Ovaj rad ojačava tezu da je koronavirus SARS-CoV-2 prirodnog porijekla i nastao u divljini.
Zadiranje u divlji svijet povećava rizik pojave novih zoonoza
Tim od 19 koautura, koji su činili i Michael Worobey s Univerziteta Arizona u Tucsonu, virologinja Angela L. Rasmussen s Univerziteta Saskatchewan te voditelj studije Kristian G. Andersen sa Scripps Research Translational Institute, La Jolla, objavili su rad u Science krajem jula 2022. Rad je u obliku nerecenziranog preprinta bio dostupan u februaru ove godine. To znači da su za tih pet mjeseci javne objave preprinta naučnici širom svijeta mogli pristupiti istraživanju ovog tima i procijeniti jačinu dokaza.
U uvodu rada, autori pišu:
„Veleprodajna tržnica morskih plodova Huanan u Wuhanu u Kini identificirana je kao vjerovatan izvor slučajeva u prvim izvještajima, no kasnije je taj zaključak postao kontroverzan. Pokazujemo da su najraniji poznati slučajevi COVID-19 iz decembra 2019. godine, uključujući one bez prijavljenih izravnih poveznica, bili geografski usmjereni na ovu tržnicu. Izvještavamo da su se živi sisari osjetljivi na SARS-CoV-2 prodavali na tržnici krajem 2019. godine, a unutar tržnice uzorci okoliša pozitivni na SARS-CoV-2 bili su prostorno povezani s prodavačima koji prodaju žive sisavce. Iako nema dovoljno dokaza da se definišu događaji koji su uslijedili, a tačne okolnosti ostaju nejasne, naše analize pokazuju da je do pojave SARS-CoV-2 došlo putem trgovine živim divljim životinjama u Kini i pokazuju da je tržište Huanan bilo epicentar COVID-a. 19 pandemija.“
Ovaj rad je još jedan koji naglašava potrebu za obustavljanjem čovjekovog djelovanja u divljini i zadiranja u nju, eksploataciju divljeg svijeta poput divljih životinja, za krzno i ishranu. Zadiranje u prirodu, dovođenje divljih životinja na mjesta poput tržnica, povećava rizik da neki virus „preskoči“ evolutivno na nas. Pored divljeg svijeta, za neke bolesti poput ptičije gripe, rizik predstavlja i intenzivna proizvodnja na farmama. Nacije bi se trebale odreći korištenja krzna, kako divljih, tako i uzgojenih životinja i prehrane divljim životinjama.
Mapiranje slučajeva i genetičke studije
Premda postoje stvari koje je teško rekonstruisati u ovom događaju, ovaj rad daje najbližu moguću sliku scenarija širenja virusa i dokaza da je nulto tlo širenja bila tržnica Huanan. Studija se zasnivala na mapiranju slučajeva i genetičkim studijama i nudi neke od dosad najsnažnijih dokaza da je koronavirus prešao sa životinjskog domaćina na ljude, baš kao što je to bilo su slučajevima širenja SARS i MERS.
„Ovo su najuvjerljivije i najdetaljnije studije onoga što se dogodilo u Wuhanu u najranijim fazama onoga što će postati pandemija COVID-19", izjavio je dr. Stephen Goldstein, još jedan koautor studije. Goldstein je postdoktorski istraživač na odjelu za ljudsku genetiku na University Utah Health. „Uvjerljivo smo pokazali da je prodaja divljih životinja na tržnici Huanan u Wuhanu upletena u prve slučajeve bolesti kod ljudi."
Zašto je ovo važno?
U toku pandemije, pojavile su se kontroverzne hipoteze da je virus „pobjegao“ virološkog instituta u Wuhanu (Wuhan Institute of Virlogy – WIV).
Ova hipoteza se raščlanila na jedan racionalni, mogući scenario – da je virus nesretnim slučajem, nehotično dospio van instituta ili, hipoteza koja spada u domene konspirativnog načina razmišljanja – da je virus namjerno kreiran i namjerno pušten. Prva od ovih hipoteza, iako moguća, bila je malo vjerovatna, no isto tako je bila teška za odbaciti u potpunosti jer su se javile sumnje u biosigurnost kineskih laboratorija i strogo poštovanje protokola.
Nezavisna američka revizija kineskih kontrola biološke sigurnosti 2016. godine otkrila je da zemlja ima „nedostatak dužnosnika, stručnjaka i naučnika koji su specijalizirani za laboratorijsku biosigurnost".
Naučnici, poput Michaela Worobeya, insistirali su da se istraži i mogućnost da se koronavirus proširio iz laboratorije u nenamjerno izazvanom incidentu, nezadovoljni istraživanjem koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija. Naknadna istraga CIA imala je nekonkluzivne zaključke, ali je teza o prirodnom porijeklu virusa i tu bila dominantna i imala malu prevagu.
U aprilu je Ured direktora Nacionalne obavještajne službe izdao javnu izjavu da, iako se američka obavještajna zajednica slaže s raširenim naučnim konsenzusom da virus COVID-19 nije stvorio čovjek niti ga je genetički modificirao, savezne špijunske agencije i sigurnosne organizacije nisu odbacile laboratorijsku nesreću kao izvor izbijanja.
U maju 2021. Worobey je predvodio pismo objavljeno u Science u kojem su on i drugi istraživači tražili od naučne zajednice da ima otvoren um i za mogućnost da je pandemija proizašla iz laboratorijskog curenja, odnosno nekog laboratorijskog incidenta. Nakon toga, javili su se jači dokazi za ideju da porijeklo pandemije leži u divljim životinjama koje se prodaju na tržnicama poput tržnice Huanan u Wuhanu. „Kada pogledate sve dokaze, jasno je da je ovo počelo na tržnici", rekao je tada Worobey.
Jedno vrijeme nije bilo dokaza da su žive divlje životinje koje mogu biti zaražene virusom SARS-CoV-2 zaista bile prisutne na tržnici. Kineske vlasti su uništile dokaze o tome u toku akcije dezinficiranja tržnice.
Međutim, potom je kineski naučnik Xiao Xiao koji je mjesecima prije izbijanja prvih slučajeva COVID-19 prikupljao dokaze o životinjskim vrstama koje su se prodavale na Huanan tržnici, objavio rad zasnovan na svojim bilješkama koji je bio konačan dokaz da su ovakve životinje bile prisutne na tržnici.
Dokazi i zaključci studije
Studija iz Science pokazala je kako su postojale 2 linije virusa, što bi bilo malo vjerovatno da je virus krenuo iz WIV. Tu bi bila samo jedna linija, ona koja je korištena u laboratoriji. Postojanje dvije linije znači da su one nastale spontano negdje - u ovom slučaju na tržnici – neovisno, kao rezultat slučajnosti i kontakata životinja i ljudi.
Način širenja virusa – od tržnice prema kvartovima grada koji su joj nabliži također odgovara tezi da je širenje krenulo s tržnice. Smatra se da, ako bi uposlenik WIV hipotetički širio virus, onda bi moglo biti nekoliko epicentara, u ovisnosti o tome gdje bi se osoba zadržala i svratila. Mape bi izgledale drugačije.
Pojava SARS-CoV-2, virusa koji uzrokuje COVID-19, vjerovatno se može pratiti na jednom ili više od 10 do 15 štandova na tržnici na kojima su se prodavali živi psi, štakori, dikobrazi, jazavci, zečevi, lisice, ježevi, svisci i kineski Muntjac (mali jelen). Zdravstveni službenici i istraživači otkrili su SARS-CoV-2 na životinjskim kavezima, kolicima i drenažnim rešetkama na tim mjestima.
Jedina područja u kojima se virus širio u decembru 2019. bili su kvartovi unutar nekoliko stotina metara od tržnice. Prethodno su neki istraživači sugerisali da je virus donesen na tržnicu iz drugih dijelova grada i da se proširio među svojim ljudima. Umjesto toga, nova otkrića snažno upućuju na to da je virus nastao na tržnici, te se odatle polako proširio u obližnje četvrti, a potom i u cijeli grad.
Karta uzoraka prikupljenih sa štandova na tržnici pokazala je da je većina pozitivnih na virus bila na jugozapadnoj strani tržnice, gdje su se prodavale životinje poput rakunopasa i ježeva. Još uvijek nije nađena životinja od koje je krenula zoonoza, intermedijerna vrsta između šišmiša i čovjeka. Moguće je da je to neka od vrsta koja se prodavala u ovom dijelu tržnice.
„U gradu koji se prostire na više od 3000 kvadratnih milja, područje s najvećom vjerojvatnošću da se u njemu nalazi dom nekoga ko je imao jedan od najranijih slučajeva COVID-19 u svijetu bilo je područje od nekoliko gradskih blokova, s tržnicom Huanan“, rekao je Michael Worobey s Univerziteta u Arizoni.
„Da, podaci su nepotpuni i nesavršeni, ali u velikoj većini pokazuju da je pandemija započela u Huananu kroz zoonozu, a ne u WIV-u ili bilo kojoj laboratoriji. Nagomilani su dokazi za zoonozu. Nema dokaza za curenje iz laboratorija osim 'počelo u Wuhanu'.“, napisala je u tweet virologinja Angela Rasmussen, koaturica studije.
Ova studija je značajan dokaz protiv teorija zavjera da su vlade namjerno razvijale ovaj virus kao biološko oružje. Vjerovatnije objašnjenje onoga što nam se događalo u protekle dvije godine jeste da smo se nemarno odnosili prema prirodi. Neetičan odnos prema životinjama, otuđivanje divljine za vlastite modne i gastronomske hirove su i prije dovodili do izbijanja epidemija.
Nažalost, teorije zavjera je teško iskorijeniti, kao i nepovjerenje u vlade koje nastaje kao produkt ovakvih tvrdnji. Posljedice dezinformacija, sumnji, nesigurnosti i nepovjerenja svakako će se još dugo osjećati na globalnom nivou. Pandemija COVID-19 je pokazala kako je naša civilizacija, ma kako napredna, izuzetno fragilna i osjetljiva te da ima nizak nivo otpora na krizne situacija. Jačanje demokratije, odgovora na krizne situacije i otpornosti na dezinformacije društva kao i građana kao pojedinaca biće temelji oporavka svijeta od pandemije.
