Linkovi

Top priča BiH

Detalji sudske odluke: Dovoljno dokaza za osnovanu sumnju, ali ne i za pritvor Novalića, Solaka i Hodžića

Predmet Respiratori: Ročište o određivanju pritvora (Izvor: Sud BiH; Fotografija preuzeta od BIRN BiH)

Sud Bosne i Hercegovine, odlučujući po prijedlogu Državnog tužilaštva, utvrdio je da postoji dovoljno dokaza koji potvrđuju postojanje osnovane sumnje da su premijer Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) Fadil Novalić, direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak i vlasnik firme “F.H. Srebrena malina” Fikret Hodžić počinili više krivičnih djela prilikom uvoza respiratora za vrijeme pandemije koronavirusa, ali da nije osnovan prijedlog da im se odredi pritvor.

Prema rješenju sudije za prethodni postupak, u koji je Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) imala uvid, zaključeno je da prijedlog Tužilaštva, uzevši u obzir fazu krivičnog postupka, u dovoljnoj mjeri konkretizuje i opisuje radnje svih osumnjičenih ponaosob, što uključuje i način, vrijeme i mjesto, a iz kojih proizlaze sva zakonska obilježja krivičnih djela, odnosno postojanje bitnih elemenata krivičnih djela.

“Postojanje osnovane sumnje da su osumnjičeni počinili predmetna krivična djela”

Sud je našao da iz predočenih dokaza jasno proizlazi i povezanost osumnjičenih sa izvršenjem konkretnih krivičnih radnji koje im se stavljaju na teret u ovom predmetu, ali i sama organizacija grupe, kao i njihove uloge u njoj.

“Analizom dostavljenih dokaza, Sud je izveo zaključak o načinu djelovanja organizovane grupe i pojedinačnih uloga i zadataka osumnjičenih u izvršenju pojedinih krivičnih djela, te utvrdio da su isti u inkriminisanom periodu kontinuirano ostvarivali međusobnu komunikaciju u vezi izvršenja predmetnih krivičnih djela. Cijeneći naprijed navedeno, Sud je utvrdio da, u ovoj fazi postupka, postoji dovoljno dokaza koji potvrđuju postojanje osnovane sumnje da su osumnjičeni počinili predmetna krivična djela”, navodi se u rješenju Suda.

Tužilaštvo je, na ročištu na kojem se raspravljalo o određivanju pritvora, reklo da su osumnjičeni s drugim licima u Vladi Federacije, Agenciji za lijekove BiH i drugima, koristeći okolnosti pandemije, pripremili plan kako bi pribavili novac iz budžeta Federacije kojim su nabavljeni respiratori čije prikazane cijene ne odgovaraju njihovoj stvarnoj vrijednosti, što je osumnjičenim omogućilo da ostvare imovinsku korist od najmanje milion konvertibilnih maraka (KM).

Šteta za budžet, kako je Tužilaštvo na istom ročištu navelo, iznosi 10.530.000 KM, jer su isporučeni respiratori neupotrebljivi za srednje i teško oboljele, kao i da se Novalić, Solak i Hodžić sumnjiče za udruživanje radi činjenja krivičnog djela, zloupotrebu položaja, primanje nagrade za trgovinu uticajem, pranje novca i krivotvorenje isprava.

Neosnovan prijedlog za pritvor

Nakon što je utvrđeno da je ispunjen opći uslov za postojanje osnovane sumnje da su osumnjičeni počinili krivična djela koja im se stavljaju na teret, Sud je izveo zaključak da prijedlog Tužilaštva da im se odredi pritvor nije osnovan.

U rješenju se ističe kako je nesporno da se osumnjičenima na teret stavlja počinjenje krivičnih djela za koja se može izreći kazna zatvora deset godina ili teža kazna, te da su ona posebno teška zbog načina izvršenja ili posljedica, ali i da je zaključak Suda da nisu ispunjeni i ostali zakonom propisani uslovi za određivanje mjere pritvora po ovom pritvorskom osnovu, odnosno Tužilaštvo nije dokazalo postojanje “vanrednih okolnosti” na koje se u prijedlogu poziva, kao ni postojanje stvarne prijetnje narušavanja javnog reda.

Tužilaštvo se u prijedlogu poziva na egzistiranje vanrednog stanja u Republici Srpskoj (RS), koje je ukinuto odlukom Narodne skupštine RS-a i koja je stupila na snagu 23. maja 2020., kao i stanja nesreće u FBiH, za koje je Federalna vlada donijela odluku o prestanku i koja je stupila na snagu 31. maja.

“Dakle, prema ovakvom stanju stvari, sasvim se jasno dâ zaključiti da se trenutno na teritoriji BiH ne može govoriti o postojanju vanrednih okolnosti, a uzevši u obzir i činjenicu da su skoro sve mjere restrikcija i ograničenja određene odlukama kriznih štabova u BiH u cijelosti ili djelimično ukinute”, stoji u sudskom rješenju.

Navodi se i da tužilac nije učinio vjerovatnim niti postojanje stvarne prijetnje narušavanjem javnog reda ukoliko osumnjičenima ne bi bila određena mjera pritvora, odnosno postojanje medijskog interesa za praćenje istrage i aktivnosti nadležnih organa u cilju rasvjetljavanja okolnosti kupovine i uvoza respiratora, odnosno potencijalna milionska zloupotreba javnih prihoda građana BiH za svrhe saniranja posljedica koronavirusa, što dodatno pojačava interes javnosti.

Tužilaštvo je smatralo kako bi u slučaju puštanja osumnjičenih da se brane sa slobode takva odluka bila smatrana signalom nezainteresovanosti nadležnih pravosudnih organa da provedu do kraja istragu u ovom krivičnom predmetu.

Međutim, stav Suda, koji svoje uporište nalazi i u odlukama Ustavnog suda BiH, kao i Evropskog suda za ljudska prava, jeste da činjenica da postoji pojačan interes javnosti za procesuiranje nekog krivičnog djela, sama po sebi, nije relevantna činjenica na osnovu koje bi bilo moguće dokazivati standard “stvarne prijetnje javnom redu”.

Ustavni sud, kako stoji u ovom rješenju, u svojim odlukama jasno navodi da isticanje medijskog pritiska u ovakvim slučajevima dovodi samo do pojačavanja pritiska na rad sudskih organa i implicira da oni nisu nezavisni.

Bez konkretnih dokaza, kako stoji u dokumentu, kojima bi bilo učinjeno vjerovatnim postojanje opasnosti od narušavanja javnog reda, sama pretpostavka koju je Tužilaštvo navelo u svom prijedlogu nije dovoljna da bi Sud utvrdio postojanje navedene opasnosti, odnosno dokazi Tužilaštva ostali su na nivou pretpostavki ograničenog stepena vjerovatnoće, na kojima nije moguće zasnivati zakonitu sudsku odluku.

“Sud zaključuje da Tužilaštvo u prijedlogu za određivanje pritvora po ovom osnovu nije u dovoljnoj mjeri konkretizovao i objektivizirao postojanje vanrednih okolnosti i stvarne prijetnje narušavanja javnog reda, koja bi nastupila boravkom osumnjičenih na slobodi, zbog čega je prijedlog za pritvor po ovom osnovu Sud odbio kao neosnovan”, navedeno je u rješenju.

Sud nije cijenio navode o uništavanju dokaza

Sud je, istim rješenjem, utvrdio da na strani osumnjičenih postoje okolnosti koje ukazuju da bi oni mogli ometati krivični postupak, u ovom konkretnom slučaju kontaktom sa svjedocima, u slučaju da se nađu na slobodi, ali da navedene okolnosti nemaju karakter naročitih, koje bi opravdale određivanje mjere pritvora.

Umjesto mjere pritvora, Novaliću, Solaku i Hodžiću su određene mjere zabrane jer je Sud našao da se neometano vođenje istrage, odnosno sprečavanje uticaja na svjedoke, ali i sva druga lica u ovom krivičnom predmetu, može nesumnjivo obezbijediti i blažim mjerama, konkretno mjerom zabrane sastajanja sa određenim osobama.

Pri tome je cijenjena činjenica da se krivični postupak nalazi u početnoj fazi, da se u konkretnom slučaju radi o obimnoj i složenoj istrazi, koja obuhvata veći broj osoba osumnjičenih za ozbiljna i teška djela za koja se osnovano sumnja da su počinjena u sastavu grupe.

Sud nije cijenio navode Tužilaštva da su osumnjičeni u prethodnom periodu poduzeli radnje u cilju uništenja, sakrivanja, izmjene ili krivotvorenja dokaza ili tragova, jer ti navodi nisu potkrijepljeni relevantnim dokazima, a utvrđeno je da oni u periodu navodnog vršenja nedozvoljenog uticaja nisu imali svojstvo osumnjičenih jer iz dokaza jasno proizlazi da su o tome zvanično obaviješteni prilikom saslušanja u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA).

See all News Updates of the Day

Pandemija u BiH: 10 žrtava i 165 novih slučajeva zaraze u zadnja 24 sata

ilustracija

Od početka pandemije, od posljedica virusa 350 umrlih u Bosni i Hercegovini.

U protekla 24 sata u Federaciji Bosne i Hercegovine (BiH) testirano je 627 uzoraka, od kojih je 125 pozitivnih na korona virus, a prijavljena su 4 smrtna slučaja.

U Federaciji BiH do sada je testirano ukupno 88 577 uzoraka od kojih je infekcija potvrđena u 7 216 slučajeva, od kojih je trenutno aktivno 3 447, a preminulo je ukupno 168 osoba.

Od korona virusa u ovom entitetu do sada se oporavilo 3 601 osoba.

U poslednja 24 časa u Republici Srpskoj testirano je 586 uzoraka od kojih je 40 pozitivno na virus korona, a prijavljeno je i šest smrtnih slučajeva.

Do sada je u Republici Srpskoj potvrđeno 5.060 slučajeva infekcije korona virusom, a preminule su ukupno 182 osobe.

U Republici Srpskoj do sada se oporavilo 2.711 osoba, aktivno je 2.167 slučajeva dok je ukupno izvršeno 51.870 testiranja.

Trenutno se u bolnicama nalazi 270 ljudi, pod zdravstvenim nadzorom je 4.201 osoba, a nadzor je završen kod 44.026 lica.

RS: Još nije odlučeno hoće li se nastava odvijati u školskim klupama ili online

RS: Još nije odlučeno hoće li se nastava odvijati u školskim klupama ili online
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:28 0:00

Bajram u BiH uz stroge zdravstvene mjere

Worshippers wearing masks to help stop the spread of the coronavirus, offer Eid al-Adha prayer while maintaining a social distance in front of the Gazi Husrev-beg mosque in Sarajevo, Bosnia, Friday, July 31,

Muslimani u Bosni i Hercegovini, noseći maske kao predostrožnost zbog novog korona virusa, obavili su jutarnje molitve (namaz) u džamijama i na ulicama ispred džamija u manjem broju nego inače. Centralna bajramska svečanost jutros je održana u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu.

Budući da je u BiH trenutno registrirano najviše zaraženih u Evropi u odnosu na broj stanovnika, vjernicima je savjetovano da održavaju fizičku distancu tokom molitve.

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein efendija Kavazović ranije je pozvao vjernike da namaz obave poštujući instrukcije nadležnih državnih organa uz nošenje maski, dezinfekciju ruku na ulazu u džamiju, obred je gdje god je to bilo moguće održan vani, a zabranjen je i dolazak zaraženima, onima koji su bili u kontaktu sa zaraženom osobom, te bilo kome ko ima simptome respiratorne infekcije.

Worshippers wearing masks to help stop the spread of the coronavirus offer Eid al-Adha prayer while maintaining a social distance at the Gazi Husrev-beg mosque in Sarajevo, Bosnia, Friday, July 31, 2020.
Worshippers wearing masks to help stop the spread of the coronavirus offer Eid al-Adha prayer while maintaining a social distance at the Gazi Husrev-beg mosque in Sarajevo, Bosnia, Friday, July 31, 2020.

U bajramskoj poruci (hutbi) reis Kavazović je kazao kako će u modernoj povijesti ovaj bajram ostati upamćen po tome što vjernici iz svih dijelova svijeta nisu mogli obići časna mjesta u Meki i Medini, hodočašću po kojem se ovaj Bajram naziva i hadžijskim. Osvrnuo se i na veliki broj zaraženih u BiH, regiji i svijetu kazavši kako će se bolest pobijediti snažnim pouzdanjem u Boga, jakom voljom, discipliniranošću, upornošću i borbom protiv nje.

Naglasio je da se to ne čini zbog straha od smrti, već jer je Bog ljudima dao darove života, a čovjek je preuzeo obvezu da ih štiti u svakoj prilici i na svakom mjestu. Govoreći o običaju žrtvovanja kurbana (najčešće ovna) kao uspomenu na žrtvu Ibrahima (Abrahama ili Avrama u kršćanstvu i judaizmu), poglavar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je kazao da Allahu nisu potrebni ni meso ni krv kurbana, te da, kako se kaže u Kur'anu, Bog gleda bogobojaznost te da svaki čovjek treba služiti onome čemu se zavjetovao: učitelj vjere vjeri, roditelj obitelji, političar politici, državnik državi, liječnik medicini, majstor svom zanatu, a umjetnik umjetnosti.

Worshippers wearing masks to help stop the spread of the coronavirus, offer Eid al-Adha prayer in front of the Gazi Husrev-beg mosque in Sarajevo, Bosnia, Friday, July 31, 2020.
Worshippers wearing masks to help stop the spread of the coronavirus, offer Eid al-Adha prayer in front of the Gazi Husrev-beg mosque in Sarajevo, Bosnia, Friday, July 31, 2020.

“Ljudi od vjere, službe i struke ne bi smjeli dozvoliti da budu instrumenti manipulacija u ovako teškim prilikama koje proživljavamo. Svađalački tonovi koje čujemo u javnom prostoru, dok se borimo za živote i zdravlje ljudi, unose nemir i zabrinutost među nas. Ostrašćenost koju vidimo u komunikaciji poznatih javnih ličnosti, obrazovanih ljudi, čudi i zabrinjava”, poručio je, između ostalog reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein efendija Kavazović.

Zbog strogih zdravstvenih mjera danas je izostalo i tradicionalno čestitanje bajrama, posebno običaj ljubljenja ruku, a nije upriličeno ni tradicionalno bajramsko čestitanje kod reisu-l-uleme, kao ni svečani bajramski prijem za zvanice. Tako bilo i prije dva mjeseca prilikom obilježavanja Ramazanskog bajrama.

Reis Kavazović: Ne dozvolimo da bolest naruši našu radost

Reis Kavazović: Ne dozvolimo da bolest naruši našu radost
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:33 0:00

Amerika izdvojila 2,2 miliona dolara za zdravstveni sistem BiH od izbijanja pandmije

A woman arrives at the hospital to test for coronavirus in Sarajevo, Bosnia and Herzegovina, 01 July 2020.

Vlada SAD je od početka pandemije COVID-19 sa više od 1,5 milijardi dolara podržala sisteme javnog zdravlja u 120 zemalja širom svijeta, a od tog iznosa je gotovo 10 miliona dolara izdvojeno za zemlje Zapadnog Balkana kako bi se uspješnije izborile sa novim korona virusom.

State Department saopštio je danas da je američka administracija ukupno izdvojila 20,5 milijardi dolara u okviru globalne borbe protiv pandemije, uključujući i razvoj vakcine i metoda liječenja, prevenciju bolesti i pomoć stranim državama.

To je, kako se navodi osnažilo globalnu lidersku poziciju SAD u odgovoru na COVID-19, a ujedno i iznjedrilo "realne rezultate, u vidu pomoći narodima širom svijeta, što pruža zaštitu i samim SAD".

Američka administracija je od izbijanja pandemije posredstvom State Departmenta i vladine Agencije za medjunarodni razvoj (USAID) uputila više od 1,5 milijardi dolara vanredne, humanitarne, ekonomske i razvojne pomoći vladama, međunarodnim organizacijama i nevladinim organizacijama kao podršku borbi protiv pandemije.

Ta sredstva će, kako se navodi, spasiti živote tako što će unaprijediti zdravstveno obrazovanje, zaštititi zdravstvene ustanove i poboljšati laboratorijske kapacitete i kapacitete za nadzor širenja i brzo reagovanje na bolest u više od 120 zemalja svijeta.

Za zdravstveni sistem Bosne i Hercegovine SAD su od izbijanja pandemije izdvojile 2,2 miliona dolara za unaprjeđenje sistema laboratorija, praćenje bolesti, zdravstvenu komunikaciju i druge zdravstvene svrhe. U proteklih 20 godina SAD su u BiH pomogle sa više od 1,1 milijardu dolara, od čega je 200.000 bilo namijenjeno zrdavstvu.

U spisku država kojima je upućena pomoć, piše da je Srbija od američkih vlasti dobila više od dva miliona dolara pomoći za zdravstvo i to za masovnije testiranje stanovništva na virus, uvođenje novih tehničkih metoda za tretman i prevenciju bolesti, unaprjeđenje razmjene informacija o rizicima i unaprjeđenje higijenske prakse u domaćinstvima.

SAD su, kako piše u saopštenju, u proteklih 20 godina u Srbiju uložile više od milijardu dolara pomoći, uključujući i 5,4 miliona u zdravstvo.

Kosovu je upućeno skoro 1,6 miliona dolara za uspostavljanje laboratorijskog sistema, takođe za unaprjeđenje sistema laboratorija, praćenje bolesti, zdravstvenu komunikaciju i druge zdravstvene svrhe. To je dio dugoročne američke pomoći Kosovu od 772 miliona dolara u proteklih 20 godina, uključujući više od 10 miliona za zdravstvo.

Crnoj Gori je za borbu protiv pandemije Washington dao 300.000 dolara, uključujući i za mobilizaciju dodatnih dobrovoljaca za Crveni krst, jačanje pravovremenih i preciznih informacija o COVID-19 i koordinaciju partnera koji učestvuju u borbi protiv virusa. Prije te pomoći, SAD su Crnoj Gori pomogle sa više od 332 miliona dolara, uključujući i milion dolara za zdravstveni sistem.

Sjeverna Makedonija je od SAD za borbu protiv korona virusa dobila 1,5 miliona za laboratorijske sisteme, nadzor i kontrolu kretanja zaraze, tehničke stručnjake, zdravstvenu komunikaciju i slično. U posljednjih 20 godina ukupna američka pomoć Skoplju premašila je 738 miliona dolara, od kojih je 11,5 miliona uloženo i zdravstvo.

SAD su zdravstvenom sistemu Albanije u borbi protiv COVID-19 pomogle sa više od dva miliona dolara, i to takođe za laboratorije, nadzor širenja zaraze, zdravstvenu komunikaciju i tehničku ekspertizu. Ukupna pomoć SAD Albaniji premašila je za 20 godina 693 miliona dolara, od kojih je 5,8 miliona bilo namijenjeno za zdravstvo.

Iz spiska proizlazi da su SAD za region Evrope i Evroazije, u koji su pored zemalja Zapadnog Balkana uključene i Italija, Grčka, Turska, Ukrajina, Rusija, Jermenija, Azerbejdžan, Gruzija, Belorusija, Bugarska, Moldavija i Rumunija, tokom pandemije za borbu protiv bolesti izdvojile oko 100 miliona dolara pomoći.

Dodaje se i da SAD sa 5 miliona dolara u okviru Fonda za ekonomsku pomoć u regionu Evrope i Evroazije podržavaju aktere civilnog društva, koji treba da štite demokratske institucije i obezbjede da se tokom pandemije čuje i glas građana. Finansijsku pomoć dobijaju i organizacije civilnog društva kako bi obezbjedile građanski nadzor nad naporima koje vlade država ulažu u borbu protiv COVID-19.

State Department u saopštenju ističe da navedeni iznosi ne uključuju pomoć koju pružaju pojedine vladine agencije ili ministarstva, uključujći i Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), ili ministarstvo odbrane.

Pored te direktne pomoći američke vlade, donacije čija vrijednost premašuje 4,9 milijardi dolara za globalnu borbu protiv COVID-19 obezbjedili su i američki privrednici, neprofitne, humanitarne i vjerske organizacije i pojedinci, što je, kako se navodi u saopštenju, više nego u bilo kojoj drugoj državi u svijetu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG