Ova prijetnja uzrokuje nedužne žrtve, posebno među djecom i poljoprivrednicima, ali rezultuje i u ekonomskom gubitku, budući da minama kontaminirana područja nisu dostupna i ne mogu se ekonomski razvijati.
Dvadeset godina nakon rata, nagazne mine, kasetno streljivo i drugi eksplozivni i opasni ostaci rata još uvijek imaju ozbiljne društvene, ekonomske, okolišne i sigurnosne implikacije na život u Bosni i Hercegovini. Ručno razminiranje je osnovna metoda za razminiranje u BiH. Ručnim razminiranjem uklanjaju se nagazne mine kao i svi metalni fragmenti identificirani detektorom metala do dubine 20 cm. U BiH je standardna dubina deminiranja 13cm, a u Hrvatskoj 20cm.
Unapređivanje procesa deminiranja, kako u BiH, tako i globalno, te istraživanje nove opreme jedan je od aspekata NATO-ovog programa Nauka za mir i sigurnost (NATO Science for peace and security - SPS) i sastavni je dio NATO-ovog odjela za nove sigurnosne izazove (Emerging Security Challenges - ESC). Program SPS razvija i provodi praktičnu saradnju i unapređuje dijalog između zemalja NATO-a i zemalja partnera kroz izgradnju kapaciteta i razvoja civilne nauke, inovacija i tehnologije vezanih za sigurnost.
Kroz jedan takav projekat u okviru progama Nauka za mir i sigurnost, ispituje se detektor metala ALIS koji je ujedino i radar za prodor u tlo (Ground penetrating radar – GPR), razvijen u Japanu. Projekat implementiraju Tohoku univerzitet iz Japana, Federalna uprava civilne zaštite i Nizozemska organizacija za primijenjena naučna istraživanja (TNO).
Napredni sistem
Uređaj nazvan ALIS (prema Advanced Landmine Imaging System) može vizualizirati zakopane mine na zaslonu tablet računala, tako da operater može lako razumjeti oblik ukopanog predmeta i može razlikovati mine od drugih metalnih fragmenata. Ručni ALIS detektor s dvostrukim senzorom kombinuje dva senzora za otkrivanje mina i to najsavremeniji detektor metala i radar za prodor u zemlju (GPR).
Metalni detektori su standardni senzori u ručnom razminiranju diljem svijeta, ali oni mogu dati indikacije za otkrivanje mina kao i svih drugih metalnih predmeta (npr. geleri, ljudski otpad) koji mogu biti prisutni u zemlji.
Radar za prodor u zemlju (podzemni radar, GPR) ima namjenski softver za snimanje te se rezultat ovog GPR-a vizualizira na zaslonu tableta kako bi se operateru olakšalo prepoznavanje objekata. Kombinacijom informacija detektora metala i GPR-a, operater može razlikovati prijetnju, tj. nagazne mine, od bezopasnih metalnih fragmenata, poput gelera i ljudskog otpada. Metal detektori detektuju magnetične metale kakvi su čelik, željezo, ali i druge metale, poput bakra, pa čak i zlata.
ALIS je lakši od standardnih detektora metala koji se koriste u ove svrhe, ima poboljšanu ergonomiju i lakše tumačenje podataka senzora na zaslonu.
„Razlika između standardnih detektora mina, odnosno, detektora metala i detektora sa dvojnim senzorom je u tome što je u detektore sa dvojnim senzorom spregnut i podzemni radar. Svrha podzemnog radara je da minoistraživaču, pored otkrivanja sadržaja metala kojeg svaka mina mora imati, prepozna i da li se pod zemljom nalazi i neko tijelo. Kod zemljišta s visokim sadržajem metala detektori često ne mogu otkriti mine sa malim sadržajem metala te se u tom slučaju se predmeti ispod zemlje otkrivaju podzemnim radarom“, objašnjava Sead Vrana, Šef odsjeka za uklanjanje eksplozivnih sredstava pri Federalnoj upravi civilne zaštite.
„Kod humanitarnog deminiranja, jako je puno metalnog otpada prisutno u tlu, a prema važećim procedurama, svaka indikacija metalnog predmeta mora biti ručno provjerena pipalicom. Upotrebom radara eliminiše se potreba za prekopavanjem tako da je demineru proces mnogo lakši i štedi se vrijeme“, dodaje Vrana.
Kako bi uređaj davao dobre podatke, potrebno ga je ispitati, izvršiti kalibraciju,a potrebno je i voditi računa o stepenu vlažnosti zemljišta jer ova varijabla može utjecati na mjerenje. To ističe profesor inženjer dr. Motoyuki Sato sa Tohoku univerziteta, koji je posjetio Bosnu i Hercegovinu u namjeri da izvrši mjerenja ovim uređajima i održi trening za deminere.
„Vlaga utječe i na strukturu zemljišta, a samim time i na podatke koje uređaj daje, zato je potrebno izvršiti sondiranje tla i kalibraciju uređaja na izmjerenu vlažnost“, kaže dr. Motoyuki Sato.
ALIS su još uvijek u testnoj fazi, kao nulta serija, ali ovakvi projekti omogućavaju bržu i bolju aplikaciju novih tehnologija.
