Najnovije
Da li je moguće postići sporazum s Putinom?
Kako ruski rat protiv Ukrajine ulazi u treći mjesec, pojavila su se pitanja o tome da li je moguće rješenje pregovorima sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Kenneth Dekleva, psihijatar koji je sarađivao sa američkim State Departmentom, odbacuje sve spekulacije da je Putin nestabilan i da je stoga nemoguće nositi se sa njim.
"On nije lud. On je racionalan glumac i u mislima tačno zna šta radi", kaže Dekleva. "On je izuzetno pametan, veoma inteligentan i nemilosrdan dugogodišnji lider koji je sada na vlasti više od 22 godine."
Dekleva, viši saradnik u Fondaciji Georgea H. W. Busha za američko-kineske odnose u Texasu, proučavao je bivšeg ruskog obavještajnog agenta 20 godina.
On opisuje Putina kao jednoumnog, otpornog, majstora za manipulaciju ljudima i hiperfokusiranog, zbog njegove obuke kao oficira KGB-a.
Putin, međutim, ima 69 godina i njegove nedavne akcije mogle bi da nagovještavaju manje fleksibilan stil rukovođenja koji se ponekad vidi kod ostarjelih lidera.
"Vi ste rigidniji. Više vidite stvari crno-bijelo, a manje tolerišete nijanse i dvosmislenosti", kaže Dekleva. "To je svakako mogućnost, iako ne znam da to možemo da kažemo samo na osnovu njegovog trenutnog donošenja odluka u vezi sa ratom u Ukrajini. Imajući to u vidu, čini se da je veoma, veoma namjerno fokusiran i pomalo čovjek u žurbi."
Ključ za pregovore sa nekim poput Putina, kaže Dekleva, jeste da pokušate da razumijete njegov način razmišljanja i da budete empatični, čak i kada se ne slažete sa njim.
Za Jasona Packa, višeg analitičara Fondacije NATO za odbranu u Italiji, postizanje sporazuma sa Putinom zahtijeva odlučnu akciju.
"Mislim da treba da budemo izuzetno hrabri, sve do praga stvari za koje možemo misliti da bi izazvale veliku eskalaciju... kao što je uključivanje u hrabri cyber rat", kaže Pack. "Kao: 'Hej, učinićemo da se svjetla u Sankt Peterburgu ugase na dva sata, a onda ćemo pregovarati nakon toga... Sljedeći put će proći dva dana ako ne ispunite naše zahtjeve'."
Pack kaže da je Putin imao sve razloge da vjeruje da će Zapad povući ako on napadne Ukrajinu, uprkos tome što Zapad ima "više diskrecione vojne i ekonomske moći".
On ukazuje na upad Rusije 2008. u Gruziju, koja je ranije bila dio Sovjetskog Saveza, a sada nezavisna republika, što je dovelo do toga da je Rusija okupirala 20 odsto te zemlje. Putin je, zatim, 2014. oduzeo Ukrajini južni region Krima.
"Izgleda da poštuje silu, a ne poštuje samo pričanje. Čak ni ne mislim da je mislio da ćemo uvesti sankcije kojima mu je prijećeno ako upadne, jer je bilo kao: 'Ovo je samo priča, priča...'", kaže Pack i dodaje da ne vjeruje da će Putin preduzeti katastrofalnu nuklearnu akciju.
"On želi da živi. Užasava se Covida. Udaljen je 20 stopa (6 metara) od svojih savjetnika (na fotografijama). Dakle, ne mislim da postoji rizik da će raznijeti svijet sve dok se držimo na pravila da se NATO osoblje ne bori u Ukrajini", kaže Pack.
Putin je odlučno protiv ulaska Ukrajine, bivše sovjetske republike, u NATO. On se žalio na to da se Zapad preblizu ruskim granicama.
"Njegov primarni cilj je bio da zauzme Kijev, a nije koristio taktičko nuklearno (oružje) da pokuša da zauzme Kijev", kaže Pack. "Izložen je donekle do stepena papirnog tigra. Mislio je da ćemo se povući. On želi da živi. Ne želi da bude svrgnut u Rusiji. Imao je užasnu koordinaciju sa svojim generalima. Oni nisu imali planove za borbu."
Dekleva kaže da pregovori o okončanju sukoba u Ukrajini moraju istovremeno da se pozabave bezbjednosnim potrebama i suverenitetom Ukrajine i istovremeno da se pozabave Putinovom percepcijom prijetnje u smislu širenja NATO na ruske granice.
On smatra da bi veoma viši posrednik treće strane kome i Putin i Zapad mogu da vjeruju – vjerovatno iz Kine, Indije ili Izraela – mogao biti koristan za proces. I veoma je jasan šta ne bi trebalo da se desi.
"Prozivanje — nazivati Putina ludim ili ga nazivati nasilnikom, ubicom ili ratnim zločincem — od strane viših lidera Zapada, uključujući (američkog) predsjednika Bidena, nije od pomoći", kaže Dekleva. "Tako ne natjerate svog pregovaračkog partnera da dođe za sto."
See all News Updates of the Day
Šef NATO-a kaže da Zelenski neopravdano kritikuje Scholza
Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte rekao je da smatra da su ponekad oštre kritike ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog prema njemačkom kancelaru Olafu Scholzu neopravdane, javila je DPA.
Iako je Njemačka vitalni saveznik Ukrajine, njeno oklijevanje u obezbjeđivanju krstarećih raketa dugog dometa Taurus je izvor frustracije u Kijevu, koji se bori protiv neprijatelja naoružanog moćnim oružjem dugog dometa.
"Često sam govorio Zelenskom da treba da prestane da kritikuje Olafa Scholza, jer mislim da je to nepravedno", rekao je Rutte u ponedeljak u intervjuu, prenosi DPA.
Rutte je također rekao da će on, za razliku od Scholza, snabdjeti Ukrajinu krstarećim projektilima Taurus i da neće postavljati ograničenja u njihovoj upotrebi.
"Uopšteno govoreći, znamo da su takve sposobnosti veoma važne za Ukrajinu", rekao je Rutte, dodajući da nije na njemu da odlučuje šta saveznici treba da isporuče.
Nakon novembarskog telefonskog razgovora Scholza s ruskim liderom Vladimirom Putinom u novembru, Zelenski je rekao da je otvorio Pandorinu kutiju koja je potkopala napore da se izoluje ruski lider i okonča rat u Ukrajini "poštenim mirom".
Putin se sastao sa slovačkim premijerom u Moskvi, razgovori o isporukama gasa
Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao je 22. decembra u Kremlju sa slovačkim premijerom Robertom Ficom, jednim od rijetkih evropskih lidera sa kojima Putin održava veze otkako je Moskva pokrenula punu invaziju na Ukrajinu prije skoro tri godine.
Fico je stigao u Rusiju u "radnu posjetu" i sastao se sa Putinom jedan na jedan, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov ruskoj državnoj novinskoj agenciji RIA Novosti.
Prema riječima Peskova, sastanak je trebalo da bude usredsređen na "međunarodnu situaciju" i vjerovatno će biti riječi o isporuci ruskog prirodnog gasa.
Fico, čiji se stavovi o ratu Rusije protiv Ukrajine oštro razlikuju od stavova većine evropskih lidera, vratio se na vlast prošle godine nakon što je njegova ljevičarska partija "Smer" pobijedila na parlamentarnim izborima na proruskoj i antiameričkoj platformi.
Od tada je prekinuo vojnu pomoć svoje zemlje Ukrajini, kritikovao je sankcije EU Rusiji i obećao da će blokirati ulazak Ukrajine u NATO.
Posjeta lidera zemlje članice NATO-a i EU ranije nije bila najavljena. To je prva Ficova posjeta Moskvi od početka ruske invazije velikih razmjera na Ukrajinu.
Mađarski premijer Viktor Orban posjetio je Rusiju u julu nakon što je njegova zemlja preuzela rotirajuće predsjedavanje EU, što je naišlo na osudu Kijeva i evropskih lidera.
Mihal Simecka, lider Progresivne Slovačke, opisao je Ficov put da se sastane sa Putinom kao "sramotu za Slovačku i izdaju nacionalnih interesa".
"Ako je premijeru zaista stalo do tranzita gasa trebalo je da pregovara sa Ukrajinom, a ne da pretvara Slovačku u oružje Putinove propagande", napisao je Simecka na mreži X.
Peskov je rekao da se može "pretpostaviti" da će se tokom Ficovog sastanka sa Putinom razgovarati o isporuci ruskog gasa.
Slovačka i Mađarska, koje se oslanjaju na ruski gas, izrazile su zabrinutost zbog mogućnosti gubitka snabdijevanja nakon što je Ukrajina saopštila da neće obnoviti ugovor koji ističe 31. decembra i dozvoljava tranzit ruskog gasa preko njene teritorije.
Činilo se da je Ukrajina ublažila svoj stav ranije ove nedjelje kada je predsjednik Volodimir Zelenski rekao da bi Kijev mogao da razmotri nastavak tranzita ruskog gasa pod uslovom da Moskva ne dobije novac do kraja rata.
"Nećemo dopustiti da se dodatne milijarde zarade na našoj krvi, na životima naših građana", rekao je Zelenski na konferenciji za novinare 19. decembra tokom samita EU u Briselu.
No dodao je da ako Rusija osigura plin, ali ne zahtijeva plaćanje do kraja rata, "onda je to moguće. Možemo razmisliti o tome", rekao je.
Zelenski je kritizirao Fitza koji tvrdi da će se njegova zemlja suočiti s ekonomskim udarom ako izgubi jeftini plin iz Rusije.
"Da budem iskren, u ratu je pomalo sramotno govoriti o novcu jer gubimo ljudske živote", rekao je Zelenski.
Zelenski je rekao da je rekao Fitzu da će Ukrajina biti otvorena za transport plina druge zemlje kroz svoju cjevovodnu infrastrukturu do Europe, ali će trebati garancije da plin nije ruski.
Europska komisija objavila je da je spremna dočekati istek trenutnog ugovora, a sve zemlje koje dobivaju ruski plin preko ukrajinske rute imaju pristup alternativnim opskrbama.
Kina kaže da se SAD "igraju vatrom" nakon najnovije vojne pomoći Tajvanu
Kineska vlada protestirala je u nedjelju zbog najnovijih američkih najava o vojnoj prodaji i pomoći Tajvanu, upozoravajući Sjedinjene Države da se "igraju vatrom".
Američki predsjednik Joe Biden odobrio je u subotu pružanje do 571 miliona dolara u materijalu i uslugama Ministarstva odbrane te u vojnom obrazovanju i obuci za samoupravni Tajvan, koji Peking smatra svojom teritorijom i kaže da mora biti pod njegovom kontrolom. Odvojeno, Ministarstvo odbrane je u petak saopćilo da je odobreno 295 miliona dolara vojne prodaje.
U saopćenju Ministarstva vanjskih poslova Kine apelira se na SAD da prestanu s naoružavanjem Tajvana i zaustave, kako je rečeno, "opasne poteze koji potkopavaju mir i stabilnost u Tajvanskom moreuzu".
Američka vojna prodaja i pomoć imaju za cilj da pomognu Tajvanu da se odbrani i odvrati Kinu od pokretanja napada.
Vojna pomoć od 571 milion dolara dolazi povrh Bidenovog odobrenja od 567 milijuna dolara za iste svrhe krajem septembra. Vojna prodaja uključuje 265 miliona dolara za oko 300 taktičkih radijskih sustava i 30 miliona dolara za 16 nosača oružja.
Ministarstvo vanjskih poslova Tajvana pozdravilo je odobrenje dvije prodaje, rekavši u objavi na X da je time ponovo potvrđena "predanost američke vlade našoj odbrani".
U oktobru su SAD odobrile prodaju oružja Tajvanu od dvije milijarde dolara, uključujući prvu isporuku naprednog odbrambenog sistema od raketa zemlja-vazduh, što je također izazvalo kritike Kine, dok je Peking odgovorio ratnim vježbama oko Tajvana.
Tajvan je ranije ovog mjeseca zatražio od Kine da prekine svoju tekuću vojnu aktivnost u obližnjim vodama, za koje je rekao da potkopavaju mir i stabilnost i remete međunarodno pomorstvo i trgovinu.
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump rekao je da se neće posvetiti odbrani Tajvana ako bi Kina izvršila invaziju tokom njegovog mandata.
Trump je također rekao da Tajvan treba da plati SAD-u za odbranu od Kine. Tajvan troši oko 2,5% svog BDP-a na odbranu.
Hiljade ljudi protestovalo u prijestonici Srbije zbog fatalne nesreće na željezničkoj stanici
Hiljade ljudi protestovalo je u nedelju u glavnom gradu Srbije Beogradu zahtijevajući da lideri preuzmu odgovornost za urušavanje krova željezničke stanice u kojem je prošlog mjeseca poginulo 15 ljudi.
Vlada Srbije je više od sedam nedelja pod pritiskom demonstracija širom zemlje nakon pogibije u Novom Sadu na sjeveru, a mnogi demonstranti optužuju vlasti za korupciju i neadekvatan nadzor.
Nedjeljni protest koji su organizovali studenti univerziteta počeo je 15-minutnom šutnjom u znak počasti za 15 žrtava u incidentu.
Demonstracije su zauzele trg Slavija, ključnu kružnu raskrsnicu, u centru grada za užurbani saobraćaj.
"Država je dječja svojina" i "Protesti su ispiti" pisalo je na nekim od transparenata demonstranata koji su zahtijevali da premijer i gradonačelnik Novog Sada podnesu ostavke, a da odgovorni budu procesuirani.
Poljoprivrednici, glumci i ostali građani iz cijele Srbije došli su da podrže studente.
Studenti su takođe pozvali da se obustavi sudski postupak protiv demonstranata i da se procesuiraju napadači koji su napali demonstrante.
U pokušaju da razblaže bijes i smire proteste, vlasti su proteklih sedmica obećavale razne subvencije za mlade.
Vlada je u petak objavila planove za rano zatvaranje škola zbog zimskog raspusta.
Studenti su nastavili protestirati, rekavši da su njihovi zahtjevi samo djelimično ispunjeni.
Četrnaest osoba, starosti između šest i 74 godine, poginulo je 1. novembra kada se urušio krov željezničke stanice u Novom Sadu, nakon velikih radova na rekonstrukciji stanice.
15. žrtva umrla je u bolnici nekoliko nedelja kasnije.
Trump želi da SAD predvode u razvijanju umjetne inteligencije
Kompanije za generativnu umjetnu inteligenciju utrkuju se u izgradnji popularnosti programa kao što je ChatGPT, ali regulacija umjetne inteligencije nije održala korak s tehnologijom. Sada bi nova administracija mogla favorizirati dominaciju SAD-a nad smanjenjem rizika.
Glavna najava ove sedmice od novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa i izvršnog direktora Softbanka Masayoshija Sona:
„Oduševljen sam što mogu objaviti da će Softbank uložiti 100 milijardi dolara u Ameriku, otvarajući najmanje 100.000 američkih radnih mjesta.” // “To će pomoći da se osigura da se umjetna inteligencija, nove tehnologije i druge industrije sutrašnjice grade, stvaraju i uzgajaju upravo ovdje u SAD-u.”
Inovacije u generativnoj umjetnoj inteligenciji napreduju velikom brzinom, dijelom potaknute popularnošću programa "velikog jezičkog modela" kao što je ChatGPT, koji su obučeni na ogromnim količinama tekstualnih podataka za generiranje novog sadržaja.
Ali naizgled neograničene mogućnosti tehnologije postavljaju pitanja o sigurnosti i regulaciji.
Kevin Werbach je profesor pravnih studija i poslovne etike na Wharton School na Univerzitetu Pennsylvania.
“Trumpova administracija je bila vrlo jasna da želi eliminirati mnogo propisa o umjetnoj inteligenciji koji su uvedeni u Bajdenovu administraciju”, kaže Werbach.
„Kažu da žele da oslobode AI, da pobijede u ratu vještačke inteligencije protiv Kine, da vode svijet.”
Na nedavnom samitu vještačke inteligencije u Njujorku, prisutni su izrazili uzbuđenje za budućnost vještačke inteligencije, ali i želju za politikama i standardima koji će pomoći da se ublaže njene štete.
"Kompanije žele da shvate kako da izbjegnu vrste udaraca i PR katastrofe koje se dešavaju kada je, na primjer, vještačka inteligencija pristrasna ili vještačka inteligencija ne funkcioniše kako je dizajnirano”, objašnjava Werbach.
Preduzetnik za igre na sreću Jaye Watts primjećuje pozive na transparentnost kako od kreatora tako i od kompanija poput Valvea, velikog programera i distributera video igara.
“Sada to prisiljava kompanije da kažu kako koriste umjetnu inteligenciju umjesto da samo koriste svu ovu generativnu imovinu koju odnekud dobijete, potencijalno kršeći nečija prava.”
Osigurati da su generativni AI modeli obučeni na kvalitetnim podacima je idealno, ali programeri nemaju uvijek pristup njima.
Oshin Anand vodi praksu nauke o podacima u Sahaj AI.
“Kada koristite unaprijed obučenu verziju velikog jezičkog modela, čak i ako fino podesite posljednji sloj, nemate kontrolu nad ogromnom količinom podataka na kojima je već obučen. Dakle, moglo bi doći do podešavanja, ali ne postoji koncept odučavanja tih podataka”, kaže Anand.
Stručnjaci predlažu uključivanje mjerenja i mjerila za procjenu performansi AI programa, za koje se nadaju da će na kraju pokrenuti više poslovanja.
Drugi tvrde da bi regulatorni pristup koji je previše težak mogao ugušiti inovacije i konkurenciju.
Jiajun Lu je osnivač i izvršni direktor Akool-a, kompanije za generiranje video i audio umjetne inteligencije.
“Ako su neke zemlje agresivnije po pitanju regulative, a neke manje, onda će se tehnološke kompanije vjerovatno preseliti u različite zemlje.” // “AI je polje koje svaka zemlja želi osvojiti, pa će uskladiti svoje propise”, objašnjava Lu.
Kako umjetna inteligencija napreduje, ljudska inteligencija i dalje mora odrediti pravu ravnotežu između inovacije i reda.
