Neki predviđaju da će tamni oblak izazvan pandemijom koronavirusa donijeti nešto dobro - ujediniće svijet.
Još u aprilu, Svjetski ekonomski forum objavio je članak pod naslovom: "Pandemija solidarnosti?" I napomenuo da dok se virus nastavlja širiti, "pokazuje najbolje u ljudima širom svijeta", dodajući da u Europi "ljudi pjevaju jedni drugima kako bi održali duh."
Jesu tada, ali pjevanje je sada zaustavljeno.
Daleko od zbližavanja svijeta, to izgleda, ako ništa drugo, kao suprotan efekat, prečesto narušava solidarnost među saveznicima i pojačava neprijateljstvo neprijatelja. Čini se da se svijet razdvaja, a virus djeluje poput ogromne centrifugalne sile, upozoravaju analitičari.
"Vidjeli smo kako se nacije širom svijeta okreću sebi i fokusiraju se na zaustavljanje širenja COVIDA-19, poduzimajući jednostrane korake da zaštite sebe sa minimalnom globalnom saradnjom", nedavno se požalila Denisa Delić iz dobrotvorne organizacije Save the Children.
Svijet je bio izvan sebe čak i prije koronavirusa. Uspostavljeni politički poreci nalazili su se pred izazovima kakvi nisu viđeni od kraja takozvanog zlatnog doba u kasnom 19. vijeku ili 1930-ih, u deceniji Velike depresije.
Dok je, prije koronavirusa, pisao knjigu Age of Anger: A History of the Present (Doba bijesa: Istorija sadašnjosti), indijski esejista Pankaj Mishra tvrdio je da su se mnogi ljudi osjećali nemoćnima, izgubili su vjeru u tradicionalne političke vlasti da ih zaštitite ili vjeru u njihovu sposobnost vraćanja predvidljivosti. Ogorčenost je rasla zbog neujednačene raspodjele bogatstva i moći. Gospodarski šok i posljedice u posljednjim odjecima finansijske krize u 2008. bili su čak i veći nego u kasnim 1990-ima, napomenuo je, sa "opasnostima koje su više difuzne i manje predvidljive".
A to je bilo prije pojave smrtonosnog virusa, koji testira vlade i zemlje kao nikad do sada u modernoj istoriji mira i dodaje nove slojeve nepredvidljivosti.
Nesigurnost razvija polarizaciju
Kriza javnog zdravstva pretočila se u višestruku hidru međusobno povezanih kriza. Polarizacija se samo produbila. Deseci miliona već su izgubili posao, a još mnogo desetina miliona će vjerojatno izgubiti svoje. Vlade svih tipova i uvjerenja zadužuju se masovno ili se duboko zakopavaju u svoje rezerve. Međunarodne organizacije žestoko su kritikovale Svjetsku zdravstvenu organizaciju.
"Prije samo 12 godina, najveća finansijska kriza od 1930-ih potresla je globalno gospodarstvo", rekao je Martin Wolf, glavni komentator britanskog Financial Timesa. "Pod uticajem načina na koji se to rješavalo, ekonomskih neimaština i percepcije da je kapitalizam podignut protiv njih, javnost u brojnim zemljama s visokim dohotkom postala je bijesna."
Wolf je u nedavnom komentaru rekao da je "formiranje usklađenog i djelotvornog globalnog odgovora gotovo nemoguće", a boji se da će pandemija za sobom ostaviti još polariziraniju politiku i "strašne međunarodne odnose".
Kina, Rusija
Povjerenja sve češće nedostaje. Kina je iskoristila trenutak kako bi pokušala steći političku i ekonomsku prednost nad rivalima, kažu zapadni čelnici, agitirajući u Južnom kineskom moru, sukobljavajući se s Indijom, kažnjavajući zemlje koje su poduprle poziv za međunarodno istraživanje porijekla koronavirusa i Pekingovim rješavanjem početka izbijanja epidemije, te suzbijanjem neslaganja u Hong Kongu.
Zajedno s Rusijom i Iranom, Peking je optužen od strane šefova zapadnih obavještajnih službi da su pokrenuli agresivne cyber napade uz državnu podršku, s ciljem krađe podataka zapadnih univerziteta i farmaceutskih kompanija. Prema navodima američkih obavještajnih dužnosnika, Rusija i Kina vjerojatno će se pokušati umiješati i u predstojeće američke izbore.
"Vanjski napori miješanja u američke izbore nešto je s čim se stalno moramo boriti, i mi ćemo se tome suprotstaviti", rekao je prošle sedmice američki državni sekretar Mike Pompeo za novine The Hill iz Washingtona. Dodao je da američke diplomate rade "kako bi osigurale da naši protivnici razumiju cijenu" ako se pokušaju umiješati.
