Linkovi

Izdvojeno

Više od 400 djece bez roditelja traži spas u BiH

Kamp Borići, Bihać, 6. oktobra

U Bosni i Hercegovini (BiH) trenutno boravi oko 900 djece migranata. Od ovog broja oko 420 djece je bez pratnje.

Na nesiguran put do BiH djeca bez pratnje krenula su iz različitih razloga, prema podacima organizacije Save the Children, uglavnom uz „agenta“, kako kažu, odnosno krijumčara ljudi.

Bez obzira na sve nedaće i nasilje na koje su naišli na svome putu, njima je najteži trenutak rastanak od roditelja, posljednji dan kad su bili s roditeljima, kaže Dubravka Vranjanac iz Save the Children.

„Mnogi bi u tom trenutku doneli drugačiju odluku i, da su se pitali, ne bi krenuli na taj put. Putuju na različite načine, vrlo često u grupama odraslih, ili svojih vršnjaka. Legalni putevi i pravna zaštita koja je njima omogućena je jako mala. Putovanje s krijumčarima je često puno neizvesnosti i straha. Oni nam često govore da njihov život zavisi od krijumčara, da im krijumčari govore kada će jesti, spavati, mogu li se čuti s roditeljima. On je taj koji praktično poseduje njihov život“, priča Vranjanac za Radio Slobodna Evropa.

Većina djece bez pratnje u BiH je ušla iz Srbije, jedan dio iz Crne Gore.

„Većinu djece koja nisu registrovana, mi srećemo u Tuzli, a zatim u Sarajevu, i u Unsko-sanskom kantonu“, kaže Vranjanac.

Svako dijete, bez obzira gdje se nalazi i u kojem statusu, ima svoja prava, kaže Dorijan Klasnić iz UNHCR-a u Bosni i Hercegovini.

„Djeca bez pratnje su posebna kategorija, oni su u posebnom i vrlo zahtjevnom položaju, bilo da se radi o djeci koja su prolazu kroz BiH ili onima koji su u potrebi za međunarodnom zaštitom. Jedan od projekata koje UNCHR provodi s Fondacijom Bh. Inicijativa žena jeste pravo skrbništva na koje oni imaju pravo, a tiče se iznalaženja najboljeg pravnog rješenja za djecu“, rekao je Klasnić za RSE.

Oko 120 djece bez pratnje u BiH je ušlo ove godine, podaci su Ministarstva sigurnosti BiH.

„Ima jako mnogo djece koja nisu u adekvatnim centrima. Najteže je djeci koja nisu u centrima, koja žive u skvotovima, u dosta teškoj situaciji. Trenutno jedna od gorućih tema i gorućih izazova za BiH i sve partnere koji su uključeni u pomoć jeste iznaći siguran i adekvatan smještaj i pravnu i drugu pomoć za ovu najranjiviju kategoriju, koja je vrlo često i vrlo vjerovatno potencijalna žrtva trgovine ljudima“, naglašava Klasnić.

Vrlo često tokom putovanja djeca bez pratnje izgube kontakt sa svojim roditeljima. Najčešće komuniciraju putem aplikacija na mobilnim telefonima.

„Često nam kažu da se oni javljaju porodici zato što im nedostaju, ali i zbog toga da porodica ne bi brinula. Dakle ne da bi zaštitili sebe, nego da porodici jave da se ne bi brinuli“, kaže Vranjanac iz Save the Children.

U kojim kampovima borave djeca bez pratnje

Više od 80 djece bez pratnje je izmješteno iz kampa Bira u Bihaću nakon što je ovaj prihvatni centar zatvoren početkom oktobra. Oni su privremeno smješteni u kamp Borići u Bihaću.

„U Boriće su do sada bile smještene porodice s djecom i maloljetnici bez pratnje mlađi od 15 godina. UNICEF s partnerima pruža dvadesetčetverosatnu zaštitu djece, uz 24/7 prisustvo oficira za zaštitu djece, staratelja, psihologa, te osigurava pristup svim uslugama. Međutim, kapaciteti u svim prihvatnim centrima su ograničeni, i popunjeni, te zatvaranje kampa Bira dodatno otežava već komplikovanu situaciju. U prosjeku, na sedmičnoj bazi oko 100 djece spava vani, bez ikakve zaštite bez pristupa servisima“, kazali su za RSE iz UNICEF-a u BiH.

UNICEF s partnerima osigurava pristup psihološkoj pomoći kroz grupne i individualne sesije unutar prihvatnih centara, kažu iz ove organizacije, dodavši da je utvrđen referalni sistem u centrima da se osigura pristup ovim uslugama svakom djetetu koje ima potrebu za ovakvim tipom podrške.

„Osim ovoga, UNICEF i partneri svakodnevno organizuje niz aktivnosti s djecom edukativnog i rekreativnog tipa, s ciljem socijalizacije i zaštite djece. Većina djece ima mobilne telefone, te je unutar centara osiguran pristup internetu, što im omogućava da održavaju redovan kontakt s porodicom“, kazala je Amila Madžak iz UNICEF-a u BiH za RSE.

Obrazovanje i detraumatizacija djece migranata u BiH

Oko 190 djece migranata u pet osnovnih škola uključilo se u nastavni proces u septembru, početkom školske godine, u Unsko-sanskom kantonu (USK), u kojem boravi najveći broj migranata u Bosni i Hercegovini (BiH).

Za Radio Slobodna Evropa iz Ministarstva obrazovanja, nauke i sporta USK-a kažu da djeca na nastavu uglavnom dolaze u učionice, u školama u Bihaću i Cazinu, uz poštivanje epidemioloških mjera. Jedino odjeljenja s većim brojem učenika nastavu prate u jednom dijelu i online.

„Imamo djecu koja su već treću godinu tu. To su djeca porodica koje su više puta pokušavala preći granicu i vraćala se. Ali njihova djeca su tu, pohađaju nastavu i jaku su zahvalni na tome. I djeca i roditelji“, kaže Adnan Kreso, pomoćnik ministra za obrazovanje USK-a.

Naglašava da prosvjetni radnici koji rade s njima kažu da prosvjetni radnici nemaju nikakvih problema.

„Ističu ih kao djecu jako motiviranu i raspoložena za rad, da nauče nešto novo. Relativno su dobrog raspoloženja. Radi se o ljudima koji su zahvalni na mogućnosti da djeca pohađaju nastavu i dobiju obrazovanje.“

Jednako kao što se radi s djecom bh. državljana, radi se i s djecom stranih državljana koji su na putu, odnosno migrantima.

U slučaju da djeca nisu spremna za redovnu nastavu, s djecom migrantima najprije se radi u pripremnoj nastavi.

Iz UNICEF-a kažu da se unutar prihvatnih centara na dnevnoj bazi organiziraju obrazovne aktivnosti neformalnog tipa, s „fokusom na učenje jezika, bosanski i engleski primarno, te s ciljem nadoknade izgubljenog znanja“.

„Za učenje engleskog jezika koristimo digitalnu platformu Akelius, uz prisustvo učiteljice engleskog jezika, a koristeći tablete koji su nabavljeni za ovu svrhu. Na sedmičnoj bazi oko 150 djece budu uključena u aktivnosti neformalnog obrazovnog tipa. Za djecu koja još uvijek ne poznaju lokalne jezike dovoljno da bi se uključila u redovnu nastavu, organizovana je pripremna nastava s ciljem što bržeg i efikasnog uključivanja djece u redovnu nastavu. U kontaktu smo sa Ministarstvom obrazovanja u Kantonu Sarajevo, da se osigura pristup formalnom obrazovanju za djecu smještenu u privremenom prihvatnom centru Ušivak“, kazali su iz UNICEF-a.

Inicijativa da se obrazovanje ponudi i djeci srednjoškolskog uzrasta još nije pokrenuta i takva nastava ne provodi se nigdje u BiH.

U Unsko-sanskom kantonu već treću godinu organizira se pohađanje nastave za djecu migranata koji borave u ovom dijelu BiH. Školske godine 2018/2019 u pet škola uključeno je oko stotinu djece, iduće godine oko dvije stotine, a ove godine njih malo više od 190.

„Svih ovih godina mi bilježimo i prijateljstva djece migranata i bh. državljana. Oni u se u tim različitostima prepoznali neke osobine koje sad veoma cijene. Imamo prijateljstva djece koja funkcioniraju. Nasuprot tome bilo je na početku negodovanja i neko iracionalnog otpora među manjim brojem lokalnih zajednica. Bilo je negativnog razmišljanja, iz iskreno neopravdanog straha da će uključivanjem te djece doći do širenja oboljenja i slično“, kaže Kreso.

Djeca migranata redovno prolaze zdravstvene kontrole, skoro svakodnevne, i dosad nije zabilježeno širenje bilo kakvih zaraznih bolesti među djecom.

„Sve takve brige i strahovi su bili poputno neopravdani“, naglašava Kreso.

S djecom se radi i na detraumatizaciji, čiji je primarni cilj da djecu relaksira i rastereti od onoga kroz šta su možda prošli u svojim matičnim zemljama ili na putu do BiH, kazali su iz Ministarstva.

Pristup nastavi imaju i djeca migranata u azilantskom centru Delijaš kod Sarajeva, ali i oni koji su kao izbjeglice smješteni u privatne smještaje u Sarajevu.

Iz Agencije za izbjeglice pri UN-u u BiH kažu da nastoje jednako omogućiti svoj djeci praćenje nastave onako kako se obrazuju i djeca bh. državljana.

S druge strane, u centru Salakovac kod Mostara, na jugu BiH, nije riješeno pitanje redovnog obrazovanja djece koja su ovdje s porodicama.

„No, kako bismo to, na neki način nadomjestili pomažemo kroz specijalizirane program neformalne edukacije dok se to pitanje nastave ne riješi“, kaže Klasnić.

Jedan od projekata koje su s Fondacijom Bh. inicijativa žena proveli iz ove agencije jeste projekat Moja škola. Riječ je o projektu koji je višeslojni program koji se namjenski prilagođava lokaciji u kojoj se provodi.

„Bilo da je u Sarajevu, Mostaru ili u privatnom smještaju radi se na tome da se nadoknadi propušteno u ovoj situaciji s COVID-19, a posebno se radi s djecom koja nisu uključena u redovno obrazovanje. Radimo i ljeti kad škole nema kako bi i dalje mogla imati dodatnu nastavu, da li s radi o bosanskom jeziku ili nekim predmetima na kojima trebaju dodatno raditi“, kažu iz UNHCR-a.

Produbljavanje krize zatvaranjem centara?

U septembru su vlasti Unsko-sanskog kantona naredile zatvaranje dva velika kampa kojima upravlja Međunarodna organizacija za migracije (IOM) i donijele su opsežne mjere koje su uključivale potpunu zabranu novih dolazaka u kanton.

Osim maloljetnika, oko 300 odraslih muškaraca je upućeno ka kampu „Lipa“.

Zatvaranje prihvatnih centara u Unsko-sanskom kantonu osudile su Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH i Delegacije EU. Iz Ambasade SAD-a su naglasili da preseljenje migranata u „Lipu“ osuđuju zbog toga što su kamp podržali kao privremeni, a ne kao zimski prihvatni centar.

"Da bi se spriječila humanitarna kriza, širenje korona virusa i zaštitili stanovnici Bihaća, pozivamo vlasti u BiH na državnom nivou da preuzmu glavnu ulogu u koordinaciji sa svim nivoima vlasti u BiH, kako bi se migrantima osiguralo da imaju humanitaran i siguran smještaj, ali i da se zaštite njihova ljudska prava", stoji u Twitter postu Ambasade.

Poziv da migrante vrate u prihvatni cenztar ‘Bira’ uputio je i državni ministar sigurnosti, Selmo Cikotić. Za RSE je u ponedjeljak, 5. oktobra, kazao kako se nada da će se to desiti.

"Još uvijek mislim da će realnost situacije proizvesti jednu potrebu da oni koriste kapacitete koje imaju u vlastitom interesu, odnosno interesu građana Unsko-sanskog kantona (USK) i da ćemo nastaviti da sarađujemo", kaže ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine (BiH) Selmo Cikotić za Radio Slobodna Evropa (RSE), komentarišući odluku vlasti tog kantona da ne žele povratak migranata u prihvatni centar "Bira" u Bihaću.

Predsjedništvo BiH je na sjednici održanoj 27. augusta zaključilo da se smještaj za migrante mora izmjestiti iz naseljenih mjesta i zadužilo Vijeće ministara BiH da u tu svrhu izdvoji iz budžeta državnih institucija pet miliona maraka (2,5 miliona eura).

Na državni novac se još čeka, jer Vijeće ministara BiH nije donijelo odluku niti o zatvaranju kampa "Bira" niti o otvaranju novog prihvatnog centra "Lipa". Zbog toga nije iz budžeta BIH osigurano ni pet miliona maraka (2,5 miliona eura), koliko je Vijeću ministara naložilo državno Predsjedništvo da osigura za rješavanje migrantske krize, na sjednici krajem augusta.

“Međutim zatvaranje centara za smještaj bez druge alternative i s blagim povećanjem kapaciteta na drugim lokacijama nije rješenje. Približava se zima, imamo i COVID-19 krizu oko nas, tako da su rizici za djecu koja u ovom trenutku nemaju rješenje i nemaju smještaj ogromni“, podcrtava Vranjanac, naglasivši da djeca kao najranjiviji moraju imati osnovnu zaštitu i pristup uslugama koje im trebaju.

Od početka godine Ministarstvo sigurnosti BiH registriralo je 10.000 migranata koji borave u zemlji, a svakodnevno pristižu novi.

U BiH postoji osam migrantskih centara ("Bira", "Miral", "Sedra", "Lipa", Đački dom u Bihaću - na području Unsko-sanskog kantona, na zapadu BiH), "Ušivak", "Blažuj" - na području Kantona Sarajevo i "Salakovac", u okolini Mostara, na jugu BiH).

See all News Updates of the Day

Rockdale - teksaški centar za rudarenje kriptovaluta

Rockdale - teksaški centar za rudarenje kriptovaluta
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:00 0:00

Ruralni grad u središnjem Teksasu dom je najvećeg pogona za rudarenje bitcoina u Sjevernoj Americi, koji donosi radna mjesta i dobrodošlu vitalnost u zajednicu. Ali kritičari upozoravaju da su operacije dio nove nestabilne industrije.

EU potiče obnovljive izvore energije u BiH

EU potiče obnovljive izvore energije u BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:00 0:00

Ekonomska i ekološka održivost, odnosno ušteda i korištenje obnovljivih izvora energije su ciljevi kojima trebaju težiti zemlje zapadnog Balkana, čulo se u Banja Luci.

6 ubijenih i više od 20 ranjenih u pucnjavi na prazničnu paradu u Chicagu

USA-JULYFOURTH/SHOOTING

Šest osoba je poginulo, a najmanje 30 je raneno u pucnjavi tokom parade povodom američkog Dana nezavisnosti u predgrađu Čikaga. Osumnjičeni napadač, 22-godišnji Robert Krimo je uhapšen poslije kraće potjere, saopšto je šef policije Highland parka.

Stotine posjetitelja parade u Highland Parku - neki vidno okrvavljeni - pobjegli su s putanje parade, ostavljajući za sobom stolice, dječja kolica i deke. Vlasti nisu službeno izvijestile o bilo kakvim žrtvama, ali svjedoci su opisali da su vidjeli krvava tijela prekrivena dekama.

Zvaničnici bogatog predgrađa Čikaga, saopštili su da je po svemu sudeći pucao sa krova. Naveli su i da je poslije pucnjave pronađena puška. Gradonačelnica Hajlend parka pozvala je građane da ne izlaze napolje.

"DRŽITE SE IZVAN PODRUČJA - dopustite policiji i hitnim službama da rade svoj posao", objavio je šerifov odjel na Twitteru, dodajući da zamjenici pomažu policiji Highland Parka.

Strahovi od još jedne masovne pucnjave porasli su dok je nacija pokušavala pronaći razlog za proslavu svoje neovisnosti i veza koje je još uvijek drže zajedno. Trebao je to biti dan za odmor, okupljanje na paradama, gutanje hrenovki i hamburgera na roštilju u dvorištu i okupljanje pod krošnjama zvijezda i eksplozivnim vatrometom.

“Četvrti srpnja je sveti dan u našoj zemlji — vrijeme je da slavimo dobrotu naše nacije, jedine nacije na Zemlji utemeljene na ideji: da su svi ljudi stvoreni jednaki”, tweetao je predsjednik Joe Biden ranije u ponedjeljak . "Nemojte se zavaravati, naši najbolji dani tek su pred nama."

Mnogi su također planirali slaviti usljed ublažavanja mjera predostrožnosti protiv koronavirusa prvi put u tri godine.

Baltimore, na primjer, nastavlja s proslavom Dana neovisnosti nakon dvije godine stanke, na oduševljenje stanovnika poput Kirstan Monroe.

Fireworks erupt in celebration of the Independence Day holiday over Citizens Bank Park after a baseball game between Philadelphia Phillies and St. Louis Cardinals, Sunday, July 3, 2022, in Philadelphia. (AP Photo/Laurence Kesterson)
Fireworks erupt in celebration of the Independence Day holiday over Citizens Bank Park after a baseball game between Philadelphia Phillies and St. Louis Cardinals, Sunday, July 3, 2022, in Philadelphia. (AP Photo/Laurence Kesterson)

“Sretna sam što vidim da se središte grada ponovno okuplja, kako bi i trebalo biti”, rekla je za WBAL-TV.

Šareni zasloni, veliki i mali, osvijetlit će noćno nebo u gradovima od New Yorka do Seattlea, do Chicaga do Dallasa. Međutim, drugi će ih se odreći, osobito u zapadnim regijama pogođenim sušom i šumskim požarima.

Phoenix također ponovno prolazi bez vatrometa - ne zbog pandemije ili zabrinutosti od požara, već zbog problema s lancem opskrbe.

U emotivnim ceremonijama diljem zemlje, neki će položiti zakletvu za državljanstvo, čime će se kvalificirati za glasanje na nadolazećim izborima u sredini mandata.

Tokom ceremonije za naturalizirane građane održane u Mount Vernonu, domu Georgea Washingtona u Virginiji, ministrica financija Janet Yellen trebala je zakleti 52 osobe porijeklom iz 42 različite zemlje da su ključni za izgradnju snažne radne snage.

"Imigranti jačaju našu radnu snagu i, u tom procesu, pomažu u pokretanju otpornosti i vitalnosti našeg gospodarstva", rekla je Yellen u pripremljenim komentarima za događaj u ponedjeljak.

Zasigurno, ovo su nesigurna vremena: vreba ekonomska recesija, a nacionalna je psiha iscrpljena masovnim pucnjavama poput onih nedavno viđenih u teksaškoj osnovnoj školi i supermarketu u New Yorku.

Oštre društvene i političke podjele također su ogoljene nedavnim odlukama Vrhovnog suda kojima se poništava ustavno pravo na pobačaj i poništava njujorški zakon koji ograničava tko smije nositi oružje u javnosti.

“Dan neovisnosti ne izgleda baš kao neka proslava kada su naša osnovna prava na život, slobodu i potraga za srećom na udaru”, tvitala je državna tužiteljica New Yorka Tish James, demokratkinja. “Danas vas potičem da zamislite što bi ova nacija mogla biti ako i kada živimo u skladu s našim vrijednostima.”

Ali za mnoge je 4. srpnja također prilika da se političke razlike ostave po strani i slave jedinstvo, razmišljajući o revoluciji koja je dovela do najdugovječnije demokracije u povijesti.

"Uvijek postoji nešto što nas razdvaja ili ujedinjuje", kaže Eli Merritt, politički povjesničar sa Sveučilišta Vanderbilt čija nadolazeća knjiga prati bolno utemeljenje Sjedinjenih Država 1776. godine.

Ali on vidi saslušanja od 6. siječnja u kojima se istražuje prošlogodišnji napad na američki Kapitol kao razlog za nadu, priliku za okupljanje iza demokratskih institucija. Iako se svi Amerikanci ili njihovi izabrani predstavnici ne slažu s radom odbora, Merritt je ohrabren činjenicom da je barem donekle dvostranački s nekim republikancima koji su mu se pridružili.

“Moralna hrabrost kao mjesto gdje Amerikanci polažu nadu, spremnost da se zauzmu za ono što je ispravno i istinito usprkos negativnim posljedicama po sebe”, rekao je. “To je bitno ljepilo ustavne demokracije.”

SAD slave Dan nezavisnosti

Vatromet za Dan nezavisnosti (arhiva)

Dan nezavisnosti - 4. jul, ove godine se u Americi obilježava u sjenci presuda Vrhovnog suda o abortusu, oružju i životnoj sredini, pretresa u vezi sa ulogom bivšeg presjednika Donalda Trumpa u neredima u Kongresu 6. januara, velike inflacije.

Ali, mnogi vide i razloge za slavlje: pandemija i dalje jenjava, a uprkos manama - američka demokratija preživljava.

Predsjednik SAD Joe Biden i prva dama Džil biće domaćini prijema u Bijeloj kući za porodice vojnika. Uveče se očekuje veliki vatromet u centru Washingtona.

"Mislim da se mnogi od nas osjećaju zbunjeno oko proslave 4. jula. Ali, patriotizam je i kada se ne odustaje od promjena. Ja ne odustajem od SAD", tvitovala je šampionka u trci sa preponama Amelija Bun.

Takvo osjećanje nesumnjivo dijele milioni ljudi koji će proslaviti 264. rođendan Amerike vatrometima, koncertima, okupljanjima - mnogi prvi put otkako je izbila pandemija koronavirusa.

Vatrometi se očekuju na potezu od Njujorka do Sijetla, od Čikaga do Dalasa. Ipak, u nekim zapadnim dijelovima SAD su tolike suše da su vatrometi zabranjeni.

Ove godine Dan nezavisnosti obilježava se u momentu kada je zemlja i dalje podijeljena oko odluka Vrhovnog suda, kao i prava na nošenje oružja - posebno zbog masovnih ubistava u Buffalu i Uvaldeu.

Ali, 4. jul je i prilika da se političke razlike ostave po strani i slavi jedinstvo.

Istoričar Eli Merit sa univerziteta Vanredbilt, koja proučava period od 1776. i osnivanje SAD, kaže da su uvek postojale stvari koje ljude ujedinjuju i razdvajaju. Ali, nerede u Kongresu od 6. januara 2021. vidi kao priliku da svi zajedno stanu u odbranu demokratskih institucija.

"Amerikanci treba da polažu nadu u moralnu hrabrost, želju da se boriš za pravdu i istinu čak i kad to može imati negativne posljedice po tebe. To je vezivno tkivo ustavne demokratije".

Video prikazuje kako su policajci iz Ohaja kišom metaka ubili nenaoružanog crnca

Isečak sa snimka policije Ohaja, na kojem se vidi da policajac upire pištolj u Džejlenda Vokera

Video objavljen u nedjelju pokazuje da je osam policajaca u Akronu, Ohio, sudjelovalo u pucnjavi u kojoj je ubijen nenaoružani crnac čije je tijelo pronađeno sa 60 rana od vatrenog oružja nakon što je pokušao pobjeći od prometne kontrole.

Policija je pustila više videa na konferenciji za novinare, od kojih je jedan, kako je rekla, prikazivao pucanj iz automobila koji je vozio Jayland Walker, 25. Pobjegao je u svom automobilu nakon što su ga policajci pokušali zaustaviti zbog manjeg prometnog prekršaja.

Nakon višeminutne potjere, Walker je iskočio iz automobila i pobjegao policiji, pokazao je video. Policija kaže kako se čini da se okretao prema policajcima, koji su u to vrijeme vjerovali da je naoružan. Kasnije je u njegovom automobilu pronađen pištolj.

U nedjelju je odvjetnik obitelji Walker, Bobby DiCello, rekao novinarima da je "vrlo zabrinut" zbog optužbi policije da je Walker pucao na policajce iz svog automobila, dodajući da nema opravdanja za njegovu nasilnu smrt.

Žele ga pretvoriti u maskirano čudovište s pištoljem, rekao je DiCello. "Pitam vas, dok on bježi, što je razumno? Ubiti ga? Ne, to nije razumno."

DiCello je pozvala javnost na mir u prosvjedima protiv Walkerova ubojstva, dodajući da je želja Walkerove obitelji da se izbjegne dodatno nasilje.

Pucnjava je bila posljednja u nizu ubojstava crnih muškaraca i žena od strane policijskih snaga u Sjedinjenim Državama za koje kritičari kažu da su rasistička i neopravdana, uključujući ubojstvo Georgea Floyda 2020. u Minneapolisu koje je izazvalo globalne prosvjede protiv policijske brutalnosti i rasne nepravde.

U nedjelju je Akron NAACP predvodio miran prosvjed u gradskoj vijećnici. Stotine prosvjednika marširalo je ulicama grada od oko 200.000 ljudi, mašući zastavama "Životi crnaca su važni" i skandirajući "Završili smo s umiranjem" i "Pravda za Jayland".

Policija je kasnije proglasila prosvjed ispred sjedišta policije u Akronu nezakonitim okupljanjem, rekli su mediji. Policajci u opremi za razbijanje nereda ispalili su desetak kanistera suzavca kako bi rastjerali prosvjednike, javila je WKYC-TV.

Policija u Akronu nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.

Nije jasno koliko je metaka pogodilo Walkera, ali snimka tjelesne kamere pokazuje kako policija na njega ispaljuje mnoštvo metaka.

Medicinski istražitelj još uvijek utvrđuje koliko je od 60 rana bilo ulaznih, a koliko izlaznih, rekao je načelnik policije u Akronu Stephen Mylett.

Mylett je rekao da su policajci pokušali pružiti Walkeru prvu pomoć nakon što je upucan, ali je proglašen mrtvim na mjestu događaja.

Osam policajaca izravno uključenih u pucnjavu stavljeno je na plaćeni administrativni dopust, rekao je Mylett, i nisu dali nikakve pojedinačne izjave.

Policajci su rekli da su vjerovali da se Walker "kretao u položaj za paljbu" kada je izašao iz svog automobila, što ih je navelo da reagiraju na njega kao na potencijalnu prijetnju, rekao je Mylett.

Pod pritiskom novinara tražeći dokaze da je Walker pucao iz svog automobila, Mylett je rekao da se policija vratila na područje za koje vjeruje da je Walker pucao iz svog automobila nakon incidenta i pronašla čahuru od metka "koja odgovara vatrenom oružju koje je g. Walker imao u svom vozilu."

Policija je također ukazala na nešto što se čini kao bljesak svjetla na vozačevoj strani Walkerovog automobila u videu, za koji su rekli da je bljesak iz cijevi.

Ured za kriminalističku istragu Ohija, koji istražuje pucnjavu, nije potvrdio nijedan od ovih detalja.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG