Linkovi

Izdvojeno

Više od 400 djece bez roditelja traži spas u BiH

Kamp Borići, Bihać, 6. oktobra
Kamp Borići, Bihać, 6. oktobra

U Bosni i Hercegovini (BiH) trenutno boravi oko 900 djece migranata. Od ovog broja oko 420 djece je bez pratnje.

Na nesiguran put do BiH djeca bez pratnje krenula su iz različitih razloga, prema podacima organizacije Save the Children, uglavnom uz „agenta“, kako kažu, odnosno krijumčara ljudi.

Bez obzira na sve nedaće i nasilje na koje su naišli na svome putu, njima je najteži trenutak rastanak od roditelja, posljednji dan kad su bili s roditeljima, kaže Dubravka Vranjanac iz Save the Children.

„Mnogi bi u tom trenutku doneli drugačiju odluku i, da su se pitali, ne bi krenuli na taj put. Putuju na različite načine, vrlo često u grupama odraslih, ili svojih vršnjaka. Legalni putevi i pravna zaštita koja je njima omogućena je jako mala. Putovanje s krijumčarima je često puno neizvesnosti i straha. Oni nam često govore da njihov život zavisi od krijumčara, da im krijumčari govore kada će jesti, spavati, mogu li se čuti s roditeljima. On je taj koji praktično poseduje njihov život“, priča Vranjanac za Radio Slobodna Evropa.

Većina djece bez pratnje u BiH je ušla iz Srbije, jedan dio iz Crne Gore.

„Većinu djece koja nisu registrovana, mi srećemo u Tuzli, a zatim u Sarajevu, i u Unsko-sanskom kantonu“, kaže Vranjanac.

Svako dijete, bez obzira gdje se nalazi i u kojem statusu, ima svoja prava, kaže Dorijan Klasnić iz UNHCR-a u Bosni i Hercegovini.

„Djeca bez pratnje su posebna kategorija, oni su u posebnom i vrlo zahtjevnom položaju, bilo da se radi o djeci koja su prolazu kroz BiH ili onima koji su u potrebi za međunarodnom zaštitom. Jedan od projekata koje UNCHR provodi s Fondacijom Bh. Inicijativa žena jeste pravo skrbništva na koje oni imaju pravo, a tiče se iznalaženja najboljeg pravnog rješenja za djecu“, rekao je Klasnić za RSE.

Oko 120 djece bez pratnje u BiH je ušlo ove godine, podaci su Ministarstva sigurnosti BiH.

„Ima jako mnogo djece koja nisu u adekvatnim centrima. Najteže je djeci koja nisu u centrima, koja žive u skvotovima, u dosta teškoj situaciji. Trenutno jedna od gorućih tema i gorućih izazova za BiH i sve partnere koji su uključeni u pomoć jeste iznaći siguran i adekvatan smještaj i pravnu i drugu pomoć za ovu najranjiviju kategoriju, koja je vrlo često i vrlo vjerovatno potencijalna žrtva trgovine ljudima“, naglašava Klasnić.

Vrlo često tokom putovanja djeca bez pratnje izgube kontakt sa svojim roditeljima. Najčešće komuniciraju putem aplikacija na mobilnim telefonima.

„Često nam kažu da se oni javljaju porodici zato što im nedostaju, ali i zbog toga da porodica ne bi brinula. Dakle ne da bi zaštitili sebe, nego da porodici jave da se ne bi brinuli“, kaže Vranjanac iz Save the Children.

U kojim kampovima borave djeca bez pratnje

Više od 80 djece bez pratnje je izmješteno iz kampa Bira u Bihaću nakon što je ovaj prihvatni centar zatvoren početkom oktobra. Oni su privremeno smješteni u kamp Borići u Bihaću.

„U Boriće su do sada bile smještene porodice s djecom i maloljetnici bez pratnje mlađi od 15 godina. UNICEF s partnerima pruža dvadesetčetverosatnu zaštitu djece, uz 24/7 prisustvo oficira za zaštitu djece, staratelja, psihologa, te osigurava pristup svim uslugama. Međutim, kapaciteti u svim prihvatnim centrima su ograničeni, i popunjeni, te zatvaranje kampa Bira dodatno otežava već komplikovanu situaciju. U prosjeku, na sedmičnoj bazi oko 100 djece spava vani, bez ikakve zaštite bez pristupa servisima“, kazali su za RSE iz UNICEF-a u BiH.

UNICEF s partnerima osigurava pristup psihološkoj pomoći kroz grupne i individualne sesije unutar prihvatnih centara, kažu iz ove organizacije, dodavši da je utvrđen referalni sistem u centrima da se osigura pristup ovim uslugama svakom djetetu koje ima potrebu za ovakvim tipom podrške.

„Osim ovoga, UNICEF i partneri svakodnevno organizuje niz aktivnosti s djecom edukativnog i rekreativnog tipa, s ciljem socijalizacije i zaštite djece. Većina djece ima mobilne telefone, te je unutar centara osiguran pristup internetu, što im omogućava da održavaju redovan kontakt s porodicom“, kazala je Amila Madžak iz UNICEF-a u BiH za RSE.

Obrazovanje i detraumatizacija djece migranata u BiH

Oko 190 djece migranata u pet osnovnih škola uključilo se u nastavni proces u septembru, početkom školske godine, u Unsko-sanskom kantonu (USK), u kojem boravi najveći broj migranata u Bosni i Hercegovini (BiH).

Za Radio Slobodna Evropa iz Ministarstva obrazovanja, nauke i sporta USK-a kažu da djeca na nastavu uglavnom dolaze u učionice, u školama u Bihaću i Cazinu, uz poštivanje epidemioloških mjera. Jedino odjeljenja s većim brojem učenika nastavu prate u jednom dijelu i online.

„Imamo djecu koja su već treću godinu tu. To su djeca porodica koje su više puta pokušavala preći granicu i vraćala se. Ali njihova djeca su tu, pohađaju nastavu i jaku su zahvalni na tome. I djeca i roditelji“, kaže Adnan Kreso, pomoćnik ministra za obrazovanje USK-a.

Naglašava da prosvjetni radnici koji rade s njima kažu da prosvjetni radnici nemaju nikakvih problema.

„Ističu ih kao djecu jako motiviranu i raspoložena za rad, da nauče nešto novo. Relativno su dobrog raspoloženja. Radi se o ljudima koji su zahvalni na mogućnosti da djeca pohađaju nastavu i dobiju obrazovanje.“

Jednako kao što se radi s djecom bh. državljana, radi se i s djecom stranih državljana koji su na putu, odnosno migrantima.

U slučaju da djeca nisu spremna za redovnu nastavu, s djecom migrantima najprije se radi u pripremnoj nastavi.

Iz UNICEF-a kažu da se unutar prihvatnih centara na dnevnoj bazi organiziraju obrazovne aktivnosti neformalnog tipa, s „fokusom na učenje jezika, bosanski i engleski primarno, te s ciljem nadoknade izgubljenog znanja“.

„Za učenje engleskog jezika koristimo digitalnu platformu Akelius, uz prisustvo učiteljice engleskog jezika, a koristeći tablete koji su nabavljeni za ovu svrhu. Na sedmičnoj bazi oko 150 djece budu uključena u aktivnosti neformalnog obrazovnog tipa. Za djecu koja još uvijek ne poznaju lokalne jezike dovoljno da bi se uključila u redovnu nastavu, organizovana je pripremna nastava s ciljem što bržeg i efikasnog uključivanja djece u redovnu nastavu. U kontaktu smo sa Ministarstvom obrazovanja u Kantonu Sarajevo, da se osigura pristup formalnom obrazovanju za djecu smještenu u privremenom prihvatnom centru Ušivak“, kazali su iz UNICEF-a.

Inicijativa da se obrazovanje ponudi i djeci srednjoškolskog uzrasta još nije pokrenuta i takva nastava ne provodi se nigdje u BiH.

U Unsko-sanskom kantonu već treću godinu organizira se pohađanje nastave za djecu migranata koji borave u ovom dijelu BiH. Školske godine 2018/2019 u pet škola uključeno je oko stotinu djece, iduće godine oko dvije stotine, a ove godine njih malo više od 190.

„Svih ovih godina mi bilježimo i prijateljstva djece migranata i bh. državljana. Oni u se u tim različitostima prepoznali neke osobine koje sad veoma cijene. Imamo prijateljstva djece koja funkcioniraju. Nasuprot tome bilo je na početku negodovanja i neko iracionalnog otpora među manjim brojem lokalnih zajednica. Bilo je negativnog razmišljanja, iz iskreno neopravdanog straha da će uključivanjem te djece doći do širenja oboljenja i slično“, kaže Kreso.

Djeca migranata redovno prolaze zdravstvene kontrole, skoro svakodnevne, i dosad nije zabilježeno širenje bilo kakvih zaraznih bolesti među djecom.

„Sve takve brige i strahovi su bili poputno neopravdani“, naglašava Kreso.

S djecom se radi i na detraumatizaciji, čiji je primarni cilj da djecu relaksira i rastereti od onoga kroz šta su možda prošli u svojim matičnim zemljama ili na putu do BiH, kazali su iz Ministarstva.

Pristup nastavi imaju i djeca migranata u azilantskom centru Delijaš kod Sarajeva, ali i oni koji su kao izbjeglice smješteni u privatne smještaje u Sarajevu.

Iz Agencije za izbjeglice pri UN-u u BiH kažu da nastoje jednako omogućiti svoj djeci praćenje nastave onako kako se obrazuju i djeca bh. državljana.

S druge strane, u centru Salakovac kod Mostara, na jugu BiH, nije riješeno pitanje redovnog obrazovanja djece koja su ovdje s porodicama.

„No, kako bismo to, na neki način nadomjestili pomažemo kroz specijalizirane program neformalne edukacije dok se to pitanje nastave ne riješi“, kaže Klasnić.

Jedan od projekata koje su s Fondacijom Bh. inicijativa žena proveli iz ove agencije jeste projekat Moja škola. Riječ je o projektu koji je višeslojni program koji se namjenski prilagođava lokaciji u kojoj se provodi.

„Bilo da je u Sarajevu, Mostaru ili u privatnom smještaju radi se na tome da se nadoknadi propušteno u ovoj situaciji s COVID-19, a posebno se radi s djecom koja nisu uključena u redovno obrazovanje. Radimo i ljeti kad škole nema kako bi i dalje mogla imati dodatnu nastavu, da li s radi o bosanskom jeziku ili nekim predmetima na kojima trebaju dodatno raditi“, kažu iz UNHCR-a.

Produbljavanje krize zatvaranjem centara?

U septembru su vlasti Unsko-sanskog kantona naredile zatvaranje dva velika kampa kojima upravlja Međunarodna organizacija za migracije (IOM) i donijele su opsežne mjere koje su uključivale potpunu zabranu novih dolazaka u kanton.

Osim maloljetnika, oko 300 odraslih muškaraca je upućeno ka kampu „Lipa“.

Zatvaranje prihvatnih centara u Unsko-sanskom kantonu osudile su Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH i Delegacije EU. Iz Ambasade SAD-a su naglasili da preseljenje migranata u „Lipu“ osuđuju zbog toga što su kamp podržali kao privremeni, a ne kao zimski prihvatni centar.

"Da bi se spriječila humanitarna kriza, širenje korona virusa i zaštitili stanovnici Bihaća, pozivamo vlasti u BiH na državnom nivou da preuzmu glavnu ulogu u koordinaciji sa svim nivoima vlasti u BiH, kako bi se migrantima osiguralo da imaju humanitaran i siguran smještaj, ali i da se zaštite njihova ljudska prava", stoji u Twitter postu Ambasade.

Poziv da migrante vrate u prihvatni cenztar ‘Bira’ uputio je i državni ministar sigurnosti, Selmo Cikotić. Za RSE je u ponedjeljak, 5. oktobra, kazao kako se nada da će se to desiti.

"Još uvijek mislim da će realnost situacije proizvesti jednu potrebu da oni koriste kapacitete koje imaju u vlastitom interesu, odnosno interesu građana Unsko-sanskog kantona (USK) i da ćemo nastaviti da sarađujemo", kaže ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine (BiH) Selmo Cikotić za Radio Slobodna Evropa (RSE), komentarišući odluku vlasti tog kantona da ne žele povratak migranata u prihvatni centar "Bira" u Bihaću.

Predsjedništvo BiH je na sjednici održanoj 27. augusta zaključilo da se smještaj za migrante mora izmjestiti iz naseljenih mjesta i zadužilo Vijeće ministara BiH da u tu svrhu izdvoji iz budžeta državnih institucija pet miliona maraka (2,5 miliona eura).

Na državni novac se još čeka, jer Vijeće ministara BiH nije donijelo odluku niti o zatvaranju kampa "Bira" niti o otvaranju novog prihvatnog centra "Lipa". Zbog toga nije iz budžeta BIH osigurano ni pet miliona maraka (2,5 miliona eura), koliko je Vijeću ministara naložilo državno Predsjedništvo da osigura za rješavanje migrantske krize, na sjednici krajem augusta.

“Međutim zatvaranje centara za smještaj bez druge alternative i s blagim povećanjem kapaciteta na drugim lokacijama nije rješenje. Približava se zima, imamo i COVID-19 krizu oko nas, tako da su rizici za djecu koja u ovom trenutku nemaju rješenje i nemaju smještaj ogromni“, podcrtava Vranjanac, naglasivši da djeca kao najranjiviji moraju imati osnovnu zaštitu i pristup uslugama koje im trebaju.

Od početka godine Ministarstvo sigurnosti BiH registriralo je 10.000 migranata koji borave u zemlji, a svakodnevno pristižu novi.

U BiH postoji osam migrantskih centara ("Bira", "Miral", "Sedra", "Lipa", Đački dom u Bihaću - na području Unsko-sanskog kantona, na zapadu BiH), "Ušivak", "Blažuj" - na području Kantona Sarajevo i "Salakovac", u okolini Mostara, na jugu BiH).

See all News Updates of the Day

Hamas: Prekid vatre je jedini način da se vrate taoci

Relatives and supporters of hostages held by Hamas in the Gaza Strip protest outside the prime minister's office in Jerusalem, Feb. 11, 2025.
Relatives and supporters of hostages held by Hamas in the Gaza Strip protest outside the prime minister's office in Jerusalem, Feb. 11, 2025.

Nakon što je američki predsjednik Donald Trump predložio otkazivanje sporazuma o prekidu vatre između Izraela i Hamasa ako svi taoci ne budu vraćeni do subote, zvaničnik Hamasa upozorio je da je jedini način da se zarobljenici vrate kućama poštovanje uvjeta sporazuma.

Trump je to izjavio u ponedjeljak nakon što je Hamas optužio Izrael za kršenje primirja i zaprijetio da će odgoditi oslobađanje talaca.

"Što se mene tiče, ako svi taoci ne budu vraćeni do subote 12 sati - mislim da je pravo vrijeme - rekao bih otkažite to i sve opklade su isključene i neka izbije pakao", rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući.

Visoki zvaničnik Hamasa Sami Abu Zuhri rekao je u utorak Reutersu i agenciji France-Presse da izjave američkog predsjednika komplikuju krhko primirje.

"Trump mora zapamtiti da postoji sporazum koji moraju poštovati obje strane, a to je jedini način da se vrate zatvorenici", rekao je on. "Jezik prijetnji nema vrijednost i samo komplikuje stvari."

Hamas je u ponedjeljak rekao da taoci više neće biti pušteni do daljnjeg. Grupa — koju Sjedinjene Države i nekoliko drugih zemalja navode kao terorističku organizaciju — optužila je Izrael da odgađa povratak raseljenih Palestinaca u sjevernu Gazu, iako su se stotine hiljada vratile.

Hamas je također rekao da su Palestinci bili meta "zračnih napada i pucnjave u različitim područjima" i rekao da Izrael nije uspio "omogućiti ulazak humanitarne pomoći prema dogovoru". Zvaničnik Ujedinjenih naroda rekao je da je 12.600 kamiona humanitarne pomoći ušlo u Gazu od početka primirja i da je neposredna prijetnja od gladi nestala.

Izraelski ministar odbrane Izrael Kac rekao je da bi svako odlaganje Hamasa predstavljalo "potpuno kršenje" sporazuma o prekidu vatre. Postavio je izraelsku vojsku na najviši nivo pripravnosti.

Od kada je primirje stupilo na snagu prošlog mjeseca, Hamas je oslobodio 21 taoca, a Izrael je oslobodio više od 730 zatvorenika. Sljedeća razmjena zakazana je za subotu, a još tri Izraelca će biti oslobođena u zamjenu za stotine palestinskih zatvorenika koje je Izrael zatvorio.

Plan za Gazu

Trump je predložio premještanje Palestinaca koji žive u Gazi na neodređenu lokaciju izvan teritorije. Prema njegovom planu, Sjedinjene Države bi preuzele Gazu, a Palestinci ne bi imali pravo na povratak.

U intervjuu za Fox News objavljenom u ponedjeljak, on je svoj plan za usku teritoriju duž obala Sredozemnog mora nazvao "razvoj nekretnina za budućnost".

“Ja bih ga posjedovao”, rekao je, dodajući da će 2,3 miliona Palestinaca koji sada žive u ratom razorenoj Gazi biti premješteno na čak šest različitih lokacija izvan Gaze prema planu koji su arapski svijet, kao i američki saveznici i protivnici, odbacili.

Trump je u utorak trebalo da se sastane sa jordanskim kraljem Abdulahom.

"Mislim da će primiti" izbjeglice, rekao je Trump u ponedjeljak o kralju.

Upitan da li bi uskratio pomoć Jordanu i Egiptu ako oni to odbiju, Trump je rekao: "Da, možda, naravno, zašto ne... ako se ne slažu, ja bih vjerojatno uskratio pomoć."

Kralj Abdulah je rekao da je odbacio bilo kakve poteze za aneksiju zemlje i raseljavanje Palestinaca. Očekuje se da će Trumpu reći da bi takav potez mogao podstaći radikalizam, proširiti haos u regionu, ugroziti mir s Izraelom i ugroziti sam opstanak zemlje.

U međuvremenu, egipatski ministar vanjskih poslova Badr Abdelatty rekao je američkom državnom sekretaru Marcu Rubiu u ponedjeljak da su arapske države odbile plan za raseljavanje Palestinaca i preuzimanje kontrole nad enklavom.

Egipatsko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da je Abdelatty naglasio važnost obnove Gaze dok Palestinci ostaju tamo.

Nakon sastanka, američki State Department izdao je priopćenje u kojem nije eksplicitno pominjao Trumpov plan, ali je dodao da je Rubio "ponovio važnost bliske saradnje za unapređenje postkonfliktnog planiranja upravljanja i sigurnosti Gaze i naglasio da Hamas nikada više ne može upravljati Gazom ili prijetiti Izraelu".

Uslovi prekida vatre

Tokom prve šestosedmične faze primirja, Hamas postepeno oslobađa 33 izraelska taoca zarobljena tokom napada na Izrael 7. oktobra 2023. godine, u zamjenu za pauzu u borbi, slobodu za stotine palestinskih zatvorenika i poplavu humanitarne pomoći u Gazu. Dogovor je također predviđao da će se izraelske trupe povući iz naseljenih područja Gaze, kao i koridora Netzarim.

U nedjelju su se izraelske trupe povukle iz koridora Netzarim, uskog pojasa zemlje koji dijeli teritoriju. To je omogućilo većem broju Palestinaca da se vrate u sjeverni sektor gdje su nekada živjeli, ali veliki dio zemlje je sravnjen s zemljom zbog borbi.

U drugoj fazi, svi preostali živi taoci bi bili pušteni u zamjenu za potpuno izraelsko povlačenje iz Gaze i "održivo smirenje". Ali detalji su nejasni i o njima tek treba pregovarati.

Rat u Gazi potaknut je šokantnim terorističkim napadom Hamasa na Izrael u oktobru 2023. u kojem je ubijeno 1.200 ljudi i dovelo do hvatanja 250 talaca.

Kontraofanziva Izraela ubila je više od 47.000 Palestinaca,od čega više od polovine žena i djece, prema lokalnim zdravstvenim vlastima. Izrael kaže da broj poginulih uključuje 17.000 militanata koje je ubio.

Neke informacije za ovaj izvještaj stigle su od Associated Pressa, agencije France-Presse i Reutersa.

Trump prijeti Hamasu: "Otvoriće se vrata pakla ako ne oslobodite preostale taoce do subote"

Poordice taoca koje Hamas drži u Gazi protestuju ispred izraelskog ministarstva odbrane u Tel Avivu (Foto: AP/Ohad Zwigenberg)
Poordice taoca koje Hamas drži u Gazi protestuju ispred izraelskog ministarstva odbrane u Tel Avivu (Foto: AP/Ohad Zwigenberg)

Američki predsjednik Donald Trump je rekao da bi sporazum o prekidu vatre između Izraela i Hamasa trebalo da bude otkazan ako Hamas ne oslobodi sve preostale taoce iz Gaze do subote u podne.

Hamas je u ponedeljak objavio da do daljeg neće oslobađati taoce zbog, kako je saopšteno, izraelskog kršenja sporazuma o primirju.