Christo Grozev, vodeći ruski istražitelj s Bellingcat-a, istraživačke novinarske web stranice, upozorio je nedavno da je ruska tvornica trolova u St. Petersburgu, koja je nastojala uticati na ishod posljednjih izbora u SAD, usavršila svoje vještine. Hiljade trolova je obučeno, ne samo da postavljaju dezinformacije, već i da pojačaju oštra mišljenja u Americi, bilo lijevih ili desnih.
Obavještajni i sigurnosni odbor britanskog Donjeg doma upozorio je u ponedjeljak u izvještaju o ruskom uticaju: "Sigurnosnim prijetnjama koje postavlja Rusija, Zapad teško može upravljati, prema našem mišljenju, i mnogih drugih, čini se da je to u osnovi nihilistički. Čini se da Rusija vanjsku politiku vidi kao igru zero-sum (nulte sume), sve akcije koje mogu preduzeti na štetu Zapada, su u osnovi dobre za Rusiju."
Novi globalni sukob se odvija, upozoravaju analitičari i diplomate, između demokratije Zapada i prvaka autokratskog kapitalizma u Pekingu i Moskvi.
Izgleda da će se digitalna željezna zavjesa spustiti kao rezultat. Demokratije se plaše sigurnosnih rizika i neovlaštenih ometanja iz Kine i Rusije koje prijete digitalno, sa aplikacijama i čipovima uz koje mogu prikupljati podatke obavještajnih i stranica društvenih medija, a koje se mogu koristiti za manipulisanje javnim mišljenjem u rivalskim zemljama. Autokrati žele zatvoriti svoje stanovništvo i cenzurisati ono što se može vidjeti i pročitati na internetu kako bi ukrotili neslaganja.
Napeta prijateljstva
Ali, ne šire se samo regionalne podijele. Koronavirus zategnuo je odnose čak i unutar saveza. 27 zemalja Europske unije, u ponedjeljak je usaglasilo ambiciozni plan ekonomskog oporavka, ali bila su potrebna četiri olujna dana pregovara licem u lice, koji su otkrili stare podijele između sjevera i juga kontinenta, kao i istoka i zapada.
Prisutni su rekli da su razgovori bili najokrutniji koji su se ikada mogli vidjeti na samitu šefova i vlada država EU. U jednom trenutku, njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je inače hladne glave, povikala je na svog austrijskog kolegu. Francuski predsjednik Emmanuel Macron u ljutnji je udario u sto. Mađarski Viktor Orbán, bivši antikomunistički disident, optužio je holandskog lidera Marka Ruttea da oponaše Sovjete u nastojanju da prevlada neslaganja.
Latvijski premijer Krišjānis Kariņš ostavio je poruku na Twitteru, "Pregovori su teški, možda jedni od najtežih u kojima sam ikada učestvovao." Dodao je, doduše, uzbudljivu notu, "ali duh kompromisa još nije nestao."
Ali, neki se boje da bi mogao ispariti pod političkim i ekonomskim zatezanjem kada se čelnici EU sljedeći put okupe, pogotovo ako drugi val pandemije koronavirusa pogorša ekonomske uslove, a sporni gospodarski paket bude morao da se revidira.
Borba za vakcinu?
Ali britanska Vlada bila je zauzeta kupovinom što više doza potencijalnih vakcina dok su se razvijale, pokušavajući da zaštiti vlastite uloge. Ove sedmice objavljeno je da su osigurali najmanje 90 miliona doza potencijalne vakcine od stranih kompanija koje bi se mogle pokazati uspješnim, ukoliko britanske zakažu. Alok Sharma, britanski državni sekretar za poslovanje rekao je u ponedjeljak, "Činimo sve što je u našoj moći da osiguramo Britancima pristup sigurnoj i efektivnoj vakcini što prije."
Britanija nije jedina u traganju za zalihama vakcina. Strah od gubitka je razumljiv. Peter Piot, čelnik Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu (London School of Hygiene and Tropical Medicine)napomenuo je nedavno će svijetu biti potrebno šest milijardi doza neke djelotvorne vakcine koja je razvijena i da nema čak ni dovoljno staklenih bočica dostupnih za isporuku potrebnih doza.
Pregovori se vode na međunarodnom nivou da bi se pronašli načini kako osigurati jednak pristup nekoj uspješno razvijenoj vakcini, ali nekoliko vlada, posebno onih koje imaju finansijske resurse, koje namjeravaju izdvojiti za zalihe, spremne su se kockati na pravičnu distribuciju u svijetu na rubu.
