Linkovi

Najnovije

Da li je moguće postići sporazum s Putinom?

Predsjednik Rusije Vladimir Putin obraća se zakonodavcima u Sankt Peterburgu, Rusija, 27. aprila 2022.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin obraća se zakonodavcima u Sankt Peterburgu, Rusija, 27. aprila 2022.

Kako ruski rat protiv Ukrajine ulazi u treći mjesec, pojavila su se pitanja o tome da li je moguće rješenje pregovorima sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Kenneth Dekleva, psihijatar koji je sarađivao sa američkim State Departmentom, odbacuje sve spekulacije da je Putin nestabilan i da je stoga nemoguće nositi se sa njim.

"On nije lud. On je racionalan glumac i u mislima tačno zna šta radi", kaže Dekleva. "On je izuzetno pametan, veoma inteligentan i nemilosrdan dugogodišnji lider koji je sada na vlasti više od 22 godine."

Dekleva, viši saradnik u Fondaciji Georgea H. W. Busha za američko-kineske odnose u Texasu, proučavao je bivšeg ruskog obavještajnog agenta 20 godina.

On opisuje Putina kao jednoumnog, otpornog, majstora za manipulaciju ljudima i hiperfokusiranog, zbog njegove obuke kao oficira KGB-a.

Putin, međutim, ima 69 godina i njegove nedavne akcije mogle bi da nagovještavaju manje fleksibilan stil rukovođenja koji se ponekad vidi kod ostarjelih lidera.

"Vi ste rigidniji. Više vidite stvari crno-bijelo, a manje tolerišete nijanse i dvosmislenosti", kaže Dekleva. "To je svakako mogućnost, iako ne znam da to možemo da kažemo samo na osnovu njegovog trenutnog donošenja odluka u vezi sa ratom u Ukrajini. Imajući to u vidu, čini se da je veoma, veoma namjerno fokusiran i pomalo čovjek u žurbi."

Ključ za pregovore sa nekim poput Putina, kaže Dekleva, jeste da pokušate da razumijete njegov način razmišljanja i da budete empatični, čak i kada se ne slažete sa njim.

Za Jasona Packa, višeg analitičara Fondacije NATO za odbranu u Italiji, postizanje sporazuma sa Putinom zahtijeva odlučnu akciju.

"Mislim da treba da budemo izuzetno hrabri, sve do praga stvari za koje možemo misliti da bi izazvale veliku eskalaciju... kao što je uključivanje u hrabri cyber rat", kaže Pack. "Kao: 'Hej, učinićemo da se svjetla u Sankt Peterburgu ugase na dva sata, a onda ćemo pregovarati nakon toga... Sljedeći put će proći dva dana ako ne ispunite naše zahtjeve'."

Pack kaže da je Putin imao sve razloge da vjeruje da će Zapad povući ako on napadne Ukrajinu, uprkos tome što Zapad ima "više diskrecione vojne i ekonomske moći".

On ukazuje na upad Rusije 2008. u Gruziju, koja je ranije bila dio Sovjetskog Saveza, a sada nezavisna republika, što je dovelo do toga da je Rusija okupirala 20 odsto te zemlje. Putin je, zatim, 2014. oduzeo Ukrajini južni region Krima.

"Izgleda da poštuje silu, a ne poštuje samo pričanje. Čak ni ne mislim da je mislio da ćemo uvesti sankcije kojima mu je prijećeno ako upadne, jer je bilo kao: 'Ovo je samo priča, priča...'", kaže Pack i dodaje da ne vjeruje da će Putin preduzeti katastrofalnu nuklearnu akciju.

"On želi da živi. Užasava se Covida. Udaljen je 20 stopa (6 metara) od svojih savjetnika (na fotografijama). Dakle, ne mislim da postoji rizik da će raznijeti svijet sve dok se držimo na pravila da se NATO osoblje ne bori u Ukrajini", kaže Pack.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin tokom sastanka sa generalnim sekretarom UN Antonijom Guterresom, u Kremlju, Moskva, 26. aprila 2022.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin tokom sastanka sa generalnim sekretarom UN Antonijom Guterresom, u Kremlju, Moskva, 26. aprila 2022.

Putin je odlučno protiv ulaska Ukrajine, bivše sovjetske republike, u NATO. On se žalio na to da se Zapad preblizu ruskim granicama.

"Njegov primarni cilj je bio da zauzme Kijev, a nije koristio taktičko nuklearno (oružje) da pokuša da zauzme Kijev", kaže Pack. "Izložen je donekle do stepena papirnog tigra. Mislio je da ćemo se povući. On želi da živi. Ne želi da bude svrgnut u Rusiji. Imao je užasnu koordinaciju sa svojim generalima. Oni nisu imali planove za borbu."

Dekleva kaže da pregovori o okončanju sukoba u Ukrajini moraju istovremeno da se pozabave bezbjednosnim potrebama i suverenitetom Ukrajine i istovremeno da se pozabave Putinovom percepcijom prijetnje u smislu širenja NATO na ruske granice.

On smatra da bi veoma viši posrednik treće strane kome i Putin i Zapad mogu da vjeruju – vjerovatno iz Kine, Indije ili Izraela – mogao biti koristan za proces. I veoma je jasan šta ne bi trebalo da se desi.

"Prozivanje — nazivati Putina ludim ili ga nazivati nasilnikom, ubicom ili ratnim zločincem — od strane viših lidera Zapada, uključujući (američkog) predsjednika Bidena, nije od pomoći", kaže Dekleva. "Tako ne natjerate svog pregovaračkog partnera da dođe za sto."

See all News Updates of the Day

Peta Bh. povorka ponosa: 'Volim da se ne bojim'

5. Pride, Sarajevo, Bosnia, 22.6.2024.
5. Pride, Sarajevo, Bosnia, 22.6.2024.

Ne tolerišemo mržnju, prijetnje i nasilje nad LGBTIQ+ osobama! - poručili su organizatori Bh. povorke ponosa, koja je 22. juna popodne okupila učesnike u protestnoj šetnji kroz centar Sarajeva.

Povorku je organizirala grupa aktivista i aktivistica iz Sarajeva, Tuzle, Banjaluke, Prijedora, Bijeljine i drugih bosanskohercegovačkih gradova, a ovo je peti ovakav skup u Sarajevu.

Održala se uz pojačano prisustvo pripadnika policije.

"Potrebno je raditi na smanjenju govora mržnje koji dovodi u pitanje sigurnost LGBTIQ+ osoba u Bosni i Hercegovini (BiH). Ovim skupom želimo doprinijeti društvenom i političkom, javnom i privatnom, smanjenju nasilja nad LGBTIQ+ osobama", kazala je Anisa Pračić-Šehić, članica Organizacionog odbora Povorke.

Sa zastavama, transparentima i porukama podrške, Povorka se kretala od Historijskog muzeja BiH, glavnom gradskom saobraćajnicom, uz obalu rijeke Miljacke, do Trga Susan Sontag u centru Sarajeva.

Ovogodišnji slogan je "Volim da se ne bojim".

"Tu smo, živimo, radimo i dio smo društva", poručuju neki od učesnika Povorke.

I palestinske zastave na Povorci

Na Povorci nije bilo dozvoljeno nošenje oznaka političkih i društvenih organizacija, međunarodnih ambasada i slično, ali su organizatori ove godine dozvolili da budu unesene palestinske zastave.

Iz Bh. povorke ponosa navode da je palestinska zastava prepoznata kao simbol otpora i da zbog toga za nju ima mjesta na povorci.

"Pridružujemo se svim prajdovima koji su stali u solidarnost sa palestinskim otporom i šaljemo jasnu poruku protiv rata i opresije. Među ključnim principima našeg kolektiva i pokreta je solidarnost, antifašizam i antimilitarizam", poručili su organizatori.

Bosnia-Herzegovina - The Fifth LGBT Pride, Sarajevo, 22Jun2024.
Bosnia-Herzegovina - The Fifth LGBT Pride, Sarajevo, 22Jun2024.

Različiti oblici nasilja

Nedavni incident, prilikom izložbe koju je također organizirala Bh. povorka ponosa, kada su na zgradi Goethe instituta u Sarajevu ispisani uvredljivi grafiti, pokazao je da su homofobni ispadi još uvijek česta pojava u životima LGBTIQ+ populacije.

Anisa Pračić-Šehić podsjeća da postoje različiti oblici nasilja.

"Ono može biti i verbalno, psihičko, ekonomsko, partnersko, institucionalno i slično. LGBTIQ+ osobe proživljavaju samo zbog toga što su LGBTIQ+ osobe, a samim time su u neravnopravnom položaju u odnosu na heteroseksualne sugrađane i sugrađanke", kazala je Pračić-Šehić.

Nekoliko dana prije Povorke započela je kampanja "Volim da se ne bojim", koja je kroz kratke video priče prikazala iskustva pripadnika LGBTIQ+ populacije.

"Videomaterijalima, odnosno skečevima, nastojali smo na satiričan način predstaviti nasilje, ali i surovu realnost života LGBTIQ+ osoba - od odnosa unutar porodice, diskriminacije u zdravstvu do toga koliko su LGBTIQ+ osobe zapravo nesigurne u javnom prostoru", kazala je Ivana Arapović, članica Organizacionog odbora Povorke.

Petu Bh. povorku ponosa došli su podržati i građani iz drugih bosanskohercegovačkih gradova, kao i zemalja regiona, a podršku su dolaskom iskazale i javne ličnosti, političari, kulturni radnici, kao i predstavnici diplomatskog kora u BiH.

U centru Sarajeva preusmjeren je javni gradski prevoz, a rutom kojom su se kretali učesnici, privremeno je bio obustavljen saobraćaj.

Šetnja se završila na Trgu Susan Sontag, ispred Narodnog pozorišta Sarajevo.

Kako toplota ubija: Zbunjuje mozak, preopterećuje srce, isključuje organe

Čovek sipa vodu na glavu da se rashladi po vrelom danu u Sredozemnom moru u Bejrutu, Liban, 16. jula 2023.
Čovek sipa vodu na glavu da se rashladi po vrelom danu u Sredozemnom moru u Bejrutu, Liban, 16. jula 2023.

Kako temperature i vlaga rastu napolju, ono što se dešava unutar ljudskog tijela može postati bitka na život ili smrt koju odlučuje samo nekoliko stepeni.

Kritična opasna tačka za bolest i smrt od nemilosrdne vrućine nekoliko je stepeni niža nego što su stručnjaci nekada mislili, kažu istraživači koji stavljaju ljude u vruće kutije da vide šta će im se dogoditi.

S obzirom na to da veliki dio Sjedinjenih Država, Meksika, Indije i Bliskog istoka pati od velikih toplinskih valova, pogoršanih klimatskim promjenama, nekoliko doktora, fiziologa i drugih stručnjaka objasnilo je za Associated Press šta se događa s ljudskim tijelom na takvoj vrućini.

Ključna tjelesna temperatura

Osnovna temperatura tijela u mirovanju je obično oko 37 stepeni Celzijusa.

To je samo 4 stepena udaljeno od katastrofe u obliku toplotnog udara, rekao je Ollie Jay, profesor na Univerzitetu u Sidneju u Australiji, gdje vodi laboratoriju za termoergonomiju.

Dr. Neil Gandhi, direktor hitne medicine u Houstonskoj metodističkoj bolnici, rekao je da će za vrijeme toplinskih valova svako ko dođe s temperaturom bez jasnog izvora infekcije biti pregledan zbog toplotne iscrpljenosti ili težeg toplotnog udara.

"Rutinski ćemo viđati temperaturu veće od 39, 40 stepeni tokom nekih vrućih epizoda", rekao je Gandhi. Još jedan ili tri stepena i takav pacijent je u visokom riziku od smrti, rekao je.

Kako toplota ubija

Toplota ubija na tri glavna načina, rekao je Jay. Uobičajeni prvi osumnjičeni je toplotni udar - kritično povećanje tjelesne temperature koje uzrokuje otkazivanje organa.

Kada unutrašnja tjelesna temperatura postane previsoka, tijelo preusmjerava protok krvi prema koži da se ohladi, rekao je Jay. Ali to preusmjerava krv i kisik iz želuca i crijeva i može dopustiti da toksini koji su inače ograničeni na područje crijeva prođu u cirkulaciju.

"To pokreće niz efekata", rekao je Jay. "Zgrušavanje oko tijela i zatajenje više organa i, na kraju, smrt."

Ljudi sjede ispred stolnog ventilatora da se rashlade tokom vrelog ljetnog popodneva u Varanasiju, Indija, 29. maja 2024.
Ljudi sjede ispred stolnog ventilatora da se rashlade tokom vrelog ljetnog popodneva u Varanasiju, Indija, 29. maja 2024.

Ali veći ubica u vrućini je opterećenje srca, posebno za ljude koji imaju kardiovaskularne bolesti, rekao je Jay.

Ponovo počinje tako što krv juri ka koži kako bi pomogla izbacivanju topline jezgre. To uzrokuje pad krvnog pritiska. Srce reaguje pokušavajući da ispumpa više krvi da se ne onesvijestite.

"Tražite od srca da uradi mnogo više posla nego što obično mora da uradi", rekao je Jay. Za nekoga sa srčanim problemom "to je kao da trčim za autobusom sa istegnutom tetivom. Nešto će se desiti."

Treći glavni način je opasna dehidracija. Dok se ljudi znoje, gube tečnost do tačke koja može ozbiljno opteretiti bubrege, rekao je Džej.

Mnogi ljudi možda ne shvataju opasnost, rekao je Gandhi iz Hjustona.

Dehidracija može prerasti u šok, uzrokujući zatvaranje organa zbog nedostatka krvi, kiseonika i hranljivih materija, što dovodi do napadaja i smrti, rekla je dr. Renee Salas, profesor javnog zdravlja na Univerzitetu Harvard i ljekar hitne pomoći u Općoj bolnici Massachusetts.

"Dehidracija može biti vrlo opasna, pa čak i smrtonosna za sve ako se dovoljno pogorša, ali je posebno opasna za one koji imaju zdravstvene probleme i uzimaju određene lijekove", rekao je Salas.

Dehidracija također smanjuje protok krvi i povećava srčane probleme, rekao je Jay.

Napad na mozak

Toplota takođe utiče na mozak. To može uzrokovati zbunjenost ili poteškoće u razmišljanju, reklo je nekoliko ljekara.

"Jedan od prvih simptoma da upadate u nevolje zbog vrućine je ako se zbunite", rekao je profesor javnog zdravlja i klime Univerziteta Washington Kris Ebi. To je mala pomoć kao simptom jer osoba koja pati od vrućine teško da će to prepoznati, rekla je. I to postaje sve veći problem kako ljudi stare.

Jedna od klasičnih definicija toplotnog udara je osnovna tjelesna temperatura od 40 stepeni "zajedno sa kognitivnom disfunkcijom", rekao je profesor fiziologije na Pensilvanskom državnom univerzitetu W. Larry Kenney.

Vlažnost je bitna

Neki naučnici koriste komplikovano mjerenje vanjske temperature zvano vlažna globus temperatura, koje uzima u obzir vlažnost, sunčevo zračenje i vjetar.

U prošlosti se smatralo da je očitavanje od 35 Celzijusa bila tačka kada tijelo počinje imati problema, rekao je Kenney, koji također vodi laboratoriju u vrućoj kutiji i uradio je skoro 600 testova sa volonterima.

Njegovi testovi pokazuju da je tačka vlažne sijalice bliža 30,5 Celzijusa (87 Farenhajta). To je brojka koja se počela pojavljivati na Bliskom istoku, rekao je.

I to samo za mlade zdrave ljude. Za starije ljude opasna tačka je temperatura vlažnog termometra od 28 stepeni Celzijusa (82 Farenhajta), rekao je.

Starija žena koja pati od bolesti uzrokovane vrućinom dovedena je u državnu okružnu bolnicu u Baliji, država Utar Pradeš, Indija, 20. juna 2023.
Starija žena koja pati od bolesti uzrokovane vrućinom dovedena je u državnu okružnu bolnicu u Baliji, država Utar Pradeš, Indija, 20. juna 2023.

"Vlažni toplotni talasi ubijaju mnogo više ljudi od suhih toplotnih talasa", rekao je Kenney.

Kada je Kenney testirao mlade i stare ljude na suhoj vrućini, mladi volonteri su mogli funkcionisati do 52 stepena Celzijusa (125,6 stepeni), dok su stariji morali da stanu na 43 stepena Celzijusa (109,4). Uz visoku ili umjerenu vlagu, ljudi ne bi mogli funkcionisati na ni približno tako visokoj temperaturi, rekao je on.

"Vlažnost utiče na sposobnost isparavanja znoja", rekao je Jay.

Žurba da ohlade pacijente

Toplotni udar je hitan slučaj, a medicinski radnici pokušavaju da rashlade žrtvu u roku od 30 minuta, rekao je Salas.

Najbolji način: potapanje u hladnu vodu. U suštini, "ispustiš ih u kantu s vodom", rekao je Salas.

Hitne službe intravenozno pumpaju pacijente hladnim tečnostima, prskaju ih, stavljaju ledene obloge u pazuhe i prepone i stavljaju ih na rashladnu prostirku u kojoj teče hladna voda.

Ponekad ne radi.

"Zovemo ga tihim ubicom jer to nije ovakva vrsta vizuelno dramatičnog događaja", rekao je Jay. "To je podmuklo. Sakriveno je."

Vlasti RS pokušavaju izbjeći američke sankcije, ugrozili "čiste" firme i strane investicije

Vlasti RS pokušavaju izbjeći američke sankcije, ugrozili "čiste" firme i strane investicije
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:21 0:00

Zbog američkih sankcija, vladajuće stranke u RS su izmjenile zakon i omogućile isplatu plata u gotovini. Direktor portala Capital, Siniša Vukelić, upozorava da se mjere aktuelnih vlasti mogu negativno odraziti na firme koje nisu pod sankcijama i strane investicije.

Ukrajina počinje pregovore o pridruživanju Evropskoj uniji

Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy govori na konferenciji za novinare s predsjednicom Komisije Evropske unije Ursulom von der Leyen u Kijevu, Ukrajina, 24. februara 2024. EU se u petak složila da započne pregovore o članstvu s Ukrajinom i Moldavijom.
Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy govori na konferenciji za novinare s predsjednicom Komisije Evropske unije Ursulom von der Leyen u Kijevu, Ukrajina, 24. februara 2024. EU se u petak složila da započne pregovore o članstvu s Ukrajinom i Moldavijom.

Evropska unija odobrila je početak pregovora o članstvu sa Ukrajinom. Predsjednik Volodymyr Zelenskyy je u svom noćnom obraćanju rekao da će pregovori početi sljedeće sedmice.

Ukraine applied to become part of the European bloc shortly after the Russian invasion in 2022.

The EU's decision to go forward with talks and the lengthy process of vetting a new member sends a strong message to Russia that the bloc supports Ukraine in myriad ways, including financial.

The negotiating framework for Ukraine's neighbor, Moldova, has also been approved by the EU.

In this image released by Moldova's President, Moldova's President Maia Sandu signs the decree on initiating Moldova's EU accession negotiations in Chisinau, Moldova, June 21, 2024. (Moldovan Presidency via AP)
In this image released by Moldova's President, Moldova's President Maia Sandu signs the decree on initiating Moldova's EU accession negotiations in Chisinau, Moldova, June 21, 2024. (Moldovan Presidency via AP)

"It is important that every country, every society that truly professes European values and aspires to real European strength — that every such nation — be together with all the others in a united Europe," Zelenskyy said.

Kremlin spokesperson Dmitry Peskov said Friday that Russia is "ready" for security talks with the United States but specified that any talks must include the conflict in Ukraine, specifically the "direct involvement" of the U.S.

In his regular telephone briefing with reporters, Peskov said this kind of dialogue between the U.S. and Russia "is very much required" because "problems are piling up, and there are a lot of problems associated with the global security architecture."

Peskov's comments came in response to a question regarding the possibility of holding talks with the U.S. on nuclear risks apart from the Ukrainian conflict.

As to Peskov's comments regarding direct U.S. involvement in Ukraine, both the United States and NATO chief Jens Stoltenberg have rejected the idea that providing arms to help Ukraine defend itself amounts to "direct involvement" in the conflict.

The comments come a day after the White House announced it would move Ukraine to the front of the line for deliveries of powerful air defense missiles, after a barrage of Russian missile and drone attacks damaged energy facilities throughout the country overnight Thursday.

National security spokesperson John Kirby told reporters at the White House Thursday that hundreds of newly made Patriot and NASAMS missiles — used for surface-to-air defense — will go to Ukraine ahead of other nations who have ordered them, citing Russia's attacks targeting Ukraine's energy infrastructure.

FILE - A Ukrainian serviceman operates a drone on the front line in Zaporizhzhia region, Ukraine, June 14, 2024.
FILE - A Ukrainian serviceman operates a drone on the front line in Zaporizhzhia region, Ukraine, June 14, 2024.

Meanwhile, during his visit to Asia, Russian President Vladimir Putin on Friday warned South Korea against sending arms to Ukraine.

Senior officials in South Korea said Thursday the pact signed this week between Russia and North Korea pledging to come to each other's defense in the event of war was "of great concern," and that Seoul would consider sending arms to Ukraine in response, a reversal of its policy not to send arms to countries actively engaged in conflict.

Putin responded Friday, saying South Korea had nothing to worry about regarding Russia's treaty with North Korea, but he added that Seoul's sending arms to Ukraine would be "a very big mistake."

"If it happens, then we will be making relevant decisions that are unlikely to please the current leadership of South Korea," Putin said.

Ukraine responded Friday to Russia's attacks with an attack of its own, targeting oil refineries, radar installations and intelligence centers in southern Russia and occupied Crimea.

The Ukrainian general staff reported Ukrainian forces attacked a fuel and chemical warehouse in Russia's Tambov region, as well as the "Enemska" oil depot in the Republic of Adygea.

Russia reports one person was killed in the attacks. It also claims to have "neutralized" 114 Ukrainian drones.

Ukraine's national power provider, Ukrenergo, said early Thursday that an overnight attack on a thermal plant caused serious damage and wounded three workers.

"Equipment at facilities in Vinnytsia, Dnipropetrovsk, Donetsk, Kyiv regions got damaged," the Ukrenergo statement added.

On Wednesday, Ukrenergo announced that hourly rolling blackouts would be implemented throughout the country. Russian drone and missile strikes have cut Ukraine's power-generating capabilities to half of what they were last year, President Zelenskyy said earlier this month.

Some information for this report was provided by The Associated Press, Reuters and Agence France-Presse.

U Americi više sajtova sa lažnim vijestima, nego pravih medija

NewsGuard sajt, koji bilježi podatke o dezinformacijama
NewsGuard sajt, koji bilježi podatke o dezinformacijama

Lažni sajtovi koji žele da odaju utisak da su informativni sada su brojniji od legitimnih lokalnih sajtova vijesti, a Rusija igra vodeću ulogu u njihovom širenju. Istraživanje NewsGuard-a pokazuje porast broja sajtova koji objavljuju sadržaj niskog kvaliteta ili dezinformacije.

Oni koji stoje iza ovakvih sajtova su uglavnom stranački subjekti ili oni koji plasiraju članke za "kliktanje" za maksimalan profit, navodi NewsGuard. Oni obrazlažu da je upotreba tehnologije i veštačke inteligencije omogućila rast lažnih sajtova za vesti.

Urednica NewsGuard za AI i strani uticaj Mekenzi Sadegi, rekla je za Glas Amerike da brojke najavljuju sumorni razvoj događaja koji bi mogao da predstavlja pretnju slobodi štampe i predsedničkim izborima u SAD. To doprinosi već opadajućem poverenju u onlajn medije, rekla je ona.

„Broj ovih sajtova se povećao i po veličini, obimu i sofisticiranosti. Sada vidimo da je broj od 1.265 premašio broj dnevnih lokalnih novina u SAD, što je pomalo alarmantno", navela je SAdegi.

Podaci Inicijative za lokalne vesti Medil, iz Škole novinarstva Univerziteta Nortvestern, pokazuju da je broj legitimnih lokalnih vesti u SAD, 1.213 na istorijskom minimumu.

„Smanjuje se broj lokalnih medijskih organizacija u čitavoj zemlji“, kaže Tim Frenklin, direktor Inicijative za lokalne vesti Medil.

„Više od polovine američkih okruga sada nema vesti ili imaju samo ograničen pristup lokalnim vestima", navodi on.

Upozorenje biračima u SAD: Dezinformacije i primena AI pred novembarske izbore
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:31 0:00

„Mislim da cinični ljudi koji vode ove sajtove shvataju kolaps poslovnog modela lokalnih vesti širom zemlje. Oni pokušavaju da popune prazninu usled nedostatka legitimnih lokalnih vesti. Mislim da će nas preplaviti cunami dezinformacija i lažnih vesti", naveo je Frenklin.

Sadegi kaže da više od 150 sajtova iza kojih stoji Rusija doprinosi širenju lažnih vesti.

„Ti sajtovi mnogo koriste veštačku inteligenciju da generišu svoj sadržaj. Tekst, slike i logo.... Oni su na društvenim mrežama i ljudi su naseli na njih, misle da su normalni lokalni mediji", kaže ona.

Jedan od ključnih ljudi na sajtovima iza kojih stoji Rusija, prema NewsGuard, je Džon Mark Dugan, bivši zamenik šerifa na Floridi koji je pobegao u Moskvu 2016. godine kako bi izbegao krivične prijave. NewsGuard kaže da je svih 167 sajtova u ruskoj mreži povezano sa Duganom.

Prema NewsGuard, Dugan živi pod zaštitom Kremlja i širi lažne američke vesti pod imenima kao što su "DC Weekly" i "Boston Times".

Tod Helmus: Trol nalozi i lažne vesti opasnost pred izbore
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:52 0:00

Centar za medijsku forenziku Univerziteta Klemson povezao je lažni sajt DCWeekli.org sa Daganom u Moskvi preko IP adrese. Centar kaže da sajt najverovatnije podržava ruska vlada.

NewsGuard navodi da je pitao Dugana o sajtovima, a on je negirao bilo kakvu umešanost.

„Ova šema sa Rusijom može biti pokazatelj kako će to funkcionisati u budućnosti", naveo je Centra za forenziku medija u izveštaju iz decembra 2023. godine.

„AI i druge nove digitalne tehnologije omogućavaju zlonamernim ljudima da kreiraju lažne sisteme i organizacije, čitave publikacije koje su, bez pažljive istrage, u stanju da pribave kredibilitet najapsurdnijim narativima“, navodi se u izveštaju.

Frenklin veruje da je porast broja sajtova sa lažnim vestima vezan za izbore u SAD.

„Potencijalno imamo ovu toksičnu čorbu od dezinformacija i lažnih vesti koja stiže na jesen i to u obimu koji nikada ranije nismo videli, i to je ono što me veoma brine pred izbore", navodi on.

Sadegi veruje da je jedina svrha najnovijih sajtova da utiču na izbore u SAD.

„Poslednji put kada je porastao broj bili su međuizbori 2022. godine. Sad se ponovo pojavljuju u izbornoj godini i samo rastu i šire se kako bi uticali na glasače i jačali kandidate", kaže ona.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG