Izvještaj je objavljen krajem marta i predstavlja veliku studiju baziranu na anketama provedenim u školama. Studija je bazirana na podacima 279.000 djece i adolescenata iz 44 zemlje širom Evrope, Centralne Azije i Kanade. Izvještaj se folusira na djecu od 11 do 15 godina.
Cyberbullying je oblik zlostavljanja koji se odvija putem elektronskih uređaja i društvenih medija, uključujući slanje uvredljivih poruka, širenje lažnih informacija ili vrijeđanje putem interneta s ciljem povrede ili poniženja druge osobe. Ovo može uključivati i izrugivanje, prijetnje ili objavljivanje ponižavajućeg sadržaja bez pristanka druge osobe.
„Ovaj izvještaj je upozorenje za sve nas da se bavimo nasiljem i zlostavljanjem, kad god i gdje god se dogodi”, rekao je Hans Kluge, regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (SZO/WHO) za Evropu, u saopštenju.
Čak 15% dječaka i 16% djevojčica prijavilo je da su barem jednom bili žrtve cyberbullyinga u posljednjim mjesecima, prema istraživanju pod nazivom „Ponašanje učenika u školskom dobu”. UN-ova agencija primijetila je da je pandemija promijenila način na koji se adolescenti ponašaju jedni prema drugima.
„Virtualne forme vršnjačkog nasilja postale su posebno relevantne od početka pandemije Covid-19, kada su svjetovi mladih postali sve više virtualni tokom vremena karantina”, navodi se u izvještaju.
Jedanaest posto dječaka i djevojčica prijavilo je da su bili zlostavljani u školi barem dva ili tri puta mjesečno u posljednjih nekoliko mjeseci, u poređenju sa 10% prije četiri godine.
Najviše nivoa cyberbullyinga doživjeli su dječaci u Bugarskoj, Litvaniji, Moldaviji i Poljskoj, dok su najniži nivoi prijavljeni u Španiji, navodi WHO.
„S obzirom na to da mladi provode do šest sati online svakog dana, čak i male promjene u stopama zlostavljanja i nasilja mogu imati duboke implikacije za zdravlje i blagostanje hiljada”, rekao je Kluge.
Jedan od osam adolescenata priznao je cyberbullying drugima, što je povećanje od 3% u odnosu na 2018. godinu, navodi se u izvještaju.
Broj adolescenata koji su se bavili fizičkim sukobima ostao je stabilan u četverogodišnjem periodu i to na 10-14% za dječake i 6% za djevojčice.
Većina cyberbullyinga dostigla je vrhunac kada su djeca imala 11 godina za dječake i 13 za djevojčice.
Ekonomski status roditelja nije mnogo utjecao na ponašanje djece, pokazao je izvještaj. Napominjući da je problem raširen, izvještaj je pozvao na veće napore u jačanju svijesti o ovom problemu.
„Potrebno je više ulaganja u praćenje različitih oblika vršnjačkog nasilja”, navodi se.
„Postoji hitna potreba za obrazovanjem mladih, porodica i škola o oblicima cyberbullyinga i njihovim implikacijama, dok se regulišu društvene medijske platforme kako bi se ograničilo izlaganje cyberbullyingu”, zaključuje se u izvještaju.
