Linkovi

Top priča

Chauvin osuđen za ubistvo Floyda

Derek Chauvin

Bivši policajac iz Minneapolisa Derek Chauvin proglašen je krivim po svim tačkama optužnice za ubistvo Afroamerikanca Georgea Floyda u maju prošle godine.

Tu odluku je donijelo 12 članova porote nakon razmatranja iskaza 45 svjedoka, uključujući prolaznike, policajce i eksperte, uz višesatne video dokaze.

Porotnici su morali da donesu jednoglasnu odluku o svakoj od tri tačke optužnice protiv Chauvina - ubistvo drugog stepena, ubistvo trećeg stepena i ubistvo iz nehata drugog stepena.

Chauvinu, koji se branio sa slobode, poslije izricanja presude ukinuta je kaucija i odveden je u zatvor.

Prema smjernicama Minnesote za određivanje kazne, Chauvin je suočen sa 12 i po godina zatvora, zato što nije prethodno osuđivan. Međutim, tužioci bi mogli da zatraže dužu kaznu do 40 godina, ako sudija Peter Cahill utvrdi da je bilo "otežavajućih okolnosti".

Predsjednik SAD Joe Biden prethodno je rekao da se moli za "pravednu presudu" na suđenju Chauvinu.

"Upoznao sam Georgeovu porodicu", uključujući Floydovu kćerku i braću, rekao je Biden novinarima. "Mogu samo da zamislim pod kakvim su pritiskom i stresom i čekao sam dok porota ne počne sa vijećanjem i zvao sam ih."

Dodao je da ne bi javno govorio o telefonskom razgovoru, da član porodice to nije prvi objavio.

Prije presude, tokom jučerašnjeg dana, tužilački tim i odbrana iznijeli su završne riječi.

Steve Schleicher, predstavnik tužilačkog tima, završnim riječima je zatražio od porotnika da vjeruju svojim očima, dok je pustio video snimke privođenja Floyda tokom koga je preminuo.

"Ovo nije proces protiv policije koja treba hrabro da štiti i bude saosjećajna u u službi. George Floyd nikome nije bio prijetnja. Za suočavanje sa njim tog dana nije bila potrebna hrabrost - koja nije ni iskazana. Sve što je bilo potrebno bilo je malo saosjećanja - koje je takođe izostalo", poručio je tužilac.

On je porotnike podsjetio okolnosti pod kojima je Floyd preminuo.​

"George Foyd preminuo je 25. maja 2020. licem postavljenog nasuprot pločnika. Ležao je na ulici devet minuta i dvadeset devet sekundi. George Floyd se borio. Očajno je želio da udahne, da napravi dovoljno prostora u grudima - da bi disao. Ali bio je zarobljen. Sa jedne strane bio je pločnik, a da druge ljudi koji su ga držali", rekao je tužilac.

Branilac Chauvina Eric Nelson je rekao u završnom obraćanju da optužba nije slučaj dokazala van razumne sumnje i od porotnika je zatražio oslobađajuću presudu. Tvrdnja odbrane bila je da je Floyd dijelom preminuo zbog upotrebe droge.

Advokat branjenika iznio je tvrdnje da zahvat kojim se Chauvin koristio prilikom hapšenja Floyda nije zabranjen, pozivajući se na svjedočenje jednog od policajaca Johnnyja Mercila.

"Mercil je rekao da se zahvat koljenom može koristiti u određenim okolnostima. Može se koristiti u dužem vremenskom periodu, u zavisnosti od uzvratnog otpora. Kada osumnjičenom stavite lisice, ne mora nužno značiti da je vrijeme da se pomjerite nogu, jer ljudi sa lisicama na rukama i dalje mogu biti opasni po sebe i druge", rekao je Nelson.

Floydova smrt izazvala je proteste širom SAD i svijeta protiv policijske brutalnosti i rasne nejednakosti.

See all News Updates of the Day

Biden optužio Rusiju da se već miješa u izbore 2022.

Predsjednik Joe Biden govori predstavnicima obavještajne zajednice tokom posjete Kancelariji direktora nacionalne obavještajne službe u McLeanu, Washington, 27. jula 2021.

Rusija se već miješa u američke izbore na sredini predsjedničkog mandata, koji se održavaju naredne godine, rekao je u utorak predsjednik Joe Biden u govoru u Kancelariji direktora nacionalne obaveštajne službe (ODNI).

Pozivajući se na tajni brifing koji je za njega pripremila obavještajna zajednica, Biden je rekao: "Pogledajte šta Rusija već radi oko izbora i dezinformacija 2022."

Takve akcije Moskve predstavljaju "čisto kršenje našeg suvereniteta", rekao je predsjednik, ne obrazlažući detaljno, u opasci pred oko 120 predstavnika američke obavještajne zajednice koji su se okupili u severnoj Virginiji u sjedištu ODNI.

Bidenovo javno pozivanje na nešto što je sadržano u tajnom predsjedničkom dnevnom izvještaju sigurno će izazvati neka podrozrenja.

"On je predsjednik. Može da deklasifikuje sve što poželi kad god poželi", rekla je Emily Harding​, zamjenica direktora i viša saradnica u međunarodnom programu bezbjednosti u Centru za strateške i međunarodne studije.

"I nisam sigurna da će to što Rusija gleda na dezinformacije za izbore 2022. biti šok za bilo koga. Mislim da je to zaista dobar podsjetnik da Rusija nastavlja to da radi i da ih još ništa nije odvratilo", rekla je.

Predsjednik je takođe imao zloslutna predviđanja o eskalaciji cyber napada na Sjedinjene Države za koje je njegova administracija krivila državne hakere u Kini i one koji nekažnjeno posluju u Rusiji.

Biden je rekao da vjeruje da je sve veća vjerovatnoća da bi Sjedinjene Države mogle "da završe u pravom oružanom ratu sa velikim silama", kao posljedici cyber napada.

Takve cyber sposobnosti američkih protivnika "eksponencijalno rastu", rekao je predsjednik.

Ruski predsjednik Vladimir Putin bio je Bidenu, čini se, puno puta na pameti dok je govorio pred ljudima iz obavještane zajednice.

Putin ima "nuklearno oružje, naftne bušotine i ništa drugo", rekao je Biden, dodajući da ruski lider zna da je ekonomski u stvarnim problemima, "što ga čini još opasnijim".

Biden je takođe pohvalio američku obavještajnu zajednicu zbog superiornosti nad kolegama u Moskvi.

Putin "zna da ste bolji od njegovog tima. I to mu pakleno smeta", rekao je Biden.

"Vidim da se točkovi u Moskvi okreću kako bi odgovorili na to", rekla je Harding za Glas Amerike.

Bajden je i Rusiju i Kinu nazvao "možda smrtnim konkurentima dalje na putu".

U svojoj izjavi, američki predsjednik je rekao da je kineski predsjednik Xi Jinping "smrtno ozbiljan u pogledu toga da postanu najmoćnija vojne sile na svetu, kao i najveća i najistaknutija ekonomija na svijetu" do sredine 2040-ih.

Biden je iznio nekoliko tajnih referenci po pitanju hipersoničnog oružja protivnika. Ali jednom se zaustavio usred rečenice nakon što je rekao "ne znam, vjerovatno imamo neke ljude koji nisu potpuno čisti" u sobi. U stvari, bila je prisutna grupa izvještača iz Bijele kuće, a televizijska kamera je snimala govor za medije.

Predsjednik je takođe apelovao na svoj obavještajni tim, koji se sastoji od elemenata iz 17 različitih agencija, "da mi to odmah kaže direktno. Ne tražim da mi uvijate... a kada niste sigurni, recite da niste sigurni".

Biden je rekao "ne mogu da donosim odluke koje treba da donosim, ukoliko ne dobijam najbolje neokrnjene, nepristrasne sudove koje mi možete dati. Ne želim čuti lijepe stvari. Tražim da čujem ono što mislite da je istina".

Te riječi su "velika stvar. To je stvar koju je vjerovatno najviše trebalo da kaže" ovoj određenoj publici, rekla je Harding.

Biden je naglasio da obavještajne agencije ne bi trebalo da budu pod uticajem toga koja politička stranka ima vlast u Kongresu ili u Bijeloj kući. Rekao je da je "toliko vitalno da ste i da budete potpuno oslobođeni bilo kakvog političkog pritiska ili partijskog uticaja".

Biden je obećao da dok je predsjednik neće pokušati da "utiče ili promijeni vaše procjene o tome šta mislite da je situacija sa kojom se suočavamo. Nikada neću politizovati posao koji obavljate. Imate moju riječ u vezi sa tim. To je previše važno za našu zemlju".

Pojavljivanje 46. američkog predsjednika trebalo je djelimično da demonstrira drugačiji odnos sa obavještajnom zajednicom od onog koji je imao njegov prethodnik Donald Trump.

"Mislim da svi možete da uočite svojstven kontrast", rekla je novinarima prethodnog dana sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki.

Trumpov stav prema obavještajnoj zajednici javno se pogoršao nakon što je pristao na Putinovo poricanje zaključka američke vlade da se Kremlj miješao u predsjedničke izbore 2016. godine. Trump, republikanac, na tim izborima je tesno pobijedio izazivača, kandidatkinju Demokratske stranke Hillary Clinton.

Federalne agencije traže od službenika da nose maske, razmatra se i obavezna vakcinacija

Doktor Dr. Brian Monahan, pomoćni ljekar Capitola, sa predsjedavajućom Predstavničkog doma Nancy Pelosi, 18. decembrar 2020.

Američki Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost (DHS) saopštio je u srijedu da će svi zaposleni, bez obzira na to da li su vakcinisani, morati da nose maske u zatvorenom prostoru i da drže fizičku distancu. 

Sekretarijat, u kojem radi više od 240.000 zaposlenih, pozvao se na nalog kancelarije Bijele kuće za menadžment i budžet "da se osigura bezbjednost naše radne snage". Druge federalne agencije takođe slijede primjer DHS.

Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) u utorak su izmijenili smjernice za nošenje maski i preporučili da i vakcinisani građani ponovo pokrivaju lice u zatvorenom prostoru u dijelovima Sjedinjenih Država gdje postoji visoka stopa prenošenja Covida-19.

Moguća obavezna vakcinacija za federalne službenike - bez obzira na brzinu prenošenja u njihovom području - jedna je od opcija koju razmatra Bidenova administracija, izjavila je osoba upoznata s planovima koja je govorila pod uslovom anonimnosti, govoreći o stvarima koje trek treba da budu objavljene. Očekuje se da će Bijela kuća objaviti konačnu odluku nakon završetka analize politike ove nedjelje.

Prema analizi federalne Kancelarije za upravljanje i budžet, 2020. godine bilo je više od 4,2 miliona federalnih radnika širom zemlje, uključujući i one u vojsci.

Predsjednik Joe Biden sugerisao je u utorak da se proširenje te obaveze na cjelokupnu federalnu radnu snagu "razmatra", ali nije ponudio više detalja. Odjeljenje za boračka pitanja postalo je u ponedjeljak prva federalna agencija koja zahtijeva vakcinaciju od svojih zdravstvenih radnika.

Širi zahtjev koji se razmatra bio bi najznačajniji pomak Bidenove administracije ove nedjelje jer se Bijela kuća bori sa porastom broja slučajeva koronavirusa i hospitalizacije širom zemlje usljed širenja delta varijante i probojnih infekcija među vakcinisanim Amerikancima.

U utorak je američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) promijenio svoje smjernice za nošenje maski i saopštio i rekli da bi svi Amerikanci koji žive u područjima sa značajnom ili visokom stopom prenosa koronavirusa trebalo da nose maske u zatvorenom prostoru, bez obzira na to da li su vakcinisani.

I baš tako, maske su se vratile i u Bijelu kuću.

Do utorka popodne, kada su najnoviji podaci CDC-a ustanovili da se Washington DC suočava sa značajnim stopama prenošenja virusa, od osoblja Bijele kuće zatraženo je da od srijede počnu da nose maske u zatvorenom. Predstavnici štampe su zamoljeni da slijede njihov primjer, a osoblje i izvještači koji su ostali u Bijeloj kući stavili su maske.

Pomoćnik potpredsjednice Kamale Harris podijelio je maske novinarima koji su izvještavali o njenim aktivnostima ranije tog dana, tražeći da ih obuku prije nego što uđu u prostoriju gdje je ona imla sastanak sa liderima indijanskim liderima o biračkom pravu.

Maske su takođe ponovo obavezne i u Predstavničkom domu.

Pozivajući se na nova uputstva CDC -a, pomoćni ljekar Capitola, Brian P. Monahan​, izdao je u kasno u utorak dopis kojim se ponovo uspostavlja zahtjev za nošenjem maske koji važi za sve pojedince, vakcinisane ili ne, prilikom ulaska u prostorije Predstavičkog doma ili druge unutrašnje prostore u kompleksu kada su prisutni drugi. Kazne koje su utvrđene u skladu sa prethodnim kućnim redom mogu se izreći prijestupnicima, mada će biti dozvoljeni izuzeci kada se zakonodavcima da da govore tokom procedura.

U Senatu, koji ima mnogo manje članova, maske se preporučuju, ali nisu potrebne za salu za sjednice i druge zatvorene prostore.

"Svi pojedinci bi trebalo da nose dobro namještenu medicinsku filtracionu masku", napisao je Monahan u sličnom pismu koje je dobio Associated Press.

Biden je odbacio zabrinutost da bi nove smjernice CDC-a za nošenje maske mogle da stvore zabunu kod Amerikanaca, rekavši da su oni koji ostaju nevakcinisani oni koji "siju ogromnu konfuziju".

"Što više učimo, što više saznajemo o ovom virusu i delta varijanti, to moramo biti zabrinuti. I samo jedno znamo sigurno - da se ostalih 100 miliona ljudi vakcinisalo bili bi u sasvim drugom svijetu", rekao je Biden novinarima nakon što je u utorak razgovarao sa zaposlenima u obavještajnoj zajednici u Kancelariji direktora nacionalne obavještajne službe.

Ali novi udarac po pitanju nošenja maski i vakcinaciji - samo dan ranije, sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki izbjegla je pitanja o tome zašto administracija tek treba da zahtijeva vakcine za savezne radnike - odražava neizvjesnost oko koronavirusa.

Različite državne i lokalne vlade, privatne kompanije, rukovodioci bolnica i univerziteti širom zemlje vratili su se posljednjem obaveznom nošenju maske i uveli obaveznu vakcinaciju tokom posljednjih mjeseci, ali samo 60 odsto odraslih Amerikanaca je potpuno vakcinisano, a najnoviji talas koronavirusa posebno teško pogađa one zajednice sa niskim stopama vakcinacije. Na državnom nivou ukupno je u prosjeku više od 57.000 novih slučajeva dnevno i 24.000 hospitalizacija zbog Covida-19.

Ali Bidenova administracija je do sada izbjegavala da uvede obaveznu vakcinaciju za svoje zaposlene - djelimično i zato što su zvaničnici oprezni u daljoj politizaciji već ionako teškog pitanja jer postoji se suviše oštro suprotstavljaju obaveznoj vakcinaciji.

Psaki je u utorak priznala da su zvaničnici administracije svjesni rizika da bi Bidenova podrška obaveznoj vakcinaciji za vakcine mogla ojačati protivljenje vakcinama među njegovim protivnicima.

"Predsjednik svakako priznaje da on nije uvijek pravi glas za svaku zajednicu o prednostima vakcinacije, zbog čega smo uložili onoliko koliko imamo u lokalne glasove i osnaživanje lokalnih glasova od povjerenja", rekla je ona.

Biden najavio kraj američkog vojnog angažmana u Iraku

Predsjedik SAD i premijer Iraka na sastanku u Bijeloj kući

Američka vojska u Iraku će u narednih nekoliko mjeseci okončati svoju borbenu misiju, najavio je predsjednik SAD Joe Biden nakon sastanka sa iračkim premijerom Mustafom al-Kadhimijem u Bijeloj kući.

Biden je rekao da će novi zadatak američke vojske u Iraku biti da obučava i pomaže u borbi protiv Islamske države, ali da neće učestvovati u borbama. Nije precizirao koliko će vojnika od sadašnjih 2.500 ostati u Iraku.

U zajedničkom saopštenju dvojice lidera navodi se da će "fokus američke vojske biti na obučavanju, savjetovanju, pomaganju i dijeljenju obavještajnih podataka, ali da do 31. decembra 2021. više neće biti u borbenoj misiji u Iraku.

"Ovo je promjena misije. Nije kraj našeg partnerstva niti prisustva, niti naših bliskih odnosa sa iračkim liderima", rekla je portparolka Bijele kuće Jen Psaki.

Naglasak je, kažu zvaničnici, na tome da vojska osigura da se ne desi ono što se desilo prije sedam godina, kada je teroristička organizacija Islamska država prošla kroz Mosul i regrutovala borce u Iraku i Siriji. Iračka vlada je skoro pala, a svakog mjeseca bilo je nekoliko bombaških napada.

"Kao što od početka govorimo - niko neće reći da je misija ispunjena. Cilj je da održimo poraz Islamske države. Znamo da moramo da vršimo pritisak na takvu organizaciju da se ne obnovi, ali američka vojska sada mora da djeluje iz pozadine", rekao je neimenovani američki zvaničnik u razgovoru sa novinarima.

SAD su vojno angažovane u Iraku od 2015.

"Promjena vojnog angažmana simbolično pokazuje ono čemu stremi Bidenova administracija u borbi protiv terorizma: da podrži partnere kroz obuke i druge vidove pomoći u antiterorističkim operacijama. Njegov pristup je zasnovan na tome da je Amerika partner, dobar patner. Ali, i dalje se moraju fokusirati na to da problem ne eskalira", kaže za Glas Amerike Katherine Zimmerman​ iz Insituta American Enterprise​.

U međuvremenu su nastavljeni napadi na položaje američke vojske u Iraku za šta SAD krive militante koje podržava Iran.

Pristustvo američke vojske u Iraku je pitanje koje dijeli društvo. Neki smataju da je neophodno, dok drugi - uključujući i aktere povezane sa Iranom - pozivaju vojsku da se povuče.

"Nema sumnje da Bidenova administracija kapitalizuje narativ o 'kraju beskonačnih ratova'. Ali, ovi konflikti nisu došli niotkuda, i prijetnje Americi neće nestati zbog unilateralnog povlačenja", kaže Behnam Ben Taleblu​ iz Fondacije za odbranu demokratije.

Upozorava i da će Iran vjerovatno slaviti objavu o povlačenju američke vojske i da će plasirati priču kako Amerika može da se otjera iz regiona.

Afganistan i Kina u fokusu Blinkenove posjete Indiji

Antony Blinken

S fokusom na Afganistan i Kinu, očekuje se da će predstojeća posjeta američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena Indiji potvrditi rastuće strateško partnerstvo između Washingtona i New Delhija.

Indijsko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da će razgovori biti fokusirani na regionalna i globalna pitanja, uključujući Indo-pacifičku regiju, Afganistan i pandemiju COVID-19.

Blinken bi u srijedu trebao razgovarati s indijskim kolegom Subrahmanyam Jaishankarom, te se sastati s indijskim premijerom Narendra Modijem.

Indijski analitičari kažu da će ključni fokus obe strane biti razvoj sigurnosne situacije u Afganistanu, gdje talibani ubrzano stiču kontrolu nad teritorijom, dok se američke trupe povlače.

Američki zvaničnici rekli su da će Blinken tražiti podršku Indije u stabilizaciji Afganistana.

"Očekujemo da sve zemlje u regiji imaju zajednički interes za stabilan i siguran Afganistan u budućnosti, pa ćemo sigurno tokom razgovara s našim indijskim partnerima razmotriti kako možemo zajedno raditi na ostvarenju tog cilja", rekao je novinarima u petak u Washingtonu, Dean Thompson, najviši američki diplomata za centralnu i južnu Aziju.

Posljednjih sedmica Indija je naglasila potrebu da se sačuvaju prednosti postignute u posljednje dvije decenije u Afganistanu. Analitičari kažu da situacija u Afganistanu zabrinjava New Delhi, koji strahuje da bi ponovno oživljavanje talibana moglo rezultirati pojavom terorističkih utočišta, koje bi islamističke militantne grupe mogle iskoristiti za gađanje Kašmira pod indijskom kontrolom.

"Indija će željeti da procijeni kakvu ulogu Sjedinjene Države žele igrati u nastavku, nakon povlačenja, te vidjeti kako dvije zemlje zapravo mogu usklađeno raditi kako bi pomogle Afganistanu u ovo teško vrijeme", kaže za Glas Amerike, Harsh Pant, direktor studija i šef Programa strateških studija pri fondaciji Observer Research sa sjedištem u New Delhiju. "Indija će tražiti jasne odgovore o tome na koji način Amerike planira nastavak djelovanja."

Indijsko Ministarstvo vanjskih poslova nazvalo je Blinkenovu posjetu prilikom za jačanje globalno strateškog partnerstva Indije i Sjedinjenih Država. Putovanje državnog sekretara dolazi četiri mjeseca nakon što je američki ministar odbrane Lloyd Austin posjetio New Delhi, što su mnogi vidjeli kao prvu potvrdu da će se zamah u indijsko-američkim odnosima nastaviti pod Bidenovom administracijom usred obostrane zabrinutosti zbog rastućeg uticaja Kine.

Očekuje se da će razgovori u New Delhiju postaviti temelje za dolazeći sastanak krajem godine između zemalja koje čine Quad grupu - SAD, Indija, Australija i Japan. Neformalno strateško grupisanje oživljeno je 2017. godine zbog strahova od rastućeg kineskog uticaja i samopouzdanja u indo-pacifičkoj regiji.

Iako se virtualni sastanak čelnika zemalja Quada, čiji je, početkom ove godine, domaćin bio američki predsjednik Joe Biden, fokusirao na pandemiju koronavirusa, očekuje se da će sastanak uživo ove godine biti usmjeren na pružanje alternativa kineskoj inicijativi "Pojas i put" za infrastrukturne projekte u zemljama u razvoju.

"U New Delhiju je na početku bilo zabrinutosti hoće li Bidenova administracija nastaviti s oštrom politikom prema Kini, ali očito je da odnos postaje vrlo, vrlo težak i uloga Indije i dalje je važna u tom smislu", kaže Pant.

Iako su američki zvaničnici rekli da će Blinken pokrenuti pitanja ljudskih prava i demokratije, New Delhi je nagovijestio da se priprema za odbranu.

Kritičari su vladu premijera Narendra Modija optužili za kršenje ljudskih prava poput gušenja različitih mišljenja i donošenja zakona o državljanstvu za koji kažu da diskriminira muslimane. Vlada poriče da je zakon diskriminirajući i odbacuje navode o kršenju ljudskih prava.

UN: Broj ubijenih civila u Afganistanu porastao za 47 posto

U Afganistanu od početka ove godine zabilježeno 1.659 smrtnih slučajeva civila.

Rekordan broj civila u Afganistanu je ubijen ili povrijeđen u prvoj polovini ove godine u eskalaciji nasilja, navode iz Ujedinjenih nacija.

U novom izvještaju navode da je u Afganistanu od početka ove godine zabilježeno 1.659 smrtnih slučajeva civila. To je porast od 47% u odnosu na isti period prošle godine.

U izvještaju objavljenom 26. jula, UN-ova misija za pomoć Afganistanu (UNAMA) navodi da su dokumentovali 5.183 smrtnih slučajeva i povreda civila u periodu od januara do juna.

Iz UN-a upozoravaju da bi se broj smrtnih slučajeva mogao povećati.

Vladine snage bore se protiv talibanskih pobunjenika, koji sada kontrolišu velike dijelove te zemlje.

Broj žrtava u maju i junu bio je najviši za taj period otkako su UN počeli bilježiti broj nastradalih 2009. godine.

Prema izvještaju UN-a, antivladine snage odgovorne su za 64% civilnih žrtava. Provladine snage za 25%, a 11% ih je stradalo u unakrskoj vatri.

Od svih stradalih, 32% je djece.

Mirovni pregovori dvije strane odvijaju se sporo. Deborah Lyons, specijalna izaslanica UN-a za Afganistan, pozvala je obje strane da "paze na zastrašujuću putanju sukoba".

"Izvještaj je jasno upozorenje da će neviđeni broj afganistanskih civila ove godine poginuti i biti osakaćen ako se ne zaustavi sve veće nasilje", rekla je u saopćenju UN-a.

Pakistanska vojska saopćila je da je 46 afganistanskih vojnika prešlo granicu i da im je odobreno utočište nakon što su izgubili položaje pred talibanskim militantima.

Stotine afganistanskih vojnika i civilnih zvaničnika pobjeglo je u susjedni Tadžikistan, Iran i Pakistan posljednjih sedmica usred ofanziva talibana u pograničnim područjima.

Afganistanski vojni zapovjednik zatražio je utočište na graničnom prijelazu u Chitralu na sjeveru, navodi se u izjavi pakistanske vojske.

"Ovi afganistanski vojnici stigli su kasno sinoć u sektor Arundu, Chitral. Nakon kontakta s afganistanskim vlastima i neophodnih vojnih postupaka, 46 vojnika, uključujući pet oficira, dobilo je utočište [i] siguran prolaz u Pakistan", navodi se u izjavi.

Vojnicima je osigurana je hrana, sklonište i medicinska njega. Pakistan je rekao da će vojnici koji su potražili utočište biti vraćeni u Afganistan nakon propisanog postupka, kao i još jedna grupa od 35 vojnika koja je prešla u tu zemlju ranije u julu.

Predsjednik SAD Joe Biden ponovio je da će SAD ostati angažovane u Afganistanu kroz humanitarnu pomoć. SAD su se također obavezale ulagati 4,4 milijarde dolara godišnje za finansiranje afganistanskih sigurnosnih snaga do 2024. godine.

Biden je rekao da će se američke snage povući iz Afganistana do kraja augusta, a i strane trupe pod komandom NATO-a povući će se iz te zemlje u koordinaciji s SAD-om.

Talibani su vladali Afganistanom od 1996. do 2001. kada su zbačeni intervencijom međunarodnih snaga na čelu sa Amerikom.

Rat u Afganistanu započeo u vrijeme kada je George W. Bush bio predsjednik nakon napada na SAD 11. septembra 2001. godine.

Washington je tada talibanskom lideru Muli Omaru dao ultimatum da preda lidera al-Kaide Osamu bin Ladena i demontira kampove za obuku militanata ili će se suočiti sa vojnom intervencijom. Omar je to odbio, a koalicija predvođena SAD-om započela je invaziju u oktobru.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG