Linkovi

Top priča BiH

Detalji sudske odluke: Dovoljno dokaza za osnovanu sumnju, ali ne i za pritvor Novalića, Solaka i Hodžića

Predmet Respiratori: Ročište o određivanju pritvora (Izvor: Sud BiH; Fotografija preuzeta od BIRN BiH)

Sud Bosne i Hercegovine, odlučujući po prijedlogu Državnog tužilaštva, utvrdio je da postoji dovoljno dokaza koji potvrđuju postojanje osnovane sumnje da su premijer Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) Fadil Novalić, direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak i vlasnik firme “F.H. Srebrena malina” Fikret Hodžić počinili više krivičnih djela prilikom uvoza respiratora za vrijeme pandemije koronavirusa, ali da nije osnovan prijedlog da im se odredi pritvor.

Prema rješenju sudije za prethodni postupak, u koji je Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) imala uvid, zaključeno je da prijedlog Tužilaštva, uzevši u obzir fazu krivičnog postupka, u dovoljnoj mjeri konkretizuje i opisuje radnje svih osumnjičenih ponaosob, što uključuje i način, vrijeme i mjesto, a iz kojih proizlaze sva zakonska obilježja krivičnih djela, odnosno postojanje bitnih elemenata krivičnih djela.

“Postojanje osnovane sumnje da su osumnjičeni počinili predmetna krivična djela”

Sud je našao da iz predočenih dokaza jasno proizlazi i povezanost osumnjičenih sa izvršenjem konkretnih krivičnih radnji koje im se stavljaju na teret u ovom predmetu, ali i sama organizacija grupe, kao i njihove uloge u njoj.

“Analizom dostavljenih dokaza, Sud je izveo zaključak o načinu djelovanja organizovane grupe i pojedinačnih uloga i zadataka osumnjičenih u izvršenju pojedinih krivičnih djela, te utvrdio da su isti u inkriminisanom periodu kontinuirano ostvarivali međusobnu komunikaciju u vezi izvršenja predmetnih krivičnih djela. Cijeneći naprijed navedeno, Sud je utvrdio da, u ovoj fazi postupka, postoji dovoljno dokaza koji potvrđuju postojanje osnovane sumnje da su osumnjičeni počinili predmetna krivična djela”, navodi se u rješenju Suda.

Tužilaštvo je, na ročištu na kojem se raspravljalo o određivanju pritvora, reklo da su osumnjičeni s drugim licima u Vladi Federacije, Agenciji za lijekove BiH i drugima, koristeći okolnosti pandemije, pripremili plan kako bi pribavili novac iz budžeta Federacije kojim su nabavljeni respiratori čije prikazane cijene ne odgovaraju njihovoj stvarnoj vrijednosti, što je osumnjičenim omogućilo da ostvare imovinsku korist od najmanje milion konvertibilnih maraka (KM).

Šteta za budžet, kako je Tužilaštvo na istom ročištu navelo, iznosi 10.530.000 KM, jer su isporučeni respiratori neupotrebljivi za srednje i teško oboljele, kao i da se Novalić, Solak i Hodžić sumnjiče za udruživanje radi činjenja krivičnog djela, zloupotrebu položaja, primanje nagrade za trgovinu uticajem, pranje novca i krivotvorenje isprava.

Neosnovan prijedlog za pritvor

Nakon što je utvrđeno da je ispunjen opći uslov za postojanje osnovane sumnje da su osumnjičeni počinili krivična djela koja im se stavljaju na teret, Sud je izveo zaključak da prijedlog Tužilaštva da im se odredi pritvor nije osnovan.

U rješenju se ističe kako je nesporno da se osumnjičenima na teret stavlja počinjenje krivičnih djela za koja se može izreći kazna zatvora deset godina ili teža kazna, te da su ona posebno teška zbog načina izvršenja ili posljedica, ali i da je zaključak Suda da nisu ispunjeni i ostali zakonom propisani uslovi za određivanje mjere pritvora po ovom pritvorskom osnovu, odnosno Tužilaštvo nije dokazalo postojanje “vanrednih okolnosti” na koje se u prijedlogu poziva, kao ni postojanje stvarne prijetnje narušavanja javnog reda.

Tužilaštvo se u prijedlogu poziva na egzistiranje vanrednog stanja u Republici Srpskoj (RS), koje je ukinuto odlukom Narodne skupštine RS-a i koja je stupila na snagu 23. maja 2020., kao i stanja nesreće u FBiH, za koje je Federalna vlada donijela odluku o prestanku i koja je stupila na snagu 31. maja.

“Dakle, prema ovakvom stanju stvari, sasvim se jasno dâ zaključiti da se trenutno na teritoriji BiH ne može govoriti o postojanju vanrednih okolnosti, a uzevši u obzir i činjenicu da su skoro sve mjere restrikcija i ograničenja određene odlukama kriznih štabova u BiH u cijelosti ili djelimično ukinute”, stoji u sudskom rješenju.

Navodi se i da tužilac nije učinio vjerovatnim niti postojanje stvarne prijetnje narušavanjem javnog reda ukoliko osumnjičenima ne bi bila određena mjera pritvora, odnosno postojanje medijskog interesa za praćenje istrage i aktivnosti nadležnih organa u cilju rasvjetljavanja okolnosti kupovine i uvoza respiratora, odnosno potencijalna milionska zloupotreba javnih prihoda građana BiH za svrhe saniranja posljedica koronavirusa, što dodatno pojačava interes javnosti.

Tužilaštvo je smatralo kako bi u slučaju puštanja osumnjičenih da se brane sa slobode takva odluka bila smatrana signalom nezainteresovanosti nadležnih pravosudnih organa da provedu do kraja istragu u ovom krivičnom predmetu.

Međutim, stav Suda, koji svoje uporište nalazi i u odlukama Ustavnog suda BiH, kao i Evropskog suda za ljudska prava, jeste da činjenica da postoji pojačan interes javnosti za procesuiranje nekog krivičnog djela, sama po sebi, nije relevantna činjenica na osnovu koje bi bilo moguće dokazivati standard “stvarne prijetnje javnom redu”.

Ustavni sud, kako stoji u ovom rješenju, u svojim odlukama jasno navodi da isticanje medijskog pritiska u ovakvim slučajevima dovodi samo do pojačavanja pritiska na rad sudskih organa i implicira da oni nisu nezavisni.

Bez konkretnih dokaza, kako stoji u dokumentu, kojima bi bilo učinjeno vjerovatnim postojanje opasnosti od narušavanja javnog reda, sama pretpostavka koju je Tužilaštvo navelo u svom prijedlogu nije dovoljna da bi Sud utvrdio postojanje navedene opasnosti, odnosno dokazi Tužilaštva ostali su na nivou pretpostavki ograničenog stepena vjerovatnoće, na kojima nije moguće zasnivati zakonitu sudsku odluku.

“Sud zaključuje da Tužilaštvo u prijedlogu za određivanje pritvora po ovom osnovu nije u dovoljnoj mjeri konkretizovao i objektivizirao postojanje vanrednih okolnosti i stvarne prijetnje narušavanja javnog reda, koja bi nastupila boravkom osumnjičenih na slobodi, zbog čega je prijedlog za pritvor po ovom osnovu Sud odbio kao neosnovan”, navedeno je u rješenju.

Sud nije cijenio navode o uništavanju dokaza

Sud je, istim rješenjem, utvrdio da na strani osumnjičenih postoje okolnosti koje ukazuju da bi oni mogli ometati krivični postupak, u ovom konkretnom slučaju kontaktom sa svjedocima, u slučaju da se nađu na slobodi, ali da navedene okolnosti nemaju karakter naročitih, koje bi opravdale određivanje mjere pritvora.

Umjesto mjere pritvora, Novaliću, Solaku i Hodžiću su određene mjere zabrane jer je Sud našao da se neometano vođenje istrage, odnosno sprečavanje uticaja na svjedoke, ali i sva druga lica u ovom krivičnom predmetu, može nesumnjivo obezbijediti i blažim mjerama, konkretno mjerom zabrane sastajanja sa određenim osobama.

Pri tome je cijenjena činjenica da se krivični postupak nalazi u početnoj fazi, da se u konkretnom slučaju radi o obimnoj i složenoj istrazi, koja obuhvata veći broj osoba osumnjičenih za ozbiljna i teška djela za koja se osnovano sumnja da su počinjena u sastavu grupe.

Sud nije cijenio navode Tužilaštva da su osumnjičeni u prethodnom periodu poduzeli radnje u cilju uništenja, sakrivanja, izmjene ili krivotvorenja dokaza ili tragova, jer ti navodi nisu potkrijepljeni relevantnim dokazima, a utvrđeno je da oni u periodu navodnog vršenja nedozvoljenog uticaja nisu imali svojstvo osumnjičenih jer iz dokaza jasno proizlazi da su o tome zvanično obaviješteni prilikom saslušanja u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA).

See all News Updates of the Day

Dva člana Predsjedništva BiH kažu da je odluka Skupštine Crne Gore prijateljski čin, BiH i Srbija da učine isto

Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić, Milorad Dodik i Šefik Džaferović (Foto: Predsjedništvo BiH)

Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i Šefik Džaferović pozdravili su odluku Skupštine Crne Gore kojom je izglasana Rezolucija o zabrani negiranja genocida u Srebrenici

"Smatram to civilizacijskim činom posebno zbog činjenice da se time zabranjuje negiranje genocida. Bosna i Hercegovina i Srbija bi morale učiniti isto", kazao je Komšić.

Za Džaferovića usvajanje Rezolucije "predstavlja civilizacijski iskorak i neizmjeran doprinos obnovi povjerenja, te jačanju mira i stabilnosti u regionu".

"Zato pozdravljam ovu odluku Skupštine Crne Gore i doživljavam je kao iskren i prijateljski čin", poručio je.

Skupština Crne Gore, uz podršku opozicione Demokratske partije socijalista, izglasala je 17. juna Rezoluciju o zabrani negiranja genocida u Srebrenici.

Izglasana je i smjena ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića zbog negiranja genocida u Srebrenici.

Za Rezoluciju kojom se zabranjuje negiranje genocida u Srebrenici glasalo je 55 poslanika, što je dvotrećinska većina u parlamentu.

Za Rezoluciju glasali su poslanici opozicije - Demokratska partija socijalista na čijem je čelu predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, Socijaldemokratska partija, Socijaldemokrate, Bošnjačka i albanske nacionalne stranke, kao i poslanici vladajućeg Građanskog pokreta URA i Demokratske Crne Gore.

Rezoluciju o Srebrenici predložila je Bošnjačka stranka, uz podršku grupe opozicionih poslanika.

Rezolucijom Skupština Crne Gore potvrđuje da je u Srebrenici počinjen genocid u julu 1995. godine, u kojem je stradalo više od 8.000 civila bošnjačke nacionalnosti. Zločine su počinile snage Vojske Republike Srpske i paravojnih snaga iz Srbije.

Skupština Crne Gore Rezolucijom osuđuje izjave, postupke i politike koje negiraju ili dovode u pitanje da se u Srebrenici desio genocid, a 11. juli se proglašava Danom sjećanja na žrtve Srebrenice.

U tom bosanskohercegovačkom gradu i okolnim opštinama ekshumirane su 94 masovne grobnice, a posmrtni ostaci više od 6.900 žrtava su identifikovani.

Još se traga za više od 1.000 nestalih.

Od 2003. godine u Memorijalnom centru Potočari obavljeno je 20 kolektivnih dženaza. U proteklih 18 godina ukopane su 6.652 identifikovane žrtve genocida.

Život u kolektivnim centrima: "Odem u Ministarstvo, samo se iznerviram"

Život u kolektivnim centrima: "Odem u Ministarstvo, samo se iznerviram"
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:57 0:00

"Zeleni Nobel" za hrabru ženu Kruščice Maidu Bilal

Maida Bilal, žena iz Kruščice.

Maida Bilal pretrpjela je premlaćivanje i uznemiravanje kada je provela više od 500 dana čuvajući mjesto na kojem je bila planirana minihidroelektrana na rijeci Kruščici s grupom žena iz njenog sela prije poništavanja građevinskih dozvola.

Ta bitka u srednjoj Bosni mogla se dobiti još u decembru 2018. godine, ali ona je i dalje na prvoj liniji borbe protiv drugih predloženih minihidroelektrana širom balkanskih zemalja i sada je počašćena "zelenim Nobelom".

Četrdesetogodišnjakinja je proglašena evropskom dobitnicom Goldmanove nagrade za okoliš 2021. godine, nagrade koja odaje priznanje pionirima iz oblasti zaštite okoliša iz šest regija širom svijeta.

"Branili smo rijeku 503 dana, fizički 24 sata dnevno", rekla je Bilal za Reuters. "Ako zatreba, čuvaćemo je još 5.300 dana."

U ljeto 2017. mještani su spriječili strojeve da pređu drveni most na putu do gradilišta, rekavši da bi projekt uništio okoliš.

Bilal je rekla da su podnijeli napad policije za koju kaže da ih je prisilno premjestila zbog kršenja javnog reda i mira.

Ali borili su se dalje, a nakon što su nakon godinu i po dana dozvole za gradnju oduzete, most je preimenovan i nosi ime po ovim ženama: "Most hrabrih žena Kruščice".

"Izgubila sam posao, izgubila sam prijatelje, kćer su maltretirali u školi", rekla je Bilal, inače školovana ekonomistica. "Lagala bih kad bih rekla da je lako, ali onda sam to učinila uprkos svemu. Imam kćerku i ne želim da se ona odrasla suočava s istim problemom kao i njena majka."

Žene Kruščice: Srcem protiv investitora i policije
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:29 0:00

Virtualna ceremonija dodjele nagrada pozdravila jedobitnike: "Ovi svakodnevni heroji pokazuju snagu osnovnog aktivizma u borbi za zaštitu naše planete."

Nakon rata devedesetih godina u BiH, zemlji poznatoj po planinskim rijekama i netaknutoj prirodi, došlo je do velikog razvoja minihidrocentrala, a broj izgrađenih, planiranih ili minihidrocentrala u izgradnji je 454 projekta.

Vlasti kažu kako je to dio njihovog plana za proizvodnju više energije iz zelenih resursa.

Federacija BiH, entitet u kojem se nalaze Kruščica i mjesto posljednjih protesta protiv izgradnje minihidrocentrala, u aprilu je predložila zabranu gradnje ovih postrojenja, ali parlament to još treba odobriti. To je postupak koji bi mogao potrajati godinama .

Postupak je odgođen je zbog sukobljenih interesa političkih stranaka i s njima povezanih investitora.

Svake godine manji broj učenika

Svake godine manji broj učenika
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:04 0:00

NATO: Snažna podrška suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH

Lideri NATO na grupnoj fotografiji u Briselu 14. juna 2021.

Lideri NATO saveza pozvali na pomirenje unutar BiH i apelovali na političke lidere da se uzdržavaju od retorike koja produbljuje podjele.

Bosni i Hercegovini je odato priznanje zbog doprinosa NATO operacijama, uz poruku da je Alijansa posvećena očuvanju snažnog političkog dijaloga u BiH i da nudi podršku u primjeni reformi.

NATO saveznici su pozvali političke lidere da konstruktivno rade na ostvarenju euroatlantskih aspiracija, primjenom potrebnih političkih, izbornih, ekonomskih i reformi u odbrani, uključujući i Program reformi, bez prejudiciranja konačne odluke o članstvu u NATO-u.

U komunikeu je također izražena snažna podrška suverenitetu i teritorijalnom integritetu "stabilne i bezbjedne Bosne i Hercegovine", u skladu sa Dejtonskim sporazumom i drugim relevantnim međunarodnim sporazumima.

Lideri NATO-a poručili su da cijene partnerstvo sa Srbijom i da bi jačanje odnosa Srbije i NATO-a bilo bi korisno za Alijansu, Srbiju i cijeli region.

"Podržavamo dijalog pod pokroviteljstvom Evropske unije i druge napore usmjerene ka normalizaciji odnosa Beograda i Prištine i pozivamo dvije strane da iskoriste priliku i učestvuju u dobroj namjeri u postizanju trajnog političkog rješenja", poručili su, između ostalog, čelnici NATO-a u završnom saopštenju poslije samita u Briselu.

Također je potvrđena posvećenost produženom angažmanu NATO-a na Kosovu kroz KFOR,"koji doprinosi bezbjednom okruženju i većoj stabilnosti Zapadnog Balkana", kao i kroz trenutne inicijative izgradnje kapaciteta bezbjednosnih organizacija Kosova.

"Sve promjene statusa KFOR-a biće zanovane na uslovima na terenu a ne vremenskim rokovima", navodi se u saopštenju.

U komunikeu se ističe da je Zapadni Balkan region od "strateškog značaja za NATO, o čemu svjedoči duga historija saradnje i operacija."

"NATO je snažno posvećen bezbjednosti i stabilnosti Zapadnog Balkana i podršci evroatlantskim aspiracijama zemalja regiona. Pojačaćemo napore u regionu i unaprijediti politički dijalog i praktičnu saradnju kako bismo podržali reforme, promovisali regionalni mir i stabilnost i suprostavljali se zloćudnom uticaju spoljnih aktera", navodi se u saopštenju sa samita.

Lideri zapadnog saveza dodali su da su demokratski principi, vladavina prava, unutrašnje reforme i dobrosusjedski odnosi vitalni za regionalnu saradnju i evroatlantske integracije, i izrazili nadu da će doći do daljeg napretka u tom smjeru.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG