportistima zbog njihovih političkih uvjerenja”. Poslije toga, režim u Bjelorusiji gubi finansiranje od 1,5 miliona eura godišnje od Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK), a Lukašenko je smijenjen sa čela nacionalnog olimpijskog komiteta.

Osim toga, Bjelorusija je na inicijativu Gnjotovog udruženja izgubila pravo na organizaciju međunarodnog prvenstva u hokeju na ledu, koje je prebačeno iz glavnog grada Bjelorusije - Minska, u Rigu u Letoniji. To je, kaže Gnjot, Lukašenku uskratilo priliku za zaradu i promociju.

Uz to, Andrej je volonterski dijelio svoje fotografije i video snimke sa protesta protiv Lukašenka sa Radijom Slobodna Evropa iz Praga, kao i informacije sa drugim slobodnim medijima, koje u Bjelorusiji tretiraju kao „ekstremističke” medije, a njega kao „ekstremistu” kojem prijeti dugogodišnji zatvor u Bjelorusiji, ili čak smrtna kazna ili smrt u zatvoru.

„Sada sam zatvorenik Srbije. Ja sam u Srbiji, Srbija me je strpala u zatvor, ne Lukašenko. Lukašenko nije ništa uradio protiv mene. Formalno. Srbija me je stavila u kućni pritvor. Prvih sedam mjeseci sam bio u pritvoru i sada dva mjeseca ovdje. Ruke Srbije me drže ovde. Ruke Srbije čine ove nevjerovatne loše stvari protiv mene”, kaže Andrej Gnjot i dodaje:

„Ovo je smiješno, ali izgleda kao da Lukašenko kontroliše srpsku vladu. Ali ne mogu da zamislim kako se to dogodilo - Srbija je potpuno nezavisno i moderno društvo, moderna država. Kako diktator Lukašenko može da kontroliše Srbiju i kako on može da im govori šta da rade. Ali sada diktator kaže - morate da pritvorite ovog momka, morate da ga strpate u zatvor i poslije toga treba da mi ga isporučite. I Srbija kaže - u redu, učinićemo to.”

Poslije devet mjeseci u Srbiji, Gnjot kaže da sada treba da preživi, da se bori za sopstveni život i to u mnogo pravaca - politički, zakonski, pa i finansijski, koji mu sve teže pada.

„Svakog dana mi je potreban novac za život. Treba mi novac za stan, hranu, za lijekove, jer sam izgubio dio zdravlja u zatvoru tokom sedam mjeseci. Treba da platim advokata, treba da platim ovaj stan u kom sam pritvoren. Velika količina para mi treba. Ja ne mogu da radim, nemam posao, nema ušteđevinu, a ušteđevina moje porodice i prijatelja je potrošena još u februaru ove godine. Sada svakodnevno moram rješavam stvarne probleme - kako preživjeti”, priča Andrej za Glas Amerike.

Govoreći o novčanim troškovima, Gnjot kaže da je, s obzirom da niko ne želi da iznajmljuje stan ljudima koji su u kućnom pritvoru, dao avans od pet hiljada eura za 3 mjeseca.

Račun advokata za dva ročišta pred Višim sudom, pripremu svih dokumenata, žalbe i rad sa dokazima iznosi još sedam hiljada eura. Uz to idu troškovi za hranu i lijekove od oko 500 evra mjesečno, a i u zatvoru je potrošio više od dvije hiljade eura na hranu iz zatvorske prodavnice, s obzirom da je hrana u CZ-u bila jako loša.

Ono što dodatno pogoršava njegovu situaciju je to što mu uskoro ističe pasoš, a prema novim propisima Bjelorusije to se može učiniti isključivo u samoj Bjelorusiji, u nekoj od policijskih stanica.

U ovom trenutku pred Andrejom su dvije mogućnosti - ona lošija da iz Srbije bude izručen Bjelorusiji i ona bolja - da bude oslobođen. Ukoliko bude oslobođen, Gnjot ima namjeru da traži politički azil u nekoj zemlji, ali ne u Srbiji:

„Kako mogu da tražim azil od Srbije. Srbija ne može da riješi ovaj problem, kako onda može da mi da azil. Zato moram da tražim azil od neke druge zemlje iz EU, od Velike Britanije, od Kanade, SAD, od bilo koje zemlje koja može da razumije moju situaciju. Od zemlje koja otvorenih očiju može da vidi šta se događa sa bjeloruskim narodom i šta se događa meni.”

Kamala Harris ima dovoljno podrške da bude predsjednički kandidat Demokratske stranke

Kamala Harris
Kamala Harris

Potpredsjednica SAD-a Kamala Harris nezvanično je osigurala dovoljnu podršku da bude kandidat Demokratske stranke na predsjedničkim izborima, dok su se stranački zvaničnici pripremali da finaliziraju proces za formalno imenovanje kandidata prije Demokratske nacionalne konvencije sljedećeg mjeseca.

Prema podacima Associated Pressa, više od 2.200 delegata podržalo je Harris, te je tako premašena većina od 1.976 koja će joj biti potrebna na konvenciji da izbori nominaciju.

"Radujem se što ću uskoro zvanično prihvatiti nominaciju", rekla je Harris u izjavi kasno u ponedjeljak.

Čak i prije nego što je predsjednik Joe Biden najavio povlačenje iz utrke, demokratski lideri planirali su održati virtualno glasanje uoči konvencije od 19. do 22. augusta.

S obzirom da bi se zvaničnici trebali sastati u srijedu kako bi finalizirali proces, predsjednik Demokratskog nacionalnog komiteta Jaime Harrison rekao je novinarima u ponedjeljak da će stranka izabrati svog kandidata do 7. augusta.

Harris je prikupila više od 80 miliona dolara za svoju kampanju u nekoliko sati nakon što se predsjednik Joe Biden u nedjelju zapanjujuće povukao iz takmičenja protiv bivšeg predsjednika Donalda Trumpa 2024. i podržao njenu kandidaturu.

Brojni demokratski zvaničnici podržali su kandidaturu 59-godišnje Harris, a nijedan ključni izazivač nije najavio da će se boriti protiv nje za nominaciju.

Bivša predsjednica Predstavničkog doma Nancy Pelosi, koja je još uvijek utjecajna figura u demokratskim krugovima, podržala je Harris, a očekuje se da će uslijediti i drugi partijski lideri u Kongresu.

"Danas s ogromnim ponosom i neograničenim optimizmom za budućnost naše zemlje podržavam potpredsjednicu Kamalu Harris za predsjednika Sjedinjenih Država", rekla je Pelosi u izjavi od ponedjeljka.

Trumpova kampanja je u reklami za kampanju tvrdila da je Harris bila svjesna da 81-godišnji Biden opada psihički i fizički. "Kamala je učestvovala u tome", piše u oglasu. "Ona je prikrila Joeov očigledan mentalni pad. Ali Kamala je znala da Joe ne može obavljati posao."

Harris je tokom predizbornog događaja u ponedjeljak rekla: "Donald Trump želi našu zemlju vratiti u vrijeme prije nego što su mnogi naši sugrađani imali pune slobode i prava. Ali vjerujemo u svjetliju budućnost koja otvara prostor za sve Amerikance", rekla je Harris.

Steve Herman je doprinio ovom izvještaju. Neke informacije za ovu priču stigle su Associated Pressa i Reutersa.

Netanyahu u posjeti Washingtonu usred američkih političkih previranja

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu

Premijer Benjamin Netanyahu stigao je u Washington kasno u ponedjeljak, dan nakon što je predsjednik Joe Biden objavio da se povlači iz američke predsjedničke utrke - odluka koja dodaje još jedan sloj neizvjesnosti u američko-izraelske odnose u ključnom trenutku rata u Gazi.

Bez postignutog sporazuma o prekidu vatre, mnogi su doveli u pitanje vrijeme Netanyahuove posjete kada je to najavljeno u junu. Sada, suočen s potencijalnom promjenom u američkoj politici, izraelski lider ima za cilj postaviti temelje za sljedeću američku administraciju.

Američki zvaničnik je rekao da se očekuje da će se Biden i Netanyahu sastati u četvrtak u Bijeloj kući.

"Nastojat ću učvrstiti dvostranačku podršku koja je toliko važna za Izrael", rekao je Netanyahu napuštajući Izrael. "Reći ću svojim prijateljima s obje strane da bez obzira koga američki narod izabere za svog sljedećeg predsjednika, Izrael ostaje nezamjenjiv i jak saveznik Amerike na Bliskom istoku."

Dok javno Netanyahu teži ostavi dojam neutralnosti u sada vjerovatnom meču između potencijalnog demokratskog predsjedničkog kandidata, potpredsjednice Kamale Harris i republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa, nema sumnje za koga Netanyahu navija, rekao je Jonathan Rynhold, šef Odjeljenja za politiku Studira na izraelskom Univerzitetu Bar-Ilan.

"Republikanci generalno više podržavaju izraelsku bezbjednosnu agendu", rekao je on za Glas Amerike. "Oni više opraštaju prema izraelskoj desničarskoj vladi i njenoj politici prema Palestincima."

To se posebno odnosi na Trumpa, čija je pro-izraelska politika administracije bila "prilično izvanredna" za Izrael, rekao je Aaron David Miller, bivši američki pregovarač za Bliski istok koji je sada viši saradnik u Carnegie zadužbini za međunarodni mir.

Trump je posredovao u Abrahamovom sporazumu koji je normalizirao diplomatske odnose Izraela s nekim od arapskih susjeda - Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Bahreinom i Marokom.

Trump je također premjestio američku ambasadu iz Tel Aviva u sporni Jerusalim i priznao izraelsku aneksiju Golanske visoravni.

Netanyahu se sastaje s Harris

Harris će se ove sedmice sastati s Netanyahuom u Bijeloj kući, odvojeno od premijerovog planiranog sastanka s Bidenom, rekao je njen pomoćnik za Glas Amerike.

"Tokom svoje karijere, potpredsjednica je bila nepokolebljivo posvećena sigurnosti Izraela", rekao je pomoćnik.

Harris takođe ima jake veze sa jevrejskom zajednicom u zemlji. Njen suprug Doug Emhoff je Jevrej i igrao je ključnu ulogu u naporima administracije da se bori protiv antisemitizma.

Međutim, umjesto da predsjedava senatom tokom Netanyahuovog govora u Kongresu u srijedu, Harris će otputovati u Indianapolis, Indiana, kako bi govorila pred istorijskim crnačkim sestrinstvom Zeta Phi Beta.

Malo je vjerovatno da bi Harrisin mandat u Bijeloj kući donio značajnu promjenu u politici Bliskog istoka, rekao je Miller za Glas Amerike.

Ali Harris bi bila "daleko oštrija, svakako retorički, prema aktivnostima izraelskih naselja, i mnogo više, mnogo više suosjećajna s palestinskom patnjom i pravima Palestinaca", rekao je.

Harrisini komentari na vlasti uglavnom su u skladu s Bidenom o ključnim pitanjima vanjske politike i nejasno je hoće li ona manifestirati vlastitu doktrinu ako bude izabrana.

U poređenju sa Bidenom, koji ima izuzetno jasnu, integrisanu i dobro osmišljenu američku veliku strategiju, "ona je prazna lista, zaista, u spoljnoj politici", rekao je Rynhold.

Dok je u SAD-u, Netanyahu traži da se sastane s Trumpom, dijelom kako bi odbacio tvrdnje da postoje tenzije između njega i bivšeg predsjednika, rekao je Nimrod Goren, viši saradnik za izraelska pitanja na Institutu za Bliski istok.

Trump je bio ljut na Netanyahua kada je premijer čestitao Bidenu na pobjedi 2020. godine. Bivši predsjednik je također upozorio Izrael da se "vrati miru i prestane ubijati ljude".

Trumpova kampanja nije odgovorila Glasu Amerike za potvrdu Netanyahuovog zahtjeva za sastanak.

Kim Lewis je doprinio ovom izvještaju.

Kako Njujorčani reagiraju na Bidenov izlazak iz predsjedničke utrke

Kako Njujorčani reagiraju na Bidenov izlazak iz predsjedničke utrke
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:58 0:00

Nekoliko sati nakon što je 81-godišnji predsjednik Joe Biden objavio da odustaje od svoje kandidature za reizbor i da podržava potpredsjednicu Kamalu Haris za nominaciju, Glas Amerike je o tome razgovarao s Amerikancima na ulicama New Yorka.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG