Linkovi

Top priča BiH

Detalji sudske odluke: Dovoljno dokaza za osnovanu sumnju, ali ne i za pritvor Novalića, Solaka i Hodžića

Predmet Respiratori: Ročište o određivanju pritvora (Izvor: Sud BiH; Fotografija preuzeta od BIRN BiH)

Sud Bosne i Hercegovine, odlučujući po prijedlogu Državnog tužilaštva, utvrdio je da postoji dovoljno dokaza koji potvrđuju postojanje osnovane sumnje da su premijer Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) Fadil Novalić, direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak i vlasnik firme “F.H. Srebrena malina” Fikret Hodžić počinili više krivičnih djela prilikom uvoza respiratora za vrijeme pandemije koronavirusa, ali da nije osnovan prijedlog da im se odredi pritvor.

Prema rješenju sudije za prethodni postupak, u koji je Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) imala uvid, zaključeno je da prijedlog Tužilaštva, uzevši u obzir fazu krivičnog postupka, u dovoljnoj mjeri konkretizuje i opisuje radnje svih osumnjičenih ponaosob, što uključuje i način, vrijeme i mjesto, a iz kojih proizlaze sva zakonska obilježja krivičnih djela, odnosno postojanje bitnih elemenata krivičnih djela.

“Postojanje osnovane sumnje da su osumnjičeni počinili predmetna krivična djela”

Sud je našao da iz predočenih dokaza jasno proizlazi i povezanost osumnjičenih sa izvršenjem konkretnih krivičnih radnji koje im se stavljaju na teret u ovom predmetu, ali i sama organizacija grupe, kao i njihove uloge u njoj.

“Analizom dostavljenih dokaza, Sud je izveo zaključak o načinu djelovanja organizovane grupe i pojedinačnih uloga i zadataka osumnjičenih u izvršenju pojedinih krivičnih djela, te utvrdio da su isti u inkriminisanom periodu kontinuirano ostvarivali međusobnu komunikaciju u vezi izvršenja predmetnih krivičnih djela. Cijeneći naprijed navedeno, Sud je utvrdio da, u ovoj fazi postupka, postoji dovoljno dokaza koji potvrđuju postojanje osnovane sumnje da su osumnjičeni počinili predmetna krivična djela”, navodi se u rješenju Suda.

Tužilaštvo je, na ročištu na kojem se raspravljalo o određivanju pritvora, reklo da su osumnjičeni s drugim licima u Vladi Federacije, Agenciji za lijekove BiH i drugima, koristeći okolnosti pandemije, pripremili plan kako bi pribavili novac iz budžeta Federacije kojim su nabavljeni respiratori čije prikazane cijene ne odgovaraju njihovoj stvarnoj vrijednosti, što je osumnjičenim omogućilo da ostvare imovinsku korist od najmanje milion konvertibilnih maraka (KM).

Šteta za budžet, kako je Tužilaštvo na istom ročištu navelo, iznosi 10.530.000 KM, jer su isporučeni respiratori neupotrebljivi za srednje i teško oboljele, kao i da se Novalić, Solak i Hodžić sumnjiče za udruživanje radi činjenja krivičnog djela, zloupotrebu položaja, primanje nagrade za trgovinu uticajem, pranje novca i krivotvorenje isprava.

Neosnovan prijedlog za pritvor

Nakon što je utvrđeno da je ispunjen opći uslov za postojanje osnovane sumnje da su osumnjičeni počinili krivična djela koja im se stavljaju na teret, Sud je izveo zaključak da prijedlog Tužilaštva da im se odredi pritvor nije osnovan.

U rješenju se ističe kako je nesporno da se osumnjičenima na teret stavlja počinjenje krivičnih djela za koja se može izreći kazna zatvora deset godina ili teža kazna, te da su ona posebno teška zbog načina izvršenja ili posljedica, ali i da je zaključak Suda da nisu ispunjeni i ostali zakonom propisani uslovi za određivanje mjere pritvora po ovom pritvorskom osnovu, odnosno Tužilaštvo nije dokazalo postojanje “vanrednih okolnosti” na koje se u prijedlogu poziva, kao ni postojanje stvarne prijetnje narušavanja javnog reda.

Tužilaštvo se u prijedlogu poziva na egzistiranje vanrednog stanja u Republici Srpskoj (RS), koje je ukinuto odlukom Narodne skupštine RS-a i koja je stupila na snagu 23. maja 2020., kao i stanja nesreće u FBiH, za koje je Federalna vlada donijela odluku o prestanku i koja je stupila na snagu 31. maja.

“Dakle, prema ovakvom stanju stvari, sasvim se jasno dâ zaključiti da se trenutno na teritoriji BiH ne može govoriti o postojanju vanrednih okolnosti, a uzevši u obzir i činjenicu da su skoro sve mjere restrikcija i ograničenja određene odlukama kriznih štabova u BiH u cijelosti ili djelimično ukinute”, stoji u sudskom rješenju.

Navodi se i da tužilac nije učinio vjerovatnim niti postojanje stvarne prijetnje narušavanjem javnog reda ukoliko osumnjičenima ne bi bila određena mjera pritvora, odnosno postojanje medijskog interesa za praćenje istrage i aktivnosti nadležnih organa u cilju rasvjetljavanja okolnosti kupovine i uvoza respiratora, odnosno potencijalna milionska zloupotreba javnih prihoda građana BiH za svrhe saniranja posljedica koronavirusa, što dodatno pojačava interes javnosti.

Tužilaštvo je smatralo kako bi u slučaju puštanja osumnjičenih da se brane sa slobode takva odluka bila smatrana signalom nezainteresovanosti nadležnih pravosudnih organa da provedu do kraja istragu u ovom krivičnom predmetu.

Međutim, stav Suda, koji svoje uporište nalazi i u odlukama Ustavnog suda BiH, kao i Evropskog suda za ljudska prava, jeste da činjenica da postoji pojačan interes javnosti za procesuiranje nekog krivičnog djela, sama po sebi, nije relevantna činjenica na osnovu koje bi bilo moguće dokazivati standard “stvarne prijetnje javnom redu”.

Ustavni sud, kako stoji u ovom rješenju, u svojim odlukama jasno navodi da isticanje medijskog pritiska u ovakvim slučajevima dovodi samo do pojačavanja pritiska na rad sudskih organa i implicira da oni nisu nezavisni.

Bez konkretnih dokaza, kako stoji u dokumentu, kojima bi bilo učinjeno vjerovatnim postojanje opasnosti od narušavanja javnog reda, sama pretpostavka koju je Tužilaštvo navelo u svom prijedlogu nije dovoljna da bi Sud utvrdio postojanje navedene opasnosti, odnosno dokazi Tužilaštva ostali su na nivou pretpostavki ograničenog stepena vjerovatnoće, na kojima nije moguće zasnivati zakonitu sudsku odluku.

“Sud zaključuje da Tužilaštvo u prijedlogu za određivanje pritvora po ovom osnovu nije u dovoljnoj mjeri konkretizovao i objektivizirao postojanje vanrednih okolnosti i stvarne prijetnje narušavanja javnog reda, koja bi nastupila boravkom osumnjičenih na slobodi, zbog čega je prijedlog za pritvor po ovom osnovu Sud odbio kao neosnovan”, navedeno je u rješenju.

Sud nije cijenio navode o uništavanju dokaza

Sud je, istim rješenjem, utvrdio da na strani osumnjičenih postoje okolnosti koje ukazuju da bi oni mogli ometati krivični postupak, u ovom konkretnom slučaju kontaktom sa svjedocima, u slučaju da se nađu na slobodi, ali da navedene okolnosti nemaju karakter naročitih, koje bi opravdale određivanje mjere pritvora.

Umjesto mjere pritvora, Novaliću, Solaku i Hodžiću su određene mjere zabrane jer je Sud našao da se neometano vođenje istrage, odnosno sprečavanje uticaja na svjedoke, ali i sva druga lica u ovom krivičnom predmetu, može nesumnjivo obezbijediti i blažim mjerama, konkretno mjerom zabrane sastajanja sa određenim osobama.

Pri tome je cijenjena činjenica da se krivični postupak nalazi u početnoj fazi, da se u konkretnom slučaju radi o obimnoj i složenoj istrazi, koja obuhvata veći broj osoba osumnjičenih za ozbiljna i teška djela za koja se osnovano sumnja da su počinjena u sastavu grupe.

Sud nije cijenio navode Tužilaštva da su osumnjičeni u prethodnom periodu poduzeli radnje u cilju uništenja, sakrivanja, izmjene ili krivotvorenja dokaza ili tragova, jer ti navodi nisu potkrijepljeni relevantnim dokazima, a utvrđeno je da oni u periodu navodnog vršenja nedozvoljenog uticaja nisu imali svojstvo osumnjičenih jer iz dokaza jasno proizlazi da su o tome zvanično obaviješteni prilikom saslušanja u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA).

See all News Updates of the Day

Ukrajina pokrenula krivični postupak zbog 'ilegalnog uvoza' ikone

Ikona je navodno stara 300 godina i potiče sa područja Luganska, odmetnutog dijela Ukrajine

Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdilo je u petak, 15. januara, da je Ured glavnog tužitelja Ukrajine pokrenuo postupak u vezi “ilegalnog uvoza” ikone koju je predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik poklonio ruskom šefu diplomatije Sergeju Lavrovu.

“Ured glavnog tužitelja Ukrajine je pokrenuo postupak u krivičnom slučaju nelegalnog izvoza”, kazao je u pisanoj izjavi za RSE glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine, Oleg Nikolenko.

U izjavi se navodi kako je neosporna činjenica da ikona, koja je sredinom decembra 2020. godine poklonjena Lavrovu, potiče sa teritorije Ukrajine.

Milorad Dodik, u intervjuu agenciji Srna 14. januara, rekao je da iz Ukrajine nikada nije dobio odgovor da li traže ikonu, niti su dostavljeni bilo kakvi podaci u vezi sa njom.

"Ukoliko Ukrajina dokaže da je tražila ikonu prije datuma kada sam imao sastanak sa ministrom spoljnih poslova Rusije Sergejom Lavrovom, prihvatiću da im je predamo", rekao je Dodik.

U reakciji na ovu izjavu iz Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine kažu „Ukrajina odbacuje jezik uslovljavanja i ultimatume člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika. Neosporna je činjenica da ikona potiče sa teritorije Ukrajine”.

Naveli su i da očekuju da vlasti BiH pruže pomoć u okviru krivične istrage kako bi se ovaj artefakt “što je prije moguće” vratio u Ukrajinu.

“Očekujemo da će, umjesto da ikonu pretvore u taoca domaće političke borbe, vlasti Bosne i Hercegovine pružiti pomoć u okviru krivične istrage,” kazali su u izjavi.

Ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmytro Kuleba 6. januara je na svom Twitter profilu objavio da Ukrajina i dalje zahtijeva da joj se vrati ikona iz Luganjska.

"Ukrajinska ikona opekla je ruke, čak, i iskusnim ciničnim ruskim diplomatama koji su je se odrekli. Ali, gospodin Dodik i dalje laže, nadmašujući svoje starije prijatelje. Ukrajina i dalje zahtijeva povratak ikone", napisao Kuleba.

Iz Ministarstva su podsjetili da su i Ukrajina i BiH države potpisnice UNESCO-ve Konvencije iz 1970. godine o načinima zabrane i sprječavanja neovlaštenog uvoza, izvoza i prenosa vlasništva nad kulturnim dobrima.

“U skladu sa Članom 7. ove Konvencije, države potpisnice se obavezuju na zabranu uvoza kulturnih dobara ukradenih iz muzeja ili vjerskog ili sekularnog javnog spomenika ili slične institucije u drugu državu potpisnicu ove Konvencije, kao i da poduzmu odgovarajuće korake kako bi se otkrilo i vratilo bilo koje kulturno dobro na zahtjev zemlje porijekla”, kazali su iz Ministarstva.

Dodik je pozlaćenu ikonu uručio Lavrovu 14. decembra.

Nakon toga, ambasada Ukrajine u BiH uputila je notu Ministarstvu vanjskih poslova BiH u kojoj su ih zamolili za "detaljne informacije o porijeklu ovog predmeta ukrajinske kulturne baštine".

Rusija je 23. decembra vratila Ambasadi BiH u Moskvi ikonu koja je nastala prije 300 godina i pronađena u Luganjsku, na okupiranoj teritoriji Ukrajine, nakon što je izražena sumnja da se radi o ukrajinskom nacionalnom blagu.

Tužilaštvo BiH je 18. decembra formiralo predmet o ovom slučaju.

Hiljade radnika ostalo bez posla zbog pandemije

Hiljade radnika ostalo bez posla zbog pandemije
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:59 0:00

Život na temperaturi ispod nule

Život na temperaturi ispod nule
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:59 0:00

Nevladin sektor: Zapošljavanje bez konkursa uzelo maha tokom pandemije

Nevladin sektor: Zapošljavanje bez konkursa uzelo maha tokom pandemije
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:14 0:00

BiH naručila vakcine 4 proizvođača, prve se očekuju krajem januara ili početkom februara

Vakcina kompanije Moderna

Prve količine vakcina protiv korona virusa u Bosnu i Hercegovinu (BiH) će vjerovatno stići krajem januara ili početkom februara, rečeno je nakon sastanka u Doboju, koji je održan 11. januara na inicijativu Minstarstva civilnih poslova BiH.

“Više vakcina je u opticaju. Kroz Gavi i Covax mehanizam to su Pfizerova vakcina, Modernina, uskoro AstraZenecina. U Republici Srpskoj preko direktne nabavke bit će i vakcina Sputnjik V”, rekao je Branislav Zeljković, direktor Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske (RS).

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija rekao je na sjednici Predstavničkom doma Parlamentarne skupštine BiH (PSBIH), koja se održava 11. januara u Sarajevu da se prve vakcine protiv virusa korona u BiH očekuju do kraja januara.

"Najave su bile da će se početkom godine pojaviti vakcina, a da će stanovništvo u cijelom svijetu u prvoj polovini ove godine u najvećoj mjeri biti vakcinisano, prije svega prioritetne grupe", rekao je Tegeltija.

Još nije poznato koliko će vakcina stići u BiH u prvoj pošiljci.

“Kako bi procedura nabavki vakcina tekla lakše i brže trebalo bi promijeniti određene članove Zakona o javnim nabavkama. Nismo raspravljali o detaljima, nego je rečeno da je potrebno da se taj Zakon promijeni”, rekao je Davor Pehar, direktor Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.

Pehar je dodao da su sastanku Savjetodavnog tijela za Covax mehanizam u BiH prisustvovali i predstavnici UNICEF-a , koji su izvijestili da je u toku nabavka frižidera za ultra hladni lanac za skladištenje vakcina na minus 80 stepeni.

“Najizglednije je da će prva stići Pfizerova vakcina. Mi smo spremni za tu priču”, dodao je Pehar.

Iz BiH do sada su upućene dvije porudžbine za vakcine protiv korona virusa.

Ministarstvo civilnih poslova BiH je naručilo milion i 230 hiljada doza cjepiva kroz COVAX mehanizam, za 20 posto populacije putem Globalnog saveza za vakcine (GAVI). Iskazana je i potreba entiteta za 892.000 doza u okviru EU mehanizma nabavke.

Druga porudžbina odnosi se na nabavku vakcina Sputnjik V, koje je RS uputila ka Rusiji. Ova vakcina je u Rusiji registrovana u avgustu 2020.godine, ali još je nije potvrdila Svjetska zdravstvena organizacija, niti Evropska agencija za lijekove (EMA)

Zaključci današnjeg sastanka u Doboju detaljnije će biti predstavljeni u narednih nekoliko dana na ministarskoj konferenciji, koju će organizirati ministrica civilnih poslova BiH Ankica Gudeljević i na kojoj će učestvovati entitetski ministri zdravstva.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG