Linkovi

Crveni alarm: izvještaj o stanju klime za 2023.


Napuknuta zemlja u rezervoaru Sau sjeverno od Barcelone, Španija, 20. marta 2023.
Napuknuta zemlja u rezervoaru Sau sjeverno od Barcelone, Španija, 20. marta 2023.

Novi izvještaj Svjetske meteorološke organizacije (WMO) pokazuje da su 2023. još jednom oboreni rekordi nivoa stakleničkih plinova, površinskih temperatura, zagrijavanja i zakiseljavanja oceana.

Valovi vrućine, poplave, suše, požari i brzo jačanje tropskih ciklona prouzrokovali su nepogode i haos, mijenjajući svakodnevni život za milione ljudi i nanoseći ekonomske gubitke od više milijardi dolara, piše izvještaju WMO-a o stanju globalne klime za 2023. godinu.

Izvještaj je potvrdio je da je 2023. bila najtoplija godina zabilježena do sada, sa globalnom prosječnom temperaturom blizu površine od 1,45 °Celsijusa iznad preindustrijske osnove. To je bilo najtoplije desetogodišnje razdoblje zabilježeno do sada.

Globalno zagrijavanje uzrokovano je emisijom stakleničkih plinova u atmosferu. Naučnici tvrde da se to dešava bržim tempom nego ikad prije. WMO izvještava da su nivoi ugljendioksida sada 50% viši nego u preindustrijskoj eri, zarobljavajući toplotu u atmosferi. Zbog dugog životnog vijeka CO2, u izvještaju se navodi da će „temperature nastaviti rasti još mnogo godina."

"Nikada nismo bili tako blizu - iako privremeno u ovom trenutku - donje granice od 1,5 °C iz Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama", rekla je generalna sekretarka WMO-a, Celeste Saulo. "WMO upozorava svijet crvenim alarmom."

"Klimatske promjene se odnose na mnogo više od temperatura. Ono što smo svjedočili 2023. godine, posebno s nezapamćenim topljenjem oceana, povlačenjem glečera i gubitkom antarktičkog morskog leda, izaziva posebnu zabrinutost", dodala je.

Prosječan dan u 2023. godini gotovo jedna trećina svjetskog oceana bila je zahvaćena morskom vrućinom, nanoseći štetu vitalnim ekosistemima i prehrambenim sistemima. Prema kraju 2023. godine, preko 90% oceana je imalo periode morske vrućine u nekom trenutku tokom godine.

Globalni set referentnih glečera pretrpio je najveći gubitak leda zabilježen do sada (od 1950. godine), pod uticajem ekstremnog otapanja kako na zapadu Sjeverne Amerike tako i u Evropi, prema preliminarnim podacima. Najveća je opasnost za tropske glečere Havaja i Latinske Amerike.

"Klimatska kriza je izazov s kojim se suočava čovječanstvo i tijesno je povezana s krizom nejednakosti - kao što se vidi po sve većem nesigurnosti u hrani, raseljavanju stanovništva i gubitku biodiverziteta", rekla je Celeste Saulo.

Broj ljudi koji su akutno nesigurni u hrani širom svijeta više se nego udvostručio, s 149 miliona ljudi prije pandemije COVID-19 na 333 miliona ljudi u 2023. godini u 78 zemalja koje prati Svjetski program za hranu (WFP). Ekstremi vremena i klime možda nisu osnovni uzrok, ali su faktori koji pogoršavaju, prema izvještaju.

Klimatske promjene su nastavile izazivati migracije u 2023. godini, pokazujući kako klimatski šokovi podrivaju otpornost i stvaraju nove rizike zaštite među najranjivijim populacijama.

Postoji, međutim, mali tračak nade. Proizvodnja obnovljive energije, uglavnom vođena napretkom u tehnologiji solarnih panela, vjetra i vodeni ciklus, uzdignuta je na prvo mjesto akcije za klimu zbog potencijala da se postignu ciljevi dekarbonizacije.

U 2023. godini, dodaci kapaciteta obnovljive energije povećani su za gotovo 50% u odnosu na 2022. godinu, što je ukupno 510 gigavata (GW) - najviša stopa zabilježena u protekle dvije decenije.

  • 16x9 Image

    Jelena Kalinić

    Biolog, dopisnik Glasa Amerike za nauku, i dobitnica EurekaAlert (AAAS) Felowship 2020. za naučne novinare. Vodi blog Quantum of Science od 2015.

XS
SM
MD
LG