Dok se bude obraćao Generalnoj skupštini i sastajao sa drugim svjetskim liderima u New Yorku, glavno pitanje će biti sukob na Bliskom istoku i njegovi potezi u tom pogledu.
Biden će se obratiti stotinama svjetskih lidera koji se okupljaju svake godine na Generalnoj skupštini UN. Govor će održati u veoma važnom trenutku, izjavila je američka ambasadorica u UN.
„Kažemo to svake godine, ali ovo zasjedanje Generalne skupštine se održava u ključnom trenutku punom izazova. Spisak kriza i sukoba koji zahtijevaju pažnju i akciju samo raste i raste”, rekla je Linda Thomas-Greenfield.
Na vrhu tog spiska je situacija u Gazi. Po tom pitanju američka pozicija nije u skladu sa stavom ostatka Generalne skupštine UN, koja je prošle nedjelje velikom većinom glasova usvojila rezoluciju kojom se zahtijeva da Izrael okonča okupaciju palestinske teritorije u narednih 12 mjeseci.
Sjedinjene Države su bile među 14 zemalja koje su glasale protiv što je, kako je kazala ambasadorica Thomas Greenfield, u skladu sa protivljenjem Washingtona "jednostranim mjerama koje podrivaju izglede za rješenje o dvije države."
Analitičari očekuju da Biden govori o svojoj podršci Izraelu i Ukrajini tokom ovogodišnjeg obraćanja. Ističu da su ta dva sukoba veliki izazov na kraju Bidenovog predsjedničkog mandata.
Jim Kessler, iz organizacije Treći put kaže da "u vezi sa Bliskim istokom, to je pitanje "kako spriječiti da sukob izmakne kontroli i preraste u regionalni rat”? Niko ne zna šta će se tu dogoditi."
Jedna stvar je jasna. Kako se sukob približava prvoj godišnjici, vjeruje se da je skoro 100 talaca i dalje u Hamasovom zarobljeništvu. Bijela kuća kaže da je njihov povratak glavni prioritet, i ključni stub dogovora o zaustavljanju borbi između Izraela i ekstremista iz Hamasa.
Kessler ističe da će brojni lideri toplo pozdraviti Bidena tokom njegovog govora na skupštini, s obzirom da je iskoristio svoj predsjednički mandat za obnovu saveza i ponovno uspostavljanje globalnih normi.
"Mnoge zemlje su mu naklonjene. Naravno, ima i nekih koje nisu", kaže Kessler.
Predsjednik Biden će se generalnoj skupštini obratiti u utorak.
Ko se još obraća od svetskih lidera?
Generalna debata u okviru GSUN počinje u utorak i trajaće šest dana.
Tradicija je da se prvi na sednici obrati Brazil, a razlog tome je što je predstavnik te zemlje prvi ustajao i odlazio za govornicu kada su ostali bili neodlučni da to urade, u prvim godinama održavanja Generalne skupštine.
Pošto je zemlja domaćin, sa sjedištem UN u New Yorku, druga se obraća Amerika.
Odatle lista ide maltene po redoslijedu prijavljivanja. Pravilo je da predsjednici imaju prioritet, pa za njima idu zamjenici, prinčevi, premijeri, ministri i drugi niže rangirani članovi delegacija.
Na ovogodišnjoj Generalnoj skupštini učestvovaće 87 šefova država, troje zamjenika predsjednika, dvoje prinčeva, 45 premijera, 45 ministara i četvoro niže rangiranih šefova delegacija.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski će se obratiti Generalnoj skupštini u sredu. Ruski predsjednik Vladimir Putin i inače ne dolazi na Generalnu skupštinu, već to čini ruski šef diplomatije Sergej Lavrov koji nije bio u New Yorku od 2015. godine. On bi trebalo da se obrati subotu, 28. septembra.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu, koji dugo optužuje UN da su nastrojene protiv Izraela, i palestinski predsjednik Mahmoud Abbas govoriće u četvrtak.
Ove godine, tema je "Nikog ne izostavljamo: Zajednički rad na unaprjeđenju mira, održivog razgova i ljudskog dostojanstva za sadašnje i buduće generacije".
Ali, vjerovatno je da će glavne teme biti rat u Gazi, rat u Ukrajini, klimatske promjene i reforma Vijeća sigurnosti UN - na šta se očekuje da pozovu afričke zemlje, Njemačka, Indija, Japan i Brazil.
O tome se već godinama govorilo u UN, posebno poslije početka rata u Ukrajini jer Rusija, kao stalna članica, ima pravo veta u tom tijelu i može da blokira rezolucije. SAD su takođe na meti kritika jer štite Izrael od eventualnih odluka Vijeća sigurnosti.
Prijedlog za reformu uključuje i dodavanje više stalnih članica koje imaju pravo veta. Za sada, pravo veta imaju SAD, Rusija, Kina, Britanija i Francuska. Svaka promjena tijela UN zahtijeva i promenu Povelje, za šta je potrebna dvotrećinska većina u Generalnoj skupštini.
