Nasima Nuri sa porodicom je napustila rodni Afganistan prije nekoliko godina u potrazi za boljim životom. Na putu ka zemljama Evropske Unije zaustavljeni su u Srbiji, gdje su proveli dvije godine, a trenutno se duže od dva mjeseca nalaze u Bihaću.
Svjesna značaja obrazovanja u životu svakog čovjeka, Nasima želi da njene kćerke što prije krenu u školu.
„Imam tri kćerke. Moja djeca su na dnevnoj bazi u Srbiji pohađala školu i ako se duže zadržimo ovdje aposolutno sam za to da krenu u školu“, kazala je Nasima.
Samaja koja ima sedam godina sa nestrpljenjem čeka da čuje školsko zvono. U sigurnoj kući, gdje je uz pomoć Udruženja „Žene sa Une“ smještena sa porodicom po dolasku u Bihać, učestvuje na raznim edukativnim radionicama koje provode aktivistice ovog Udruženja.
„Želim da idem u školu. Ovdje uz pomoć animatora za djecu crtamo, igramo se, čitamo i učimo slova“, kaže Samaja.
Želja Samaje i njenih sestara, ali i još oko 100 mališana njihovog uzrasta već naredneg mjeseca mogla bi se ispuniti. U završnoj su fazi razgovori sa nekoliko škola u kojima bi ovi mališani trebali pohađati nastavu.
Za sada je sigurno da će djeca koja su sa svojim roteljima smještena u prihvatni centar „Sedra“ nastavu pohađati u Osnovnoj školi Brekovica.
„Jučer smo razgovarali sa mještanima Brekovice, odgovorili smo na pitanja koja su ih zanimala i ja im se zahvaljujem na učešću, jer su razgovori bili konstruktivni. Ljude je najviše interesovao zdravstveni bilten djece. Kazali smo im da će djeca koja će krenuti u školu proći detaljne ljekraske preglede i da nema straha da bi moglo biti ugroženo zdravstveno stanje naše djece“, kazao je ministar obrazovanja u Vladi Unsko-sanskog kantona (USK) Damir Omerdić.
On je dodao da djeca migranata neće pohađati „klasični vid nastave“ nego samo dva do tri sata.
„Nama je cilj da ta djeca izađu iz prostora gdje su smješteni, da vide šta je to škola i da se druže sa drugom djecom. Kada su u pitanju druge lokacije mi u prihvatnom centru ‘BIRA’ imamo 60 djece i trenutno razgovramo sa školama Prekounje i Harmani 2 da ta djeca kod njih krenu u školu“, rekao je Omerdić.
Amra Ćehajić, direktorica škole Brekovica, kaže da je njena škola spremna za prijem 30 djece.
„Nadam se da ćemo im pomoći da što prije zaborave bar dio nedaća koje su prošli u posljenje vrijeme na ovom njihovom putu“, rekla je Ćehajić.
Vijeće roditelja škole Harmani 2 sinoć je jednoglasno podržalo prijedlog Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK o uključivanju djece stranih državljana u obrazovni proces, pa će u školske klupe i u ovu školu oko 30 mališana.
Na području Bihaća trenutno boravi između tri i tri i po hiljade izbjeglica i migranata.
Među njima je i oko 200 djece od kojih je 110 školske dobi. Ovih dana krenut će se sa detaljnim ljekarskim pregledima djece, ali sagledavanjem potreba škola koje će biti uključene u projekat.
„Mi smo već sa UNICEF-om dogovrili sve, odnosno način kako da djeci pružimo što širu lepezu zdravstvenih pregleda. To je sve dogovoreno sa domovima zdravlja Bihać i Cazin, čak i konkretne mjere i doktore koji će to raditi. Zaista sa naše strane mi ćemo poduzeti sve da ta djeca dobiju kvalitetan pregled i zdravstvenu zašitu“, kaže Hazim Kapić, ministar zdravstva u Vladi USK.
U minisrstvu obrazovanja USK ubrzano rade kako bi djeca što prije sjela u školske klupe.
„Sa psiho-socijalnog aspekta nemjerljiv je učinak uključivanja te djece u socijalne tokove. To nije samo puko školovanje, to je mogućnost da ta djeca dobiju osjećaj vrijednosti i mogućnosti druženja sa drugom djecom“, rekao je Kapić.
Nakon Bihaća na sličan način u obrazovni sistem trebala bi biti uključna i djeca migranata koja trenutno borave u Velikoj Kladuši.
