Cijena bazičnih materijala kojima se trguje na burzama roba poput željeza, nafte ili žita porasle su na najvišu razinu u protekle dvije godine, a nakon strmoglavog pada u doba svjetske financijske krize.
Željezna rudača, nafta i zlato ubrajaju se u tvrde bazične materijale. No na burzama roba trguje se i poljoprivrednim kulturama poput žita, pamuka i riže. Razni ekonomski indikatori pokazuju da se svjetska ekonomija nejednako oporavlja. Kina i Indija, na primjer, izvještavaju o snažnom porastu proizvodnje. Razvijene države imaju, pak, sporiji gospodarski rast. John James, profesor je biznisa na sveučilištu Pace u državi New York. On kaže da potražnja zemalja u razvoju za robom poput nafte ili željezne rudače, od koje se izrađuje čelik, može dovesti do rasta njihove vrijednosti.
No, John James dodaje da do toga može doći i zbog promjene vrijednosti valuta. "Porast cijena bazičnih materijala refleksija je nestabilnosti eura i dolara. U tom smislu najbolje je pogledati što se dogodilo sa zlatom".
Cijena zlata stigla je na rekordnu razinu posljednjih mjeseci što znači da oni koji otkupljuju zlato moraju više plaćati nego prije godinu dana. Nije nimalo iznenađujuće da bi proizvođači roba željeli kontrolirati cijenu materijala koje koriste za svoje proizvode. Kupci i prodavači materijala često ugovaraju sporazume za buduću isporuku kojima se jamči određena cijena nekog materijala.
No neke trgovce na burzama materijala zanima jedino profit. Oni kupuju ili prodaju ugovore u ovisnosti od toga kako oni predviđaju kretanje cijena nekih materijala. Kad cijena naglo poraste ili padne obično se za to pripisuje akcijama spekulanata. Sjedinjene Države, Njemačka i Francuska proučavaju načine za ograničavanje ovakve vrste trgovine na burzama roba.
Ekonomija nekih zemalja uvelike se temelji na izvozu sirovina, a stručnjaci kažu da to nije dobar put za dugoročni ekonomski rast. Ujedinjeni narodi nedavno su izvijestili da najslabije razvijene zemlje moraju promijeniti svoje ekonomije kako bi se osigurali veći prihodi građana.
Supachai Panitchpakdi predvodi Agenciju Ujedinjenih naroda za razvoj, UNCTAD. On kaže da najnerazvijenije zemlje trebaju promijeniti svoju ovisnost o izvozu sirovina i umjesto toga izvoziti proizvode. Kako ističe, jedino tako ostvarit će korist od svjetske trgovine.