Linkovi

Top priča SAD / Svijet

Posljednji susret: Debata Trump - Biden u četvrtak uveče

Clear protective panels stand on stage between lecterns for President Donald Trump and Democratic presidential candidate, former Vice President Joe Biden, ahead of their debate at Belmont University, in Nashville, Tennessee, Oct. 21, 2020.

Republikanski predsjednik Donald Trump i njegov demokratski izazivač, bivši potpredsjednik Joe Biden, u četvrtak uveče će debatovati u svom posljednjem lice-u-lice suočavanju prije američkih predsjedničkih izbora 3. novembra.

Dvojica kandidata, obojica u svojim 70-im godinama života, često su prekidala jedan drugog, Trump više nego Biden, u debati krajem septembra, koja je trajala duže od 90 minuta, što je događaj koji su neki politički komentatori u SAD opisali kao najgoru predsjedničku debatu ikada.

Ali ovog puta, nezavisna Komisija za predsjedničke debate prigušiće mikrofon svakog kandidata dok onaj drugi bude govorio dva minuta u odgovoru na šest pitanja koja se tiču aktuelnih tema, koje je odabrala moderatorka Kristen Welker ​ iz NBC Newsa.

Ako ni Trump ni Biden ne pokušaju da govore o nečem drgom tokom dvominutnih uvodnih komentara, komisija je rekla da misli da bi američki glasači - bar relativno mali broj onih koji tvrde da su još uvijek neodlučni kako će glasati - mogli dobiti jasniji pogled o tome kuda bi zemlja mogla da pođe po tim pitanjima kada je jedan od njih svečano bude inaugurisan 20. januara.

Nakon toga, mikrofoni oba kandidata biće ponovo uključeni i otvoreni za sve i ono što se dogodilo prošlog puta bi moglo da se ponovi.

Tada su Trump i Biden iznosili niz poruga, uvreda i škakljivih komentara jedan protiv drugog, a prekidanje je ponekad otežavalo gledaocima da prate raspravu.

Mnogo toga se promijenilo između prve debate i događaja u četvrtak, koji će se održati na univerzitetskoj debati u Nashvilleu, Tennessee.

Druga planirana debata zakazana za prošlu nedjelju otkazana je nakon što je Trump dobio koronavirus i bio hospitalizovan tri noći. To je navelo komisiju da jednostrano kaže da će dva kandidata raspravljati virtuelno, ali Trump je to odbio i susret je otkazan.

FILE - This combination of Sept. 29, 2020, file photos show President Donald Trump, left, and former Vice President Joe Biden during the first presidential debate at Case Western University and Cleveland Clinic, in Cleveland, Ohio.
FILE - This combination of Sept. 29, 2020, file photos show President Donald Trump, left, and former Vice President Joe Biden during the first presidential debate at Case Western University and Cleveland Clinic, in Cleveland, Ohio.

Još važnije, milioni Amerikanaca su već donijeli odluku o izborima, a više od 43 miliona ljudi već je glasalo unaprijed, poštom ili lično.

Mnogi su rekli da su tokom nekontrolisane pandemije koronavirusa u SAD želeli da izbjegnu da stoje licem u lice sa ostalim glasačima u očekivanim dugim redovima na biračkim mjestima na dan izbora.

Mnogi demokratski glasači koji favorizuju Bidena rekli su da žele da budu među prvima koji su glasali za svrgavanje Trumpa i da ga načine trećim predsjednikom SAD u posljednje četiri decenije koji je izgubio kandidaturu za reizbor nakon jednog mandata.

Republikanski glasači često su anketarima i izvještačima vijesti rekli da namjeravaju da glasaju na dan izbora lično, što je decenijama bila norma na američkim nacionalnim izborima.

Debata u četvrtak mogla bi da bude posljednja, najbolja šansa za Trumpa, preduzetnika za nekretnine i voditelja rijalitija, koji se pretvorio u političara, da uđe u Bidenovo uporno vodstvo na nacionalnim i državnim anketama.

Biden, sa skoro pola vijeka na američkoj političkoj sceni kao američki senator i zamjenik bivšeg predsjednika Baracka Obame, ima 9 ili 10 procentnih poena prednosti nad Trumpom na nacionalnim anketama, ali oko polovinu te prednosti u državama koje predstavljaju glavno bojno polje i koje će vjerovatno odlučiti o ukupnom ishodu.

Welker iz NBC-a kaže da će pitati kandidate o njihovim naporima da kontrolišu koronavirus koji je ubio 221.000 ljudi u SAD-u, najviše u svijetu.

Ostale teme će uključivati američke porodice, američke rasne probleme, klimatske promjene, nacionalnu bezbjednost i vodstvo.

U intervjuu za Fox News u utorak, Trump je napao Welkerovu kao "potpuno pristrasnu" i napao debatnu komisiju kao pristrasnu prema njemu.

Predsjednik je rekao da nije zadovoljan odlukom da isključuju mikrofoni bilo kog od kandidata tokom uvodnih dvominutnih izjava i tvrdio je da je debata trebalo da bude usredsređena na spoljnu politiku umjesto na pandemiju koronavirusa i druga pitanja unutrašnje politike.

Trump je nastavio kampanju sa velikim skupovima pristalica ove nedjelje, uživajući u energiji za koju vjeruje da oni dodaju u njegovu kampanju i vjerujući da su oni ključni za osvajanje drugog mandata.

U međuvremenu, Biden se drži van vidokruga javnosti od prošlog vikenda, ostajući u svom domu u istočnoj državi Delaware da se pripremi za debatu.

See all News Updates of the Day

Visoki zvaničnik upozorava da strane dezinformacije podstiču američki domaći terorizam

Napad na Capitol, 6. januar 2021.

Novi otkriveni napori u borbi protiv rastuće prijetnje domaćeg terorizma u Sjedinjenim Državama moraće pronaći način da prevaziđu glavne prepreke: pažljivo osmišljene kampanje stranih država i terorističkih grupa za podsticanje nasilja.

Upozorenje visokog zvaničnika američkog Ministarstva za nacionalnu sigurnost dolazi samo dan nakon što je američki predsjednik Joe Biden objavio svoju dugo očekivanu Nacionalnu strategiju za suzbijanje domaćeg terorizma, koju je njegova administracija opisala kao prvu tog tipa.

Administracija Bidena umanjila je direktne veze između nasilnih ekstremista u SAD-u i onih izvan zemlje; jedan visoki zvaničnik primijetio je da obavještajne agencije "nisu pronašle snažnu vezu između domaćeg terorizma i stranih aktera". Drugi zvaničnici, međutim, upozoravaju da je razlog to što ta relacija ne slijedi standardni model komandovanja i kontrole.

"Centralni element trenutne prijetnje je korištenje narativa koji mogu uticati na nasilno ponašanje i njegovo širenje što je više moguće", rekao je koordinator Odjela za nacionalnu sigurnost za protuterorizam John Cohen na webinaru održanom u srijedu u organizaciji Programa za ekstremizam Sveučilišta George Washington.

"Vidimo uobičajene narative koji kao da odjekuju kod pojedinaca koji traže ekstremistička ideološka uvjerenja koja bi poslužila kao opravdanje za nasilje koje prezentuju strane države, a uvode ga strane terorističke organizacije", rekao je Cohen.

"Postoje akteri prijetnje, bilo da su to strane vlade poput Rusije ili Irana ili Kine, ili vođe ekstremističkih razmišljanja ili terorističke grupe koje iskorištavaju taj bijes i polarizaciju našeg društva", rekao je.

Zabrinutost zbog stranih uticaja na domaće ekstremiste u Sjedinjenim Državama nije nova.

Neklasifikovana procjena Ureda direktora nacionalne obavještajne službe, izdata prošlog marta, pokrenula je zabrinutost zbog veza između bijelih supremacista u SAD-u i onih u drugim zemljama, napominjući male brojeve ekstremista koji putuju u nastojanju da uspostavi čvršće veze.

Cohen je, međutim, upozorio da su takvi tipovi relacija blijeda slika u odnosu na one koji se razvijaju u virtualnom okruženju.

"Ovo nije prijetnja koju možemo istražiti ili ublažiti jednostavnim posmatranjem fizičkih aktivnosti pojedinaca koji mogu biti uključeni u pripremu za provođenje napada", rekao je. "Moramo razumjeti više o tome kako će lideri ekstremističkih razmišljanja i oni koji rade u strukturi otpora bez vođe koristiti ove privatne i javne mrežne platforme za širenje narativa u nadi da će uticati na ponašanje nezadovoljnih, socijalno nepovezanih, ljutih pojedinaca."

Rusija je posebno zabrinjavajuća za najviše američke zvaničnike.

Tokom svog saslušanja za potvrdu u januaru, direktorica Nacionalne obavještajne službe Avril Haines svjedočila je da je Kremlj koristio aktivne mjere protiv američke političke desnice i američke političke ljevice "u smislu, promovisanja ekstremizma".

Trenutni i bivši zvaničnici, kao i analitičari, takođe su upozorili da Rusija aktivno odgaja novu generaciju trgovaca uticajem fokusiranih na izgradnju sljedbenika krajnje desnice i krajnje ljevice.

Kao dio nove strategije za borbu protiv domaćeg terorizma, zvaničnici su se obavezali da će pronaći načine da se "suprotstave polarizaciji često podstaknutoj dezinformacijama i teorijama opasne zavjere na mreži, podržavajući informacijsko okruženje koje njeguje zdrav demokratski diskurs", navodi se u priručniku Bijele kuće.

Zvaničnici takođe napominju da se Washington pridružio Christchurch pozivu na akciju za uklanjanje terorističkih i nasilnih ekstremističkih sadržaja na mreži - inicijativi nazvanoj po gradu na Novom Zelandu u kojoj je krajnje desničarski napadač ubio 51 osobu u dvije džamije 2019.

Međutim, prema službenicima Nacionalne sigurnosti, koji ukazuju na opsadu američkog Kapitola 6. januara, zbog koje je uhapšeno gotovo 500 ljudi - posebno će se suprotstaviti prijetnji dezinformacijama.

"Šta je ujedinilo sve te ljude?", pitao je Cohen, koji je primijetio da mnogi od onih koji su boravili u Kapitolu toga dana nisu bili povezani ni sa jednom grupom.

"Između ostalog, došli su ohrabreni dezinformacijama, narativu o tome da su izbori bili lažni i da su ukradeni, te da je njihova odgovornost da djeluju", rekao je.

Zvaničnici se brinu da bi se širenje i uticaj dezinformacija uskoro mogli pogoršati, kad američki protivnici, bilo da su to zemlje ili eventualno kriminalne ili terorističke mreže, dobiju pristup umjetnoj inteligenciji ili AI.

"Umjetna inteligencija mogla bi stvoriti razmjere dezinformacija na način koji donosi stvarnu zabrinutost", rekla je Anne Neuberger, zamjenica savjetnika nacionalne sigurnosti za cyber i nove tehnologije Bijele kuće, prošlog mjeseca na virtualnom forumu.

Vrhovni sud treći put odbacio pokušaj ukidanja Obamacarea

Zgrada Vrhovnog suda (Foto: AP/J. Scott Applewhite)

Američki Vrhovni sud odbacio je pokušaj republikanaca, koji je podržala administracija bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, da se ukine zakon o zdravstvenoj zaštiti poznat kao Obamacare.

Većina sudija, 7 naprema 2, presudila je da Texas i druge države nisu imali zakonsku osnovu da podnesu tužbu. Sudije nisu odlučivale o širim pravnim pitanjima, pokrenutim tokom procesa, o tome da li je jedna od ključnih odredbi Zakona o pristupačnoj zdravstvenoj zaštiti neustavna i ako je to slučaj, da li bi trebalo ukinuti ostatak zakona.

Prema toj odredbi, Amerikanci su obavezni da kupe zdravstveno osiguranje ili da u suprotnom plate finansijsku kaznu. Ovo je treći put da je Vrhovni sud očuvao Obamacare od kako je zakon stupio na snagu 2010. godine.

Predsjednik Joe Biden saopštio je da je odluka Vrhovnog suda "velika pobjeda za američki narod".

"Zakon o pristupačnoj zdravstvenoj zaštiti ostaje na snazi i nastaviće da obezbjeđuje zdravstvenu zaštitu milionima Amerikanaca. Danas je dobar dan", saopštila je Sabrina Singh, portparolka potpredsjednice SAD Kamale Harris.

Administracija predsjednika Bidena u februaru je zatražila od Vrhovnog suda da potvrdi Obamacare, čime je promijenila stav koji je federalna vlada zauzela pod Trumpom.

Ukidanje Obamacarea su u tužbi zatražili Texas i 17 saveznih država u kojima republikanci imaju većinu, a podržala ih je i Trumpova administracija. Koalicija 20 američkih država, među kojima su California i New York kojima upravljaju demokrate, i Predstavnički dom američkog Kongresa intervenisali su u ovom slučaju da bi sačuvali Obamacare nakon što je Trump odbio da ga brani.

