Linkovi

Top priča BiH

Detalji sudske odluke: Dovoljno dokaza za osnovanu sumnju, ali ne i za pritvor Novalića, Solaka i Hodžića

Predmet Respiratori: Ročište o određivanju pritvora (Izvor: Sud BiH; Fotografija preuzeta od BIRN BiH)

Sud Bosne i Hercegovine, odlučujući po prijedlogu Državnog tužilaštva, utvrdio je da postoji dovoljno dokaza koji potvrđuju postojanje osnovane sumnje da su premijer Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) Fadil Novalić, direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak i vlasnik firme “F.H. Srebrena malina” Fikret Hodžić počinili više krivičnih djela prilikom uvoza respiratora za vrijeme pandemije koronavirusa, ali da nije osnovan prijedlog da im se odredi pritvor.

Prema rješenju sudije za prethodni postupak, u koji je Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) imala uvid, zaključeno je da prijedlog Tužilaštva, uzevši u obzir fazu krivičnog postupka, u dovoljnoj mjeri konkretizuje i opisuje radnje svih osumnjičenih ponaosob, što uključuje i način, vrijeme i mjesto, a iz kojih proizlaze sva zakonska obilježja krivičnih djela, odnosno postojanje bitnih elemenata krivičnih djela.

“Postojanje osnovane sumnje da su osumnjičeni počinili predmetna krivična djela”

Sud je našao da iz predočenih dokaza jasno proizlazi i povezanost osumnjičenih sa izvršenjem konkretnih krivičnih radnji koje im se stavljaju na teret u ovom predmetu, ali i sama organizacija grupe, kao i njihove uloge u njoj.

“Analizom dostavljenih dokaza, Sud je izveo zaključak o načinu djelovanja organizovane grupe i pojedinačnih uloga i zadataka osumnjičenih u izvršenju pojedinih krivičnih djela, te utvrdio da su isti u inkriminisanom periodu kontinuirano ostvarivali međusobnu komunikaciju u vezi izvršenja predmetnih krivičnih djela. Cijeneći naprijed navedeno, Sud je utvrdio da, u ovoj fazi postupka, postoji dovoljno dokaza koji potvrđuju postojanje osnovane sumnje da su osumnjičeni počinili predmetna krivična djela”, navodi se u rješenju Suda.

Tužilaštvo je, na ročištu na kojem se raspravljalo o određivanju pritvora, reklo da su osumnjičeni s drugim licima u Vladi Federacije, Agenciji za lijekove BiH i drugima, koristeći okolnosti pandemije, pripremili plan kako bi pribavili novac iz budžeta Federacije kojim su nabavljeni respiratori čije prikazane cijene ne odgovaraju njihovoj stvarnoj vrijednosti, što je osumnjičenim omogućilo da ostvare imovinsku korist od najmanje milion konvertibilnih maraka (KM).

Šteta za budžet, kako je Tužilaštvo na istom ročištu navelo, iznosi 10.530.000 KM, jer su isporučeni respiratori neupotrebljivi za srednje i teško oboljele, kao i da se Novalić, Solak i Hodžić sumnjiče za udruživanje radi činjenja krivičnog djela, zloupotrebu položaja, primanje nagrade za trgovinu uticajem, pranje novca i krivotvorenje isprava.

Neosnovan prijedlog za pritvor

Nakon što je utvrđeno da je ispunjen opći uslov za postojanje osnovane sumnje da su osumnjičeni počinili krivična djela koja im se stavljaju na teret, Sud je izveo zaključak da prijedlog Tužilaštva da im se odredi pritvor nije osnovan.

U rješenju se ističe kako je nesporno da se osumnjičenima na teret stavlja počinjenje krivičnih djela za koja se može izreći kazna zatvora deset godina ili teža kazna, te da su ona posebno teška zbog načina izvršenja ili posljedica, ali i da je zaključak Suda da nisu ispunjeni i ostali zakonom propisani uslovi za određivanje mjere pritvora po ovom pritvorskom osnovu, odnosno Tužilaštvo nije dokazalo postojanje “vanrednih okolnosti” na koje se u prijedlogu poziva, kao ni postojanje stvarne prijetnje narušavanja javnog reda.

Tužilaštvo se u prijedlogu poziva na egzistiranje vanrednog stanja u Republici Srpskoj (RS), koje je ukinuto odlukom Narodne skupštine RS-a i koja je stupila na snagu 23. maja 2020., kao i stanja nesreće u FBiH, za koje je Federalna vlada donijela odluku o prestanku i koja je stupila na snagu 31. maja.

“Dakle, prema ovakvom stanju stvari, sasvim se jasno dâ zaključiti da se trenutno na teritoriji BiH ne može govoriti o postojanju vanrednih okolnosti, a uzevši u obzir i činjenicu da su skoro sve mjere restrikcija i ograničenja određene odlukama kriznih štabova u BiH u cijelosti ili djelimično ukinute”, stoji u sudskom rješenju.

Navodi se i da tužilac nije učinio vjerovatnim niti postojanje stvarne prijetnje narušavanjem javnog reda ukoliko osumnjičenima ne bi bila određena mjera pritvora, odnosno postojanje medijskog interesa za praćenje istrage i aktivnosti nadležnih organa u cilju rasvjetljavanja okolnosti kupovine i uvoza respiratora, odnosno potencijalna milionska zloupotreba javnih prihoda građana BiH za svrhe saniranja posljedica koronavirusa, što dodatno pojačava interes javnosti.

Tužilaštvo je smatralo kako bi u slučaju puštanja osumnjičenih da se brane sa slobode takva odluka bila smatrana signalom nezainteresovanosti nadležnih pravosudnih organa da provedu do kraja istragu u ovom krivičnom predmetu.

Međutim, stav Suda, koji svoje uporište nalazi i u odlukama Ustavnog suda BiH, kao i Evropskog suda za ljudska prava, jeste da činjenica da postoji pojačan interes javnosti za procesuiranje nekog krivičnog djela, sama po sebi, nije relevantna činjenica na osnovu koje bi bilo moguće dokazivati standard “stvarne prijetnje javnom redu”.

Ustavni sud, kako stoji u ovom rješenju, u svojim odlukama jasno navodi da isticanje medijskog pritiska u ovakvim slučajevima dovodi samo do pojačavanja pritiska na rad sudskih organa i implicira da oni nisu nezavisni.

Bez konkretnih dokaza, kako stoji u dokumentu, kojima bi bilo učinjeno vjerovatnim postojanje opasnosti od narušavanja javnog reda, sama pretpostavka koju je Tužilaštvo navelo u svom prijedlogu nije dovoljna da bi Sud utvrdio postojanje navedene opasnosti, odnosno dokazi Tužilaštva ostali su na nivou pretpostavki ograničenog stepena vjerovatnoće, na kojima nije moguće zasnivati zakonitu sudsku odluku.

“Sud zaključuje da Tužilaštvo u prijedlogu za određivanje pritvora po ovom osnovu nije u dovoljnoj mjeri konkretizovao i objektivizirao postojanje vanrednih okolnosti i stvarne prijetnje narušavanja javnog reda, koja bi nastupila boravkom osumnjičenih na slobodi, zbog čega je prijedlog za pritvor po ovom osnovu Sud odbio kao neosnovan”, navedeno je u rješenju.

Sud nije cijenio navode o uništavanju dokaza

Sud je, istim rješenjem, utvrdio da na strani osumnjičenih postoje okolnosti koje ukazuju da bi oni mogli ometati krivični postupak, u ovom konkretnom slučaju kontaktom sa svjedocima, u slučaju da se nađu na slobodi, ali da navedene okolnosti nemaju karakter naročitih, koje bi opravdale određivanje mjere pritvora.

Umjesto mjere pritvora, Novaliću, Solaku i Hodžiću su određene mjere zabrane jer je Sud našao da se neometano vođenje istrage, odnosno sprečavanje uticaja na svjedoke, ali i sva druga lica u ovom krivičnom predmetu, može nesumnjivo obezbijediti i blažim mjerama, konkretno mjerom zabrane sastajanja sa određenim osobama.

Pri tome je cijenjena činjenica da se krivični postupak nalazi u početnoj fazi, da se u konkretnom slučaju radi o obimnoj i složenoj istrazi, koja obuhvata veći broj osoba osumnjičenih za ozbiljna i teška djela za koja se osnovano sumnja da su počinjena u sastavu grupe.

Sud nije cijenio navode Tužilaštva da su osumnjičeni u prethodnom periodu poduzeli radnje u cilju uništenja, sakrivanja, izmjene ili krivotvorenja dokaza ili tragova, jer ti navodi nisu potkrijepljeni relevantnim dokazima, a utvrđeno je da oni u periodu navodnog vršenja nedozvoljenog uticaja nisu imali svojstvo osumnjičenih jer iz dokaza jasno proizlazi da su o tome zvanično obaviješteni prilikom saslušanja u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA).

See all News Updates of the Day

BiH: Većinom nevakcinisani u bolnicama, a vakcine propadaju

BiH: Većinom nevakcinisani u bolnicama, a vakcine propadaju
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:02 0:00

Drugostepena disciplinska komisija odlučila smijeniti tužiteljicu Gordanu Tadić

Glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić (Izvor: BIRN BiH)

Drugostepena disciplinska komisija Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) potvrdila je odluku kojom se Gordana Tadić premješta s pozicije glavne državne tužiteljice na mjesto tužiteljice Državnog tužilaštva, saopćeno je iz VSTV-a BiH.

Ranije je ovakvu odluku donijela Prvostepena disciplinska komisija.

“Drugostepena disciplinska komisija za tužioce VSTV-a BiH u predmetu protiv tužene Gordane Tadić, glavne tužiteljice Tužilaštva BiH, odlučujući po žalbi tužene, donijela je Odluku kojom se odbija kao neosnovana žalba tužene i potvrđuje odluka Prvostepene disciplinske komisije od 23. 7. 2021. godine”, saopćeno je iz VSTV-a.

Disciplinska tužba protiv Tadić podnesena je u aprilu 2021. godine. Ona je prijavljena za nemar ili nepažnju u vršenju službenih dužnosti, odnosno za svjesno zanemarivanje obaveze i naloga VSTV-a da se predmeti Tužilaštva raspoređuju u rad tužiocima putem automatskog sistema raspodjele (TCMS) u periodu njenog mandata na funkciji glavnog tužioca.

Na teret joj je stavljeno i propuštanje, iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima Vijeća, a ova tačka se tiče propuštanja da kao rukovodilac Tužilaštva BiH, primjenom odredaba Zakona o zaštiti tajnih podataka, osigura pokretanje postupka personalnih sigurnosnih provjera osoblja ove institucije koje rukuje tajnim podacima, kao i naloga Vijeća da sve pravosudne institucije u BiH provedu sve obaveze i mjere navedenog zakona.

Ona se teretila i za ponašanje u Tužilaštvu ili izvan njega, ali je Ured disciplinskog tužioca (UDT) na pripremnom ročištu odustao od ove optužbe. Ova tačka se odnosila na narušavanje ugleda pravosuđa neosnovanim zahtjevom za isplatu potraživanja u vezi s najmom stana, dok je za preostale tačke proveden postupak.

Ured disciplinskog tužioca je, na ročištu održanom 12. jula, zatražio da Tadić budu izrečene mjere zbog neizvršavanja obaveza i odluka VSTV-a, dok je Odbrana ocijenila da nije počinjen prekršaj.

Tadić je za glavnu tužiteljicu imenovana u januaru 2019., a funkciju vršioca dužnosti glavnog tužitelja je prije toga obavljala od septembra 2016. godine, nakon suspenzije Gorana Salihovića.

Iz VSTV-a BiH su pojasnili da se protiv odluke Drugostepene komisije VSTV-a BiH može uložiti žalba Vijeću kao cjelini u roku od osam dana od dana prijema odluke.

BiH danima bilježi najveću smrtnost od korona virusa u Evropi na milion stanovnika

Arhiv - Posebni respiratorni centar na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu.

Sa niskim procentom vakcinisanih stanovnika, BiH posljednjih nekoliko dana bilježi najveću smrtnost na milion stanovnika u Evropi, dok je prema statistikama na drugom mjestu u svijetu.

Prema podacima web stranice worldometers.info, BiH ima 3.180 smrtnih slučajeva na milion stanovnika u Evropi. Prate je Mađarska, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Bugarska.

BiH prva u Evropi po smrtnosti od korona virusa na milion stanovnika. (Izvor: worldometers.info)
BiH prva u Evropi po smrtnosti od korona virusa na milion stanovnika. (Izvor: worldometers.info)

Na svjetskom nivou BiH zauzima drugo mjesto, iza Peru-a, koji bilježi 5.938 smrtnih slučajeva na milion stanovnika.

BiH druga u svijetu po smrtnosti od korona virusa na milion stanovnika. (Izvor: worldometers.info)
BiH druga u svijetu po smrtnosti od korona virusa na milion stanovnika. (Izvor: worldometers.info)

Tokom posljednjih sedam dana u BiH je potvrđeno novih 5.178 slučaja zaraze, dok je u istom periodu zabilježeno 218 smrtna ishoda.

Samo tokom 22. septembra BiH je sa 1.255 novih slučajeva udvostručila broj zaraženih u odnosu na dan ranije kada je potvrđeno 526 novih oboljelih.

Prema podacima iz Univerzitetskog Kliničkog centra Banja Luka (UKCBL) trenutno je hospitalizovano 312 pacijenata, od čega je 37 na jedinici intezivne njege.

„Sva lica koja leže imaju srednje tešku i tešku kliničku sliku, a dnevno kroz urgentni centar se pregleda oko 100 pacijenata i njih 20 do 30 zahtijeva hopsitalizaciju”, rekla je za BHT Gabrijela Malašević, doktorica na UKCBL.

Na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu liječi se 139 pacijenata, a u Općoj bolnici Prim. dr. Abdulah Nakaš 77. Na respiratoru je 11 pacijenata, 13 koristi neinvazivnu ventilaciju, dok ih je devet na kiseoničkoj potpori disanju iznad 15 litara u minuti.

Epidemiologinja dr. Kristina Bevanda, direktorica Doma zdravlja u Mostaru, ocijenila je kako BiH ima najveću stopu smrtnosti od Covida kao posljedicu lošeg stanja u državi i zdravstvu.

Prema njenim navodima u BiH uglavnom prevladava stari, a ne delta soj koronavirusa.

„Pacijenti kod nas imaju dosta slične kliničke slike kao što su bile u proteklim valovima, tako da s oprezom mislim da nije predominantan delta soj na našem području, ali ima ga”, rekla je dr. Bevanda, prenosi agencija Hina.

Porast broja oboljelih, međutim, za sada neće uticati na uvođenje rigoroznijih mjera u državi. Nadležni upozoravaju da je vakcinacija najbolja zaštita od težih oblika oboljenja.

„Bitno je da među vakcinisanima u bolnicama nema onih koji su teško oboljeli, tako da je to srednje teška klinička slika. Ta lica se znatno brže otpuštaju sa liječenja i njihov oporavak traje kraće nego što je to bilo u prethodnom periodu”, rekao je u obraćanjima novinarima, Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS-a.

Šef epidemiološkog odjela Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH Sanjin Musa za N1 je, takođe, istakao da je „vakcinacija jedini alat protiv ove bolesti koji u ovom trenutku imamo”.

On je rekao da u prilog tome govori podatak da 88 posto hospitaliziranih u pacijenata u FBiH nije vakcinisano.

Mnoge evropske zemlje, koje imaju visok stepen vakcinisanog stanovništa, razmišljaju u postepenom ublažavanju mjera koje su na snazi. BiH sa najvećom smrtnosti u Evropi na milion stanovnika za sada ima tek 13 posto stanovnika koji su potpuno vakcinisani. BiH se nalazi na dnu liste po broju vakcinisanih u Evropi.

Komšić u UN-u: Strateški cilj susjeda prisvajanje dijela teritorije BiH

Željko Komšić se obraća na Generalnoj skupštini UN-a, 22. septembar 2021.

Kolektivna prava u BiH stavljaju se iznad ljudskih prava, poručio je Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH u govoru na Generalnoj skupštini UN-a u New Yorku 22. septembra.

Komšić je rekao i kako „pojedine politike, kroz forsiranje diskriminacije i nejednakosti građana Bosne i Hercegovine žele izvršiti upad u ustavno-pravni sistem”.

Prema njegovim riječima „kroz diplomatske aktivnosti raznih aktera traži se dodatna diskriminacija na etničkoj osnovi...kako bi unutar tih etničkih zajednica stvorili atmosferu za proces samoopredjeljenja sa konačnim ciljem disolucije ili raspada BiH i pripajanje dijelova njenih teritorija susjednim zemljama.”

Dodao je da „njihove tendencije na diplomatskom planu u kojima negiraju temeljna ljudska prava pojedinaca, kako bi kroz neka imaginarna kolektivna prava ostvarili veoma jasne ciljeve, prevazilaze dobrosusjedske odnose, jer se i u tim aktivnostima i namjerama krije strateški cilj prisvajanja dijela teritorije Bosne i Hercegovine”.

Prvi čovjek Predsjedništva BiH je istakao i da „isti ti faktori negiraju presude Haškog tribunala, koji je utvrdio počinjeni genocid, zločine protiv čovječnosti i druge ratne zločine”, dodajući da se u tom smislu dodjeljuju priznanja i glorifikuju ratni zločinci.

„Da li takvi faktori, koji negiraju takve presude, skrivajući počinioce genocida i ratnih zločina, mogu uopšte biti dijelom međunarodnog pravnog poretka? To je pitanje koje direktno zadire u temelje međunarodnog prava i same organizacije UN-a”, kazao je Komšić.

Sve to, kako je rekao, „vodi ka destabilizaciji Zapadnog Balkana”.

„To je veoma opasno i neprihvatljivo. Smatram kako je ovo pravo mjesto da istaknem očekivanje da će novi visoki predstavnik voditi računa o potrebi zaštite pravnih akata, jer mu je to jedan od važnijih zadataka. Sa ovog mjesta pozivam institucije UN-a da istraju na vrijednostima zaštite ljudskih prava”, poručio je Komšić.

Komšić je rekao i kako je Bosnu i Hercegovinu od psoljednjeg popisa stanovništva napustilo deset posto stanovništva, te da njeni građani odlaze zbog bolje perspektiva života u okruženju.

Inače, član Predsjendištva BiH Milorad Dodik je 20. septembra na konferenciji za novinare kazao kako „ne postoji konsenzus Predsjedništva BiH o odlasku predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića na zasjedanje Generalne skupštine UN-a”, te ustvrdio kako je Komšić, „otišao na zasjedanje bez odluke kolektivnog šefa države (Predsjedništva)”.

RSE: BiH bi mogla ostati bez statusa Covid "bezbjedne zemlje" na EU listi

Sarajevo tokom Sarajevo Film Festivala, 13. august 2021.

Evropska unija (EU) će najvjerovatnije i Bosni i Hercegovini (BiH) ukinuti status Covid-19 "bezbjedne države", saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE) iz diplomatskih izvora.

Kako tvrde naši izvori, u srijedu 22. septembra će ambasadori država članica EU glasati za novi prijedlog liste sigurnih zemalja koje je izradila predsjedavajuća Slovenija, a na toj listi osim BiH, neće biti ni Moldavije.

BiH je posljednja država regije kojoj se ukida status "bezbjedne zemlje" zbog pogoršanja epidemiološke situacije. Ako se izglasa prijedlog Slovenije, to znači da građani BiH neće moći putovati u države EU bez važnog razloga.

COVID-19 "bezbjedne države" su one koje u posljednjih 14 dana bilježe maksimalno 75 pozitivnih slučajeva korona virusa na 100.000 stanovnika.

Ranije u toku mjeseca EU je ukinula status "bezbjedne zemlje" svim ostalim državama regiona.

EU na svake dvije nedjelje ažurira listu koje države se mogu smatrati bezbjednim u skladu s epidemiološkom situacijom u svakoj zemlji pojedinačno.

Restrikcije za putovanja za državljane takozvanih trećih zemalja je EU uvela na proljeće 2020. godine prilikom izbijanja pandemije Covid-19 u cilju smanjenja širenja zaraze.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG