Kim je na jednoj konferenciji za vojnim zvaničnicima prošle nedelje najavio da će jačati nuklearne kapacitete zemlje bez ograničenja i osudio Washington zbog saradnje sa Seulom na strategijama za nuklearno odvraćanje.
"SAD, Japan i Južna Koreja nikada neće pobjeći od odgovornosti za kršenje mira i stabilnosti Korejskog poluostrva i regiona. Najvažniji i najkritičniji zadatak naših oružanih snaga je priprema za rat", rekao je Kim, a prenijela korejska Centralna novinska agencija.
Nuklearna retorika
Evans Revere, bivši vršilac dužnosti pomoćnika američkog državnog sekretara za istočnu Aziju i Pacifik, smatra da je Kimova izjava - 10 dana poslije izbora, direktna poruka novoizabranom predsjedniku Donaldu Trumpu, s kojim se sastajao tri puta od 2018. do 2019. godine.
"Kim Jong Un stavlja do znanja novoizabranom predsjedniku Trumpu da se sve promijenilo od kako su se sastali. Sjeverna Koreja je postala de fakto nuklearna država i neće se odreći svog dragocjenog mača, kako je jednom zvala svoje nuklearno odvraćanje", rekao je Revere za Korejski servis Glasa Amerike, putem maila.
Razgovori tadašnjeg predsjednika Trumpa i Kima završeni su bez dogovora tokom samita u Hanoju 2019. godine, nakon što je Trump odbio da ukine sankcije Pjongjangu u zamjenu za Kimovu ponudu da zatvori jedan glavni nuklearni objekat. Od tada, Sjeverna Koreja nije usporavala razvoj nuklearnih kapaciteta.
Samo pet dana uoči američkih izbora, sjevernokorejski režim testirao je novu interkontinentalnu balističku raketu Hwasong-19, koja bi potencijalno mogla da stigne do većeg dijela američkog kopna.
"S obzirom na to da je već razvila kredibilno oružje, zajedno sa sofisticiranim sistemima za lansiranje srednjeg i dugog dometa, Sjeverna Koreja želi da bude prihvaćena, ili da joj se barem prizna da je nuklearna sila", smatra Revere.
Kim pokušava da podsjeti novoizabranog američkog predsjednika da su "vrata za denuklearizaciju sada čvrsto zatvorena i da će imati posla sa DPRK (Demokratskom narodnom republikom Korejom) koja namjerava da zadrži nuklearni arsenal", ističe bivši visoki zvaničnik State Departmenta.
Joseph DeTrani, bivši američki specijalni izaslanik za razgovore sa Sjevernom Korejom o denuklearizaciiji, kaže da bi Kim i dalje želio da se sastane sa Trumpom, ali da bi okolnosti ovoga puta bile drastično drugačije.
"Mislim da je Kim Jong Un otvoren za dijalog sa administracijom novoizabranog predsjednika Trumpa, kada ona preuzme dužnost", rekao je DeTrani u pisanom odgovoru na pitanja Korejskog servisa.
DeTrani kaže da bi Kim došao na još jedan potencijalni samit sa Trumpom "sa snažne pozicije", imajući u vidu njegov sporazum o odbrani sa Rusijom. Rusija i Sjeverna Koreja obavezale su se da će pomoći jedna drugoj u slučaju napada.
Novi savez
Sydney Seiler, bivši obavještajni zvaničnik za Sjevernu Koreju u američkom Nacionalnom savjetu za obavještajna pitanja, kaže da se na osnovu najnovije Kimove izjave ne može izvući mnogo zaključaka o tome kako on planira da postupa prema novoj Trumpovoj administraciji.
"Kim Jong Un razmatra koristi od toga što je aktivni član osovine prevrata: to su zemlje kao što su Rusija, Kina, Sjeverna Koreja i Iran koje pokušavaju da preinače postojeći poredak zasnovan na pravilima i pravdaju upotrebu sile za postizanje ciljeva", navodi Seiler za Korejski servis Glasa Amerike.
Dodaje da je Kim počeo da uživa u koristima saradnje sa Rusijom - novčanoj i pomoći u hrani i gorivu, pomoći sa oružjem za masovno uništenje i sa konvencionalnim kapacitetima, i diplomatskom priznanju i prihvatanju sjevernokorejskog nuklearnog statusa.
"Zašto bi uspostavljao kontakt sa Donaldom Trumpom kada ima prijatelje kao što je Vladimir Putin"?
Kim i ruski predsjednik su u junu potpisali sporazum o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu, prema kojem bi dvije zemlje odmah vojno pomogle jedna drugoj u slučaju napada treće zemlje. Moskva i Pjongjang su ranije ovog mjeseca ratifikovali taj sporazum.
Gary Samore, bivši koordinator Bijele kuće za kontrolu naoružanja i oružje za masovno uništenje, naveo je u pisanom komentaru za Korejski servis da Kimu, zbog novog saveza sa Putinom, više nije potrebna Trumpova pomoć i ublažavanje sankcija kao što je to bio slučaj ranije.
Samore smatra da još jedan sastanak sa Kimom neće biti visoko na Trumpovoj listi prioriteta.
"Glavna spoljnopolitička pitanja za Trumpa biće okončanje ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku i uvođenje tarifa Kini. Nasuprot tome, korejska situacija je prilično stabilna i tiha, i niko ne misli da bi bilo velikih rezultata posle još jednog samita Trumpa i Kima", ocjenjuje Samore.
Korejski servis je tražio i komentar State Departmenta na najnoviju poruku Kima, ali nije dobio odgovor do objavljivanja izvještaja.
U odgovoru na ranije pitanje Glasa Amerike, portparol State Departmenta ponovio je da su SAD riješene da štite Južnu Koreju od bilo kog nuklearnog napada Pjongjagna.
"Predsjednik Biden potvrdio je riješenost da pomogne ROK (Republika Koreja), upotrebom punog opsega američkih odbrambenih kapaciteta, uključujući nuklearne, konvencionalne i protivraketne, i da bi na bilo koji nuklearni napad DPRK na ROK bilo odgovoreno brzo, ubjedljivo i odlučno", rekao je portparol.