Sa presudom se nisu saglasile konzervativne sudije Samuel Alito i Neil Gorsuch.

Republikanci su se snažno protivili Obamacareu kada je predložen, ali nisu uspjeli da ga ukinu kada su kontrolisali oba doma Kongresa. Također su nesupješno pokušavali da isto urade da pred sudovima.

U Vrhovnom sudu većinu imaju konzervativne sudije, 6 naprema 3, Amy Coney Barrett što je u oktobru prošle godine Senat potvrdio Trumpovu kandidatkinju Amy Coney Barrett​.

Međutim, republikanci koji osporavaju zakon, usvojen za vrijeme bivšeg predsjednika Baracka Obame, i dalje su razočarani odlukom suda. Vrhovni sud je takođe 2012. i 2015. godine odbacio republikanske tužbe protiv Obamacarea.

Biden je obećao da će poboljšati pristup zdravstvenoj zaštiti i ojačati postojeći zakon. Takođe je uz ostale demokrate kritikovao republikanske napore da se zakon ukine u trenutku kada se Sjedinjene Države bore sa pandemijom koronavirusa.

Da je Obamacare ukinut, i do 20 miliona Amerikanca izgubilo bi zdravstveno osiguranje, a osiguravajuće kompanije bi ponovo mogle da odbiju da osiguraju građane sa hroničnim zdravstvenim problemima.

Biden i Putin dogovorili povratak ambasadora, nastavljaju se pregovori o nuklearnom naoružanju

Susret Bidena i Putina u Ženevi, 16. juni 2021.

Lideri Sjedinjenih Država i Rusije Joe Biden i Vladimir Putin usaglasili su se tokom samita održanog u Ženevi o povratku ambasadora u prijestolnice Washington i Moskvu - povučenih ranije tokom godine.

Njihov susret trajao je oko četiri sata i bio je prvi od kada je Biden preuzeo mandat. Odnosi dvije države posljednjih godina nalaze se na najnižim tačkama.

Biden: Uradio sam ono zbog čega sam došao

"Ton sastanka je bio dobar i pozitivan. Uradio sam ono zbog čega sam došao - da identifikujemo prostor za saradnju i direktno prenesem da će Amerika odgovoriti na poteze koji utiču na njene vitalne interese", izjavio je na konferenciji za novinare predsjednik Biden, koji je dodao da "ništa ne može da zamjeni direktne razgovore lidera, licem u lice."

Joe Biden tokom konferencije za novinare nakon sastanka sa Putinom u Ženevi, 16. juni 2021.
Joe Biden tokom konferencije za novinare nakon sastanka sa Putinom u Ženevi, 16. juni 2021.

Na pitanje zbog čega je samit trajao kraće nego što se očekivalo, Biden je postavio pitanje kada su posljednji put dvojica svjetskih lidera razgovarala više od dva sata, i dodao da su pokrili planirane teme.

Dodao je da je veliki dio razgovora bio posvećen temi cyber bezbjednosti i da je postavljeno pitanje da li će Moskva preduzeti korake protiv hakera koji napadaju američke korporacije.

Biden je takođe rekao da je sa ruskim predsjednikom detaljno razgovarao o sljedećim koracima u mjerama za kontrolu nuklearnog naoružanja.

Američki lider dodao je da je jasno stavio na znanje Putinu da će SAD nastaviti da postavlja pitanja o fundamentalnim ljudskim pravima. Američki lider rekao je da će, u slučaju da opozicioni lider Aleksej Navalni umre u zatvoru, to imati katastrofalne posljedice po Rusiju.

Američki predsjednik je izjavio da nikome nije u interesu "novi hladni rat" i dodao da nema problem sa tim da SAD posluju sa Rusijom sve dok ona poštuje međunarodne norme.

Putin: Sastanak je bio konstruktivan

Prije Bidena, novinarima se bratio ruski predsjednik.​

"Samit je bio konstruktivan i nije bilo neprijateljstava. Sa Bidenom sam se usaglasio o povratku ruskih diplomata u Ameriku. Rusija i Sjedinjene Države dijele odgovornost za nuklearnu stabilnost i održaće razgovore o mogućim promjenama nedavno produženog sporazuma START o njegovom ograničavanju", rekao je Putin novinarima u Ženevi.

Ruski predsjednik rekao je da je zadovoljan objašnjenjem za slučaj u kom je predsjednik Biden na direktno postavljeno pitanje smatra li Putina ubicom - odgovorio potvrdno. Također, ukazao je da je američki predsjednik sa njim razmatrao i pitanja ljudskih prava i američkih državljana pritvorenih u Rusiji.

Putin na konferenciji za novinare nakon sastanka u ženevi sa Bidenom, 16. juni 2021.
Putin na konferenciji za novinare nakon sastanka u ženevi sa Bidenom, 16. juni 2021.

"Saglasili smo se da započnemo konsultacije o cyber bezbjednosti", rekao je ruski predsjednik Putin.

Američki predsjednik je u prethodnom periodu iznosio tvrdnje zasnovane na podacima američkih obavještajnih agencija da su cyber napadi izvođeni sa ruske teritorije.

Na pitanje o mogućem članstvu Ukrajine u Sjevernoatlantskoj alijansi - ruski predsjednik je odgovorio da nema ništa suštinski da kaže.

"Ukrajina je prekršila sporazum o prekidu sukoba sa snagama na istoku te zemlje", rekao je on - govoreći u sukobu između ukrajinskih bezbjednosnih snaga i proruskih separatista.

Osvrnuvši se na slučaj Alekseja Navalnog, pritvorenog ruskog opozocionara, ruski predsjednik je istakao da je znao da će biti pritvoren - ali je svejedno izabrao da se vrarti u zemlju.

Dan samita

Dvojica državnika održala su jednu dužu rundu razgovora, a ne dvije kako je prethodno najavljeno. Biden i Putin održaće odvojene konferencije za medije o višesatnim razgovorima koje su održali.

Na početku susreta su se rukovali.

Ruski predsjednik tom prilikom je rekao da se nada da će sastanak sa američkim liderom biti produktivan.

Ruski predsjednik je rekao da se nada da će sastanak sa američkim liderom biti produktivan.

"Gospodine predsjedniče, želim da vam se zahvalim zbog inicijative da se sastanemo", kazao je Putin.

Biden je rekao da će pokušati da odrede oblasti u kojima mogu da sarađuju.

"Uvijek je bolje sastati se licem u lice", kazao je predsjednik SAD.

Neimenovani visoki zvaničnik američke administracije rekao je novinarima u utorak da se ipak ne očekuju veliki rezultati od Bidenovog prvog samita sa ruskim predsjednikom, prenosi Reuters.

Biden planira da tokom razgovora pokrene brojna pitanja - od cyber napada iz Rusije do njenog miješanja u američke izbore i kršenja ljudskih prava. Međutim, rekao je da se nada da postoje oblasti u kojima dvije zemlje mogu da sarađuju i da mogu da se normalizuju historijski napeti odnosi, a Putina je nazvao "dostojnim protivnikom".

Obojica lidera se nadaju da bi samit mogao da rezultira stabilnim i predvidljivim odnosima za koje su ocijenili da su na najnižoj tački do sada.

Zvaničnik administracije rekao je da se Biden nada da može da postigne saglasnost sa Putinom u nekim manjim oblastima, uključujući i potencijalno vraćanje ambasadora u Washington i Moskvu. Također se nada da će biti postignut napredak kada je riječ o novom sporazumu o kontroli naoružanja između dvije zemlje, nakon što je Rusija u januaru pristala na petogodišnje produženje postojećeg.

Od kako je preuzeo položaj predsjednika u januaru, Biden je više puta vršio pritisak na Putina da zaustavi cyber napade na kompanije i vladine agencije u Americi i širom svijeta, koji potiču iz Rusije, i osudio pritvaranje ruskog opozicionog lidera Alekseja Navalnog.

Također je objavio obavještajne podatke koji sugerišu, mada uz malu do umjerenu pouzdanost, da je Moskva nudila nagrade Talibanima da napadaju američke trupe u Afganistanu.

Visoki zvaničnik administracije rekao je da će "hakerski napadi biti značajna tema razgovora".

Putin je odbacio američke optužbe da su Moskva i ruski hakeri odgovorni za cyber napade na američke kompanije i vladine agencije.

Biden je prethodno, tokom prve evropske turneje na položaju predsjednika, pokušao da na sastancima sa liderima G7, NATO-a i Evropske unije, obnovi partnerstvo sa Evropom uzdrmano za vrijeme bivšeg predsjednika Donalda Trumpa. Međutim, najviše se iščekuje njegov razgovor sa Putinom, izvještava Associated Press (AP).

Detalji o samitu

Mjesto susreta Bidena i Putina - ženevska vila La Grange uoči susreta dvojice državnika.
Mjesto susreta Bidena i Putina - ženevska vila La Grange uoči susreta dvojice državnika.

Američki i ruski predsjednik sastaće se u vili iz 18. vijeka, sa pogledom na Ženevsko jezero, prenosi agencija Reuters.

Sastanak bi mogao da traje četiri do pet sati ili više od toga, dok Biden i Putin budu razgovarali o kontroli naoružanja, hakerskim napadima i miješanju u izbore.

Međutim, neće obuhvatati obroke, a Biden i Putin će održati odvojene konferencije za novinare.

Lideri SAD i Rusije će se prije sastanka u biblioteci, koji bi trebalo da počne u jedan sat popodne po lokalnom vremenu, sastati sa predsjednikom Švicarske.

Biden i Putin će razgovarati u prisustvu svojih glavnim spoljnopolitičkim savjetnicima, državnim sekretarom Antonijem Blinkenom i ruskim šefom diplomatije Sergejom Lavrovom, kao i prevodiocima, prije nego što bude održan veći sastanak.

U Ženevi će biti raspoređeno između 3.000 i 3.500 policajaca i pripadnika drugih bezbjednosnih snaga.

NATO samit održan 14. juna 2021. u Briselu
NATO samit održan 14. juna 2021. u Briselu

Osude Rusije na samitu SAD i EU

Prije nego što je Biden otputovao iz Brisela, američki zvaničnici objavili su da je postignut dogovor sa Evropskom unijom u dugom trgovinskom sporu oko subvencija za proizvođače aviona.

Biden se nada da će time biti ublažene tenzije u transatlantskim odnosima, u trenutku kada pokušava da pridobije široku evropsku podršku za suprotstavljanje Rusiji, uoči sastanka sa Putinom, prenosi AP.

SAD i Evropska unija su poslije samita u utorak izdale saopštenje u kojem se navodi da su saglasili o uspostavljanju "dijaloga na visokom nivou" o Rusiji u okviru "obnovljenog transatlantskog partnerstva".

U saopštenju se ističe da su Washington i Brisel "ujedinjeni u principijelnom pristupu Rusiji i spremni da odlučno odgovore na njeno negativno ponašanje i štetne aktivnosti".

SAD i EU takođe traže od Rusije "da zaustavi obračun sa civilnim društvom, opozicijom i nezavisnim medijima i oslobodi sve političke zatvorenike".

Istovremeno, EU je podijeljena u pogledu pristupa Rusiji koja je njen najveći snabdijevač gasom, a igra i jednu od ključnih uloga u riješavanju međunarodnih sporova i drugih pitanja, među kojima su iranski nuklearni sporazum i sukobi u Siriji i Libiji.

O Rusiji je bilo riječi i na samitu NATO-a u ponedjeljak u Briselu.

NATO lideri su u završnom saopštenju osudili agresivne vojne aktivnosti Rusije i "ratne igre" blizu granica članica Alijanse, kao i često narušavanje njihovog vazdušnog prostora od strane ruskih aviona.

NATO je optužio Rusiju da intenzivira "hibridne" akcije protiv njenih članica, pokušajima da se miješa u izbore, političkim i ekonomskim zastrašivanjem, kampanjom širenja dezinformacija i "zlonamernim cyber aktivnostima".

Može li Bidenovo "Partnerstvo za izgradnju boljeg svijeta" biti izazov za Kinu?

Američki predsjednik Joe Biden

Objava tokom vikenda da će G-7 podržati prijedlog američkih vlasti za stvaranje alternative kineskoj osmogodišnjoj Inicijativi "Pojas i put", naišla je na oprezan optimizam kod međunarodnih stručnjaka.

Stručnjaci su pozdravili fokus na pomaganju državama sa niskim i umjerenim prihodima da razviju potrebnu infrastrukturu, ali imali su mnoga pitanja o tome kako će se to primijeniti, tražeći konkretna objašnjenja.

Planom se želi "kolektivno katalizirati stotine milijardi dolara infrastrukturnih ulaganja za zemlje sa niskim i srednjim prihodima u narednim godinama", navodi se u dokumentu Bijele kuće. Dio je to šireg napora predsjednika Joe Bidena, koji je ovog vikenda rekao da su se G-7 i druge demokratije širom svijeta obavezale u borbi s autokratskim režimima poput Kine i Rusije da izvrše uticaj na zemlje u razvoju.

Sastanak lidera G-7 u Briselu, 14. juni 2021.
Sastanak lidera G-7 u Briselu, 14. juni 2021.

Napor, nazvan "Partnerstvo za izgradnju boljeg svijeta", usmjeren je na "okupljanje svjetskih demokratija kako bi se upoznale sa izazovima sa kojima se svijet suočava i bile dostupne našim ljudima i ljudima, iskreno, svugdje", rekao je Biden.

"Izuzetno pozitivan korak"

"Svakako, činjenica da su Sjedinjene Države bile prisutne i vrlo angažovane u G-7 bio je izuzetno pozitivan korak", rekla je Lisa Bos, direktorica vladinih odnosa u World Vision-u, hrišćanskoj globalnoj humanitarnoj organizaciji. "To što smo pokazali liderstvo bio je izuzetno pozitivan korak. Ali sada je pitanje, da li ćemo pokazati liderstvo u realizaciji ciljeva i da li ćemo te ciljeve učiniti zaista smislenim?"

Bos je rekla da su trenutne okolnosti, u kojima je pandemija usmjerila pažnju na međusobnu povezanost svijeta i značaj jakih institucija, stvorile svojevrsnu priliku.

"Sada postoji trenutak u kojem zaista možemo... ponovno oživjeti i ojačati posao koji mnoge od razvijenih zemalja pokušavaju učiniti u stvaranju sigurnijeg, bezbjednijeg, prosperitetnijeg, zdravijeg svijeta", rekla je Bos. "Ako se to neće dogoditi sada, onda kada? Zaista smo u kritičnom trenutku i... sada nije vrijeme za povlačenje. Sada je vrijeme da pritisnemo gas."

Potrebno je kontinuirano praćenje

"Mislim da je zaista pozitivno što zemlje G-7 prepoznaju to pitanje i prepoznaju potrebu za reakcijom", rekao je Eric Farnsworth, potpredsjednik Američkog društva/Vijeća Amerike. "Tamo negdje postoje stvarne potrebe koje treba zadovoljiti. A ljudi na tržištima u razvoju i drugdje, ako ne vide rješenja koja dolaze iz demokratije, traže rješenje gdje god ih mogu dobiti. A Kina, naravno, ima puno novca."

Da bi bila uspješna, inicijativa B3W, kako je naziva administracija Bidena, zahtijevaće trajni napor svih uključenih zemalja, rekao je Farnsworth. G-7 čine bogate, visoko industrijalizirane nacije, uključujući Kanadu, Francusku, Njemačku, Italiju, Japan, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD.

"Možete to najaviti, ali ključ će biti ne samo praćenje, već i smisleno, održivo praćenje, tako da to ne bude jednokratno... već zapravo prioritet", rekao je. "Održivost je, po mom mišljenju, takođe ključna, jer, znate, ovo mora biti nešto na šta se ljudi mogu osloniti... da će ukoliko potpišu ugovor ili nešto slično sa SAD-om ili EU-om, on i dalje biti operativan za tri godine ili za pet godina."

Nije baš konkurencija Pekingu

Iako ih je Biden predstavio kao eksplicitni izazov za Kinu, primjetno je da područja na koja će se plan fokusirati - klima, zdravlje i zdravstvena sigurnost, digitalna tehnologija i rodna ravnopravnost i jednakost, prema najavama iz Bijele kuće - zapravo nisu u direktnoj konkurenciji sa većinom stvari koje je Kina radila kroz program "Pojas i put".

Kineski predsjednik Xi Jinping, u sredini, govori tokom konferencije za novinare na zatvaranju foruma Pojas i put na jezeru Yanqi na periferiji Pekinga, u subotu, 27. april 2019.
Kineski predsjednik Xi Jinping, u sredini, govori tokom konferencije za novinare na zatvaranju foruma Pojas i put na jezeru Yanqi na periferiji Pekinga, u subotu, 27. april 2019.

Kineski fokus uglavnom je bio usmjeren na projekte s velikim ulaganjima koji spadaju u kategoriju tradicionalnih infrastrukturnih ulaganja, uključujući luke, autoputeve, aerodrome, brane i tako dalje.

To ne znači da područja koja su prepoznata kao fokus B3W programa ne trebaju značajna ulaganja.

Vitalna i međusobna povezanost

"Svako od ova četiri područja je važno i međusobno su povezana", rekla je Michelle Brown, ispred organizacije Akcija protiv gladi.

"COVID je pokazao da nedostatak ulaganja u kritičnu infrastrukturu u zdravstvu i zdravstvenoj sigurnosti može imati pogubne posljedice. Nedostatak osnovnih usluga pogoršao je učinke pandemije i u bogatim i u siromašnim zemljama. Socijalne, ekonomske i rodne nejednakosti dodatno su produbile negativne uticaje COVID-a", rekla je.

Efekti klimatskih promjena i nedostatak digitalne infrastrukture u najnerazvijenijim dijelovima svijeta, dodala je, samo su dodatno doprinijeli šteti koju je nanijela pandemija.

Više ograničenja

Malo je vjerovatno da će program B3W moći funkcionisati sa nekoliko ograničenja u odnosu na to koliko Peking može pod vladavinom jedne stranke.

Inicijativa "Pojas i put" često uključuje bilateralne sporazume o finansiranju između kineskih banaka i zemalja u razvoju, a sami infrastrukturni projekti služe kao zalog za kredite. SAD i njihovi partneri, koji djeluju u demokratijama s jasnim razgraničenjima između države i privatnih poduzeća, neće moći usmjeriti finansiranje s tom vrstom preciznosti.

Umjesto toga, B3W projekt moraće mobilizirati privatne i međuvladine agencije, vjerovatno kroz programe garancija zajma i druge mjere finansiranja koje zahtijevaju daleko više u smislu transparentnosti i ublažavanju rizika, nego što je to zahtijevao Peking.

Kompleksnost bi mogla biti dobra stvar

Sloboda Pekinga da se ponaša onako kako smatra prikladnim za zaključivanje poslova u okviru programa "Pojas i put", nije uvijek bila korisna, ni za Kinu, ni za zemlje koje navodno imaju koristi od programa.

U velikom broju slučajeva, zemlje su se našle u nemogućnosti vraćanja zajmova koje je Kina odobrila, što stvara zabrinutost da status kreditora Pekingu daje nesvakidašnji uticaj na odluke unutrašnje politike.

U drugim se slučajevima projekti preduzimaju bez uključivanja zajednica koje bi na njih mogle najviše uticati. Neki, uključujući i lučki projekat u Peruu, koji je u toku, oštetili su lokalno okruženje i poremetili egzistenciju ljudi, a od tih projekata su navodno trebali imati koristi.

Neki projekti, poput brane Coca Codo Sinclair u Ekvadoru, izazvali su neugodnosti svim uključenim stranama zbog lošeg planiranja i izvođenja radova, što je dovelo do toga da projekti nisu ispunili ekonomska obećanja, zbog kojih su na prvom mjestu i realizovani.

Prilika čeka

Prema Farnsworthu iz Američkog društva, "Partnerstvo za izgradnju boljeg svijeta" ima posljednju priliku da ponovno potvrdi položaj demokratskih nacija kao najbolje alternative za zemlje u razvoju u budućnosti.

Odnosno, rekao je, ako Biden i drugi lideri to mogu uokviriti kao stratešku korist za svoje različite izborne jedinice da preuzmu globalnu lidersku ulogu dok se svijet oporavlja od pandemije COVID-19, umjesto da ostave prostor Kini da pomaže zemljama u razvoju da se oporave.

"Ovdje se sada ne radi samo o finansijama i otplati dugova i sličnim stvarima, riječ je o strateškom narativu da li Zapad može odgovoriti ili je Kina zaista krajnje utočište za davanje zajmova", rekao je Farnsworth.

Kineske diplomate odbacile su rezultate samita G-7, a portparol kineske ambasade u Londonu rekao je Reutersu da "su dani kada su globalne odluke diktirale male grupe zemalja davno prošli" i dodao: "Mi vjerujemo da su zemlje, velike ili male, jake ili slabe, siromašne ili bogate, jednake i da svjetska pitanja trebaju biti rješavana putem konsultacija svih zemalja."

Sastanak Bidena i Putina usred bilateralnih tenzija

Sastanak Bidena i Putina usred bilateralnih tenzija
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:55 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG