Policija je privela osumnjičenog nakon što je primila dojavu od trojice srednjoškolaca koji su prepoznali muškarca. Vidjeli su slike osumnjičenog sa nadzora i video snimke koje je policija objavila.

"Njujorčani su ponovo uspjeli", rekla je komesarka njujorške policije Jessica Tisch, koja je slučaj opisala kao jedan od najrazvratnijih zločina koje jedna osoba može počiniti protiv drugog ljudskog bića.

Ona je rekla da su se osumnjičeni i žena, oboje nisu identifikovani, vozili u vozu bez ikakvog kontakta do kraja linije u Brooklynu oko 7:30.

Nakon što se voz zaustavio, snimak nadzora iz vagona metroa pokazao je kako muškarac opušteno prilazi žrtvi, koja je nepomično sjedila, vjerovatno spavala, i zapalio joj odjeću nečim što je izgledalo kao upaljač. Plamen odjeće ju je progutao za nekoliko sekundi, rekla je Tisch.

Policija ne vjeruje da su se njih dvoje poznavali. Policajci u rutinskoj patroli na stanici metroa osjetili su miris i vidjeli dim i otkrili ženu u plamenu, kako stoji u sredini vagona metroa. Nakon gašenja požara, hitna medicinska pomoć je konstatovala smrt na licu mjesta.

Bez znanja policajaca, osumnjičeni je ostao na licu mjesta i sjedio je na klupi na peronu metroa, odmah ispred vagona, rekla je Tisch. Kamere na uniformama koje su nosili policajci uhvatile su veoma jasno i detaljno kako on izgleda i te slike su objavljene.

Nakon što su kasnije dobili poziv hitne pomoći od tinejdžera, službenici su ga identifikovali u drugom metrou i javili sljedećoj stanici, gdje je više policajaca držalo vrata voza zatvorena, pretresli svaki vagon i na kraju ga uhapsili bez incidenata, rekao je načelnik za saobraćaj Joseph Gulotta. Čovjek je imao upaljač u džepu kada je priveden, rekla je Tisch.

Gulotta je rekao da se istraga nastavlja o tome da li je žena beskućnica kao i o porijeklu osumnjičenog. Slučaj je druga nasilna smrt u njujorškom metrou u nedjelju.

Policija je u 00:35 reagovala na hitni poziv zbog napada u Queensu i pronašla 37-godišnjeg muškarca sa ubodom u torzo i 26-godišnjeg muškarca sa više rana po cijelom tijelu. Stariji muškarac je proglašen mrtvim u obližnjoj bolnici, dok je mlađi u stabilnom stanju, saopštila je policija

Guvernerka New Yorka Kathleen Hochul je ove godine poslala pripadnike Nacionalne garde New Yorka u sistem gradske podzemne željeznice da pomognu policiji da sprovede nasumične pretrage vozačkih torbi u potrazi za oružjem nakon niza zločina u metrou. Također je rasporedila dodatne snage da pomognu u patrolama tokom sezone praznika.

„Vrlo je hladno. Kiša je padala tokom noći. … Očekujemo veoma jaku kišu danas ovdje, a ovo je dok je 1,9 miliona ljudi raseljeno,” rekla je Louise Wateridge, viša službenica za hitne slučajeve UNRWA - Agencije UN-a za pomoć i rad palestinskim izbjeglicama - novinarima u Ženevi u petak iz izbjegličkog kampa Nuseirat u centralnoj Gazi.

Nuseirat, jedan od osam historijskih izbjegličkih kampova u Gazi osnovanih 1948. godine, prošle sedmice se našao pod izraelskiom napadom, koji je ubio više od 30 Palestinaca i povrijedio desetine drugih.

„Palestinci nemaju pristup adekvatnom skloništu, 69% zgrada je oštećeno ili uništeno širom Pojasa Gaze”, rekla je Wateridge.

Iako će mnogim ljudima nedostajati sklonište koje bi ih moglo zaštititi od zimske hladnoće i kiše, Wateridge je rekla “morali smo dati prednost hrani nego skloništu prilikom ulaska u pojas Gaze”.

Wateridge je objasnila da su osnovne zalihe pomoći bile u kamionima „izvan pojasa Gaze i čekale da uđu u posljednjih šest mjeseci”.

Zvaničnik UNRWA je također primijetio da su široko rasprostranjena oštećenja i uništavanje zgrada širom Gaze ostavili palestinske porodice nezaštićene od nemilosrdnih izraelskih zračnih napada.

„Od ljekara čujemo da djeca dobijaju povrede od gelera koji je doletio preko kilometar od mjesta udara, jer nema ničega osim šatora i tkanina da ih zaštiti od bilo kakvih bombi i metaka”, rekla je ona.

Wateridge je rekla da su neke od najgrubljivijih scena kojima je svjedočila „vidjeti mališane u bolnicama kojima nedostaju udovi nakon udara… i vidjeti djecu kako u hrpama smeća traže komadiće hrane ili materijala za sklonište”.

Rosalia Bollen, UNICEF-ova specijalistica za komunikacije u Gazi, koja je protekla tri mjeseca provela u palestinskoj enklavi, upozorava da glad, pothranjenost i teški životni uslovi dovode živote djece u opasnost.

Govoreći na video linku iz Amana u Jordanu, u petak, Bollen je rekla da više od 96 posto žena i djece u Gazi ne može zadovoljiti svoje osnovne prehrambene potrebe.

„Većina preživljava od porcija brašna, tjestenine, sočiva, konzervi u najboljem slučaju… ishrane koja polako ugrožava njihovo zdravlje”, rekla je ona, napominjući da zdravija hrana nije dostupna u Gazi jer je samo 65 kamiona pomoći dnevno ulazilo u Gazu, u poređenju sa 500 kamiona koji su ulazili dnevno prije rata.

„Sva djeca mlađa od 2 godine u Gazi konzumiraju u najboljem slučaju dvije grupe hrane. Ovo je veoma, veoma opasno jer maloj djeci koja brzo rastu treba pristup kvalitetnijoj ishrani... u suprotnom su u opasnosti od gubitka ili zaostajanja u razvoju”, rekla je Bollen.

„Posljedice toga su doživotne. Djeca se od toga kasnije ne oporavljaju”, rekla je ona, ističući da je patnja fizička i psihička. “Djeca su bolesna, umorna i traumatizirana.”

Ona je rekla da su uslovi za djecu posebno loši u sjevernoj Gazi, koja je pod „skoro potpunom opsadom već 75 dana”.

„Gaza mora biti jedno od najsrdačnijih mjesta za nas humanitarce za rad, jer svaki mali napor koji uložimo da spasimo život djeteta poništava se razaranjem”, rekla je ona. „Više od 14 mjeseci djeca su bila na oštroj ivici ove noćne more, sa više od 14.500 ubijenih djece i više hiljada povrijeđenih.”

Ured za koordinaciju humanitarnih poslova, ili OCHA, UNICEF, UNRWA i druge agencije UN-a izvršile su u četvrtak procjenu na četiri lokacije u kojima je boravilo oko 1.600 porodica koje su stigle iz Sjeverne Gaze od početka izraelske opsade prije skoro 11 sedmica.

„Porodice su smještene u šatore ili oštećene zgrade bez struje", navodi OCHA.

„Ljudi koji se sklanjaju na ovim lokacijama nemaju najosnovnije stvari, uključujući cipele, odjeću, dušeke, deke i kuhinjske potrepštine. Također su prijavili nedostatak lijekova, a bolesti se brzo šire zbog hladnoće.”

Bollen iz UNICEF-a napomenula je da je početak zime u Gazi nanio dodatni bol i patnju djeci kojoj je jako potrebna pomoć koja bi mogla ublažiti njihovu bijedu.

„Djeci je hladno. Ona su mokra. Ona su bosa. Vidim mnogu djecu koja još uvijek nose ljetnu odjeću, a pošto nema plina za kuhanje, također vidim puno djece kako čeprkaju po hrpama smeća tražeći plastiku koju mogu spaliti. Bolesti u međuvremenu pustoše njihova mala tijela, dok bolnice oskudijevaju i stalno su napadnute”, rekla je ona.

„Budući da mnogi od nas kreću u proslave Božića i Nove godine okruženi toliko toga, hajde da odvojimo trenutak da se sjetimo ove djece koja imaju tako malo, a opet gube sve više iz dana u dan.

„Svaki dan bez akcije krade još jedan dan djeci Gaze. ... Djeca Gaze ne mogu čekati”, rekla je Bollen.

U Bosni Hercegovini (BiH), Kina je posljednjih godina prisutna mahom kroz kreditiranje i gradnju u RS-u, što je još jedan primjer Dodikovog udaljavanja od Zapada.

„Bez obzira koliko nas sankcionisala Amerika, što nije ugodno, što je teško, i nije nimalo lako, mi imamo alternativu. I mi ćemo tu alternativu zgrabiti i gurati”, rekao je predsjednik RS-a na ceremoniji otvaranja bolnice u Doboju u septembru ove godine.

U odnosu na jugoistočnu Evropu, infrastrukturno prisustvo Kine u BiH je relativno skromno, što znači i manje rizika, ocjenuju ekonomski stručnjaci.

Prema stručnjacima, kineski kreditori ne postavljaju uslove u smislu reformi, okolišnih dozvola i slično kao što to zahtijevaju zapadne finansijske institucije, pa su iz tog razloga prikladniji za domaće donosioce odluka.

„Istina”, pojašnjava ekonomski stručnjak Admir Čavalić, „kamatna stopa ili neki drugi kreditni uvjeti su blago nepovoljniji u komparaciji sa renomiranim međunarodnim kreditorima.”

„I ono što je specifičnost ovih kreditora i kredita jeste da oni prate konkretni projekat. Dakle, oni se vežu za projekat, nosioci tog projekta obično su kineske kompanije, kineski konzorciji”, kaže Čavalić za bosanski servis Glasa Amerike.

Ključne godine za novi kineski angažaman na Balkanu su 2012. i 2013. godina, kaže se u izvještaju Takmičenje Kine i SAD-a na Balkanu, autora Ivana Lidareva, koji je doktorirao međunarodne odnose i političke nauke na Kings koledžu London.

Peking pokreće incijativu 16+1, sa planom za bliže ekonomske odnose između Kine i zemalja srednje i istočne Evrope. Istovremeno, kineski predsjednik Xi Jinping je najavio i incijativu Pojas i put, a što uključuje infrastrukturne i investicione projekte, stoji u izvještaju.

Uoči ovogodišnjih lokalnih izbora, u Doboju je otvorena bolnica Sveti apostol Luka koju su izgradile kineske kompanije. Pred kineskim partnerima, Dodik je pozitivno govorio o kineskim inicijativama.

„Kada smo razumjeli o čemu se radi, nismo oklijevali da pokušamo da animiramo kineske kompanije da sa nama sarađuju”, rekao je Dodik. „I danas imamo odličnu saradnju sa kompanijama iz Narodne Republike Kine. I nastavićemo da radimo (…).”

Novac za izgradnju bolnice je osiguran iz budžeta RS-a, a posao je povjeren kompanijama Sinopharm i Shanxi Construction Investment Group. Bolnica od šest spratova i sa 450 kreveta koštala je više od 104 miliona KM.

„Jedan od osnovnih projekata koji hoćemo da završimo za četiri-pet godina narednih jeste da odavde od Johovca [mjesto gdje se nalazi petlja autoputa Doboj-Banjaluka] dođemo do Rače. Da izgradimo autoput koji će povezati Banjaluku i Beograd”, rekao je Dodik na otvaranju bolnice u Doboju.

Ali, da u „odličnoj saradnji”, kako Dodik opisuje odnose Republike Srpske sa Kinom, nije baš sve tako odlično pokazuju drugi infrastrukturni projekti.

Vlasti RS-a nastoje uključiti Kineze u što više infrastrukturnih projekata u tom entitetu, od putne infrastrukture do energetskog sektora. Ali, ne ide sve onako kako su zvaničnici RS-a najavljivali građanima. Prema dostupnim podacima, kineske kompanije trenutno izvode radove na dva projekta.

U toku je izgradnja Hidroelektrane na rijeci Bistrica kod Foče. Tri mini hidroelektrane na Bistrici gradi kineska kompanija AVIC-ENG, a prije nekoliko dana su vlasti Republike Srpske osigurale dodatna sredstva u vidu kredita od 78 miliona eura kod Izvozno-uvozne banke Kine (EXIM).

Također, u toku su radovi na izgradnji Hidroelektrane Dabar na Trebišnjici kod Bileće. Izvođač radova je kineska kompanija Gezhouba. Preko kineske EXIM banke se osiguralo oko 190 milina eura.

Dvadesetak dana nakon otvaranja bolnice u Doboju, vlasti Republike Srpske su po treći put najavile izgradnju autoputa Banja Luka – Prijedor. Početak radova je bio ozvaničen 2021. godine, nakon što je koncesioni ugovor sklopljen sa kineskom kompanijom SDHS-CSI BH.

Vlada RS, kako je izvijestio poslovni portal Capital.ba prošlog mjeseca, potrošit će dodatni novac za analizu opravdanosti zahtjeva kineske firme o povećanju cijene za izgradnju autoputa Banja Luka – Prijedor. Entitetske vlasti planiraju se zadužiti kod EXIM banke.

Također, radovi nisu počeli na izgradnji autoputa Vukosavlje – Brčko. Kamen temeljac je položen 2022. godine, a autoput je trebala graditi kompanija China State Construction Engineering Corporation Limited. Prema izvještajima portala Capital.ba, EXIM banka još nije odobrila kredit. Procijenjena vrijednost izgradnje autoputa je 375 miliona eura.

U Federaciji, ekonomska vidljivost Kine nije tolika kao u RS-u. Kineske kompanije obično se pojavljuju kao izvođači radova na autoputu ili obnove tramvajske pruge u Sarajevu, ali novac nije osiguran u Kini već kod zapadnih kreditora.

Najveći kineski projekat u BiH trebao je biti Blok 7 Termoelektrane u Tuzli. Kredit od 750 miliona eura trebala je osigurati EXIM banka, a posao bi vodio kineski konzorcijum. Ali, taj projekat je propao.

Admir Čavalić ocjenjuje skromnom poziciju BiH u kontekstu ekonomskog prisustva Kine na Zapadnom Balkanu, pojašnjavajući da je kompleksna struktura odlučivanja općenito otežavajući faktor kod investicionih projekata.

„Daleko dalje su otišli… prije svega, Srbija, koja je možda najznačajniji ekonomski partner Kine na području Zapadnog Balkana, ali i neke druge zemlje poput Crne Gore i Sjeverne Makedonije”, kaže Čavalić.

On pojašnjava da su upravo te zemlje i više izložene riziku „u slučaju da te investicije ne idu na način kako je planirano, da se ne mogu isplatiti krediti kako je ranije to bilo planirano pa se onda moraju neki davati zalozi”.

Obzirom da BiH nema riješeno pitanje državne imovine, vrlo teško je garantovati kineske kredite, kaže Čavalić.

„Nešto što kineske banke traže tradicionalno, da imate snažne garancije u vidu nekih poduzeća, u vidu državne imovine ili nečega drugoga”, pojašnjava Čavalić.

Podsjećajući na finansijske probleme koje imaju vlasti u Republici Srpskoj, Čavalić kaže kako Dodikovo insistiranje na pitanju državne imovine „treba vezati opštu priču inteziviranja budućih kreditorskih ili nekih drugih odnosa sa Kinom, odnosno sa kineskim kreditorima”.

Kineski model poslovanja sa zemljama u razvoju u svijetu, pa tako i sa Zapadnim Balkanom, podrazumijeva i tajnost ključnih detalja iz ugovora o kreditima i radovima.

Na primjer, pravosnažne sudske presude nisu pomogle da javnost sazna detalje ugovora o izgradnji autoputa Banja Luka – Prijedor.

„Nijedan drugi ugovor, poput ulaganja u izgradnju bolnice u Doboju ili u ulaganja elektroenergetski sektor, vlast nikada nije dala javnosti, pravdajući to interesom kineskih partnera”, rekao je ranije za Glas Amerike Siniša Vukelić, urednik portala Capital.ba.

Čavalić dodaje da Kina koristi drugačiji pristup „koji ide u pravcu da se posao mora završiti, zaključiti po svaku cijenu bez obzira na neke ekonomske posljedice, ekološke posljedice i slično.”

Paul McCarthy, direktor za Evropu Međunarodnog republikanskog instituta (IRI), objašnjava za makedonski servis Glasa Amerike da Kinu u suštini zanimaju samo njeni ekonomski interesi, i da nije zainteresovana za stvarni razvoj regiona u saradnji sa Evropskom unijom ili Sjedinjenim Državama.

Zapadni Balkan je interesantan Kini zbog tri razloga, kaže za makedonski servis Glasa Amerike Caitlin Dearing Scott, direktorica za borbu protiv stranog autoritarnog utjecaja (CFAI) i strategije u Centru za globalni utjecaj Međunarodnog republikanskog instituta (IRI).

Kina nastoji da iskoristi Zapadni Balkan kako bi olakšala svoj pristup evropskim tržištima, navodi Dearing Scott. Također, region je, kako kaže, važan za autoritarne vlade kao ulazna tačka za utjecaj u NATO-u i eventualno na političke procese u Evropskoj uniji. A treći je prestiž, zaključuje Dearing Scott, objašnjavajući kako Kina želi izgraditi međunarodnu reputaciju kao dobronamjernu alternativu Zapadu.

Govoreći pred pristalicama u Arizoni u nedjelju, Trump je također rekao da neće dozvoliti da kanal padne u "pogrešne ruke", upozoravajući na potencijalni kineski utjecaj u tom prolazu.

Kina ne kontroliše niti upravlja kanalom, ali podružnica kompanije CK Hutchison Holdings sa sjedištem u Hong Kongu već dugo upravlja dvjema lukama koje se nalaze na ulazima u kanal na Karibima i Pacifiku.

Komentari novoizabranog predsjednika uslijedili su nekoliko sati nakon što je izrekao sličnu pretnju Panami u objavi na svojoj društvenoj meži Truth Social u subotu uveče.

"Da li je neko ikada čuo za Panamski kanal", upitao je Trump u nedjelju na AmericaFestu, godišnjem događaju koji organizuje konzervativna gruša Turning Point. "Zato što nas kradu na Panamskom kanalu kao što nas kradu svuda drugdje."

Trumpovi komentari izuzetno su rijedak slučaj da neki američki lider izjavljuje da bi mogao da podstakne neku suverenu zemlju da preda teritoriju. Također naglašava očekivanu promjenu u američkoj diplomatiji pod Trumpom, koji ni u prošlosti nije bježao od prijetnji saveznicima i upotrebe ratoborne retorike kada je imao posla sa kolegama.

"Naknade koje naplaćuje Panama su smiješne, veoma nepravedne", rekao je Trump. "To je dato je Panami i narodu Paname, ali postoje odredbe. Morate da se ponšate fer prema nama, a oni nas nisu fer. Ako principi - i moralni, i pravni - ovog velikodušnog gesta davanja nisu uslijedili, onda ćemo zahtijevati da nam se vrati Panamski kanal, u potpunosti, brzo i bez pitanja."

Predsjednik Paname Mulino rekao je u snimljenoj poruci koju je objavio u nedjelju popodne da se o nezavisnosti Paname ne može pregovarati i da Kina nema utjecaj na administraciju kanala. On je također branio stope prolaza koje Panama naplaćuje, rekavši da one nisu određene "iz hira".

"Svaki kvadratni metar Panamskog kanala i okoline pripada Panami i nastaviće da pripada [Panami]", rekao je Mulino u saopštenju, objavljenom X-u.

Nekoliko drugih panamskih političara, uključujući i članove opozicije, također je izašlo na društvene mreže da kritikuju Trumpove izjave.

Sjedinjene Države su u velikoj mjeri izgradile kanal i upravljale teritorijom oko tog prolaza decenijama, ali su 1977. potpisale dva sporazuma sa Panamom kojim je otvoren put za povratak kanala pod punu kontrolu Paname. Sjedinjene Države su predale kontrolu nad prolazom 1999. nakon perioda zajedničkog administriranja.

Plovni put, koji omogućava prelazak do 14.000 brodova godišnje, čini 2,5 odsto globalne pomorske trgovine i ključan je za američki uvoz automobila i komercijalne robe iz Azije brodovima za prevoz kontejnera, kao i za američki izvoz robe, uključujući tečni prirodni gas.

Nije jasno kako bi Trump nastojao da povrati kontrolu nad kanalom, a ne bi imao nikakvo pravo na pristup prema međunarodnom pravu, ako bi odlučio da uđe u igru za kontrolu nad prolazom.

Ovo nije prvi put da Trump otvoreno razmišlja o teritorijalnom proširenju.

Tokom svog mandata 2017-2021, Trump je izrazio interesovanje za kupovinu Grenlanda, autonomne teritorije Danske. Danske vlasti su to javno odbile prije bilo kakvih razgovora.

Trumpovo pojavljivanje na AmericaFestu završilo je četvorodnevni događaj koji je okupio više od 20.000 aktivista.

"Neka utihne oružje i neka zazvone božićne pjesme", rekao je Franjo, dajući svoj nedjeljni blagoslov iz zatvorenog prostora zbog prehlade i zbog pridržavanja mjera predostrožnosti uoči napornog božićnog perioda.

"Pomolimo se da na Božić dođe do prekida vatre na svim ratnim frontovima, u Ukrajini, u Svetoj zemlji, širom Bliskog istoka i širom svijeta", rekao je papa.

Franjo je podsjetio, kao što to često čini, na "razbijenu Ukrajinu" koja je i dalje pogođena napadima na gradove, "u kojima se ponekad oštećuju škole, bolnice i crkve".

Također je izrazio svoj bol misleći na Gazu, "na takvu okrutnost, na pucanje na djecu, na bombardovanje škola i bolnica... koliko okrutnosti!"

Franjo je u subotu također kritikovao akcije Izraela u Gazi i rekao da njegov izaslanik nije mogao da uđe na teritoriju zbog izraelskog bombardovanja. Izraelske vlasti su u nedjelju dozvolile kardinalu Pjerbatisti Picabali, vođi Katoličke crkve u Svetoj zemlji, da uđe u Gazu i odsluži predbožićnu misu sa članovima male hrišćanske zajednice na toj teritoriji.

Izrael tvrdi da je uložio velike napore da poštedi civile i da je u ratu samo sa Hamasom, kojeg optužuje za genocidno nasilje u napadu koji je rasplamsao sukob.

Papa, koji je prošle nedjelje napunio 88 godina, izgledao je u nedjelju kao da je u dobroj formi, nakon što je djelovalo da je otežano disao i bio skrušen tokom svoje godišnje božićne čestitke vatikanskim birokratama u subotu.

Vatikan je naveo niske spoljašnje temperature i Francisovu napornu nedjelju koja je pred nama kada je odlučio da svoj nedjeljni blagoslov da u zatvorenom prostoru.

Papa će u utorak inaugurisati svoju veliku Svetu godinu i predvoditi Badnje veče i Božić u Bazilici Svetog Petra. U četvrtak bi trebalo da otputuje u posjetu glavnom rimskom zatvoru.

Franjo je dugo patio od napada bronhitisa, posebno zimi. Godine 2023. završio je u bolnici da bi primio intravenske antibiotike. Odstranjen mu je dio jednog pluća dok je bio mladić i često se čini da ostaje bez daha, posebno nakon hodanja ili napora.