Najnovije
Posljednji susret: Debata Trump - Biden u četvrtak uveče

Republikanski predsjednik Donald Trump i njegov demokratski izazivač, bivši potpredsjednik Joe Biden, u četvrtak uveče će debatovati u svom posljednjem lice-u-lice suočavanju prije američkih predsjedničkih izbora 3. novembra.
Dvojica kandidata, obojica u svojim 70-im godinama života, često su prekidala jedan drugog, Trump više nego Biden, u debati krajem septembra, koja je trajala duže od 90 minuta, što je događaj koji su neki politički komentatori u SAD opisali kao najgoru predsjedničku debatu ikada.
Ali ovog puta, nezavisna Komisija za predsjedničke debate prigušiće mikrofon svakog kandidata dok onaj drugi bude govorio dva minuta u odgovoru na šest pitanja koja se tiču aktuelnih tema, koje je odabrala moderatorka Kristen Welker iz NBC Newsa.
Ako ni Trump ni Biden ne pokušaju da govore o nečem drgom tokom dvominutnih uvodnih komentara, komisija je rekla da misli da bi američki glasači - bar relativno mali broj onih koji tvrde da su još uvijek neodlučni kako će glasati - mogli dobiti jasniji pogled o tome kuda bi zemlja mogla da pođe po tim pitanjima kada je jedan od njih svečano bude inaugurisan 20. januara.
Nakon toga, mikrofoni oba kandidata biće ponovo uključeni i otvoreni za sve i ono što se dogodilo prošlog puta bi moglo da se ponovi.
Tada su Trump i Biden iznosili niz poruga, uvreda i škakljivih komentara jedan protiv drugog, a prekidanje je ponekad otežavalo gledaocima da prate raspravu.
Mnogo toga se promijenilo između prve debate i događaja u četvrtak, koji će se održati na univerzitetskoj debati u Nashvilleu, Tennessee.
Druga planirana debata zakazana za prošlu nedjelju otkazana je nakon što je Trump dobio koronavirus i bio hospitalizovan tri noći. To je navelo komisiju da jednostrano kaže da će dva kandidata raspravljati virtuelno, ali Trump je to odbio i susret je otkazan.
Još važnije, milioni Amerikanaca su već donijeli odluku o izborima, a više od 43 miliona ljudi već je glasalo unaprijed, poštom ili lično.
Mnogi su rekli da su tokom nekontrolisane pandemije koronavirusa u SAD želeli da izbjegnu da stoje licem u lice sa ostalim glasačima u očekivanim dugim redovima na biračkim mjestima na dan izbora.
Mnogi demokratski glasači koji favorizuju Bidena rekli su da žele da budu među prvima koji su glasali za svrgavanje Trumpa i da ga načine trećim predsjednikom SAD u posljednje četiri decenije koji je izgubio kandidaturu za reizbor nakon jednog mandata.
Republikanski glasači često su anketarima i izvještačima vijesti rekli da namjeravaju da glasaju na dan izbora lično, što je decenijama bila norma na američkim nacionalnim izborima.
Debata u četvrtak mogla bi da bude posljednja, najbolja šansa za Trumpa, preduzetnika za nekretnine i voditelja rijalitija, koji se pretvorio u političara, da uđe u Bidenovo uporno vodstvo na nacionalnim i državnim anketama.
Biden, sa skoro pola vijeka na američkoj političkoj sceni kao američki senator i zamjenik bivšeg predsjednika Baracka Obame, ima 9 ili 10 procentnih poena prednosti nad Trumpom na nacionalnim anketama, ali oko polovinu te prednosti u državama koje predstavljaju glavno bojno polje i koje će vjerovatno odlučiti o ukupnom ishodu.
Welker iz NBC-a kaže da će pitati kandidate o njihovim naporima da kontrolišu koronavirus koji je ubio 221.000 ljudi u SAD-u, najviše u svijetu.
Ostale teme će uključivati američke porodice, američke rasne probleme, klimatske promjene, nacionalnu bezbjednost i vodstvo.
U intervjuu za Fox News u utorak, Trump je napao Welkerovu kao "potpuno pristrasnu" i napao debatnu komisiju kao pristrasnu prema njemu.
Predsjednik je rekao da nije zadovoljan odlukom da isključuju mikrofoni bilo kog od kandidata tokom uvodnih dvominutnih izjava i tvrdio je da je debata trebalo da bude usredsređena na spoljnu politiku umjesto na pandemiju koronavirusa i druga pitanja unutrašnje politike.
Trump je nastavio kampanju sa velikim skupovima pristalica ove nedjelje, uživajući u energiji za koju vjeruje da oni dodaju u njegovu kampanju i vjerujući da su oni ključni za osvajanje drugog mandata.
U međuvremenu, Biden se drži van vidokruga javnosti od prošlog vikenda, ostajući u svom domu u istočnoj državi Delaware da se pripremi za debatu.
See all News Updates of the Day
Kuća ljudskih prava u Banjaluci: Cilj zakona „o stranim agentima” je staviti pod kontrolu kritiku vlasti
Vlada RS je uputila u skupštinsku proceduru Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, koji je u javnosti poznat i kao zakon o „stranim agentima”. Iz Kuće ljudskih prava u Banjaluci poručuju da osnovni cilj donošenja ovog Zakona nije kontrola finansijskog poslovanja nevladinog sektora već kontrola mišljenja.
Roboti uče da rješavaju probleme jedni od drugih
Roboti sa snagom rasuđivanja postaju stvarnost zahvaljujući ogromnim količinama podataka za obuku, i otkrićima u umjetnoj inteligenciji. Matt Dibble posjetio je laboratoriju u kojoj roboti uče da sami rješavaju probleme.
Huntington Beach u Kaliforniji se proglasio gradom koji nije utočište za migrante
Agenti američke granične službe pritvaraju migrante bez dokumenata u sklopu akcije predsjednika Trumpa protiv ilegalne imigracije. Mnoga od tih hapšenja bila su u Kaliforniji, gdje jedan grad pokušava raskinuti s državom i sarađivati sa saveznim imigracijskim agencijama.
Član Muskove Agencije za efikasnost vlade podnio ostavku zbog rasističkih objava

Mladi član novoformiranog Agencije za vladinu efikasnost (DOGE) američke vlade na čijem čelu je milijarder Elon Musk podnio je ostavku nakon što je povezan sa rasističkim nalogom na društvenim mrežama.
Dvadesetpetogodišnji Marko Elez podnio je ostavku pošto je dnevni list Wall Street Journal objavio njegove veze sa nalogom na X-u koji je imao više rasističkih objava i zagovarao eugeniku.
Bijela kuća je u petak potvrdila da je Elez podnio ostavku, ali nije precizirala zašto.
Mask je na X-u postavio anketu korisnicima da li smatraju da treba „vratiti zaposlenog u @DOGE-u koji je dao neprikladne izjave preko sada izbrisanog pseudonima”, nudeći im da odgovore jednostavno „da” ili „ne”.
Poslije samo nekoliko sati glasalo je više od 385.000 korisnika, od kojih je 78 posto bilo za.
„Samo za znate, bio sam rasista prije nego što je bilo kul”, glasila je jedna od objava na nalogu u julu, naveo je Wall Street Journal.
„Ni da mi plate, ne bi mogao da oženim nekoga ko nema moju etničke pripadnosti”, napisao je u septembru, također pozivajući da „mržnju prema Indijancima učini normalnom”.
Nalog je izbrisan u decembru prije inauguracije Donalda Trumpa, a Wall Street Journal je pregledao arhivu sačuvanu na mreži.
DOGE nema savezni status, što bi zahtijevalo odobrenje Kongresa, a ni Musk ni članovi DOGE nisu savezni službenici ili državni službenici.
Američki potpredsjednik JD Vance na društvenoj mreži X je podržao Marka Eleza.
„Očigledno se ne slažem sa nekim Elezovim objavama, ali mislim da glupe aktivnosti na društvenim mrežama ne bi trebalo da unište život djeteta”, rekao je on.
„Ne treba da nagrađujemo novinare koji pokušavaju da unište ljude. Zato kažem, hajde da ga vratimo”, dodao je potpredsjednik.
Bivši radnik kompanije SpaceX Marko Elez bio je među onima kojima je nedavno odobren pristup platnom sistemu američkog trezora koji je odgovoran za distribuciju hiljada milijardi dolara u federalnim fondovima.
Međutim, sudska odluka prije njegove ostavke u četvrtak ograničila mu je pristup.
Ekonomija u SAD: Novih 143.000 radnih mjesta u januaru, stopa nezaposlenosti pala na 4 posto

Poslodavci u Sjedinjem Državama su u januaru otvorili 143.000 radnih mjesta, a stopa nezaposlenosti pala je na četiri posto na početku 2025.
Prvi izvještaj o poslovima u drugom mandatu Donalda Trumpa sugeriše da je naslijedio tržište rada koje je solidno, ali ne i spektakularno. Otvaranje radnih mjesta u januaru smanjeno je u odnosu na 263.000 u novembru i 307.000 u decembru. Ekonomisti su očekivali oko 170.000 novih radnih mjesta u januaru.
Većina Amerikanaca još uvijek ima neobičnu sigurnost kada je u pitanju zaposlenje. Ali za one koji traže posao, ta potraga postaje sve teža kako se tržište rada "hladi" od perioda između 2021. i 2023.
Prosječne plate po satu porasle su za 0,5 posto u odnosu na decembar i 4,1 posto u odnosu na januar 2024, što je malo više nego što su ekonomisti očekivali – vijest koja bi mogla biti razočaravajuća za borce protiv inflacije u Federalnim rezervama (Centralna banka SAD).
Carl Weinberg and Mary Chen iz organizacije "High Frequency Economics" navode da "nema razloga za zabrinutost u vezi sa snagom privrede u današnjem izvještaju o zapošljavanju".
Ali su dodali da podaci o zapošljavanju u posljednja tri mjeseca ukazuju na to da Federalne rezerve neće žuriti da ponovo snize kamatne stope nakon što je tri puta smanjio kamatne stope u 2024.
Zdravstvene kompanije otvorile su 44.000 radnih mjesta, što je pad od 57.000 u odnosu na prosjek iz 2024. Trgovci su zaposlili 34.000 radnika. A vlada na svim nivoima otvorila je 32.000 radnih mjesta. Rudarske kompanije su zatvorile 8.000 radnih mjesta.
Budućnost ne djeluje tako svijetlo, ocjenjuje agencija AP.
Savezni sudija je privremeno blokirao plan predsjednika Donalda Trumpa da smanji broj federalnih radnika nudeći im finansijske podsticaje, ali je zamrzavanje zapošljavanja koje je Trump potpisao 20. januara "negativno za rast zaposlenosti", napisao je Bradley Saunders, ekonomista u Capital Economics, u komentaru prošle nedjelje.
Ekonomisti su također zabrinuti zbog Trumpove prijetnje da će voditi trgovinski rat protiv drugih zemalja. Već je uveo porez od 10 deset posto na uvoz iz Kine.
Sekretarijat rada također izvještava da poslodavci objavljuju manje poslova. Mjesečni broj radnih mjesta je pao sa rekordnih 12,2 miliona u martu 2022. na 7,6 miliona u decembru – što je još uvijek pristojan broj prema historijskim standardima.
Kako se tržište rada "hladi", američki radnici gube povjerenje u vlastitu sposobnost da pronađu bolju platu ili uslove rada promjenom posla. Broj ljudi koji su dali otkaz pao je sa rekordnih 4,5 miliona u aprilu 2022. na decembarskih 3,2 miliona, što je ispod nivoa prije pandemije.
U redovnim godišnjim revizijama, Sekretarijat rada je u petak izvestio da otvaranje novih radnih mjesta od aprila 2023. do marta 2024. nije bilo tako dobro kao što je prvobitno prijavljeno: 589.000 radnih mjesta manje je otvoreno tokom tih 12 mjeseci. Preliminarne procjene, objavljene u augustu, sugerišu da će revizije biti veće - 818.000 radnih mjesta.