Linkovi

Najnovije

Posljednji susret: Debata Trump - Biden u četvrtak uveče

Clear protective panels stand on stage between lecterns for President Donald Trump and Democratic presidential candidate, former Vice President Joe Biden, ahead of their debate at Belmont University, in Nashville, Tennessee, Oct. 21, 2020.
Clear protective panels stand on stage between lecterns for President Donald Trump and Democratic presidential candidate, former Vice President Joe Biden, ahead of their debate at Belmont University, in Nashville, Tennessee, Oct. 21, 2020.

Republikanski predsjednik Donald Trump i njegov demokratski izazivač, bivši potpredsjednik Joe Biden, u četvrtak uveče će debatovati u svom posljednjem lice-u-lice suočavanju prije američkih predsjedničkih izbora 3. novembra.

Dvojica kandidata, obojica u svojim 70-im godinama života, često su prekidala jedan drugog, Trump više nego Biden, u debati krajem septembra, koja je trajala duže od 90 minuta, što je događaj koji su neki politički komentatori u SAD opisali kao najgoru predsjedničku debatu ikada.

Ali ovog puta, nezavisna Komisija za predsjedničke debate prigušiće mikrofon svakog kandidata dok onaj drugi bude govorio dva minuta u odgovoru na šest pitanja koja se tiču aktuelnih tema, koje je odabrala moderatorka Kristen Welker ​ iz NBC Newsa.

Ako ni Trump ni Biden ne pokušaju da govore o nečem drgom tokom dvominutnih uvodnih komentara, komisija je rekla da misli da bi američki glasači - bar relativno mali broj onih koji tvrde da su još uvijek neodlučni kako će glasati - mogli dobiti jasniji pogled o tome kuda bi zemlja mogla da pođe po tim pitanjima kada je jedan od njih svečano bude inaugurisan 20. januara.

Nakon toga, mikrofoni oba kandidata biće ponovo uključeni i otvoreni za sve i ono što se dogodilo prošlog puta bi moglo da se ponovi.

Tada su Trump i Biden iznosili niz poruga, uvreda i škakljivih komentara jedan protiv drugog, a prekidanje je ponekad otežavalo gledaocima da prate raspravu.

Mnogo toga se promijenilo između prve debate i događaja u četvrtak, koji će se održati na univerzitetskoj debati u Nashvilleu, Tennessee.

Druga planirana debata zakazana za prošlu nedjelju otkazana je nakon što je Trump dobio koronavirus i bio hospitalizovan tri noći. To je navelo komisiju da jednostrano kaže da će dva kandidata raspravljati virtuelno, ali Trump je to odbio i susret je otkazan.

FILE - This combination of Sept. 29, 2020, file photos show President Donald Trump, left, and former Vice President Joe Biden during the first presidential debate at Case Western University and Cleveland Clinic, in Cleveland, Ohio.
FILE - This combination of Sept. 29, 2020, file photos show President Donald Trump, left, and former Vice President Joe Biden during the first presidential debate at Case Western University and Cleveland Clinic, in Cleveland, Ohio.

Još važnije, milioni Amerikanaca su već donijeli odluku o izborima, a više od 43 miliona ljudi već je glasalo unaprijed, poštom ili lično.

Mnogi su rekli da su tokom nekontrolisane pandemije koronavirusa u SAD želeli da izbjegnu da stoje licem u lice sa ostalim glasačima u očekivanim dugim redovima na biračkim mjestima na dan izbora.

Mnogi demokratski glasači koji favorizuju Bidena rekli su da žele da budu među prvima koji su glasali za svrgavanje Trumpa i da ga načine trećim predsjednikom SAD u posljednje četiri decenije koji je izgubio kandidaturu za reizbor nakon jednog mandata.

Republikanski glasači često su anketarima i izvještačima vijesti rekli da namjeravaju da glasaju na dan izbora lično, što je decenijama bila norma na američkim nacionalnim izborima.

Debata u četvrtak mogla bi da bude posljednja, najbolja šansa za Trumpa, preduzetnika za nekretnine i voditelja rijalitija, koji se pretvorio u političara, da uđe u Bidenovo uporno vodstvo na nacionalnim i državnim anketama.

Biden, sa skoro pola vijeka na američkoj političkoj sceni kao američki senator i zamjenik bivšeg predsjednika Baracka Obame, ima 9 ili 10 procentnih poena prednosti nad Trumpom na nacionalnim anketama, ali oko polovinu te prednosti u državama koje predstavljaju glavno bojno polje i koje će vjerovatno odlučiti o ukupnom ishodu.

Welker iz NBC-a kaže da će pitati kandidate o njihovim naporima da kontrolišu koronavirus koji je ubio 221.000 ljudi u SAD-u, najviše u svijetu.

Ostale teme će uključivati američke porodice, američke rasne probleme, klimatske promjene, nacionalnu bezbjednost i vodstvo.

U intervjuu za Fox News u utorak, Trump je napao Welkerovu kao "potpuno pristrasnu" i napao debatnu komisiju kao pristrasnu prema njemu.

Predsjednik je rekao da nije zadovoljan odlukom da isključuju mikrofoni bilo kog od kandidata tokom uvodnih dvominutnih izjava i tvrdio je da je debata trebalo da bude usredsređena na spoljnu politiku umjesto na pandemiju koronavirusa i druga pitanja unutrašnje politike.

Trump je nastavio kampanju sa velikim skupovima pristalica ove nedjelje, uživajući u energiji za koju vjeruje da oni dodaju u njegovu kampanju i vjerujući da su oni ključni za osvajanje drugog mandata.

U međuvremenu, Biden se drži van vidokruga javnosti od prošlog vikenda, ostajući u svom domu u istočnoj državi Delaware da se pripremi za debatu.

See all News Updates of the Day

Donji dom Kongresa iz četvrtog pokušaja produžio kontroverzni program nadzora

Kupola američkog Kapitola, na Capitol Hillu u Washingtonu, 9. juna 2022.
Kupola američkog Kapitola, na Capitol Hillu u Washingtonu, 9. juna 2022.

Predstavnički dom SAD-a pod kontrolom republikanaca izglasao je u petak ponovno odobrenje kontroverznog programa nadzora, što je veliki korak ka održavanju ključnog elementa američke operacije prikupljanja vanjskih obavještajnih podataka.

Dom je usvojio zakon kojim se ponovno aktivira član 702 Zakona o nadzoru stranih obavještajnih službi sa 273 za i 147 glasova protv.

Prijedlog zakona o FISA-i sada ide u Senat, od kojeg se očekuje da će ga odobriti dvije stranke. Bez akcije Kongresa, program će isteći 19. aprila.

Odobrenje je uslijedilo nakon što je rok trajanja zakona promijenjen na dvije godine u odnosu na prethodnu verziju od pet godina, kako su tražili neki republikanci.

FISA je izazvala kritike i republikanskih i demokratskih poslanika, koji tvrde da krši ustavno pravo Amerikanaca na privatnost. Zakon je blokiran tri puta u proteklih pet mjeseci od strane republikanaca u Predstavničkom domu koji su se protivili svojoj stranci.

Predsjedavajući Mike Johnson, Washington, March 20, 2024.
Predsjedavajući Mike Johnson, Washington, March 20, 2024.

Bijela kuća, šefovi obavještajnih službi i najviši zakonodavci u Komitetu za obavještajne poslove Predstavničkog doma upozorili su na potencijalno katastrofalne efekte neodobrenja programa, koji je prvi put kreiran nakon napada 11. septembra 2001. godine.

Ponovno odobrenje je osujećeno ranije ove sedmice kada su republikanci u Predstavničkom domu odbili podržati nacrt zakona koji je iznio predsjedavajući Predstavničkog doma Mike Johnson, a koji nije ispunio željene promjene.

"Oslijepićemo 19. aprila" bez programa, rekao je novinarima u srijedu predstavnik Mike Turner, republikanski predsjedavajući Odbora za obavještajne poslove Predstavničkog doma.

Iako je pravo na privatnost sadržano u Ustavu SAD-a, podaci stranih državljana prikupljeni programom često uključuju komunikaciju s Amerikancima i mogu biti minirani od strane domaćih tijela za provođenje zakona, kao što je FBI.

To je uznemirilo i tvrdokorne republikance i krajnje lijeve demokrate. Nedavna otkrića da je FBI koristio ovu moć u potrazi za informacijama o demonstrantima Black Lives Matter, donatorima kongresne kampanje i američkim zakonodavcima izazvala su dodatne sumnje u integritet programa.

Ključno pitanje je izmjena koja bi zahtijevala od domaćih agencija za provođenje zakona da pribave naloge prije pretraživanja baze podataka. Zvaničnici izvršne vlasti tvrde da bi takva promjena ugrozila korisnost programa za agencije kao što je FBI.

Nedostatak protuzračne odbrane Ukrajine čini Harkov izloženijim ruskim bombama

Nedostatak protivvazdušne odbrane ostavlja Ukrajinu izloženu ruskim 'jedrećim bombama'
Nedostatak protivvazdušne odbrane ostavlja Ukrajinu izloženu ruskim 'jedrećim bombama'

Kako je Rusija intenzivirala svoju vazdušnu kampanju protiv Ukrajine u posljednjih mesec dana, udarajući na njenu energetsku infrastrukturu i urbana područja, nijedan veći grad nije teže pogođen od Harkova.

Kateryna Velnychuk je popodne spavala kada je eksplozija razbila prozore njenog stana u prizemlju, prskajući gelerima koji su probili rupe kroz njene zidove i ormare.

Ruska vođena bomba eksplodirala je u dvorištu ispred petospratne zgrade iz sovjetskog doba, pri čemu je ubila poštara. Dok joj se stan punio gustim, mliječnim dimom, 22-godišnjakinja se okrenula i vidjela krv kako teče iz glave njenog dečka Vladislava.

"Kako smo živjeli...u ratnom stanju, u ovom trenutku nije bilo osjećaja straha", rekla je Velnychuk. „Samo razumijete da je došlo do eksplozije. Jedina misao u tvojoj glavi je 'Nadam se da ćemo preživjeti'."

Lokalna stanovnica Kateryna Velnychuk, 22-godišnjakinja, pokazuje svoj stan oštećen u ruskom vojnom napadu 27. marta, Ukrajina, 8. aprila 2024. REUTERS/Vyacheslav Madiyevskyy
Lokalna stanovnica Kateryna Velnychuk, 22-godišnjakinja, pokazuje svoj stan oštećen u ruskom vojnom napadu 27. marta, Ukrajina, 8. aprila 2024. REUTERS/Vyacheslav Madiyevskyy

Kako je Rusija intenzivirala svoju vazdušnu kampanju protiv Ukrajine u posljednjih mesec dana, udarajući na njenu energetsku infrastrukturu i urbana područja, nijedan veći grad nije teže pogođen od Harkova.

Samo 30 km od ruske granice na sjeveroistoku Ukrajine, Harkov je već bio najizloženiji raketnim napadima i bombardovanju.

Ali presušivanje vojne podrške Zapada posljednjih mjeseci – budući da je vitalni paket američke vojne pomoći zaglavio u Kongresu usred republikanskog otpora – ostavio je Harkov još opasnije nezaštićenim.

Imamo katastrofalan nedostatak sistema protivvazdušne odbrane“, rekao je guverner Oleh Synehubov za Reuters, stojeći na ogromnom centralnom trgu grada, Trgu slobode. "Ne samo u regiji Harkov, već u cijeloj zemlji. Posebno u regiji Harkov."

Grad je toliko blizu granice da ruske rakete mogu doći do cilja za manje od minute. Razmiještanje dragocjene ukrajinske protuzračne odbrane, kao što su raketni sistemi zemlja-vazduh američke proizvodnje Patriot, koji su visokovrijedni ciljevi za ruske zračne napade, mora se obaviti opreznije tako blizu neprijateljskih linija, kažu zvaničnici.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je hitno zatražio više zaliha protivvazdušne odbrane sa Zapada, rekao je ove sedmice da je gotovo četvrtina Harkova uništena.

On je optužio Rusiju da pokušava da pretvori grad - u kojem je prije rata živjelo 2 miliona ljudi - u ruševine, otvarajući put svojim trupama za napredovanje. Rekao je da će ukrajinska vojska odbiti svaku takvu ofanzivu.

Bombardovanja dolaze kada se zamah na bojnom polju pomjerio u korist Rusije, više od dvije godine otkako je započela svoju invaziju u februaru 2022. godine.

Rusija poriče da je ciljala civile i kaže da je energetski sistem Ukrajine legitiman vojni cilj. Rusko ministarstvo odbrane nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentarom ove priče.

Reuters je intervjuisao 15 civila u Harkovu koji su izrazili odlučnost da ostanu u svojim kućama uprkos napadima - iako su dvojica od njih označila sumornu situaciju na frontu kao stvarnu zabrinutost.

Fotografija objavljena na Telegram nalogu načelnika regionalne državne administracije Kharkiv Oleha Synehubova 10. aprila 2024. prikazuje dim koji se diže iznad zgrade nakon raketnog napada u kojem su ubijeni dijete i dvije žene.
Fotografija objavljena na Telegram nalogu načelnika regionalne državne administracije Kharkiv Oleha Synehubova 10. aprila 2024. prikazuje dim koji se diže iznad zgrade nakon raketnog napada u kojem su ubijeni dijete i dvije žene.

Najmanje 10 projektila palo je u četvrtak na Harkov, što je izazvalo nestanke struje za 200.000 ljudi u okolnom regionu, dok je Rusija pokrenula svoj treći veliki vazdušni napad na energetsku infrastrukturu širom Ukrajine posljednjih nedelja.

Glavni regionalni tužilac Oleksandr Filčakov rekao je Reutersu da su svi energetski objekti u regiji Harkov oštećeni ili uništeni otkako je Rusija obnovila svoj zračni napad prošlog mjeseca, što je izazvalo velike nestanke struje.

Rusija je od utorka najmanje šest puta probno ispalila novu vrstu vođene bombe lansirane iz aviona, poput one koja je pala u dvorište ispred Velnychukovog doma.

Oružje, koje je Filčakov nazvao "ujedinjenom višenamjenskom vođenom municijom", teško je samo 250 kilograma i ima domet od 90 km, što znači da avioni nemaju potrebu da rizikuju da se približe odbrani grada.

Iako su navođene bombe manje precizne i destruktivne od drugih raketa koje koristi Rusija, kao što su S-300 i Iskanderi, za Rusiju su mnogo jeftinije za proizvodnju, rekao je.

"Napadi su uglavnom usmjereni na zastrašivanje civilnog stanovništva", rekao je Filchakov Reutersu u svojim uredima. "Pokušavaju natjerati ljude da napuste grad, napuste svoje zgrade, domove, stanove...Da posiju paniku u gradu."

U napadima i granatiranju ove godine u regionu je ubijeno 97 civila, rekao je on, dodajući da su gotovo svi nedavni napadi pogodili civilne ciljeve.

Velnychuk je bila potresena, ali nije zadobila veće povrede od navođene bombe koja je pala ispred njene zgrade 27. marta, raznijevši sve prozore duž dva reda stambenih zgrada od crvene cigle. Ali i ona i njen partner, koji radi kao kurir, rekli su da ne planiraju da napuste grad.

"Uvijek sam zamišljala da ću odrasti i imati nekakav život, preseliti se iz sela u grad, studirati. Sada živim i... ne znam ni da li ću se probuditi sutra ujutro", rekla je Velinčuk , frizerka.

"Ali, istovremeno, želite da živite u svom domu. Normalno je da želite da živite tamo gdje ste rođeni."

RUSIJA DOBIJA MOMENTUM

Nakon višemjesečnih borbi do iscrpljivanja, Rusija ove godine polako napreduje u istočnom ukrajinskom regionu Donjeck. Kijevske snage nalaze se na začelju, suočene s nedostatkom artiljerijskih granata i protuzračne odbrane, i bore se s problemima ljudstva.

Ukrajinski parlament usvojio je u četvrtak zakon kojim se revidira način na koji oružane snage pozivaju civile u redove, u nastojanju da ojačaju linije fronta. Konačni zakon je, međutim, isključio klauzule o drakonskim kaznama za izbjegavanje povlačenja u vojsku koje je izazvalo negodovanje javnosti.

Mnogo će zavisiti od toga koliko će se novi zakon – koji se očekuje da će stupiti na snagu sredinom maja – biti implementiran, kažu analitičari.

"Sada postoje dva pitanja: pitanje municije i pitanje ljudstva. Ako se oni pozabave njima, mislim da Ukrajina može zadržati rusko napredovanje", rekao je Rob Lee, viši saradnik Instituta za istraživanje vanjske politike, istraživačkog centra u Filadelfiji.

Ali ako se oni ne pozabave, postoji potencijal da Rusija ostvari veće dobitke ovog ljeta".

Ukrajina je pokušala da pronađe tačku pritiska protiv Rusije bombardovanjem naftnih postrojenja daleko iza linija fronta koristeći dronove velikog dometa koji su uništili 14% kapaciteta za preradu nafte ruskog energetskog giganta, prema proračunima Reutersa.

Zelenskiy, koji je u utorak pregledao ukrajinska odbrambena utvrđenja u regiji Harkov, rekao je da Rusija možda priprema veliku ofanzivu krajem maja ili u junu. Nije rekao gdje.

Rusija, koja je u februaru zauzela istočni grad Avdijevku i kontroliše 18% ukrajinske teritorije, napredovala je u regionu Donjecka, održavajući pritisak na frontovima zapadno od Avdijevke i grada Bahmuta.

Lee je rekao da je Rusija sama riješila probleme s ljudstvom i uspjela regrutovati veliki broj dobrovoljaca, što joj je omogućilo da pretrpi gubitke u napadima, ali da se suočila s ograničenjima opreme koja bi mogla postati problem sljedeće godine.

Odluka Rusije o tome gdje da napadne, rekao je, dijelom će zavisiti od toga gdje smatra da Ukrajina izgleda najslabije, iako će Moskva vjerovatno zadržati fokus na istočnoj regiji Donbasa.

Putin je prošlog mjeseca rekao da ne isključuje da Rusija pokušava uspostaviti tampon zonu unutar ukrajinske teritorije duž ruske granice.

Oleksandr Kovalenko, nezavisni vojni analitičar sa sjedištem u Odesi, rekao je da su udari na Harkov izgledali s ciljem pokretanja takvog plana pokušavajući uplašiti ljude da napuste grad, postavljajući teren za moguću kopnenu operaciju kasnije.

"Rusija trenutno nema snage i opremu da zauzme grad, ali u srednjem roku mogu terorisati civilno stanovništvo kako bi pripremili odgovarajuće uslove."

'KAKO OTIĆI?'

Harkov, industrijsko središte koje je nekada služilo kao glavni grad Sovjetske Ukrajine, predstavlja zastrašujući kontrast od 1,3 miliona ljudi koji žive usred redovnih sirena za vazdušne napade i zvuka mitraljeza koji noću obara dronove.
Škole u gradu zatvorene su zbog prijetnji od napada, a djeca uče online. Ali vlasti su otvorile podzemne učionice u stanici metroa kako bi omogućile nekim učenicima da lično dolaze na nastavu.

Stanovništvo grada palo je na 300.000 nakon invazije, ali, nakon što je Ukrajina ponovo zauzela okupirana područja regiona u dvije vojne ofanzive 2022. godine, vratilo se na oko 1,3 miliona, gdje je i ostalo.

Viktoria Zaremba, 37, web dizajner i majka 10-godišnjeg dječaka, rekla je da su više od dvije godine rata promijenile njenu percepciju rizika.

Nema straha“, rekla je. Razmišljala bi o odlasku iz Harkova samo ako ove zime ne bude centralnog grijanja ili struje, ili ako prijeti opasnost od okupacije.

Broj napada na grad i region počeo je da raste u oktobru, rekao je Filčakov, porastao je za više od 35 odsto u prva tri meseca ove godine na 130 sa 95 u poslednjem kvartalu 2023.

Ponovo su se intenzivirali ovog mjeseca, rekao je.

Zamračenja traju i do 12 sati dnevno, a semafori ne rade. Pokrivenost mobilnom mrežom je nejednaka, GPS karte na mreži ne funkcionišu kako treba, a ulična rasvjeta noću ne radi.

Ali Synehubov, regionalni guverner, rekao je da nema znakova da ljudi napuštaju grad.

Nikad neću otići“, rekao je Boris Nosov, 63, penzioner koji šeta svog psa u centru grada. Nosov je rekao da je bio veteran sovjetsko-afganistanskog rata 1979-1989.

"Ovo je moj grad. Kako sam mogao otići i napustiti ga? Služio sam u Afganistanu. To je bilo zastrašujuće. Mislim da će sve biti u redu."

S američke s"crne liste" uklonjen preminuli Slobodan Stanković i kompanija Integral inženjering

Slobodan Stanković (Foto: CIN)
Slobodan Stanković (Foto: CIN)

S američke crne liste sankcioniranih pojedinaca i organizacija obrisan je Slobodan Stanković iz Bosne i Hercegovine, kao i građevinska kompanija Integral inženjering iz Laktaša koja je bila u njegovom vlasništvu. Stanković je preminuo u februaru 2023. godine.

Sjedinjene Američke Države su Stankovića i njegovu kompaniju stavile na listu sankcioniranih u oktobru 2022. godine.

Kako je tada objašnjeno razlog zbog su Stanković i njegova kompanija stavljeni na "crnu listu", jesu sumnje u povezivanost sa korupcijom u građevinskom sektoru u kojem su Integralu dodjeljivani neki od najvećih projekata u RS-u.

"Veliki građevinski projekti često su dodjeljivani Stankoviću bez fer i otvorene konkurencije. Većina Stankovićevog bogatstva potiče iz javnih sredstava", navedeno je u oktobru u saopćenju Ministarstva financija SAD.

Firma Integral inženjering, osim Banje Luke, poslovnice ima još u Srbiji i Hrvatskoj.

Jedan od posljednjih projekata gdje je bila uključena kao izvođač radova je gradnja dionice autoputa od Bijeljine, na sjeveroistoku BiH, do granice sa Srbijom. Radi se o dionici dugoj 20 kilometara čija će izgradnja koštati 302 miliona maraka (154,4 miliona eura).

Integral je izvodio i radove na izgradnji međudržavnog mosta sa Hrvatskom kod Gradiške, na sjeveru BiH, zajedno sa kompanijama Đuro Đaković Montaža d.o.o. i Zagreb-Montaža d.o.o iz Hrvatske.

Također, dobio je posao vrijedan oko 35 miliona eura za izgradnju brze ceste u Hrvatskoj, koja će spojiti most na Savi sa autoputem Zagreb-Beograd. Firma Integral je gradila i na Koridoru Vc koji povezuje jug sa sjeverom BiH.

Slobodan Stanković je, također, bivši vlasnik Alternativne televizije d.o.o. Banja Luka (ATV), medijske kuće koja je ranije uvrštena na "crnu listu" SAD.

"Stankovićeva kupovina ATV učinila je da ova medijska kuća pokaže jasnu pristrasnost Dodiku (aktuelni predsednik RS, prim.red.). Kupovina i transformacija ATV pokazuju recipročnu prirodu Dodikovih korumpiranih odnosa, jer Stankovićevo bogatstvo obezbjeđuje Dodiku bogatog i moćnog saveznika koji mu donosi političku korist", navedeno je u obrazloženju Američkog ministarstva finansija u oktobru 2022.godine.

Dodaje se da je Stanković sankcionisan, jer je u materijalnom smislu pomagao, sponzorisao ili osiguravao finansijsku, materijalnu ili tehnološku potporu Dodiku.

Predsjednik bh. entiteta Republike Srpske Milorad Dodik odlikovao je Stankovića u januaru 2023. godine Ordenom zastave Republike Srpske sa zlatnim vijencem, povodom Dana Republike Srpske, kojeg je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.

Belgija: Istraga ruskog miješanja u izbore za EP, poslanicima plaćano da šire propagandu Moskve

ARHIVA - Belgijski premijer Alexander De Croo na samitu EU u Briselu (Foto: AP/Geert Vanden Wijngaert)
ARHIVA - Belgijski premijer Alexander De Croo na samitu EU u Briselu (Foto: AP/Geert Vanden Wijngaert)

Belgijske vlasti istražuju sumnjivo rusko miješanje u predstojeće evropske parlamentarne izbore, izjavio je u petak premijer Alexander De Croo, nakon tvrdnji da su poslanici plaćeni da promoviraju propagandu Kremlja.

De Croo je dodao da je belgijska obavještajna služba potvrdila postojanje proruskih mreža koje djeluju u nekoliko evropskih zemalja, uključujući Belgiju, kako bi potkopale podršku Ukrajini.

"Prema našoj obavještajnoj službi, ciljevi Moskve su vrlo jasni", dodao je on. "Cilj je pomoći da se izabere više proruskih kandidata za Evropski parlament i da se ojača određeni proruski narativ u toj instituciji."

Moskva je ranije demantovala slične optužbe o pokušaju uticaja na zapadne izbore.

Optužbe dolaze pred izbore od 6. do 9. juna za izbor novog parlamenta EU. Dolaze i kada je samoodbrana Ukrajine u kritičnom trenutku više od dvije godine nakon ruske invazije.

Kako je obećana pomoć zadržana u zapadnim zemljama poput Sjedinjenih Država, Rusija je zadržala blagu prednost u ratu.

"Oslabljena evropska podrška Ukrajini služi Rusiji na bojnom polju", rekao je De Croo.

Prema De Croou, istraga je pokrenuta nakon što su češke vlasti pronašle proruske pojedince u Briselu koji žele utjecati na zakonodavce da usvoje prokremljovsku agendu.

De Croo je rekao da se činilo da su gotovinska plaćanja izvršena izvan Belgije, ali je do smetnji došlo u Briselu.

Sličan događaj dogodio se prošle godine, kada su evropski zakonodavci optuženi da su plaćeni da promovišu interese Katara i Maroka, što su obje zemlje negirale.

De Croo je rekao: "Mi imamo odgovornost, a naša odgovornost je da podržimo pravo svakog građanina na slobodan i siguran glas."

Premijer je zatražio hitan sastanak u Agenciji Evropske unije za krivičnu i pravosudnu saradnju kako bi se razgovaralo o tom pitanju i savjetovalo Ured EU za borbu protiv prijevara da procesuira slučaj.

Neke informacije za ovaj izvještaj stigle su od Reutersa, Associated Pressa i agencije France-Presse.

SAD očekuju napad Irana na Izrael, pokušavaju da smanje tenzije na Bliskom istoku

Vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei posjećuje izložbu aerokosmičkih dostignuća Revolucionarne garde, dok ga prati šef Garde, general Hosein Salami, u Iranu, nedelja, 19. novembar 2023, na fotografiji koju je objavila zvanična web stranica kancelarije iranskog vrhovnog vođe.
Vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei posjećuje izložbu aerokosmičkih dostignuća Revolucionarne garde, dok ga prati šef Garde, general Hosein Salami, u Iranu, nedelja, 19. novembar 2023, na fotografiji koju je objavila zvanična web stranica kancelarije iranskog vrhovnog vođe.

Sjedinjene Države očekuju napad Irana na Izrael, ali predviđaju da udar neće biti dovoljno velik da uvuče Washington u rat, rekao je američki zvaničnik agenciji Reuters.

Bijela kuća je ranije saopštila da Washington ne želi širenje sukoba na Bliskom istoku i da su SAD saopštile Iranu da nisu umiješane u vazdušni napad na visokog komandanta Iranske revolucionarne garde u Damasku.

Bijela kuća je dodala da je upozorila Iran da ne koristi taj napad kao izgovor za dalju eskalaciju u regionu.

Izrael nije preuzeo odgovornost za napad, ali se veruje da su njegovi avioni gađali iransku ambasadu u Damasku, kada su ubijeni visoki iranski general i šest drugih oficira vojske.

Iran je obećao odmazdu, podižući napetosti u regionu koje su već visoke zbog rata u Gazi.

Iranski izvori rekli su Reutersu da je Teheran signalizirao Washingtonu da će odgovoriti na napad Izraela na ambasadu u Siriji na način koji ima za cilj da izbjegne veliku eskalaciju i da neće djelovati ishitreno, pošto Teheran paralelno vrši pritisak koji obuhvata i primirje u Gazi.

Iranski vođa ajatolah Ali Hamnei rekao je da Izrael "mora biti i biće kažnjen", istakavši da je udar na ambasadu bio jednak napadu na iransko tlo.

"Imperativ Irana da kazni ovaj odmetnički režim" mogao je biti izbjegnut da je Vijeće sigurnosti UN osudilo napad i priveo počinioce pravdi, saopštila je u četvrtak misija Teherana pri Ujedinjenim nacijama.

Izrael saopštava da priprema odbranu, Sjedinjene Države da su u stanju pripravnosti zbog mogućih uzvratnih udara Irana, američki izaslanici rade na smanjenju tenzija, dok brojne zemlje takođe pozivaju na deeskalaciju situacije.

Međunarodni apeli na uzdržanost, zemlje pozivaju državljane da ne putuju

Rusija, Njemačka i Britanija pozvale su zemlje na Bliskom istoku da budu uzdržane, a Izrael je saopštio da se sprema da "zadovolji sve svoje bezbjednosne potrebe" u regionu.

Njemačka avio-kompanija Lufthanza, jedna od samo dva zapadna avio-prevoznika koja lete za Teheran, produžila je obustavu letova do iranske prijestonice, a Rusija je upozorila svoje građane da ne putuju na Bliski istok.

Francuska je upozorila svoje građane da se "imperativno uzdrže od putovanja u narednim danima u Iran, Liban, Izrael i na palestinske teritorije", rekli su za AFP saradnici ministra spoljnih poslova.

Šef francuske diplomatije je na kriznom sastanku takođe zatražio da se članovi porodica francuskih diplomata u Iranu evakuišu i da se nijedan francuski državni službenik ne šalje u misije u navedene zemlje.

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu rekao je da Izrael nastavlja rat u Gazi, ali da vrši bezbjednosne pripreme na drugim mjestima.

"Ko god naudi nama, mi ćemo nanijeti štetu njima. Spremni smo da ispunimo sve bezbjednosne potrebe države Izrael, kako defanzivno, tako i ofanzivno", rekao je on stojeći ispred izraelskog borbenog aviona tokom posjete vazduhoplovnoj bazi.

Izraelski ministar odbrane Joav Galan rekao je američkom sekretaru za odbranu Lloydu Austinu da će Izrael direktno odgovoriti na svaki napad Irana, saopštila je Galantova kancelarija.

Njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok pozvala je svog iranskog kolegu Hoseina Amirabdolahijana kako bi apelovala na "maksimalnu uzdržanost" u cilju izbjegavanja dalje eskalacija.

Rusko ministarstvo spoljnih poslova poručilo je građanima da ne bi trebalo da putuju na Bliski istok, posebno u Izrael, Liban i palestinske teritorije.

"Trenutno je veoma važno da svi budu uzdržani kako ne bi doveli do potpune destabilizacije situacije u regionu, koja baš i ne blista stabilnošću i predvidljivošću", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov na brifingu.

"Potencijal za pogrešne procjene"

Britanski ministar spoljnih poslova David Cameron rekao je u četvrtak da je jasno stavio do znanja Amirabdolahijanu da Iran ne bi trebalo da uvlači Bliski istok u širi sukob.

"Duboko sam zabrinut zbog mogućnosti pogrešne procjene koja vodi daljem nasilju", rekao je X-u.

Portparol američkog State Departmenta Matthew Miller rekao je da je državni sekretar Antony Blinken pozvao kolege, među kojima i turske, kineske i saudijske ministre spoljnih poslova, "da jasno stavi do znanja da eskalacija nije ni u čijem interesu i da zemlje treba da podstiču Iran da ne eskalira (situaciju)".

Američki predsjednik Joe Biden rekao je u srijedu da Iran preti da će pokrenuti "značajan napad na Izrael" i da je rekao Netanjahuu da je "naša posvećenost bezbjednosti Izraela protiv ovih prijetnji Irana i njegovih zastupnika čvrsta".

U izvještaju su korišteni materijali agencija Reuters i AFP.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG