Najnovije
Da li je moguće postići sporazum s Putinom?
Kako ruski rat protiv Ukrajine ulazi u treći mjesec, pojavila su se pitanja o tome da li je moguće rješenje pregovorima sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Kenneth Dekleva, psihijatar koji je sarađivao sa američkim State Departmentom, odbacuje sve spekulacije da je Putin nestabilan i da je stoga nemoguće nositi se sa njim.
"On nije lud. On je racionalan glumac i u mislima tačno zna šta radi", kaže Dekleva. "On je izuzetno pametan, veoma inteligentan i nemilosrdan dugogodišnji lider koji je sada na vlasti više od 22 godine."
Dekleva, viši saradnik u Fondaciji Georgea H. W. Busha za američko-kineske odnose u Texasu, proučavao je bivšeg ruskog obavještajnog agenta 20 godina.
On opisuje Putina kao jednoumnog, otpornog, majstora za manipulaciju ljudima i hiperfokusiranog, zbog njegove obuke kao oficira KGB-a.
Putin, međutim, ima 69 godina i njegove nedavne akcije mogle bi da nagovještavaju manje fleksibilan stil rukovođenja koji se ponekad vidi kod ostarjelih lidera.
"Vi ste rigidniji. Više vidite stvari crno-bijelo, a manje tolerišete nijanse i dvosmislenosti", kaže Dekleva. "To je svakako mogućnost, iako ne znam da to možemo da kažemo samo na osnovu njegovog trenutnog donošenja odluka u vezi sa ratom u Ukrajini. Imajući to u vidu, čini se da je veoma, veoma namjerno fokusiran i pomalo čovjek u žurbi."
Ključ za pregovore sa nekim poput Putina, kaže Dekleva, jeste da pokušate da razumijete njegov način razmišljanja i da budete empatični, čak i kada se ne slažete sa njim.
Za Jasona Packa, višeg analitičara Fondacije NATO za odbranu u Italiji, postizanje sporazuma sa Putinom zahtijeva odlučnu akciju.
"Mislim da treba da budemo izuzetno hrabri, sve do praga stvari za koje možemo misliti da bi izazvale veliku eskalaciju... kao što je uključivanje u hrabri cyber rat", kaže Pack. "Kao: 'Hej, učinićemo da se svjetla u Sankt Peterburgu ugase na dva sata, a onda ćemo pregovarati nakon toga... Sljedeći put će proći dva dana ako ne ispunite naše zahtjeve'."
Pack kaže da je Putin imao sve razloge da vjeruje da će Zapad povući ako on napadne Ukrajinu, uprkos tome što Zapad ima "više diskrecione vojne i ekonomske moći".
On ukazuje na upad Rusije 2008. u Gruziju, koja je ranije bila dio Sovjetskog Saveza, a sada nezavisna republika, što je dovelo do toga da je Rusija okupirala 20 odsto te zemlje. Putin je, zatim, 2014. oduzeo Ukrajini južni region Krima.
"Izgleda da poštuje silu, a ne poštuje samo pričanje. Čak ni ne mislim da je mislio da ćemo uvesti sankcije kojima mu je prijećeno ako upadne, jer je bilo kao: 'Ovo je samo priča, priča...'", kaže Pack i dodaje da ne vjeruje da će Putin preduzeti katastrofalnu nuklearnu akciju.
"On želi da živi. Užasava se Covida. Udaljen je 20 stopa (6 metara) od svojih savjetnika (na fotografijama). Dakle, ne mislim da postoji rizik da će raznijeti svijet sve dok se držimo na pravila da se NATO osoblje ne bori u Ukrajini", kaže Pack.
Putin je odlučno protiv ulaska Ukrajine, bivše sovjetske republike, u NATO. On se žalio na to da se Zapad preblizu ruskim granicama.
"Njegov primarni cilj je bio da zauzme Kijev, a nije koristio taktičko nuklearno (oružje) da pokuša da zauzme Kijev", kaže Pack. "Izložen je donekle do stepena papirnog tigra. Mislio je da ćemo se povući. On želi da živi. Ne želi da bude svrgnut u Rusiji. Imao je užasnu koordinaciju sa svojim generalima. Oni nisu imali planove za borbu."
Dekleva kaže da pregovori o okončanju sukoba u Ukrajini moraju istovremeno da se pozabave bezbjednosnim potrebama i suverenitetom Ukrajine i istovremeno da se pozabave Putinovom percepcijom prijetnje u smislu širenja NATO na ruske granice.
On smatra da bi veoma viši posrednik treće strane kome i Putin i Zapad mogu da vjeruju – vjerovatno iz Kine, Indije ili Izraela – mogao biti koristan za proces. I veoma je jasan šta ne bi trebalo da se desi.
"Prozivanje — nazivati Putina ludim ili ga nazivati nasilnikom, ubicom ili ratnim zločincem — od strane viših lidera Zapada, uključujući (američkog) predsjednika Bidena, nije od pomoći", kaže Dekleva. "Tako ne natjerate svog pregovaračkog partnera da dođe za sto."
See all News Updates of the Day
Trumpove tvrdnje o predsjedničkom imunitetu pred Vrhovnim sudom SAD
U slučaju bez presedana u istoriji Sjedinjenih Država, advokati koji zastupaju bivšeg predsjednika Donalda Trumpa pokušaće u četvrtak da ubijede Vrhovni sud SAD da njihov klijent ima imunitet od krivičnog gonjenja za djela u kojima je navodno učestvovao dok je bio na najvišoj funkciji u zemlji.
Federalni slučaj ima izuzetno visoke uloge. Tramp je pretpostavljeni republikanski kandidat za predsjedničke izbore 2024. On traži svoj imunitet pod optužbom da je kao predsjednik kriminalno urotio kako bi poništio rezultate izbora 2020. godine, koje je izgubio od predsjednika Joea Bidena.
Taj slučaj je trenutno na čekanju do odluke visokog suda o Trumpovom zahtjevu za imunitet. Brza odluka bi mogla dozvoliti da se to suđenje održi prije novembarskih izbora, dok bi odlaganje moglo spriječiti da se ono uopće održi. Ako Trump pobijedi u novembru, a rješavanje slučaja još uvijek nije na čekanju kada preuzme dužnost u januaru, moguće je da bi mogao naložiti Ministarstvu pravde da odustane od optužbi.
Optužbe za specijalnog advokata
Slučaj pred Vrhovnim sudom proizilazi iz optužbi koje je prošle godine podnio specijalni advokat Jack Smith, kojeg je imenovalo Ministarstvo pravde. Jedan dio Smithovog mandata bio je da provede nezavisnu istragu o postupcima bivšeg predsjednika između izbora u novembru 2020. i napada 6. januara 2021. na američki Kapitol, u kojem su Trumpove pristalice pokušale poremetiti zvaničnu potvrdu o izbornoj pobjedi Bidena.
U optužnici od četiri tačke koja je otkrivena u augustu 2023., Smith je optužio Trumpa za urotu da prevari Sjedinjene Države, zavjeru i pokušaj opstruiranja službenog vladinog postupka, te zločinački pokušaj pritiska na javne službenike da mu pomognu da poništi rezultate predsjedničkih izbora.
Između ostalog, u optužnici se navode napori Trumpa i njegovih savjetnika da se lažni rezultati izbora na državnom nivou predstave članovima Kongresa i da se izvrši pritisak na izborne zvaničnike na državnom nivou da krivotvore evidenciju. Takođe se spominje Trumpovo ohrabrivanje svojih pristalica da se sjure na Kapitol 6. januara.
Slučaj se vodi u američkom Okružnom sudu za Distrikt Kolumbija, ali je više puta odgođen zbog Trumpovih nastojanja da zatraži imunitet. Bivši predsjednik se žalio sudovima iznad prvostepenog suda da odluče o zahtjevu za imunitet, tvrdeći da bi odluka u njegovu korist učinila postupak nižeg suda nepotrebnim.
Žalbe
Trump je redovno tvrdio da se predsjednički imunitet od krivičnog gonjenja proteže na krivična djela poduzeta dok je bio na funkciji. Iskoristio je Truth Social, mrežu društvenih medija čiji je vlasnik, da progura ideju, pišući u svom prepoznatljivom stilu velikih slova, "BEZ PREDSJEDNIČKOG IMUNITETA, BILO BI NEMOGUĆE DA PREDSJEDNIK ISPRAVNO FUNKCIONIŠE, STAVLJAJUĆI SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE U VELIKU I VJEČNU OPASNOST!"
U argumentima pred žalbenim sudom, Trumpovi advokati su ilustrovali ekspanzivnost tvrdnji bivšeg predsjednika, tvrdeći da čak i ako bi kao predsjednik naredio američkoj vojsci da ubije jednog od njegovih političkih rivala, on neće biti krivično odgovoran osim ako ga ne bi opozvao Predstavnički dom i osudio Senat.
U februaru je jednoglasno sudsko vijeće američkog Apelacionog suda okruga Kolumbija odbacilo argument bivšeg predsjednika da ima "apsolutni imunitet" od krivičnog gonjenja za djela počinjena dok je bio na funkciji.
"Predsjednički imunitet protiv savezne optužnice značio bi da, što se tiče predsjednika, Kongres ne može donositi zakone, izvršna vlast ne može krivično goniti, a sudstvo ne može revidirati", presudile su sudije. "Ne možemo prihvatiti da kancelarija Predsjedništva svoje bivše stanare stavlja iznad zakona za sva vremena nakon toga."
Trump je uložio žalbu na slučaj Vrhovnom sudu, koji je krajem februara najavio da će uzeti slučaj, ali je odbio zahtjeve tužilaštva da zakaže brzu usmenu raspravu. Koliko će sudu trebati da donese odluku nakon sjednice u četvrtak nije poznato; dok je brzi preokret mogućnost, sudu obično treba nekoliko mjeseci da izradi svoje mišljenje.
Kašnjenje izaziva zabrinutost
Odluka Vrhovnog suda da preuzme slučaj i njegovo odbijanje da zakaže trenutnu usmenu raspravu bili su predmet mnogih kritika, s obzirom na jednoglasnu prirodu presude žalbenog suda i potencijalne koristi za Trumpa od dugotrajnih odlaganja.
Bivša republikanska članica Kongresa Liz Cheney, koja je bila u panelu Predstavničkog doma koji je istraživao Trumpovu umiješanost u napad na Kapitol 6. januara, koristila je kolumnu New York Timesa u ponedjeljak kako bi zamolila za brzo rješavanje slučaja.
"Ako odlaganje spriječi da se ovaj slučaj Trumpa sudi ove godine, javnost možda nikada neće čuti kritične i istorijske dokaze razvijene pred velikom porotom, a naš sistem možda nikada neće pozvati čovjeka najodgovornijeg za 6. januar da odgovara", napisao je Cheney.
Neki eksperti su rekli da iako su pravni argumenti bivšeg predsjednika možda slabi, sud i dalje ima interes da se pitanju predsjedničkog imuniteta pristupi sa promišljanjem.
"Mnogi aspekti slučaja su prilično laki", rekao je za Glas Amerike Ilja Somin, profesor prava na Univerzitetu George Mason. "Trebalo bi biti lako odbaciti ideju da predsjednik ima gotovo potpuni imunitet."
"Vjerovatno su uzeli slučaj jer su željeli preciznije razjasniti koje su granice imuniteta", rekao je Somin. "Razumno je misliti da ako će biti donesena odluka o predsjedničkom imunitetu koja predstavlja presedan, taj presedan treba doći od Vrhovnog suda."
Baby Boomers, Millenijalci, Gen Z: Ko imenuje generacije?
All About Anerica / Sve o Americi istražuje američku kulturu, politiku, trendove, istoriju, ideale i druga mjesta od interesa.
Imena generacija?
Ljudi rođeni otprilike između 1946. i 1964. nazivani su Baby Boomerima zbog naglog porasta nataliteta nakon Drugog svjetskog rata. Milenijalcii, koji sada imaju između 28 i 43 godine, dobili su ime po tome što su najstariji pripadnici ove generacije postali odrasli na prelazu milenijuma.
Društveni analitičar i demograf Mark McCrindle nije obožavatelj nijednog naziva.
“Oznaka koja traje najveći dio stoljeća po generaciji, a ipak ih definira u određenom trenutku u ranom životu, nije od posebne pomoći”, kaže McCrindle. „Sada 2024. godine, taj pomak u milenijum je više fusnota u njihovoj istoriji, a ne definišuća karakteristika. Dakle, to je problem s oznakama koje se daju u određenom trenutku.”
McCrindle zna ponešto o generacijskim etiketama. On je zaslužan za imenovanje generacije koja se sada rađa. Generacije Alpha, čije će majke ove godine roditi najmlađe i posljednje članove ove grupe.
„Imena koja su prazne stranice su najbolja vrsta imena, jer već nisu opterećena vrijednostima“, kaže on. „Radilo je sa generacijom X, radilo je sa generacijom Z. I, mislim, važnije od imena koje dajemo generaciji je ime koje ona sama sebi pravi."
Ne postoji zvanična grupa zadužena za imenovanje generacija, ali teoretičari Neil Howe i William Strauss bili su među prvima koji su imenovali različite generacije u svojoj knjizi “Generacije” iz 1991. Oni su zaslužni za imenovanje Milenijalaca.
"Mislili smo da bi optimistično ime bilo dobro zbog promjenjivog načina na koji su odgajani. Oni će biti prvi koji će završiti srednju školu 2000. godine, tako da mi je ime milenijal odmah palo na pamet", rekao je Howe za NPR 2014. godine.
Kanadski autor Douglas Coupland dobio je zasluge za kovanje ili barem popularizaciju izraza Gen X — u odnosu na ljude rođene između 1965. i 1980. — u svojoj knjizi iz 1991. „Generacija X: Priče za ubrzanu kulturu“.
Smatra se da je generacija Z dobila ime po tome što je bila dvije generacije nakon Gen X.
McCrindle i njegovi saradnici sproveli su istraživanje kako bi vidjeli kako bi se trebala zvati generacija nakon generacije Z (uglavnom rođena od 1995. do 2009.). Mnogi su mislili da bi djeca milenijalaca, ona rođena između 2010. i 2024., trebala dobiti oznaku koja je povezana s tehnologijom, poput i-Gen ili Digital Gen.
McCrindle se nije složio.
“Ovo je bila prva generacija koja je zaista odrastala digitalno od najmlađeg uzrasta i globalna generacija usred nesigurnih vremena. Nećemo se vraćati na početak”, kaže on. „Ovo je početak jedne potpuno nove stvarnosti i stoga sam želio da se odmaknem od te ideje i samo sam iznio koncept ’hajmo sa naučnim imenovanjem’, koji koristi grčko pismo.”
U skladu sa modelom grčkog alfabeta, generacija rođena između 2025. i 2040. biće poznata kao Gen Beta, a zatim Gens Gamma i Delta.
„Generacijska analiza prešla je sa nečega što bi neki mogli percipirati kao stvari pop kulture, na nešto što je ozbiljno polje sociologije“, kaže on. „Drago mi je da se čvrsto ime zadržalo i nešto što omogućava malo više strukture, sekvencijalnosti, strogosti i pozajmljuje iz tog naučnog pristupa.”
Dakle, iako ne možemo da predvidimo budućnost, stručnjaci su uspjeli da joj daju ime.
„Možemo imati etikete, godine rođenja i mislim da je to važan način planiranja budućnosti i viđenja budućnosti“, kaže McCrindle.
Međunarodna policijska akcija u BiH: Pritvor za troje osumnjičenih, 20 na slobodi
Sud Bosne i Hercegovine je 24. aprila saopštio da je odredio mjesec dana pritvora Adnanu Smajloviću, Sančezu Jukiću i Aidi Halać, koji su dva dana ranije uhapšeni pod sumnjom za organizovani kriminal, pranje novca i saradnju sa narkokartelom Edina Gačanina, "Tito i Dino".
Ostalih dvadeset uhapšenih u istoj akciji je pušteno da se brani sa slobode, među kojima su i dva visokopozicionirana policijska službenika, Vahidin Munjić, vršilac dužnosti direktora Federalne uprave policije (FUP), i Mustafa Selmanović, Komandir specijalne policije Federacije BiH.
Osim Selmanovića i Munjića, Sud BiH je odbio izreći pritvor i Senadu Kadiću, Adinu Ćatiću, Emiru Druškiću, Seadu Preljeviću, Davoru Curlu i Edinu Kačaru, koji su pušteni na slobodu.
Osumnjičenom Tariku Zuloviću, Harisu Behramu, Mirsadu Skopaku, Maku Šemšiću, Elmiru Sariću, Smailu Šikalu i Gordanu Memiji, sud je odbio izreći pritvor, ali im je izrekao mjere zabrane, navodi se u saopštenju.
Memiji je izrečena mjera zabrane putovanja izvan Bosne i Hercegovine, te sastajanje sa određenim osobama, dok je ostalim osobama zabranjeno sastajanje, ali ne i putovanje.
Sud je upozorio osumnjičene Tarika Zulovića, Harisa Behrama, Mirsada Skopaka, Maka Šemšića, Elmira Sarića, Smaila Šikala i Gordana Memiju, da im se može odrediti pritvor ako se ne budu pridržavali izrečenih mjera zabrane.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine (BiH) je 24. aprila zatražilo od Suda BiH da odredi pritvor za 18 osumnjičenih osoba, te mjere zabrane za još pet osumnjičenih koji su uhapšeni dva dana ranije.
Iz ove pravosudne institucije je saopšteno da je mjere pritvora i mjere zabrane, koje uključuju kućni pritvor, zatražilo kako bi se spriječilo ometanje istrage, prikrivanje dokaza i vršenje uticaja na svjedoke ili suučesnike.
Kao razlog je navedeno i omogućavanje nesmetanog rada Tužilaštvu sa partnerskim policijskim agencijama, kao i partnerskim institucijama iz inostranstva.
EUROPOL je saopštio da su uhapšene osobe dio "užeg kruga" narkobosa Edina Gačanina, koji je uhapšen u novembru prošle godine u Dubaiju, i koji kontroliše veliki dio evropskog tržišta kokainom.
Gačanin se od marta prošle godine nalazi na "crnoj listi" Ministarstva financija Sjedinjenih Američkih Država (OFAC), koje je navelo da se radi o "jednom od najvećih svjetskih trgovaca drogom".
Američke vlasti su ga označile vođom kartela "Tito i Dino", koji uključuje članove njegove porodice i prijatelje iz BiH.
Podršku u policijskoj akciji 22. aprila su pružili američki Federalni istražni biro (FBI), Uprava za borbu protiv droga (DEA), te policijska agencija EU (EUROPOL).
SAD šalju Ukrajini dugo očekivane dalekometne rakete ATACMS
Sjedinjene Države su Ukrajini dostavile taktičke balističke rakete dugog dometa poznate kao ATACMS, rekao je glasnogovornik američkog ministarstva odbrane major Charlie Dietz za Glas Amerike.
Balističke rakete imaju domet do 300 kilometara, što je skoro udvostručenje udaljenosti ukrajinskih projektila.
Rakete su poslane u Ukrajinu kao dio vojnog paketa Sjedinjenih Država u vrijednosti od 300 miliona dolara koji je dostavljen Kijevu sredinom marta, rekao je Dietz. Nije želio potvrditi da li se u najnovijem paketu pomoći šalje još ATACMS-a.
Dva američka zvaničnika potvrdila su Glasu Amerike da je Ukrajina koristila ATACMS u utorak navečer. Drugi mediji izvještavaju da je oružje prvi put korišteno prošle sedmice na ruskim ciljevima na ilegalno aneksiranom poluostrvu Krim.
"Nismo objavili da u to vrijeme pružamo Ukrajini ovu novu sposobnost kako bismo održali operativnu sigurnost Ukrajine, na njihov zahtjev", rekao je visoki zvaničnik administracije.
SAD su dodale još novije verzije ATACMS-a u svoje zalihe ranije ove godine, prema dvojici zvaničnika. Nakon što su one prebačene u američke zalihe, vojska je Ukrajini mogla poslati neke od starijih verzija svojih raketa dugog dometa, dodaju.
Predsjednik Joe Biden uputio je svoj tim da preduzme ovaj korak nakon ruske nabavke i upotrebe sjevernokorejskih balističkih projektila protiv Ukrajine, rekao je visoki zvaničnik administracije za Glas Amerike.
"ATACMS će pomoći Ukrajini da uskrati Rusiji sigurno utočište bilo gdje na okupiranoj ukrajinskoj teritoriji", rekao je zvaničnik.
ATACMS je vođena raketa dugog dometa koja komandantima daje trenutnu vatrenu moć da oblikuju borbeni prostor. Svaka ATACMS raketa je upakovana u MLRS lansirnu kapsulu koja liči na MLRS i ispaljuje se sa lansera iz porodice MLRS. Ima domet do 300 km.
U međuvremenu, ruski zvaničnici izvijestili su o požarima u srijedu nakon što su ukrajinski napadi dronovima gađali dijelove zapadne Rusije.
Vasilij Anohin, guverner Smolenske oblasti, rekao je za Telegram da su požari bili u okrugu Smolensk i Jarcevo, ali da nema prijavljenih povrijeđenih.
Guverner regije Voronjež, na jugozapadu Rusije, rekao je da su krhotine koje su padale iz oborenog drona udarile u kuću i izazvale požar.
Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da je njena protivvazdušna odbrana preko noći oborila dron iznad Smolenska i dva drona iznad Voronježa. Ruske snage su također uništile još dvije ukrajinske bespilotne letjelice iznad regije Belgorod i tri iznad regije Kursk, obje oblasti koje se graniče s Ukrajinom.
Na ukrajinskoj strani granice, zvaničnici u Harkovu su u srijedu izvijestili da je Rusija raketirala grad Harkov, povrijedivši najmanje šest osoba.
Oleh Synehubov, guverner Harkova, rekao je da su projektili oštetili tri stambene zgrade i pet drugih zgrada.
Dopisnik VOA iz Bijele kuće Miša Komadovski dao je doprinos ovom izveštaju.
Amnesty: Umjetna inteligencija potiče kolaps globalne vladavine prava
Slom međunarodne vladavine prava ubrzan je brzim napretkom tehnologije i umjetne inteligencije, što dovodi u opasnost "prenabrijavanje" kršenja ljudskih prava, navodi se u godišnjem izvješću Amnesty Internationala, objavljenom 24. travnja.
“Međunarodni poredak temeljen na pravilima je na rubu kolapsa. Kršenja međunarodnog prava su višestruka, a povećala su se, zapravo, ponajviše zbog sve većeg broja oružanih sukoba. Počinitelji ne samo da krše međunarodno pravo, već nastoje opravdati ta kršenja u ime samoobrane, nacionalne sigurnosti ili protuterorizma”, rekla je glavna tajnica Amnestyja, Agnes Callamard, za Glas Amerike.
GAZA
Amnesty ističe sukob između Izraela i Hamasa u Gazi. Ministarstvo zdravstva u Gazi koje vodi Hamas kaže da je više od 34.000 ljudi ubijeno, od kojih su većina žene i djeca. Brojka, koja uključuje borce Hamasa, ne može se neovisno potvrditi.
“U sukobu koji je definirao 2023. i koji ne pokazuje znakove jenjavanja, dokazi o ratnim zločinima nastavljaju se gomilati dok se izraelska vlada ruga međunarodnom pravu u Gazi. Nakon užasnih napada Hamasa i drugih naoružanih skupina 7. listopada, izraelske su vlasti odgovorile neumoljivim zračnim udarima na naseljena civilna područja često izbrisavši cijele obitelji, prisilno raselivši gotovo 1,9 milijuna Palestinaca i ograničivši pristup očajnički potrebnoj humanitarnoj pomoći unatoč rastućoj gladi u Gaza”, stoji u izvješću.
Callamard iz Amnestyja rekla je da je sukob u Gazi doživio "najveći broj ubijenih novinara i najveći broj ubijenih humanitarnih aktera".
Izrael snažno poriče kršenje Ženevske konvencije ili ciljanje civila, za koje kaže da ih Hamas koristi kao živi štit. Izrael također negira da je blokirao dostavu pomoći u Gazu unatoč brojnim takvim optužbama humanitarnih skupina.
UN paraliza
Amnestyjevo izvješće kaže da zapadni saveznici Izraela nisu uspjeli zaustaviti krvoproliće, navodeći "drsko korištenje veta od strane SAD-a kako bi mjesecima paralizirao Vijeće sigurnosti UN-a na prijeko potrebnu rezoluciju o prekidu vatre, dok Izrael nastavlja naoružavati streljivom koje je korišteni za počinjenje onoga što vjerojatno predstavlja ratne zločine.”
Sjedinjene Države više su puta branile svoju potporu Izraelu, tvrdeći da se njihov saveznik ima pravo braniti nakon terorističkih napada Hamasa 7. listopada u kojima je poginulo više od 1100 ljudi, a deseci talaca još uvijek se drže u Gazi.
Ruska invazija na Ukrajinu
Izvješće također naglašava široko rasprostranjena kršenja ljudskih prava i zakona od strane Rusije u njezinoj nezakonitoj invaziji na Ukrajinu, uključujući “neselektivne napade na gusto naseljena civilna područja, kao i infrastrukturu za izvoz energije i žitarica; i korištenje mučenja ili drugog zlostavljanja protiv ratnih zarobljenika.” Moskva odbacuje takve optužbe.
Globalni poredak izgrađen nakon Drugog svjetskog rata se ruši, upozorio je Callamard iz Amnestyja. “Svjedoci smo poretka temeljenog na pravilima na rubu kolapsa jer arhitekti sustava iz 1948., arhitekti tog sustava iznevjeravaju ga i iznevjeravaju ljude.”
Amnesty naglašava pogoršanje građanskog sukoba u Sudanu, za koji kaže da je izazvao najveću krizu raseljavanja u svijetu, s više od 8 milijuna ljudi prisiljenih na bijeg. Izvješće također naglašava ulogu Kine u pružanju potpore mjanmarskoj vojnoj hunti, u njezinom ratu protiv manjinskih skupina i gušenju osnovnih ljudskih prava.
Velika tehnologija i AI
Amnesty također upozorava na uznemirujuću konvergenciju kršenja ljudskih prava i tehnologije, uključujući umjetnu inteligenciju ili AI.
“U svijetu koji je sve nesigurniji, neregulirana proliferacija i primjena tehnologija kao što su generativna umjetna inteligencija, prepoznavanje lica i špijunski softver spremni su postati opasan neprijatelj – povećavajući i pojačavajući kršenja međunarodnog prava i ljudskih prava do iznimnih razina”, stoji u izvješću.
Amnesty je rekao da tehnologije predstavljaju značajne rizike jer ogroman broj ljudi diljem svijeta glasa na izborima 2024.
“Političari se dugo koriste manipulacijom narativa ‘mi protiv njih’ kako bi osvojili glasove i nadmudrili legitimna pitanja o ekonomskim i sigurnosnim strahovima. Vidjeli smo kako se neregulirane tehnologije, kao što je prepoznavanje lica, koriste za učvršćivanje diskriminacije.”
“Zajedno s ovim, poslovni model nadzora Big Tech-a dolijeva ulje na ovu vatru mržnje, omogućujući zlonamjernicima da proganjaju, dehumaniziraju i pojačavaju opasne priče kako bi konsolidirali moć ili izbore. To je zastrašujuća avet onoga što će doći dok tehnološki napredak nevjerojatno nadmašuje odgovornost”, stoji u izvješću.
