Zakonski prijedlog, o kojem će se u srijedu glasati u Predstavničkom domu, podržalo je 7 članova odbora, dok je 6 bilo protiv. Većinu u odboru imaju republikanci.
Pripadnici desnog krila Republikanske stranke prethodno su saopštili da se protive dvostranačkom prijedlogu o podizanju granice zaduživanja sa trenutnih 31 hiljadu 400 milijardi dolara, dok ističe rok poslije kojeg bi federalna vlada potencijalno mogla da ostane bez novca za plaćanje računa.
Predsjednik Joe Biden i lider republikanaca i predsjedavajući Predstavničkog doma Kevin McCarthy očekuju da će njihov prijedlog biti usvojen u Kongresu prije 5. juna, kada je Sekretarijat za finansije naveo da će ostati bez novca za izmirivanje finansijskih obaveza. McCarthy je i u utorak pozvao republikance da podrže prijedlog za koji je ocijenio da je "najkonzervativniji koji ćemo imati".
Međutim, jedan republikanski član odbora glasao je protiv zakonskog prijedloga. Prethodno je navodeo da prijedlog ne predviđa preveliko rezanje budžetskih troškova.
"Ako prijedlog ostane u ovoj formi? Apsolutno, spriječiću usvajanje tog prijedloga kako god mogu", rekao je kongresmen Ralph Norman, član desničarskog kokusa u Predstavničkom domu.
Protiv prijedloga o podizanju granice zaduživanja bio je i drugi konzervativac u odboru, kongresmen Chip Roy, dok ga je treći -Thomas Massie - podržao.
Demokratski lider u Predstavničkom domu Hakeem Jeffries rekao je da će demokrate obezbijediti glasove za usvajanje zakonskog prijedloga, da bi se izbjeglo da zemlja dođe u situaciju da ne može da plaća dugove. Pojedine demokrate su međutm kritikovale prijedlog.
Glasanje u Senatu bi potencijalno moglo da potraje do vikenda, ako članovi gornjeg doma Kongresa uspore proces. Najmanje jedan senator, republikanac Mike Lee, rekao je da bi to mogao da uradi, dok su drugi republikanci nezadovoljni određenim aspektima prijedloga.
Zakonski prijedlog predviđa da se granica zaduživanja ukine do 1. januara 2025. godine, što bi Bidenu i članovima Kongresa omogućilo da to politički riskantno pitanje ostave po strani do okončanja predsjedničkih izbora u novembru 2024. godine.
Budžetska potrošnja bi takođe bila ograničena naredne dvije godine, bio bi ubrzan proces izdavanja dozvola za nekle energetske projekte, bila bi vraćena neka neutrošena sredstva iz fonda za pomoć tokom pandemije koronavirusa, dok bi neki siromašni Amerikanci morali da rade duže da bi se kvalifikovali za pomoć u hrani.
Biden takođe može da ukaže na određene dobitke u dogovorenom paketu: njegovi zakoni o infrastrukturi i zelenoj energiji bi bili uglavnom netaknuti, dok je smanjenje budežetskih troškova daleko manje od onoga što su republikanci tražili. Isti je slučaj sa uslovima za pomoć u hrani.
Većina ušteda bila bi rezultat ograničenih izdvajanja za stambene programe, pograničnu kontrolu, naučna istraživanja. Vojna potrošnja bi bila povećana naredne dvije godine.