Izraelski ministar odbrane Israel Katz rekao je da se odlukom Hamasa o taocima krši primirje i naložio vojsci da bude u najvišem stanju pripravnosti u Gazi i da brani izraelske zajednice. Iz izraelske vojske je kasnije saopšteno da je nivo pripravnosti povišen i predviđene dodatne snage za odbrambene misije.

Trump je razgovoru sa novinarima, dok je potpisivao niz uredbi u Bijeloj kući, kazao da će odluka o nastavku primirja na kraju zavisiti od Izraela.

Ali on je upozorio da će „izbiti pakao“ ako preostali taoci ne budu pušteni, dodajući da se plaši da su mnogi mrtvi. „Govorim u svoje ime“, rekao je Trump. „Izrael to može da odbije.”

Trump je naveo i da bi mogao da ukine pomoć Jordanu i Egiptu ako ne budu htjeli da prime palestinske izbjeglice iz Gaze.

Palestinska ekstremistička grupa trebalo je da neke taoce oslobodi u subotu u zamjenu za Palestince koji su bili u izraelskim zatvorima, kao što je to bio slučaj prethodne tri nedelje.

Portparol vojnog krila Hamasa Abu Ubaida optužio je međutim Izrael da krši dogovor time što odlaže povratak Palestinaca u sjeverni dio Gaze, granatira ih i puca na njih i sprječava ulazak pomoći u enklavu.

Primirje se uglavnom poštovalo od stupanja na snagu 19. januara, mada je bilo nekoliko incidenata kada su izraelske snage ubile Palestince za koje su tvrdili da su pripadnici Hamasa i da su predstavljali bezbjednosni rizik. Količina humanitarne pomoći Gazi se povećala od primirja, navode humanitarne agencije, prenosi agencija Reuters.

Međutim, Ubaida je rekao da će biti odloženo oslobađanje talaca, planirano za subotu, dok Izrael ne bude poštovao sporazum o primirju.

Netanjahu je u ponedeljak održao bezbjednosne konsultacije, rekao je jedan izraelski zvaničnik, dok bi bezbjednosni kabinet trebalo da se sastane u utorak.

Egipatski bezbjednosni izvori rekli su za Reuters da posrednici strahuju od kolapsa sporazuma o primirju. U postizanju dogovora su posredovali Katar, Egipat i SAD.

Grupa koja zastupa porodice talaca zatražila je od pregovarača da spriječe da dogovor propadne, dok je još jedna organizacija koja zastupa izraelske vojne veterane optužila vladu da namjerno sabotira sporazum.

Prema prvoj fazi sporazuma, trebalo je da budu oslobođena 33 taoca. Za sada je na slobodu pušteno 16, uz petoro Tajlanđana koji su oslobođeni odvojeno.

Izrael je oslobodio stotine palestinskih zatvorenika, od onih osuđenih na doživotne kazne zatvora zbog smrtonosnih napada do Palestinaca pritvorenih tokom rata i držanih bez formalne optužnice.

Hamas je optužio Izrael da odugovlači sa dozvolom da pomoć ulazi u Gazu, što je jedan od uslova prve faze sporazuma. Izraelske vlasti negiraju te optužbe.

Izrael pak optužuje Hamas da ne poštuje plan oslobađanja talaca i da ih zlostavlja tako što ih javno izvodi pred veliki broj ljudi, prije nego što ih predaje Crvenom krstu.

Kabinet izraelskog premijera Benjamina Netanjahua prethodno je saopštio da se izraelska delegacija vratila iz Katara, gdje se pregovara o drugoj fazi primirja. Nije poznato zašto su se vratili.

Palestinski zvaničnik, blizak razgovorima, rekao je da se napredak odlaže zbog nepovjerenja između dvije strane koje se međusobno optužuju za kršenje uslova primirja.

Razgovori o drugoj fazi, u okviru koje bi bili oslobođeni preostali taoci i izraelske snage se povukle iz Gaze, počeli su prošle nedelje ali bez velikog napretka.

Hamas najavio da će prestati puštati taoce, optužuje Izrael za kršenje primirja. Izrael podigao borbenu gotovost

Palestinci neće imati pravo na povratak, prema Trumpovom planu za Gazu
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:55 0:00

Hamas je u ponedjeljak najavio da će prestati puštati izraelske taoce do daljnjeg zbog, kako je palestinska militantna grupa rekla, izraelskog kršenja sporazuma o prekidu vatre.

Neočekivana objava dolazi usred rastućih sumnji u ionako krhki prekid vatre, iako porodice izraelskih talaca pozivaju vladu da se drži dogovora, a stanovnici Gaze pokušavaju da počnu obnavljati svoje živote u razorenoj enklavi.

Hamas je u subotu trebao osloboditi neke izraelske taoce u zamjenu za palestinske zatvorenike i druge Palestince koji se drže u izraelskom pritvoru, kao što se dogodilo u protekle tri sedmice.

Glasnogovornik vojnog krila Hamasa Abu Ubaida rekao je da su izraelska kršenja uključivala Izrael koji je odgađao Palestince da se vrate u sjevernu Gazu, gađao Palestince granatiranjem i pucnjavom i spriječio pomoć da uđe u pojas.

Prekid vatre je uglavnom održan od početka 19. januara, iako je bilo nekih incidenata u kojima su Palestince ubijale izraelske snage. Količina humanitarne pomoći u Gazi povećana je od prekida vatre, kažu humanitarne agencije.

Ali Hamasov Ubaida je rekao da će sljedeće planirano oslobađanje talaca u subotu biti odgođeno dok Izrael ne ispoštuje sporazum o prekidu vatre i "nadoknadi za protekle sedmice".

Izraelski ministar odbrane Israel Katz rekao je da je Hamasova objava prekršila sporazum o prekidu vatre i da je dao instrukcije vojsci da se pripremi na najvišem nivou spremnosti u Gazi i da brani izraelske zajednice.

Izraelski zvaničnik je rekao da premijer održava bezbjednosne konsultacije. Sigurnosni kabinet odabranih ministara, uključujući odbranu, nacionalnu sigurnost i vanjske poslove, sastaće se u utorak ujutro, rekao je zvaničnik.

Dva egipatska sigurnosna izvora rekla su Reutersu u ponedjeljak da se posrednici plaše narušavanja sporazuma o prekidu vatre. Katar i Egipat su posredovali u dogovoru zajedno sa Sjedinjenim Državama.

Grupa koja predstavlja porodice talaca pozvala je posrednike da spriječe raspad sporazuma, dok je druga grupa koja predstavlja izraelske vojne veterane optužila vladu da namjerno sabotira sporazum o prekidu vatre.

OSLOBAĐANJE TALACA

Do sada se kući vratilo 16 od 33 taoca koji će biti oslobođeni u prvoj 42-dnevnoj fazi sporazuma, kao i pet tajlandskih talaca koji su vraćeni neplaniranim oslobađanjem.

U zamjenu za to, Izrael je oslobodio stotine zatvorenika i zatočenika, od zatvorenika koji služe doživotne kazne za smrtonosne napade do Palestinaca koji su bili zatočeni tokom rata i držani bez optužnice.

Ali Hamas je optužio Izrael da odugovlači sa omogućavanjem pomoći u Gazi, što je jedan od uslova prve faze sporazuma, optužba koju je Izrael odbacio kao neistinitu.
Zauzvrat, Izrael je optužio Hamas da ne poštuje redoslijed kojim su taoci trebali biti pušteni i da je organizirao uvredljive javne demonstracije pred velikim masama kada su predani Crvenom križu.

Ranije je ured izraelskog premijera Benjamina Netanyahua rekao da se izraelska delegacija vratila s pregovora o prekidu vatre u Kataru, usred već rastućih sumnji u proces okončanja rata uz posredovanje Egipta i Katara.

Nije bilo neposrednih detalja o razlozima povratka sa pregovora, čiji je cilj da se dogovore osnove za drugu fazu višefaznog sporazuma o prekidu vatre i razmjene talaca za zarobljenike postignutog prošlog mjeseca.

Palestinski zvaničnik blizak diskusijama rekao je da napredak usporava nepovjerenje između dvije strane, koje su jedna drugu optuživale za kršenje uslova primirja.

Izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa da Palestince treba iseliti iz Gaze, ostavljajući obalnu enklavu da se razvije kao projekat nekretnina na obali pod kontrolom SAD-a, promijenile su očekivanja za poslijeratnu budućnost.

Fox News je u ponedjeljak objavio izvod intervjua s Trumpom. Upitan o planu i da li će Palestinci imati pravo na povratak, odgovorio je: "Ne, ne bi".

"Govorim o izgradnji stalnog mjesta za njih, jer ako se moraju vratiti sada, proći će godine prije nego što biste ikada mogli - nije pogodno za stanovanje." Rekao je da misli da bi mogao sklopiti dogovor sa Egiptom i Jordanom da ih preuzme.

Netanyahu je podržao Trumpove komentare kada se vratio iz posjete Washingtonu tokom vikenda, što je izazvalo iritaciju u Egiptu, gdje su sigurnosni izvori rekli da Izrael "postavlja blokade na putu" nesmetanom napretku sporazuma o prekidu vatre, uključujući odlaganje povlačenja svojih trupa i nastavak zračnog nadzora.

Pregovori o drugoj fazi sporazuma o prekidu vatre, kako bi se dogovorili oslobađanje preostalih talaca i potpuno povlačenje izraelskih snaga, započeli su prošle sedmice, ali su pokazali malo znakova ozbiljnog napretka.

"Postoji osjećaj nepovjerenja, posebno jer Hamas vidi nedostatak implementacije prve faze sporazuma kada je riječ o humanitarnom protokolu i puštanju materijala u Gazu prema sporazumu", rekao je zvaničnik.

Izraelsko javno mnijenje šokirano je iznemoglom pojavom Ohad Ben Amija, Eli Sharabija i Or Levyja, trojice talaca koji su oslobođeni u subotu, što je zakomplikovalo napredak u dogovoru.

update

Trump ponavlja obećanje da će preuzeti Gazu

Novi korak postignut je u nedjelju u slabom prekidu vatre između Izraela i Hamasa u Gazi, s izraelskim trupama koje su se povukle iz koridora Netzarim, uskog pojasa zemlje koji dijeli teritoriju.
Novi korak postignut je u nedjelju u slabom prekidu vatre između Izraela i Hamasa u Gazi, s izraelskim trupama koje su se povukle iz koridora Netzarim, uskog pojasa zemlje koji dijeli teritoriju.

Dok američki predsjednik Donald Trump ponavlja svoju namjeru da preuzme kontrolu nad Gazom, raste pritisak na Izrael i Hamas da prošire krhko primirje izvan njegove početne faze.

Zvaničnik Ujedinjenih naroda rekao je da je glad uglavnom izbjegnuta, s više od 12.600 kamiona pomoći ušlo je u enklavu od početka primirja. Ali ako se primirje ne produži, prijetnja od gladi bi se mogla vratiti, rekao je.

"Uslovi su i dalje užasni, a ljudi su i dalje gladni", rekao je šef humanitarne organizacije Tom Fletcher za Associated Press nakon dvodnevne posjete Gazi. „Ako prekid vatre padne, ako se prekid vatre prekine, onda će se vrlo brzo ti uslovi [slični gladi] ponovo vratiti.”

Dok je bio na u avionu Air Force One-u na putu za Super Bowl, Trump je rekao novinarima da gubi strpljenje sa situacijom nakon što je vidio iznemogle taoce koje je oslobodio Hamas.

“Gledao sam taoce kako se danas vraćaju i izgledali su kao preživjeli Holokaust. Bili su u užasnom stanju. Bili su mršavi. Izgledalo je kao da su prije mnogo godina preživjeli Holokaust, i ne znam koliko još možemo to izdržati”, rekao je.

Ponovio je svoje obećanje da će Sjedinjene Države preuzeti Gazu i da će Palestinci biti premješteni.

“Posvećen sam kupovini i posjedovanju Gaze. Što se tiče obnavljanja, možemo je dati drugim državama na Bliskom istoku da izgrade njene dijelove. Drugi ljudi to mogu učiniti kroz naše pokroviteljstvo.

Ali mi smo posvećeni tome da je posjedujemo, da je uzmemo i da se pobrinemo da se Hamas ne vrati. Nema se u šta vratiti. Mjesto za rušenje. Ostatak će biti srušen”, rekao je on.

Raseljeni Palestinci prelaze koridor Netzarim dok se kreću ka sjevernim dijelovima pojasa Gaze 9. februara 2025.
Raseljeni Palestinci prelaze koridor Netzarim dok se kreću ka sjevernim dijelovima pojasa Gaze 9. februara 2025.

IZRAEL SE POVUKAO SA KORIDORA

Novi korak postignut je u nedjelju u slabom prekidu vatre između Izraela i Hamasa u Gazi, s izraelskim trupama koje su se povukle iz koridora Netzarim, uskog pojasa zemlje koji dijeli teritoriju.

To je omogućilo većem broju Palestinaca da se vrate u sjeverni sektor gdje su nekada živjeli, ali veliki dio zemlje je sravnjen s zemljom tokom 15 mjeseci borbi.

Automobili natrpani stvarima, uključujući rezervoare za vodu i kofere, viđeni su kako idu na sjever kroz cestu koja prelazi šest kilometara dugačak Netzarim. Prema primirju, od Izraela se tražilo da dozvoli automobilima da prođu bez pregleda, a činilo se da nije bilo vojnika u blizini puta.

Glasnogovornik Hamasa Abdel Latif Al-Qanoua rekao je da je povlačenje pokazalo da je Hamas "natjerao neprijatelja da se pokori našim zahtjevima" i da je osujetio "Netanyahuovu iluziju o postizanju potpune pobjede".

Izraelski zvaničnici nisu otkrili koliko se vojnika povuklo niti kamo. Trupe trenutno ostaju duž granica Gaze s Izraelom i Egiptom, a očekuje se da će se o potpunom povlačenju pregovarati u kasnijoj fazi početnog primirja od 42 dana koji traje do početka marta.

Ali gotovo nikakav napredak nije postignut u pregovorima o produžetku primirja, što bi trebalo dovesti do oslobađanja još talaca koje drži Hamas i palestinskih zatvorenika u Izraelu.

Netanyahu je slao delegaciju u Katar, ključnog posrednika u razgovorima između strana, ali misija je uključivala niže zvaničnike. Očekuje se i da će izraelski lider ove sedmice sazvati sastanak ključnih ministara kabineta kako bi razgovarali o drugoj fazi primirja, čije produženje nije zagarantovano.

Odvojeno u nedjelju, palestinsko ministarstvo zdravlja saopćilo je da su dvije žene u 20-im godinama, uključujući i jednu koja je bila u osmom mjesecu trudnoće, smrtno stradale od izraelske pucnjae na zapadnoj obali, okupiranoj na sjeveru, gdje izraelske trupe izvode široku operaciju protiv militanata.

Tokom prve šestosedmične faze primirja, Hamas postepeno oslobađa 33 izraelska taoca zarobljena tokom napada na Izrael 7. oktobra 2023. u zamjenu za pauzu u borbi, slobodu za stotine palestinskih zatvorenika i poplavu humanitarne pomoći u Gazu. Dogovor je također predviđao da će se izraelske trupe povući iz naseljenih područja Gaze, kao i koridora Netzarim.

U drugoj fazi, svi preostali živi taoci bi bili pušteni u zamjenu za potpuno izraelsko povlačenje iz Gaze i "održivo primirje". Ali detalji su nejasni i o njima tek treba pregovarati.

Pakt o prekidu vatre doveden je u dodatna previranja prošle sedmice kada je američki predsjednik Donald Trump, stojeći uz Netanyahua na konferenciji za novinare u Bijeloj kući, pozvao na američko vlasništvo nad Gazom na kraju rata, a kasnije je izjavio da će Izrael predati teritoriju duž Sredozemnog mora.

Hamas, arapske nacije i američki saveznici i protivnici podjednako su osudili prijedlog, iako ga je Netanyahu pozdravio kao potencijalni proboj koji mijenja igru i vodi ka miru na Bliskom istoku. Brojne zemlje rekle su da i dalje podržavaju stvaranje nezavisne palestinske države, a ne raseljavanje Palestinaca u susjedne zemlje kako je Trump predložio.

Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Michael Waltz rekao je u nedjelju za NBC-jev “Meet the Press” da Trump “pita, na human način, šta će se dogoditi ovim ljudima. I svi u regionu kažu da im se srce slama za Palestince, s pravom. Ali onda dođite do stola sa svojim planom ako vam se ne sviđa njegov plan.”

Netanyahu je pod velikim pritiskom svojih krajnje desnih političkih saveznika da nastavi rat nakon prve faze kako bi Hamas, koji je izveo najsmrtonosniji napad na Izraelce u njihovoj istoriji, mogao biti poražen. On je također suočen s pritiskom Izraelaca koji su željni da se više talaca vraća kući i žele da se primirje nastavi, posebno nakon što su oskudna pojava trojice zarobljenika oslobođenih u subotu zapanjila naciju.

Rat u Gazi potaknut je šokantnim terorističkim napadom Hamasa na Izrael u oktobru 2023. u kojem je ubijeno 1.200 ljudi i dovelo do hvatanja 250 talaca. Izraelska kontraofanziva ubila je više od 47.000 Palestinaca, više od polovine žena i djece, prema lokalnim zdravstvenim vlastima. Izrael kaže da broj poginulih uključuje 17.000 militanata koje je ubio.

Nakon što je Hamas, američka teroristička grupa, oslobodio tri izraelska taoca u subotu, Izrael je oslobodio 183 palestinska zatvorenika u posljednjoj razmjeni talaca za zatvorenike. To je bila peta razmjena od kada je primirje stupilo na snagu prošlog mjeseca.

Neke informacije za ovaj izvještaj stigle su od Associated Pressa, agencije France-Presse i Reutersa.

Trump i Ishiba proglasili „novo zlatno doba” za američko-japanske odnose

Američki predsjednik Donald Trump i japanski premijer Shigeru Ishiba tokom susreta u Bijeloj kući, 7. februar 2025.
Američki predsjednik Donald Trump i japanski premijer Shigeru Ishiba tokom susreta u Bijeloj kući, 7. februar 2025.

Američki predsjednik Donald Trump i japanski premijer Shigeru Ishiba sastali su se u petak u Bijeloj kući, proglasivši „novo zlatno doba” u odnosima između SAD-a i Japana. Posjeta je uslijedila usred Trumpovih ranih vanjskopolitičkih poteza koji su podjednako uznemirili saveznike i protivnike.

Mnogi u Japanu bili su zabrinuti zbog Ishibine posjete Bijeloj kući u petak, kako bi se sastao s predsjednikom Donaldom Trumpom. Ali izgleda da je premijer uspio da izgradi odnos.

Ishiba je rekao da je inspiriran Trumpovim nepokolebljivim duhom da pobijedi na izborima i ispuni svoju misiju, čak i nakon pokušaja atentata.

„Nastavit ćete svoju prepoznatljivu inicijativu 'Učinimo Ameriko ponovo velikom'. Također ćete udvostručiti svoje napore da donesete mir u svijet. I zato vas je Bog spasio u tom iskustvu”, rekao je Ishiba.

Proglasili su „novo zlatno doba” za SAD i Japan. Ishibina posjeta dolazi usred Trumpovih ranih vanjskopolitičkih poteza koji su eskalirali pritisak ne samo na američke protivnike već i na saveznike i partnere.

Američki predsjednik je uveo nove carine od 10% za Kinu i 25% za Kanadu i Meksiko - iako su posljednje dvije odgođene, barem privremeno. Upozorio je na moguće carine protiv drugih zemalja, posebno onih sa kojima SAD imaju trgovinski deficit, poput Japana.

Trump je u petak rekao da će uvesti recipročne carine za trgovinske partnere.

Ishiba je odbio da kaže da li će uzvratiti.

Još jedan bilateralni problem je ponuda japanske kompanije Nippon Steel za kupovinu kompanije US Steel sa sjedištem u Pittsburghu od 15 milijardi dolara.

Bivši predsjednik Joe Biden blokirao je sporazum u posljednjim sedmicama svog mandata, navodeći zabrinutost za nacionalnu sigurnost. U petak se činilo da je Trump otvoren za pregovore.

„Oni će više gledati na investiciju nego na kupovinu. Ideja nam se nije svidjela. US Steel je za nas veoma važna kompanija”, rekao je Trump.

Japan se složio da poveća ulaganja u ključne američke sektore, kao i da kupuje više američkog tečnog prirodnog gasa – važne tačke dnevnog reda za Trumpa.

„Oni su u stanju da iskoriste svoju polugu na vrlo strateški način, istovremeno pokušavajući s Trumpom promovirati stvari koje ih zanimaju, osiguravajući da američke snage ostanu u Japanu, osiguravajući da SAD ostanu privržene Indo Pacifiku”, kaže Jeffrey Hornung iz američke think tank organizacije RAND Corporation.

Na sigurnosnom planu, čini se da su SAD i Japan na pravom putu da nastave saradnju u odvraćanju nuklearnih prijetnji Sjeverne Koreje i kineske agresije u Tajvanskom moreuzu, Južnom kineskom moru i Istočnom kineskom moru.

Očekuje se da će se nastaviti odbrambeni aranžmani između Washingtona i Tokija, uključujući trilateralne napore s drugim saveznicima kao što su Južna Koreja i Filipini.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG