Linkovi

Najnovije

update

Chauvin osuđen za ubistvo Floyda

Derek Chauvin
Derek Chauvin

Bivši policajac iz Minneapolisa Derek Chauvin proglašen je krivim po svim tačkama optužnice za ubistvo Afroamerikanca Georgea Floyda u maju prošle godine.

Tu odluku je donijelo 12 članova porote nakon razmatranja iskaza 45 svjedoka, uključujući prolaznike, policajce i eksperte, uz višesatne video dokaze.

Porotnici su morali da donesu jednoglasnu odluku o svakoj od tri tačke optužnice protiv Chauvina - ubistvo drugog stepena, ubistvo trećeg stepena i ubistvo iz nehata drugog stepena.

Chauvinu, koji se branio sa slobode, poslije izricanja presude ukinuta je kaucija i odveden je u zatvor.

Prema smjernicama Minnesote za određivanje kazne, Chauvin je suočen sa 12 i po godina zatvora, zato što nije prethodno osuđivan. Međutim, tužioci bi mogli da zatraže dužu kaznu do 40 godina, ako sudija Peter Cahill utvrdi da je bilo "otežavajućih okolnosti".

Predsjednik SAD Joe Biden prethodno je rekao da se moli za "pravednu presudu" na suđenju Chauvinu.

"Upoznao sam Georgeovu porodicu", uključujući Floydovu kćerku i braću, rekao je Biden novinarima. "Mogu samo da zamislim pod kakvim su pritiskom i stresom i čekao sam dok porota ne počne sa vijećanjem i zvao sam ih."

Dodao je da ne bi javno govorio o telefonskom razgovoru, da član porodice to nije prvi objavio.

Prije presude, tokom jučerašnjeg dana, tužilački tim i odbrana iznijeli su završne riječi.

Steve Schleicher, predstavnik tužilačkog tima, završnim riječima je zatražio od porotnika da vjeruju svojim očima, dok je pustio video snimke privođenja Floyda tokom koga je preminuo.

"Ovo nije proces protiv policije koja treba hrabro da štiti i bude saosjećajna u u službi. George Floyd nikome nije bio prijetnja. Za suočavanje sa njim tog dana nije bila potrebna hrabrost - koja nije ni iskazana. Sve što je bilo potrebno bilo je malo saosjećanja - koje je takođe izostalo", poručio je tužilac.

On je porotnike podsjetio okolnosti pod kojima je Floyd preminuo.​

"George Foyd preminuo je 25. maja 2020. licem postavljenog nasuprot pločnika. Ležao je na ulici devet minuta i dvadeset devet sekundi. George Floyd se borio. Očajno je želio da udahne, da napravi dovoljno prostora u grudima - da bi disao. Ali bio je zarobljen. Sa jedne strane bio je pločnik, a da druge ljudi koji su ga držali", rekao je tužilac.

Branilac Chauvina Eric Nelson je rekao u završnom obraćanju da optužba nije slučaj dokazala van razumne sumnje i od porotnika je zatražio oslobađajuću presudu. Tvrdnja odbrane bila je da je Floyd dijelom preminuo zbog upotrebe droge.

Advokat branjenika iznio je tvrdnje da zahvat kojim se Chauvin koristio prilikom hapšenja Floyda nije zabranjen, pozivajući se na svjedočenje jednog od policajaca Johnnyja Mercila.

"Mercil je rekao da se zahvat koljenom može koristiti u određenim okolnostima. Može se koristiti u dužem vremenskom periodu, u zavisnosti od uzvratnog otpora. Kada osumnjičenom stavite lisice, ne mora nužno značiti da je vrijeme da se pomjerite nogu, jer ljudi sa lisicama na rukama i dalje mogu biti opasni po sebe i druge", rekao je Nelson.

Floydova smrt izazvala je proteste širom SAD i svijeta protiv policijske brutalnosti i rasne nejednakosti.

See all News Updates of the Day

SAD planiraju nove sankcije protiv Irana, meta program za dronove i rakete

Pripadnica izraelske vojske pored iranske balističke rakete (Foto: REUTERS/Amir Cohen)
Pripadnica izraelske vojske pored iranske balističke rakete (Foto: REUTERS/Amir Cohen)

Amerika planira da narednih dana uvede nove sankcije Iranu čija će meta biti program te zemlje za proizvodnju raketa i dronova i očekuje da američki saveznici urade isto, rekao je u utorak savjetnik za nacionalnu bezbjednost Jake Sullivan.

Američka sekretarica za finansije Janet Yellen u utorak je također upozorila da Amerika namjerava da narednih dana uvede Iranu nove sankcije zbog napada na Izrael i dodala da bi cilj tih mjera mogao da bude da se smanji kapacitet Teherana da izvozi naftu.

"Kada je riječ o sankcijama, očekujem da ćemo preduzeti dodatne kaznene mjere protiv Irana narednih dana. Međutim, nemamo običaj da unaprijed objavljujemo o kojim sankcijama je riječ. Ali u razgovorima koje sam imala, i dalje su na stolu sve opcije da se poremeti terorističko finansiranje Irana", rekla je Yellen na konferenciji za novinare, na marginama proljetnih sastanaka Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Washingtonu.

Yellen je istakla da su Sekretarijat za finansije i State Department prethodno preduzeli akciju da suzbiju iransko "destabilizujuće" ponašanje, umanjivanjem kapaciteta te zemlje da izvozi naftu.

"Očigledno je da Iran i dalje izvozi određene količine nafte. Možda ima još nešto što možemo da uradimo", rekla je Tellen.

Sekretarijat za finansije radi na tome da uz pomoć Kine, partnera iz G7 i drugih vodećih globalnih snabdijevača podrije kapacitete Irana da nastavi da izvozi naftu i nabavi mikroelektroniku za dronove kojima je napao Izrael i koje prodaje Rusiji, rekao je novinarima visoki zvaničnik Sekretarijata.

U uvodnom izlaganju, Yellen je upozorila da napad Irana na Izrael i njegovo finansiranje ekstremističkih grupa u Gazi, Libanu, Jemenu i Iranu prijeti da ugrozi stabilnost na Bliskom istoku i da bi moglo da se prelije na ekonomsku situaciju.

Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku Josep Borrell rekao je u Briselu nakon vanredne video konferenciije ministara spoljnih poslova EU da su neke članice tražile da se prošire sankciije protiv Irana i da će blok početi da radi na prijedlogu.

Borrell je rekao da bi predlog proširio sankcije kojima se pokušava suzbiti snabdijevanje Rusije iranskim dronovima kako bi obuhvatile i odredbu o raketama i moguće pokrile i isporuke iranskim saveznicima na Bliskom istoku.

Izrael je u utorak pozvao na uvođenje novih sankcija Iranu kao dio odgovora na to što su iranska vojska i neki saveznici Teherana pokrenuli vazdušni napad bez presedana na jevrejsku državu.

Izraelski ministar spoljnih poslova Israel Katz rekao je na društvenim mrežama da je kontaktirao predstavnike više od 30 zemalja kako bi se založio za sankcije protiv iranskog raketnog programa i za proglašenje Iranske revolucionarne garde (IRGC) terorističkom organizacijom.

Sjedinjene Države su među nekoliko zemalja koje su već označile IRGC kao terorističku grupu. Od oktobra, SAD su uvele nekoliko paketa sankcija protiv iranskog programa razvoja balističkih raketa, nakon što su sankcije UN istekle.

Čini se da je Izrael također spreman da zahtijeva vojnu osvetu, uprkos tome što svjetski lideri mole da se situacija smiri. Treći sastanak izraelskog ratnog kabineta, na kojem je trebalo da bude razmatran odgovor na iranski napad, odložen je za srijedu, saopštili su izraelski zvaničnici.

Izraelski vojni zvaničnici rekli su u ponedjeljak da Teheran mora da plati cijenu za subotnji baraž od oko 350 projektila i dronova, od kojih su mnogi lansirani sa iranskog tla.

Iranski napad "naići će na odgovor", rekao je načelnik izraelske vojske general-pukovnik Herzi Halevi.

"Iran će se suočiti sa posljedicama svojih akcija", rekao je on, govoreći iz vazdušne baze Nevatim na jugu Izraela.

U tekstu su korištene neke informacije agencija AP i Reuters.

Svaki treći Amerikanac misli da je Trump prekršio zakon u slučaju isplata porno glumici

Donald Trump
Donald Trump

Prvo suđenje bivšem predsjedniku Donaldu Trumpu po krivičnoj optužnici je slučaj gdje najmanji broj Amerikanaca smatra da je on počinio krivično djelo, pokazala je nova anketa agencije AP i Centra za istraživanje javnih pitanja NORC.

Samo oko trećina odraslih Amerikanaca kaže da je Trump uradio nešto nelegalno u slučaju isplata porno glumici Stormy Daniels u zamjenu za njenu diskreciju o navodnoj aferi.

Skoro polovina Amerikanaca, međutim, smatra da je uradio nešto nelegalno u ostala tri krivična slučaja koji se vode protiv njega.

Polovina Amerikanaca bi, ipak, smatrala da je Trump nepobodoban da služi kao predsjednik ako bude osuđen za falsifikovanje poslovnih dokumenata da bi prikrio isplate novca ženi koja tvrdi da je imao seksualnu aferu sa njom, pokazala je anketa AP/NORC.

Samo troje od 10 Amerikanaca smatra da tužioci koji su podigli optužnice protiv Trumpa pravedno tretiraju bivšeg predsjednika. A samo dvoje od deset Amerikanaca je izuzetno ili veoma ubijeđeno da sudije i porotnici u slučaju protiv njega mogu da budu pravedni i nepristrasni.

Trideset i pet posto Amerikanaca smatra da je Trump uradio nešto nelegalno u slučaju isplata Stormy Danijels. Malo manji broj, oko 3 od 10, smatra da je uradio nešto neetički, ali da nije prekršio zakon. 14% smatra da nije uradio ništa pogrešno. Ti brojevi se nisu značajno promijenili od kada je optužnica podignuta.

Senat se sprema za suđenje članu Bidenovog kabineta

Republikanski članovi Predstavničkog doma donose u Senat optužnicu protiv sekretara za unutrašnju bezbjednost Alejandra Mayorkasa (Foto: AP Photo/Jose Luis Magana)
Republikanski članovi Predstavničkog doma donose u Senat optužnicu protiv sekretara za unutrašnju bezbjednost Alejandra Mayorkasa (Foto: AP Photo/Jose Luis Magana)

Predstavnički dom američkog Kongresa, u kojem većinu imaju republikanci, u utorak je proslijedio Senatu dvije tačke optužnice o opozivu vodećeg zvaničnika Bidenove administracije zaduženog za bezbjednost na granici, Alejandra Mayorkasa.

Očekuje se da Senat, u kojem većinu imaju demokrate, brzo odbaci napore republikanaca da smijene Mayorkasa.

Republikanski članovi Predstavničkog doma, koji se nadaju da će pred Senatom iznijeti svoj slučaj protiv sekretara za unutrašnju bezbjednost, su u gornjem domu Kongresa naglas pročitali optužbe protiv Mayorkasa da nije primjenjivao američke imigracione zakone i da je lagao Kongresu.

Senatori su u tišini ispratili čitanje optužnice. Republikanci su pokrenuli slučaj protiv Mayorkasa nakon što je na granici prošle godine zabilježen rekordan broj ilegalnih imigranata. Biračima u Americi je imigracija takođe jedno od glavnih pitanja uoči predsjedničkih izbora u novembru.

Poslije proslijeđivanja optužnice, u Senatu bi trebalo da bude održano suđenje na kojem će se odlučivati o Mayorkasovoj smjeni. Suđenje, na kojem su porotnici 100 senatora, moglo bi da potraje najmanje nedjelju. Da bi Mayorkas bio smijenjen, to bi trebalo da podrži dvije trećine senatora, što je malo vjerovatno.

Međutim, očekuje se da lider demokrata Chuck Schumer pokuša da okonča suđenje prije nego što i započne.

On i druge demokrate tvrde da su optužbe republikanaca politički motivisane i da nije dokazano da je Mayorkas odgovoran za nelegalne poteze.

"Svaki put kada postoji neslaganje u Predstavničkom domu u pogledu određene politike, oni to šalju ovdje i primoravaju Senat da održi suđenje o opozivu? To je apsurdno i zloupotreba procesa. To je više haosa", rekao je Schumer.

Očekuje se da republikanci u Senatu pokušaju da spriječe demokrate da odbace slučaj, ili da barem to uspore.

"Senat nikada ranije nije pristao na zahtjev da se ne raspravlja o tačkama optužnice o opozivu", rekao je lider republikanaca Mitch McConnell.

Mayorkas odbacuje optužbe, a podržava ga i predsjednik Biden kao i neki republikanci koji ne smatraju da je kriv za ilegalne aktivnosti.

Neki članovi Kongresa smatraju i da je proces opoziva loš u trenutku kada se Kongres suočava sa globalnim problemima, uključujući i prijetnju da rat Izraela i Gaze preraste u regionalni konflikt, te rusko napredovanje u Ukrajini.

Mayorkas je tek drugi član kabineta koji je suočen sa smjenom putem opoziva. Poslednji put se to dogodilo 1876. godine.

Vrhovni sud razmatra optužbe protiv Trumpa i pobunjenika koji su upali u Capitol

Zgrada Vrhovnog suda SAD
Zgrada Vrhovnog suda SAD

Vrhovni sud u utorak je razmatrao pitanje da li su federalni tužioci otišli predaleko kada su podigli optužnice za opstrukciju rada Kongresa protiv stotina učesnika nereda na Capitolu, 6. januara 2021.

To je slučaj koji bi mogao da ima implikacije kada je riječ o krivičnom gonjenju bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, koji je optužen za isto krivično djelo, zbog pokušaja da preokrene rezultat izbora 2020, u optužnici koju je podigao specijalni tužilac Sekretarijata za pravosuđe Jack Smith.

Sudije su saslušale argumente u vezi sa optužbama za opstrukciju zvanične procedure u slučaju Josepha Fischera, bivšeg policajca, koji je učestvovao u neredima 6. januara. On je jedan od 330 osoba protiv kojih je podignuta ta optužba, koja proističe iz zakona usvojenog poslije finansijskog skandala "Enron" prije više od dvije decenije.

Sud razmatra da li se taj zakon može primijeniti protiv onih koji su ometali rad Kongresa, kada je trebalo da potvrdi pobjedu Joea Bidena na predsjedničkim izborima 2020. nad Trumpom.

Advokati Fischera tvrde da se optužba ne odnosi na njegove aktivnosti. Optužba o opstrukciji, koja nosi do 20 godina iza rešetaka, jedna je od najčešće korištenih optužbi za krivično djelo koje je federalno tužilaštvo masovno pokrenulo posle pobune 6. januara.

Konzervativne sudije Vrhovnog suda u utorak su nagovijestile da su skeptične u odnosu na optužnicu za opstrukciju protiv Fischera. Sud je saslušao argumente iz Fischerove žalbe na presudu nižeg suda kojom je odbačen njegov pokušaj da se odbaci federalna optužnica za opstrukciju zvanične procedure.

Pristalice Donalda Trumpa na mitingu u Washingtonu, 6. januara 2021.
Pristalice Donalda Trumpa na mitingu u Washingtonu, 6. januara 2021.

Trump, bivši predsjednik i najvjerovatniji kandidat za republikansku nominaciju 2024. suočava se sa dvije optužnice u slučaju koji je pokrenuo specijalni tužilac Jack Smith u Washingtonu, a koje bi mogle da budu odbačene ako najviši sud u zemlji donese presudu u njegovu korist, u slučaju koji se odnosi na predsjednički imunitet. Naime, sljedeće nedjelje sudije će saslušati argumente o tome da li Trump ima apsolutni imunitet od krivičnog gonjenja u ovom slučaju - prijedlog koji su do sada odbacila dva niža suda.

Prvom bivšem američkom predsedniku protiv koga je podignuta optužnica, Trumpu se sudi u New Yorku po optužbama za tajnu isplatu novca, a takođe je optužen za mešanje u izbore u Georgiji i za nesavjesno rukovanje povjerljivim dokumentima na Floridi.

Otprilike 170 optuženih od 6. januara osuđeno je za ometanje ili zavjeru kako bi ometali sednice Kongresa 6. januara, među njima vođe dvije ekstremne desničarske grupe, Ponosni momci i Čuvari zakletve. Izricanje kazni određenom broju optuženih je odloženo dok sudije ne donesu odluku o ovom pitanju.

Neki pobunjenici su se čak izborili za ranije puštanje iz zatvora dok se žalba rješava, jer su se plašili da bi mogli da budu duže u zatvoru nego što bi trebalo, ako Vrhovni sud presudi protiv Sekretarijata za pravosuđe.

Vrhovni sud se fokusira na to da li provizija protiv opstrukcije, u zakonu donetom 2002. godine poslije finansijskog skandala korporacije "Enron", može da se primijeni protiv optuženih za događaje 6. januara.

Fischerovi advokati tvrde da je namjena te provizije bila da se zatvori rupa u krivičnom zakonu i obeshrabri uništenje dokumenata poslije pokretanja istrage. Do pobune u Capitolu, kako su rekli Vrhovnom sudu, svaki krivični slučaj koji se pozivao na tu proviziju, sadržao je navode o uništenju dokumenata, ili o manipulisanju njima.

Međutim, Sekretarijat za pravosuđe navodi da druga strana zakon tumači suviše usko, i da se njime pokrivaju sve forme opstrukcije zvanične procedure, uključujući i Fischerovo "učešće u nasilju i neredima čiji je cilj bio da se prekine zajedničko zasjedanje Kongresa na kome su potvrđeni rezultati predsjedničkih izbora".

U odvojenom slučaju koji se odnosi na predsjednički imunitet, tužilac Smith je rekao da su optužbe za opstrukciju protiv Trumpa validne bez obzira na ishod Fischerovog slučaja.

Ministri odbrane SAD i Kine razgovarali prvi put od 2022.

Američki sekretar za odbranu Lloyd Austin (Foto: AP/Jose Luis Magana)
Američki sekretar za odbranu Lloyd Austin (Foto: AP/Jose Luis Magana)

Američki sekretar za odbranu Lloyd Austin razgovarao je u utorak sa svojim kineskim kolegom, prvi put za gotovo 17 mjeseci.

Iz Pentagona je saopšteno da su Austin i kineski admiral Dong Jun razgovarali o "odbrambenim odnosima" i globalnim bezbjednosnim pitanjima, od ruskog rata u Ukrajini do nedavnih provokacija Sjeverne Koreje. U saopštenju se navodi da je Austin naglasio značaj "poštovanja slobode pomorske navigacije garantovane međunarodnim pravom, naročito u Južnom kineskom moru".

Peking želi da kontroliše pristup Južnom kineskom moru i da uspostavi kontrolu nad Tajvanom, silom ako to bude neophodno. Predsjednik Joe Biden je rekao da će američke snage braniti demokratsko ostrvo od napada.

U međuvremenu rastu i napetosti između Kine i američkog saveznika Filipina u Južnom kineskom moru. Kineska obalska straža je ovog mjeseca koristila vodene topove da bi zaprijetila filipinskim ribarskim čamcima. Peking takođe koristi taktike sudara, podvodne barijere i vojne lasere da spriječi filipinske patrolne misije.

Arhiv - Brod kineske obalske straže blokira filipinski brod u Južnom kineskom moru (Foto: Photo by Handout / Philippine Coast Guard / AFP)
Arhiv - Brod kineske obalske straže blokira filipinski brod u Južnom kineskom moru (Foto: Photo by Handout / Philippine Coast Guard / AFP)

Jedan visoki zvaničnik Pentagona je u obraćanju novinarima uoči razgovora Austina i Donga rekao da je to "važan korak" ka tome da se linije komunikacije između dvije vojne sile drže otvorenim.

“Ta komunikacija nam daje priliku da spriječimo da konkurencija preraste u konflikt, tako što iskreno govorimo o tome šta nas brine. To obuhvata ponašanje Kine u Južnom kineskom moru, kao i značaj mira i stabilnosti širom Tajvanskog moreuza", rekao je zvaničnik, koji se obratio pod uslovom da ostane anoniman.

Ovo je prvi put da je Austin razgovarao sa Dongom, koji je na položaju ministra odbrane Kine od decembra. Takođe je prvi put da je šef Pentagona razgovarao sa kineskim kolegom od novembra 2022. godine, kada se sastao sa tadašnjim ministrom odbrane Wei Fengheom u Kambodži.

Dongov prethodnik, general Li Shangfu bio je pod američkim sankcijama za koje je Kina smatrala da su prepreka njegovoj direktnoj komunikaciji sa Austinom. Američki sekretar za odbranu rukovao se sa Lijem u Singapuru prošle godine i to je bila njihova jedina komunikacija.

Visoki američki odbrambeni zvaničnik rekao je da bi razgovori zvaničnika dvije zemlje trebalo da osiguraju da Kina jasno razumije američke stavove o svim regionalnim i globalnim bezbjednosnim pitanjima.

Austin i Dong su razgovarali nakon što je Pentagon saopštio da ima nagovještaja da prodaja kineske oružane tehnologije Rusiji pomaže povećanje vojne proizvodnje Moskve dok nastavlja rat u Ukrajini.

Portparol Pentagona Pat Ryder je u ponedjeljak, u odgovoru na pitanje Glasa Amerike, rekao da je Kina prodala "značajne količine" mašinskih sprava, mikroelektronike i tehnologije za dronove i krstareće rakete Rusiji.

“Ta podrška omogućava ruski rat u Ukrajini i predstavlja značajnu prijetnju po međunarodnu bezbjednost", rekao je Ryder.

Kineski i ruski entiteti zajedno proizvode dronove u Rusiji, a kineske kompanije obezbjeđuju optičke komponente za upotrebu u ruskim tenkovima i oklopnim vozilima, rekli su zvaničnici za agenciju AP.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG