Dodik i Lukić: Nezaustavljiva procedura objavljivanja u Službenom glasniku

Svjedočeći na poziv Odbrane Miloša Lukića, bivšeg vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika Republike Srpske, Dalibor Panić je rekao da ne postoji propis koji predviđa mogućnost da se usvojeni zakon ne objavi.

“Takav propis ne postoji u Republici Srpskoj, ne samo u odnosu na visokog predstavnika, nego bilo koga“, rekao je Panić, generalni sekretar Vlade Republike Srpske i član Upravnog odbora Službenog glasnika.

On je dodao da nema mogućnosti ni da se popravi eventualna greška, nego zakon mora ponovo proći istu proceduru i biti izmijenjen.

Panić je potvrdio da je kao generalni sekretar Vlade u ljeto prošle godine dobio više dopisa iz Kancelarije visokog predstavnika (OHR) u vezi s obustavljanjem dva zakona, kao i objavljivanja određenih akata. Naveo je da je sazvao sjednicu kolegijuma na kojoj su se pravnici jednoglasno složili da Vlada nije prava adresa.

“Vlada šalje Službenom glasniku samo ono što Vlada usvoji“, rekao je svjedok.

Panić je kazao da direktor Službenog glasnika nema ovlaštenja da utiče na objavljivanje zakona i da za to ne donosi posebne odluke.

“Nema ni potrebe jer je taj proces propisan zakonom“, dodao je svjedok.

On je objasnio da su prije nekoliko godina uvedeni obrasci u okviru usklađivanja rada Službenog glasnika sa ISO standardom i da se u te obrasce upisuje ko je šta radio i koliko je bilo potrebno vremena za određeni segment posla. Dodao je da ti obrasci nisu neophodni, jer su se i bez njih ranije zakoni objavljivali.

Lukić je optužen s Miloradom Dodikom, predsjednikom Republike Srpske, da su od 1. do 9. jula 2023. godine u Banjaluci, svjesni i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimali radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.

Na pitanja Dodikovog branioca Gorana Bubića o stavu Vlade RS-a prema OHR-u, Panić je rekao da Vlada podnosi Savjetu bezbjednosti UN-a izvještaje u kojima upozorava da raniji visoki predstavnici i sada Schmidt podrivaju Dejtonski sporazum. Kako je naveo, stav je da Schmidt nije visoki predstavnik.

Svjedok je, na pitanje Dodika da li Schmidt ima pravo da nameće zakone, rekao da nema jer nije predviđen kao zakonodavno tijelo.

Dodik je svjedoka a potom i sudiju Senu Uzunović pitao da li zaista misle da se protiv njega ne vodi politički proces. Uzunović je zabranila to pitanje, upozorivši da se ono može protumačiti kao nepoštivanje Suda.

Na pitanja tužioca Nedima Ćosića, svjedok je rekao da za zakonitost rada Službenog glasnika odgovaraju direktor i Upravni odbor. Složio se da je direktor glavni i odgovorni urednik Službenog glasnika, ali ne i s tim da je potpisivanjem predočenih obrazaca direktor najodgovorniji za objavu propisa.

“Ja, kao član Upravnog odbora, vidio sam obrasce koji nisu potpisani… Nema akta koji nije objavljen, a poslat je Službenom glasniku“, rekao je Panić.

On je potvrdio da je u julu prošle godine dobio iz OHR-a akte o izmjenama Krivičnog zakona, navodeći da BiH u tom periodu nije imala visokog predstavnika.

Na pitanja tužioca, svjedok je rekao da je član Saveza nezavisnih socijaldemokrata.

Sudija Uzunović je kazala da odbija prijedlog Lukićeve Odbrane za pozivanje visokog predstavnika za svjedoka, uz obrazloženje da okolnosti na koje je predložen nisu predmet optuženja i da je ranije predložila i Dodikova Odbrana, što je takođe odbijeno.

Sudija je navela da je Tužilaštvo obavijestilo Sud da još prikuplja dokaze koje namjerava predložiti u okviru replike. Ostavljen je rok Tužilaštvu za podnošenje prijedloga, a nastavak suđenja je 9. oktobra.