Izdvojeno
Više od 400 djece bez roditelja traži spas u BiH
U Bosni i Hercegovini (BiH) trenutno boravi oko 900 djece migranata. Od ovog broja oko 420 djece je bez pratnje.
Na nesiguran put do BiH djeca bez pratnje krenula su iz različitih razloga, prema podacima organizacije Save the Children, uglavnom uz „agenta“, kako kažu, odnosno krijumčara ljudi.
Bez obzira na sve nedaće i nasilje na koje su naišli na svome putu, njima je najteži trenutak rastanak od roditelja, posljednji dan kad su bili s roditeljima, kaže Dubravka Vranjanac iz Save the Children.
„Mnogi bi u tom trenutku doneli drugačiju odluku i, da su se pitali, ne bi krenuli na taj put. Putuju na različite načine, vrlo često u grupama odraslih, ili svojih vršnjaka. Legalni putevi i pravna zaštita koja je njima omogućena je jako mala. Putovanje s krijumčarima je često puno neizvesnosti i straha. Oni nam često govore da njihov život zavisi od krijumčara, da im krijumčari govore kada će jesti, spavati, mogu li se čuti s roditeljima. On je taj koji praktično poseduje njihov život“, priča Vranjanac za Radio Slobodna Evropa.
Većina djece bez pratnje u BiH je ušla iz Srbije, jedan dio iz Crne Gore.
„Većinu djece koja nisu registrovana, mi srećemo u Tuzli, a zatim u Sarajevu, i u Unsko-sanskom kantonu“, kaže Vranjanac.
Svako dijete, bez obzira gdje se nalazi i u kojem statusu, ima svoja prava, kaže Dorijan Klasnić iz UNHCR-a u Bosni i Hercegovini.
„Djeca bez pratnje su posebna kategorija, oni su u posebnom i vrlo zahtjevnom položaju, bilo da se radi o djeci koja su prolazu kroz BiH ili onima koji su u potrebi za međunarodnom zaštitom. Jedan od projekata koje UNCHR provodi s Fondacijom Bh. Inicijativa žena jeste pravo skrbništva na koje oni imaju pravo, a tiče se iznalaženja najboljeg pravnog rješenja za djecu“, rekao je Klasnić za RSE.
Oko 120 djece bez pratnje u BiH je ušlo ove godine, podaci su Ministarstva sigurnosti BiH.
„Ima jako mnogo djece koja nisu u adekvatnim centrima. Najteže je djeci koja nisu u centrima, koja žive u skvotovima, u dosta teškoj situaciji. Trenutno jedna od gorućih tema i gorućih izazova za BiH i sve partnere koji su uključeni u pomoć jeste iznaći siguran i adekvatan smještaj i pravnu i drugu pomoć za ovu najranjiviju kategoriju, koja je vrlo često i vrlo vjerovatno potencijalna žrtva trgovine ljudima“, naglašava Klasnić.
Vrlo često tokom putovanja djeca bez pratnje izgube kontakt sa svojim roditeljima. Najčešće komuniciraju putem aplikacija na mobilnim telefonima.
„Često nam kažu da se oni javljaju porodici zato što im nedostaju, ali i zbog toga da porodica ne bi brinula. Dakle ne da bi zaštitili sebe, nego da porodici jave da se ne bi brinuli“, kaže Vranjanac iz Save the Children.
U kojim kampovima borave djeca bez pratnje
Više od 80 djece bez pratnje je izmješteno iz kampa Bira u Bihaću nakon što je ovaj prihvatni centar zatvoren početkom oktobra. Oni su privremeno smješteni u kamp Borići u Bihaću.
„U Boriće su do sada bile smještene porodice s djecom i maloljetnici bez pratnje mlađi od 15 godina. UNICEF s partnerima pruža dvadesetčetverosatnu zaštitu djece, uz 24/7 prisustvo oficira za zaštitu djece, staratelja, psihologa, te osigurava pristup svim uslugama. Međutim, kapaciteti u svim prihvatnim centrima su ograničeni, i popunjeni, te zatvaranje kampa Bira dodatno otežava već komplikovanu situaciju. U prosjeku, na sedmičnoj bazi oko 100 djece spava vani, bez ikakve zaštite bez pristupa servisima“, kazali su za RSE iz UNICEF-a u BiH.
UNICEF s partnerima osigurava pristup psihološkoj pomoći kroz grupne i individualne sesije unutar prihvatnih centara, kažu iz ove organizacije, dodavši da je utvrđen referalni sistem u centrima da se osigura pristup ovim uslugama svakom djetetu koje ima potrebu za ovakvim tipom podrške.
„Osim ovoga, UNICEF i partneri svakodnevno organizuje niz aktivnosti s djecom edukativnog i rekreativnog tipa, s ciljem socijalizacije i zaštite djece. Većina djece ima mobilne telefone, te je unutar centara osiguran pristup internetu, što im omogućava da održavaju redovan kontakt s porodicom“, kazala je Amila Madžak iz UNICEF-a u BiH za RSE.
Obrazovanje i detraumatizacija djece migranata u BiH
Oko 190 djece migranata u pet osnovnih škola uključilo se u nastavni proces u septembru, početkom školske godine, u Unsko-sanskom kantonu (USK), u kojem boravi najveći broj migranata u Bosni i Hercegovini (BiH).
Za Radio Slobodna Evropa iz Ministarstva obrazovanja, nauke i sporta USK-a kažu da djeca na nastavu uglavnom dolaze u učionice, u školama u Bihaću i Cazinu, uz poštivanje epidemioloških mjera. Jedino odjeljenja s većim brojem učenika nastavu prate u jednom dijelu i online.
„Imamo djecu koja su već treću godinu tu. To su djeca porodica koje su više puta pokušavala preći granicu i vraćala se. Ali njihova djeca su tu, pohađaju nastavu i jaku su zahvalni na tome. I djeca i roditelji“, kaže Adnan Kreso, pomoćnik ministra za obrazovanje USK-a.
Naglašava da prosvjetni radnici koji rade s njima kažu da prosvjetni radnici nemaju nikakvih problema.
„Ističu ih kao djecu jako motiviranu i raspoložena za rad, da nauče nešto novo. Relativno su dobrog raspoloženja. Radi se o ljudima koji su zahvalni na mogućnosti da djeca pohađaju nastavu i dobiju obrazovanje.“
Jednako kao što se radi s djecom bh. državljana, radi se i s djecom stranih državljana koji su na putu, odnosno migrantima.
U slučaju da djeca nisu spremna za redovnu nastavu, s djecom migrantima najprije se radi u pripremnoj nastavi.
Iz UNICEF-a kažu da se unutar prihvatnih centara na dnevnoj bazi organiziraju obrazovne aktivnosti neformalnog tipa, s „fokusom na učenje jezika, bosanski i engleski primarno, te s ciljem nadoknade izgubljenog znanja“.
„Za učenje engleskog jezika koristimo digitalnu platformu Akelius, uz prisustvo učiteljice engleskog jezika, a koristeći tablete koji su nabavljeni za ovu svrhu. Na sedmičnoj bazi oko 150 djece budu uključena u aktivnosti neformalnog obrazovnog tipa. Za djecu koja još uvijek ne poznaju lokalne jezike dovoljno da bi se uključila u redovnu nastavu, organizovana je pripremna nastava s ciljem što bržeg i efikasnog uključivanja djece u redovnu nastavu. U kontaktu smo sa Ministarstvom obrazovanja u Kantonu Sarajevo, da se osigura pristup formalnom obrazovanju za djecu smještenu u privremenom prihvatnom centru Ušivak“, kazali su iz UNICEF-a.
Inicijativa da se obrazovanje ponudi i djeci srednjoškolskog uzrasta još nije pokrenuta i takva nastava ne provodi se nigdje u BiH.
U Unsko-sanskom kantonu već treću godinu organizira se pohađanje nastave za djecu migranata koji borave u ovom dijelu BiH. Školske godine 2018/2019 u pet škola uključeno je oko stotinu djece, iduće godine oko dvije stotine, a ove godine njih malo više od 190.
„Svih ovih godina mi bilježimo i prijateljstva djece migranata i bh. državljana. Oni u se u tim različitostima prepoznali neke osobine koje sad veoma cijene. Imamo prijateljstva djece koja funkcioniraju. Nasuprot tome bilo je na početku negodovanja i neko iracionalnog otpora među manjim brojem lokalnih zajednica. Bilo je negativnog razmišljanja, iz iskreno neopravdanog straha da će uključivanjem te djece doći do širenja oboljenja i slično“, kaže Kreso.
Djeca migranata redovno prolaze zdravstvene kontrole, skoro svakodnevne, i dosad nije zabilježeno širenje bilo kakvih zaraznih bolesti među djecom.
„Sve takve brige i strahovi su bili poputno neopravdani“, naglašava Kreso.
S djecom se radi i na detraumatizaciji, čiji je primarni cilj da djecu relaksira i rastereti od onoga kroz šta su možda prošli u svojim matičnim zemljama ili na putu do BiH, kazali su iz Ministarstva.
Pristup nastavi imaju i djeca migranata u azilantskom centru Delijaš kod Sarajeva, ali i oni koji su kao izbjeglice smješteni u privatne smještaje u Sarajevu.
Iz Agencije za izbjeglice pri UN-u u BiH kažu da nastoje jednako omogućiti svoj djeci praćenje nastave onako kako se obrazuju i djeca bh. državljana.
S druge strane, u centru Salakovac kod Mostara, na jugu BiH, nije riješeno pitanje redovnog obrazovanja djece koja su ovdje s porodicama.
„No, kako bismo to, na neki način nadomjestili pomažemo kroz specijalizirane program neformalne edukacije dok se to pitanje nastave ne riješi“, kaže Klasnić.
Jedan od projekata koje su s Fondacijom Bh. inicijativa žena proveli iz ove agencije jeste projekat Moja škola. Riječ je o projektu koji je višeslojni program koji se namjenski prilagođava lokaciji u kojoj se provodi.
„Bilo da je u Sarajevu, Mostaru ili u privatnom smještaju radi se na tome da se nadoknadi propušteno u ovoj situaciji s COVID-19, a posebno se radi s djecom koja nisu uključena u redovno obrazovanje. Radimo i ljeti kad škole nema kako bi i dalje mogla imati dodatnu nastavu, da li s radi o bosanskom jeziku ili nekim predmetima na kojima trebaju dodatno raditi“, kažu iz UNHCR-a.
Produbljavanje krize zatvaranjem centara?
U septembru su vlasti Unsko-sanskog kantona naredile zatvaranje dva velika kampa kojima upravlja Međunarodna organizacija za migracije (IOM) i donijele su opsežne mjere koje su uključivale potpunu zabranu novih dolazaka u kanton.
Osim maloljetnika, oko 300 odraslih muškaraca je upućeno ka kampu „Lipa“.
Zatvaranje prihvatnih centara u Unsko-sanskom kantonu osudile su Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH i Delegacije EU. Iz Ambasade SAD-a su naglasili da preseljenje migranata u „Lipu“ osuđuju zbog toga što su kamp podržali kao privremeni, a ne kao zimski prihvatni centar.
"Da bi se spriječila humanitarna kriza, širenje korona virusa i zaštitili stanovnici Bihaća, pozivamo vlasti u BiH na državnom nivou da preuzmu glavnu ulogu u koordinaciji sa svim nivoima vlasti u BiH, kako bi se migrantima osiguralo da imaju humanitaran i siguran smještaj, ali i da se zaštite njihova ljudska prava", stoji u Twitter postu Ambasade.
Poziv da migrante vrate u prihvatni cenztar ‘Bira’ uputio je i državni ministar sigurnosti, Selmo Cikotić. Za RSE je u ponedjeljak, 5. oktobra, kazao kako se nada da će se to desiti.
"Još uvijek mislim da će realnost situacije proizvesti jednu potrebu da oni koriste kapacitete koje imaju u vlastitom interesu, odnosno interesu građana Unsko-sanskog kantona (USK) i da ćemo nastaviti da sarađujemo", kaže ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine (BiH) Selmo Cikotić za Radio Slobodna Evropa (RSE), komentarišući odluku vlasti tog kantona da ne žele povratak migranata u prihvatni centar "Bira" u Bihaću.
Predsjedništvo BiH je na sjednici održanoj 27. augusta zaključilo da se smještaj za migrante mora izmjestiti iz naseljenih mjesta i zadužilo Vijeće ministara BiH da u tu svrhu izdvoji iz budžeta državnih institucija pet miliona maraka (2,5 miliona eura).
Na državni novac se još čeka, jer Vijeće ministara BiH nije donijelo odluku niti o zatvaranju kampa "Bira" niti o otvaranju novog prihvatnog centra "Lipa". Zbog toga nije iz budžeta BIH osigurano ni pet miliona maraka (2,5 miliona eura), koliko je Vijeću ministara naložilo državno Predsjedništvo da osigura za rješavanje migrantske krize, na sjednici krajem augusta.
“Međutim zatvaranje centara za smještaj bez druge alternative i s blagim povećanjem kapaciteta na drugim lokacijama nije rješenje. Približava se zima, imamo i COVID-19 krizu oko nas, tako da su rizici za djecu koja u ovom trenutku nemaju rješenje i nemaju smještaj ogromni“, podcrtava Vranjanac, naglasivši da djeca kao najranjiviji moraju imati osnovnu zaštitu i pristup uslugama koje im trebaju.
Od početka godine Ministarstvo sigurnosti BiH registriralo je 10.000 migranata koji borave u zemlji, a svakodnevno pristižu novi.
U BiH postoji osam migrantskih centara ("Bira", "Miral", "Sedra", "Lipa", Đački dom u Bihaću - na području Unsko-sanskog kantona, na zapadu BiH), "Ušivak", "Blažuj" - na području Kantona Sarajevo i "Salakovac", u okolini Mostara, na jugu BiH).
See all News Updates of the Day
Trump bi trebalo da bude izveden pred sud u utorak
Bivši američki predsjednik Donald Trump, protiv koga je podignuta optužnica, trebalo bi da bude izveden pred sud narednog utorka – potvrdili su sudski zvaničnici.
Očekuje se i da će tada biti objelodanjeni i detalji optužnice podignute protiv njega u četvrtak.
To je ujedno i trenutak kada bi trebalo i da bude zaveden u evidenciju – odnosno biće fotografisan, biće mu uzeti otisci prstiju i moguće određena kaucija.
Kada se bude predao vlastima trebalo bi da ima tretman kao i ostali građani koji se suočavaju sa optužbama i pravnim procesom.
Ne očekuje se, međutim, da mu budu stavljene lisice na ruke, kao bivši predsjednik uživaće zaštitu tajne službe, i najvjerovatnije će otići kući istog dana.
Detalji optužnice protiv njega još su nepoznati – zna se da je njujorški tužilac Alvin Breg vodio istragu po optužbama da je novčanu isplatu porno glumici Stormi Danijels, koja joj je dodeljena za diskreciju o njihovom odnosu, predstavio kao poslovnu transakciju.
Isplata porno zvijezdi sama po sebi nije bila nezakonita, ali njeno netačno prikazivanje jeste.
Sam Tramp i njegovi sljedbenici su oštro reagovali povodom optužnice tvrdeći da je politički motivisana, kao i da joj je svrha da utiče na kampanju za predstojeće predsedničke izbore.
Okružni tužilac Alvin Breg je u pismu, u koje je uvid imao AP, ocijenio da se radi o besmislenim optužbama – odbivši eventualni pretres u Kongresu posvećen procesu odlučivanja Velike porote koja se izjasnila optužnici – rekavši da je tako nešto povjerljivo.
"Pozivam vas da se suzdržite od zapaljivih optužbi, povučete zahtjev za objelodanjivanje informacija i omogućite da se proces odvija bez nezakonitog političkog uplitanja", odgovorio je Breg republikancima Džejmsu Komeru, Džimu Džordanu i Brajanu Stajlu.
Prethodno je predsjedavajući Predstavničkim domom Kevin Mekarti najavio da će koristiti ovlaštenja Kongresa da ispita tužioca Brega.
Komer, Džordan i Stajl zatražili su da bude objavljeno svjedočenje velike porote, dokumenta i kopije korespondencije sa Sekretarijatom za pravosuđe.
Donald Trump, polarizujuća ličnost u američkoj politici, uživao je podršku pretežno bijelaca, radnika i konzervativnih hrišćanskih birača i upravljao zemljom kao populista desnog krila.
Stormi Danijels navodi da je imala seksualni odnos sa Trumpom u hotelu na jezeru Taho 2006. godine, godinu dana nakon što se oženio svojom sadašnjom suprugom Melanijom, i više od deset godina prije nego što će biznismen, koji je ušao u politiku, postati predsjednik.
Protiv Trumpa se vode još dvije istrage: jedna o povjerljivim dokumentima pronađenim u njegovoj vili na Floridi, a druga u Džordžiji u vezi sa uticajem da se promijene rezultati izbora.
Reakcije na optužnicu protiv Trumpa potvrdile oštre podjele u SAD
Reakcije na optužnicu protiv bivšeg predsjednika Donalda Trumpa bile su predvidive ako se uzmu u obzir oštre podjele u američkoj politici i društvu. Njegove kolege republikanci tvrde da je istraga bila politički motivisana, dok demokrate poručuju da niko ne smije da bude iznad zakona.
Čak su i potencijalni Trumpovi protivkandidati unutar Republikanske stranke stali u njegovu odbranu, nakon što je njujorška velika porota optužila bivšeg predsjednika u slučaju isplate 130.000 porno glumici Stormi Danijels, kako bi šutila o njihovoj navodnoj aferi. Trump je negirao optužbe i ocijenio da je istraga politički motivisana.
Guverner Floride Ron Desantis, koji nije najavio predsjedničku kandidaturu 2024. ali važi za Trumpovog glavnog rivala, na Tviteru je optužio njujorškog tužioca - demokratu Alvina Brega - da je "okrenuo vladavinu prava naglavačke jer koristi pravni sistem za ostvarivanje političke agende".
Desantis je rekao da neće sarađivati sa njujorškim zvaničnicima na izručenju Trumpa sa Floride, gdje je prijavljen, kako bi se suočio sa optužbama. To možda i neće biti problem jer je Trumpov advokat rekao da će bivši predsjednik otići za Njujork da se preda.
Niki Hejli, bivša ambasadorka pri UN za vrijeme Trumpa, koja je najavila svoju kandidaturu za 2024, rekla je da optužnica "govori više o osveti, nego o pravdi".
Majk Pompeo, državni sekretar za vrijeme Trumpove administracije i još jedan mogući kandidat za predsjednika, optužio je tužioca da se „igra politike“.
Republikanski senator iz Južne Karoline Tim Skot, još jedan mogući kandidat, u saopštenju je naveo da "pro-kriminalni njujorški tužilac nije uspio da uhapsi kriminalce, već koristi zakon za političke obračune".
"Ovo je parodija i ne bi trebalo da se dešava u najboljoj zemlji na svijetu".
Sa druge strane, demokrate poručuju da niko ne treba da izbjegne krivično gonjenje ako je prekršio zakon, ali da isto tako ima pravo da pred sudom odgovori na optužbe.
Nensi Pelosi, bivša predsjednica Predstavničkog doma, napisala je na Tviteru da je "velika porota odlučivala na osnovu činjenica i zakona".
"Niko nije iznad zakona i svako ima pravo na suđenje da dokaže nevinost. Nadamo se da će bivši predsjednik mirno poštovati sistem koji mu daje to pravo“, dodala je ona.
Lider većine u demokratskom Senatu Čak Šumer naveo je u saopštenju da Trump "potpada pod iste zakone kao i svaki Amerikanac".
"Pravni sistem i porota, a ne politika, će odrediti njegovu sudbinu, u skladu sa činjenicama i zakonom. Ne bi trebalo da bude nikakvog spoljnog političkog uticaja, zastrašivanja i miješanja. Ohrabrujem i pristalice i protivnike gospodina Trumpa da puste da se proces odvija mirno i u skladu sa zakonom".
Reakcije stanovnika Njujorka bile su pomiješane.
"Konačno. Trebalo je da bude optužen za milion stvari i konačno je optužen za nešto. Bilo je krajnje vrijeme!" rekla je stanovnica Njujorka, Kerolajn.
Stanovnik Njujorka po imenu Oskar rekao je da vjeruje da će optužnica pomoći Trumpovoj kandidaturi za reizbor.
„Ovo je vjerovatno ono što oni žele, Trumpova kampanja želi ovo. To je besplatan marketing".
Džejms iz Konektikata je rekao da vjeruje da optužnica jača vladavinu prava.
„Mislim da ova optužnica pokazuje da niko nije iznad zakona. I nadamo se, ako je počinio krivična djela, da će za to odgovarati."
Stiv, stanovnik Čikaga, vidi stvari drugačije.
„Mislim da je to glupa optužba. Amerika može da provede više vremena na važnijim stvarima...On je zapravo osoba koja je učinila mnogo za ovu zemlju".
Da li će Trump biti uhapšen i koji su naredni koraci poslije optužnice?
Svakoga dana stotine ljudi završe u pritvoru u Njujorku. Očekuje se da se tu nađe i bivši predsjednik Donald Trump, najranije sljedeće nedelje, javlja AP.
NJUJORK - Velika porota na Menhentu odlučila je da se podigne optužnica protiv Trampa. Ova odluka uslijedila je posle istrage okružnog tužioca Alvina Braga o tome da li je Trump falsifikovao poslovna dokumenta kada je preko svog advokata platio porno glumici Stormi Danijels 130.000 dolara, da ne bi govorila o njihovoj navodnoj aferi. Sve se to dešavalo tokom Trumpove izborne kampanje 2016.
Detalji optužnice nisu poznati, ali je Trump prvi američki predsjednik koji će biti krivično gonjen.
Donald Trump tvrdi da je posrijedi politički progon i da je potpuno nevin.
Izvori agencije AP tvrde da su u toku pregovori kancelarije tužioca i Trumpovih advokata o njegovoj predaji nadležnim organima, koja bi mogla da se desi sljedeće nedelje. Iz kancelarije tužioca saopšteno je da su kontaktirani Trumpovi advokati kako bi se o tome razgovaralo.
Kakva je procedura kad je neko optužen za krivično djelo u Njujorku?
Za bilo koga ko je optužen u Njujorku za krivično djelo, bilo da je siromašan i bogat, protokol je isti. Po predaji u policijskoj stanici se uzimaju otisci prstiju, optuženi se fotografiše i uzimaju mu se osnovni podaci. Potom se optuženi pritvara na najmanje nekoliko sati.
Optuženi mora da preda svoj mobilni telefon i ostale lične stvari, i advokati često ne mogu da budu uz optužene kada prolaze kroz ovaj proces. Zato im savjetuju da ne daju nikakve izjave.
Detalji poput stavljanja lisica na ruke zavise od slučaja do slučaja. Mnogi optuženi biraju da se sami predaju i onda se pregovara o uslovima za to.
Ali, nije poznato šta se radi u situaciji kada je optuženi bivši predsjednik Amerike, kojeg i dalje štite pripadnici Tajne službe. Svaki predsjednik SAD ima pravo na to i obezbjeđenje mu se ukida samo ako on to zatraži. Trump to nije uradio, tako da će agenti vjerovatno biti sa njim.
Džeremi Saland, bivši tužilac sa Menhetna, kaže da je ovo jedinstven slučaj.
"Ako Trump odluči da se preda, treba očekivati relativno brz proces i puštanje na slobodu bez kaucije. Ne vjerujem da će bivši predsjednik biti odveden u policijsku stanicu sa lisicama na rukama, kroz masu ljudi na ulici. Ovdje je stvar i u bezbjednosti", kaže Saland.
Šta pokazuju dosadašnji slučajevi poznatih ličnosti?
Optuženi se često, ako znaju da im slijedi hapšenje, sami predaju policiji, ali to zavisi od ozbiljnosti optužbi.
Na primjer, direktor Trumpove organizacije Alen Vajselberg, optužen za poreske malverzacije 2021, sam se predao kako bi izbjegao "medijski cirkus", napisao je njegov advokat tada.
Vajselberg je došao u zgradu suda oko 6.15 ujutru i odveden je na razgovor. Osam sati kasnije, poslije saslušanja, pušten je na slobodu i prošao je kroz hodnik pun televizijskih kamera. On je na kraju priznao krivicu za poreske malverzacije.
Filmski producent Harvi Vajnstin se predao u policijskoj stanici na Menhetnu zbog optužbi za silovanje i seksualno zlostavljanje 2018.
Na kratko je zadržan u pritvorskoj ćeliji, a onda je sa lisicama na rukama odveden u sud - što su ispratile stotine novinara ispred zgrade.
Tri sata nakon predaje, Vajnstin je saslušan i pušten kući sa nanogicom, i uz kauciju od milion dolara. Nakon toga je osuđen u Njujorku, i Los Anđelesu, po sličnim optužbama.
Ali, neka hapšenja nisu planirana unaprijed, čak i kad su u pitanju poznati.
Takav je bio slučaj sa bivšim direktorom MMF-a, Dominikom Stros Kanom, kojeg je spremačica u hotelu optužila za seksualno zlostavljanje 2011.
Stros Kan je izveden iz aviona na njujorškom aerodromu. Negirao je optužbe i oko 36 sati proveo na ispitivanju. Potom je poslat u ozloglašeni njujorški zatvor Rajkers, i tu je proveo nekoliko dana. Pušten je u kućni pritvor, uz kauciju od milion dolara.
Tužilaštvo na Menhetnu je u međuvremenu prekinulo krivično gonjenje Stros Kana, ali ga po privatnoj tužbi goni žena koja tvrdi da je napao.
Šta je prethodilo podizanju optužnice protiv Trumpa?
Tužilaštvo na Menhetnu podiglo je optužnicu protiv Donalda Trumpa poslije istrage u vezi sa isplatom novca porno zvijezdi koja je tvrdila da je imala seksualne odnose sa njim, i tako postao prvi bivši američki predsjednik protiv koga je podignuta krivična optužnica.
Januar 2018.
The Wall Street Journal javlja je da je Trump ugovorio isplatu od 130.000 dolara porno zvijezdi Stormi Danijels u oktobru 2016, kako bi je spriječio da govori o seksualnom odnosu koji je navodno imala sa njim 2006. godine.
Trump stalno poriče da je imao aferu sa Danijels, čije je pravo ime Stefani Kliford.
Februar 2018.
Majkl Koen, Trumpov bivši privatni advokat, tvrdi je da je platio Stormi Danijels sopstvenim novcem i da nije dobio nalog od Trumpove kompanije ili izborne kampanje da obavi tu isplatu. Koen kaže da mu Trump nikada nije nadoknadio novac koji je dao za tu isplatu.
Svjedočeći pod zakletvom, Koen kasnije poriče obje izjave, navodeći da mu je Trump, zapravo, dao nalog da plati Stormi Danijels, i nadoknadio mu je taj novac.
Februar 2018.
Magazin NewYorker objavio je da je Trump imao aferu sa Playboyevom manekenkom Karen Mekdugal od 2006. do 2007. Magazin navodi da je izdavač tabloida National Enquirer platio Mekdugal 150.000 dolara, ubrzo nakon što je Trump postao republikanski kandidat za predsjednika 2016. za ekskluzivna prava da objavi njenu priču. Priča nikada nije objavljena.
April 2018.
Na pitanja novinara da li je bio upoznat sa isplatama Danijels, Trump je odgovorio "ne". Na pitanje zašto je Koen obavio tu isplatu odgovorio je "Moraćete da pitate Majkla Koena".
Maj 2018
U svom finansijskom izvještaju Kancelariji za vladinu etiku, koji je kao predsjednik bio obavezan da podnese jednom godišnje, Trump je priznao da je Koenu nadoknadio 130.000 dolara, sumu kojom je njegov advokat platio Danijels.
Jul 2018.
Rudi Đulijani, jedan od Trumpovih ličnih advokata u to vreme, kaže da je Koen snimio razgovor sa Trumpom dva mjeseca prije izbora 2016, u kome su razmatrali potencijalnu isplatu Mekdugal. Trump poriče da je uradio bilo šta pogrešno, i rekao je da je Koenov snimak njihovog razgovora "možda nelegalan."
Avgust 2018
Koen priznaje krivicu pred federalnim sudom na Menhetnu, uključujući i za kršenje zakona o finansiranju kampanje u vezi sa isplatom novca kojim je kupljena šutnja žena koje su tvrdile da su imale seksualne odnose sa Trumpom. Koen izjavljuje da mu je Tramp dao nalog da obavi te isplate" isključivo zbog predsjedničkih izbora.
U optužnici protiv Koena, tužioci su naveli da je kandidat za federalni položaj, nazvan "Pojedinac 1" - dogovorio isplate. Trump nije optužen za krivično djelo. Džefri Berman, tadašnji glavni federalni tužilac na Menhetnu, kasnije je potvrdio da je Trump bio "pojedinac 1".
Decembar 2018.
Trump je na Tviteru nazvao isplate novca za kupovinu šutnje "jednostavnom privatnom transakcijom". U intervjuu za agenciju Reuters, rekao je da isplata Danijels "nije bila izdvojena iz novca od kampanje" i da tom transakcijom "nije prekršen zakon."
Avgust 2019.
Sajrus Vens, tadašnji okružni tužilac Menhetna, izdao je obavezujući poziv Trumpovoj organizaciji - porodičnoj kompaniji za prodaju nekretnina - tražeći podatike o isplatama novca za šutnju.
Juli 2021.
Vensova kancelarija je podigla otpužnicu protiv Trumpove organizacije i njenog direktora finansija zbog poreskih prevara. Sam Trump nije optužen za krivično djelo i u optužnici se nisu pominjale isplate novca Stormi Danijels i Mekdugal.
Februar 2022.
Dvoje tužilaca koji su vodili istragu o praksama poslovanja Trumpove kompanije podnose ostavku. Jedan od njih, Mark Pomeranc, kasnije je izjavio da je ostavku podnio nakon što je Alvin Brag, koji je zamijenio Vensa kao državni tužilac - nagovijestio da nije siguran da će pokrenuti slučaj protiv Trampa.
Iz Bragove kancelarije je odgovoreno da je istraga u toku.
Decembar 2022.
Trumpova organizacija proglašena je krivom za izbjegavanje plaćanja poreza, poslije suđenja pred državnim sudom Njujorka na Menhetnu.
Januar 2023.
Bragova kancelarija počinje iznošenje dokaza o Trumpovoj navodnoj ulozi u isplatama novca za "kupovinu šutnje" 2016. godine pred velikom porotom.
Mart 2023.
Tužioci sa Menhetna pozivaju Trumpa da svjedoči pred velikom porotom, za šta pravni eksperti navode da je znak da se bliži podizanje optužnice. Koen svjedoči pred velikom porotom.
18. mart 2023.
Trump je na svojoj platformi za društvedne medije Istina (Truth Social) objavio da očekuje da bude uhapšen u utorak, i pozvao svoje pristalice da protestuju. Trumpov portparol izjavio je da bivši predsjednik nije dobio obavještenje da će, potencijalno, biti uhapšen.
23. mart 2023.
Bragova kancelarija navodi da je Trump stvorio "lažno očekivanje" da će biti uhapšen, i republikanskim kongresmenima koji su tražili dokumenta i svjedočanstva o istrazi odgovara da se miješaju u aktuelnu istragu.
24. mart 2023.
Trump upozorava da bi moglo da dođe do "smrti i uništenja" ako bude optužen za krivično djelo.
30. mart 2023.
Izvori iz agencija za sprovođenje zakona i američki mediji javljaju da je protiv Trumpa podignuta optužnica.
Banja Luka: Vlasti pokušavaju da kontrolišu NVO
Zakon o neprofitnim organizacijama predstavlja korak unazad u demokratskim procesima. Smatraju ovo pojedini analitičari i predstavnici opozicije ne isključujući vezu između donošenja ovog zakona i najave prekida odnosa entitetskih vlasti sa predstavnicima američke i britanske ambasade u BiH.
