Linkovi

Izdvojeno

CIN: Šefica i njeni „crnokošuljaši“ za iznude 

Jelena Majstorović je prije 16 godina osuđena radi krivičnog djela koje je počinila radeći u NLB Banci (Foto: CIN)

Pojedini inspektori Uprave za indirektno oporezivanje BiH reketiraju trgovce, koristeći se uhodanim načinom rada − traže novac kako ne bi kontrolisali njihovo poslovanje. Onima koji odbiju dati mito, nezakonito oduzimaju robu.

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

“Znaš li ti ko sam ja?”, prisjeća se prodavač polovnih kućanskih aparata Mersad Džafić pitanja Jelene Majstorović. Ona je u oktobru 2018. godine sa kolegom Radenkom Popovićem zvanim Pop ušla u Džafićevu radnju u Velikoj Kladuši i postavila mu pitanje prijetećim tonom, bacivši ispred njega značku inspektora Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIOBiH).

Iako su prošle dvije i po godine, Džafić se još živo sjeća njihovog susreta. „Ovo je moja šefica Jelena i nju moraš počastiti”, odgovorio je Popović na njegovo „ne znam”.

Dvočlani tim UIO-a je tog dana ušetao u radnju da od Džafića prijetnjama i pritiscima iznudi novac.

Inspektoricin ton i zagledanje radnje u tišini su ga uznemirili. Poslovne knjige mu nisu bile uredne pa je prihvatio „igru“. Ponudio im je 300 KM, ali nisu prihvatili pa im je dao 500 KM. Inspektori su potom izvijestili Upravu da kod Džafića nisu našli krijumčarenu robu.

Iako će je direktor UIO-a Miro Džakula tek kasnije postaviti na čelo Grupe za sprečavanje krijumčarenja i prekršaja u Regionalnom centru u Banjoj Luci, Majstorović je za inspektore Grupe već bila „šefica”.

Jelena Majstorović, Radenko Popović, Stevo Savić i Vladimir Puzić su zbog boje svoje uniforme među vlasnicima trgovina poznati kao „crnokošuljaši”, ali zloslutni nadimak krije i ozbiljnije razloge. Ova grupa ucjenjuje vlasnike trgovačkih radnji koji drže višak robe, nudeći njima „dogovor“, a trgovcima koji ne daju mito oduzimaju robu.

Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) je utvrdila da su ovi inspektori najmanje deset puta tokom 2017. i 2018. godine koristili svoje pozicije i ucjenom tražili mito od trgovaca, a najmanje četiri puta su im nezakonito oduzeli nakit, vrijedan više od 200.000 maraka.

Šefica sa krivičnom presudom

Jelena Majstorović radi u UIOBiH od februara 2013. godine. Deset godina ranije dobila je otkaz u NLB Banci u Prnjavoru. Banka ju je tužila radi počinjenog krivičnog djela i Majstorović je 2005. godine osuđena uslovnom kaznom zatvora. Imala je 26 godina.

Presuda je na njen zahtjev izbrisana iz evidencije suda 2016. godine, u vrijeme kada je već tri godine radila po ugovoru za UIOBiH. Uposlenik institucija u BiH ne može biti osuđen za krivično za koje je zaprijećena kazna zatvora od tri ili više godina, dok državni službenik uopće ne smije biti krivično osuđivan.

Nedugo nakon brisanja presude, u aprilu 2018. godine Majstorović je primljena kao državna službenica u Odsjek za poreze, a desetak dana kasnije ju je direktor Miro Džakula internom odlukom vratio u Grupu za suzbijanje krijumčarenja i prekršaje gdje je radila dok je bila zaposlena po ugovorima. Krajem 2018. godine Džakula je privremeno postavlja za šeficu Grupe. Na ovu poziciju je 2020. godine imenovana za stalno.

„Pritom su za sebe zadržavali dio oduzetog nakita te na prevaran način izdali više potvrda o privremenom oduzimanju nakita naznačenih na manje količine“, navedeno je u SIPA-inom dokumentu, a vlasnici tvrde da nedostaje skoro polovina oduzetog nakita. SIPA slične slučajeve istražuje u: Bihaću, Cazinu, Bosanskoj Krupi, Velikoj Kladuši, Doboju, Banjoj Luci i Gradišci.

Vlasnici radnji su novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) opisali neprofesionalan odnos inspektora UIO-a: pri ulasku u radnje su tražili da se ugasi videonadzor, pretresali su privatne prostorije bez naloga suda te izvrtali torbe i lične stvari, a robu koju pronađu su oduzimali, kršeći procedure, tvrde trgovci, a potvrđuje to i Izvještaj SIPA-e. Ovi ljudi su preplašeni prijetnjama službenih lica pristajali na ultimatume i, ne znajući šta potpisuju, potpisivali potvrde o oduzimanju robe ili im davali mito kako bi izbjegli oduzimanje robe. Mersad Džafić je među onima koji su to morali učiniti nekoliko puta.

„Bogami da, jer ode mi roba, sine! To je problem!”

Anonimne dojave kao „modus operandi“

Zadatak Grupe za suzbijanje krijumčarenja UIO-a jeste da spriječi, otkrije, istraži, dokaže i na kraju procesuira krijumčarenje iz oblasti indirektnih poreza. Međutim, grupa inspektora na čelu sa Jelenom Majstorović je ulazila u radnje i koristeći se autoritetom uniforme i institucije od vlasnika tražila novac kako ne bi kontrolisala njihovo poslovanje.

Inspektori Radenko Popović i Stevo Savić su u proljeće 2018. godine ušli u radnju za popravke i preprodaju polovnih kućanskih aparata Mersada Džafića u Velikoj Kladuši.

Džafić kaže da su inspektorima jasne „slabe tačke“ njegovog poslovanja: „Mi to kupujemo pod ‘neispravno’ i onda servisiramo i prodajemo. Oni znaju da mi ne možemo imati sve čisto jer je to polovno.”

Kada su utvrdili da dio aparata nije evidentiran u poslovnim knjigama, Džafić se prisjeća da mu je inspektor Popović rekao: „U velikom si prekršaju!” Zaprijetio mu je da će mu oduzeti svu robu, a potom, protivno ovlaštenjima, naredio da zatvori vrata radnje i ponudio mu rješenje.

„Možemo li to riješiti na drugačiji način?”, upitao je Džafić.

„Možemo”, odgovorio mu je Popović i pitao: „Koliko nudiš?”

Džafić je ponudio 500 maraka, ali je to inspektorima bilo malo.

„Ja sam tad prodao u Doboj neki šporet za oko 500 eura. Ponudio sam im to. To su prihvatili i uzeli”, priča Džafić. Popović je primio novac i rekao da moraju oduzeti i nekoliko aparata kako bi opravdali nalog. „Kaže - što te najmanje boli, to ćemo ti uzeti.” Džafić je na to izdvojio sedam aparata za koje su inspektori napisali prekršajnu prijavu.

U oktobru su po anonimnoj dojavi došli opet - ovaj put sa Jelenom Majstorović i Vladimirom Puzićem. Popović i Majstorović su ušli u radnju. „K’o neki komandos! Bacila je značku sva ponosna, kao da je šefica i kaže znaš li ti ko sam ja”, prepričava Džafić.

Popović mu je onda rekao da šeficu mora počastiti.

Ponudio im je 300 maraka, ali im je to ponovo bilo malo. Inspektori UIO-a su tražili 500 KM koje je Džafić predao Popoviću „naruke“.

Džafić kaže da su ga nakon toga pitali za kuću njegovog prijatelja Alena Veladžića i nešto kasnije istog dana četvorka je ušla u dvorište njegove porodične kuće, nekoliko kilometara dalje od Džafićeve radnje. Veladžić je nezaposleni mašinski tehničar i u svom dvorištu popravlja i preprodaje polovne aparate.

Kako bi izbjegao kontrole, Mersad Džafić je inspektorima UIOBiH dvaput dao mito (Foto: CIN)
Kako bi izbjegao kontrole, Mersad Džafić je inspektorima UIOBiH dvaput dao mito (Foto: CIN)

„Nakon što sam ih pitao šta rade tu, odgovorili su mi da imaju anonimnu dojavu da nezakonito dobavljam i prebacujem polovnu robu preko granice”, ispričao je inspektorima SIPA-e. Veladžić je novinarima CIN-a potvrdio svoje svjedočenje, ali nije stao pred kameru jer ne želi nove probleme sa inspektorima. Inspektori su rekli da imaju nalog za pretres i drugu dokumentaciju, ali mu je nisu pokazali.

Iako je znao da nema krijumčarenu robu, Veladžić se plašio kazne jer nije imao registrovan servis. Osim aparata koje servisira za mještane, kod njega su bili i oni koje je kupio od prijatelja Zlatana Jušića, legalno uvezeni preko njegove firme „Kum“ iz Velike Kladuše.

Pozvao je Jušića i tražio pomoć. On je inspektorima objasnio o kakvim aparatima je riječ i odveo ih u prostorije svoje firme da im pokaže dokumentaciju o uvozu.

„Jedno ili dvoje je bilo u trgovini, jedno ili dvoje bili su dole u krugu ispod trgovine. Bili su sa Alenom, stajali su, nešto su razgovarali”, prisjeća se Jušić u razgovoru za CIN.

Kod Jušića su inspektori našli dokumentaciju o porijeklu za veći dio robe iz Veladžićevog dvorišta, ali im on nije uspio opravdati aparate koje su mu građani donijeli na popravku. Inspektor Popović je potom Veladžiću rekao da je zbog tih aparata u velikom prekršaju i da će mu oduzeti svu robu.

„Je li treba da vam dam 500 maraka?”, pitao je konačno Veladžić.

Popović mu je odgovorio da je to malo pa je Veladžić ponudio duplo više. Međutim, Popović mu je nakon konsultacije sa Jelenom Majstorović rekao da bi 1.800 maraka i ručak bili dovoljni da mu ne oduzmu robu i ne napišu prijavu. Veladžiću je falilo novca pa je od prijatelja Mersada Džafića tražio pozajmicu.

„On mene zove i kaže da ona traži 2.000 maraka - nemam toliko para. Rekoh, haj’ daću ja 500, je*i je, da to samo skinemo”, ispričao je Džafić novinarima CIN-a.

Osim iznuđenog novca inspektori su taj dan dobili i ručak na tuđi račun. Veladžić i Jušić su ih odveli u restoran „Kod Abida” na ručak koji je Veladžić platio 132 marke. Jušić nije svjedočio davanju mita, ali razumije zašto je njegov prijatelj pristao na to.

„U tim crnim uniformama kad dođu, nema sa njima razgovora, razumijete? To je ozbiljno i nema za*cije.“

Inspektori i njihovi šefovi, rukovodioci UIOBiH, nisu htjeli razgovarati sa novinarima CIN-a. UIOBiH je na novinarske upite poslao tek djelimične odgovore kojima je potvrdio da je Grupa za suzbijanje krijumčarenja bila kod Džafića i Veladžića i da nisu uočene nepravilnosti u radu inspektora.

Daj šta daš, samo daj

Jelena Majstorović i Radenko Popović su u ljeto 2018. godine došli na Zelenu pijacu u Doboju koja je u nadležnosti drugog regionalnog centra. Vlasnicima štandova sa tekstilom i obućom su prijetili oduzimanjem robe ako ne daju novac.

Prodavačica Kosana Malešić je novinarima CIN-a ispričala da su inspektori tražili „da ih počasti”: “Oni su rekli moramo sad to da riješimo ili će nas kažnjavati, tako da smo se mi uplašili i dali smo”. Od nje su uzeli 200 maraka.

“Mi smo se plašili kasnije i da išta govorimo, da Vam iskreno kažem! Ne znamo mi ni ko su oni, ni šta su oni, da ne bismo imali problem”, svjedoči Kosana Malešić o susretima sa inspektorima (Foto: CIN)
“Mi smo se plašili kasnije i da išta govorimo, da Vam iskreno kažem! Ne znamo mi ni ko su oni, ni šta su oni, da ne bismo imali problem”, svjedoči Kosana Malešić o susretima sa inspektorima (Foto: CIN)

Malešić je svoju priču ispričala i inspektorima SIPA-e i sada čeka pravdu u strahu od osvete inspektora UIO-a Bosne i Hercegovine.

Njen komšija Mirko Vračević kaže da radi legalno i redovno plaća sve dažbine. Međutim, to i nisu bili razlozi zbog kojih je do njegovog štanda taj dan došlo dvoje inspektora u službenim uniformama. Tražili su novac.

“On kaže ovol’ko! Ja kažem nemam tol’ko, evo ti ‘vol’ko”, prisjeća se Vračević. Dao im je 200 KM.

Cijeli slučaj je otkriven kada je neko od trgovaca sa pijace iznudu prijavio dobojskoj policiji. Svi oštećeni su bili pozvani da daju izjave, ali su, strahujući od odmazde, rekli da nisu dali novac. Čuvši za to u policijskoj stanici, zatečena ponašanjem kolega sa pijace, i Stoja Kevac je odlučila da odustane od istine. “Kažem ja onim momcima: nemojte ni mene, svi su rekli da nisu dali, evo, i ja nisam dala i gotovo.”

Kevac je novinarima CIN-a ispričala šta se, ustvari, desilo. „Ja joj dajem trenerku, neće! Neće žena trenerku, neće i okreće se oko mene! Evo ti trenerka, ženo, nemam para! Hoće pare! Nije htjela otići dok nije dobila pare”, priča Kevac, tvrdeći da joj je teško išta zaraditi. „Evo, čitav dan ti ovdje blejim, sjedim, nisam marke pazarila.” Inspektori su taj dan od nje uzeli 100 maraka.

Centar javne bezbjednosti Doboja i Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske odbili su novinarima CIN-a dati podatke u vezi sa istragom jer su slučaj predali Tužilaštvu BiH i SIPA-i.

I SIPA je jedan izvještaj o ovim događajima predala Tužilaštvu polovinom 2019. godine, a na drugom i dalje radi. Inspektori su utvrdili da su Jelena Majstorović i Radenko Popović na Zelenoj pijaci u Doboju od vlasnika štandova iznudili ukupno 1.300 maraka.

Stoja Kevac nije znala kako da se odbrani od inspektorice Majstorović jer „nije htjela otići dok nije dobila pare” (Foto: CIN)
Stoja Kevac nije znala kako da se odbrani od inspektorice Majstorović jer „nije htjela otići dok nije dobila pare” (Foto: CIN)

Nezakoniti pretresi i otimanje

Prema propisima po kojima radi UIOBiH, inspektori Grupe za suzbijanje krijumčarenja i prekršaje mogu kontrolisati poslovne knjige, ali bez sudskog naloga ne smiju pretresati objekte i stvari. Osim toga što se dokazi oduzeti bez naloga ne mogu koristiti u krivičnim postupcima, zakoni na ovaj način štite i prava građana od zloupotrebe položaja službenih lica koja bi im mogla nanijeti štetu.

Prema dokumentima do kojih je došao CIN, inspektori za suzbijanje krijumčarenja u Regionalnom centru Banja Luka - Jelena Majstorović, Radenko Popović, Stevo Savić i Vladimir Puzić - najmanje pet puta su nezakonito i bez naredbe suda pretresali vlasnike radnji.

Inspektori su oduzimali robu, uglavnom zlatni i srebrni nakit, vagali i upisivali oduzete količine u zapisnik, bez prisustva vlasnika, te na kraju izdavali potvrde o oduzimanju koje nisu validne jer su izdate bez sudskog naloga. Uprkos tome, inspektori su na potvrdama navodili članove Zakona o krivičnom postupku BiH kao osnov postupanja, dok su osumnjičenim naknadno pisali prekršajne prijave na osnovu Zakona o carinskim prekršajima. Istražitelji vjeruju da su na ovaj način htjeli prikriti da su dokaze prikupljali nezakonito.

Vlasnici robe su ove papire potpisivali, prema njihovim tvrdnjama, pod pritiskom i prijetnjama inspektora. Cazinjanin Omer Džaferović je svoje iskustvo sa inspektorima UIOBiH ispričao SIPA-i.

U novembru 2017. godine su njega i suprugu Halidu zaustavili na cesti kod Bužima, pretresli im stvari i iz njihovih ličnih torbi uzeli nakit vrijedan tridesetak hiljada maraka.

Džaferović je pokušao objasniti da je za tu robu platio sve obaveze državi, ali je to bilo uzalud. Inspektori su bez sudskog naloga odnijeli nakit u službeno vozilo UIO-a gdje su ga izvagali bez prisustva vlasnika i spakovali u najlonsku kesu. Od Džaferovića su tražili da se potpiše u rokovnik sa bilješkama o izvaganom nakitu, bez službenog zapisnika, i tako potvrdi da je dobrovoljno predao nakit. Uprkos cjelodnevnim pritiscima i prijetnjama, on je to odbio pa su ih inspektori držali na cesti duže od deset sati.

Konačno, “crnokošuljaši” su zatražili pomoć kolega iz Odsjeka za istrage UIOBiH, a Džaferović je SIPA-i ispričao šta je čuo i vidio kad su oni došli.

“Šta ste ovo uradili? Nа ovaj način rada ovo sve pada u vodu i neće moći poslužiti kao dokaz”, rekle su im kolege, utvrdivši da inspektori nemaju sudski nalog za pretres.

“Crnokošuljaši” su pokušali vratiti nakit u kombi, ali Džaferović to nije dozvolio, prisilivši ih tako da nabave usmeni nalog za pretres. Iako im to očito nije bila namjera kad su zaustavili Džaferoviće, inspektori su sa zakašnjenjem i pod pritiskom pokrenuli legalnu proceduru.

Sa sudskim nalogom su po službenoj dužnosti na uviđaj došli i policajci iz Bužima. Džaferović je SIPA-i rekao da je čuo kada su inspektori pokušali nagovoriti jednog od njih da vrati oduzeti nakit u kombi, a potom oduzme kako je propisano.

“Radili ste protivzakonito i sada hoćete da mi uvalite vruć krompir da ја ubacujem nakit”, odgovorio im je policajac i odbio to učiniti.

Ipak, podaci o nezakonito oduzetom zlatu su navedeni u potvrdi koju je Džaferović umoran od svega konačno potpisao. Na osnovu toga su inspektori UIO-a protiv njega pokrenuli krivični postupak zbog krijumčarenja.

Nakit kojeg nema

SIPA sumnja da su inspektori UIO-a u drugim slučajevima dio nakita zadržavali za sebe, a na potvrde o oduzimanju upisivali manju količinu robe. Vlasnici oduzete robe to potvrđuju, objašnjavajući da su razliku primijetili tek kada su dobili prekršajne prijave od UIO-a jer ih prije toga niko nije obavijestio niti o otvaranju niti o vještačenju robe.

Šefica Majstorović i inspektor Popović su kod Husnije Kurtovića u zlatari „Atlantis“ u Bihaću bili dvaput tokom 2018. godine. U martu su u radnji pronašli zlato koje nije bilo evidentirano u poslovnim knjigama pa je inspektor Popović rekao Kurtoviću da se mogu dogovoriti ako isključi videonadzor. Zatim mu je Majstorović u rokovnik napisala ponudu – 3.000 KM, što je Kurtović odbio. Inspektori su mu na to tražili da pogledaju sat „Raptor”, vrijedan 120 maraka i zlatni prsten od 350 maraka koje su iznijeli iz radnje, ne plativši. Kurtović je SIPA-i tvrdio da im to nije poklonio.

No, nisu mu oprostili što je odbio „saradnju“. Četiri mjeseca kasnije su opet došli i, utvrdivši da videonadzor ne radi, u pretresu pronašli i oduzeli 1.733,8 grama zlatnog nakita koji nije bio evidentiran u poslovnim knjigama. Kurtović je njegovu vrijednost procijenio na 170.000 maraka. On kaže da je u tome bilo i oko 120 grama nakita koji su građani donijeli na popravak, čišćenje ili poliranje.

Inspektori su zabilježili da su oduzeli tek nešto više od kilograma zlata, a Kurtović kaže da to nije primijetio kada je potpisivao dokumente. „Drži mi samo ćoškove – ‘potpiši tu, potpiši tu, potpiši tu’! Ja nisam gledao šta je u zapisniku.” Kaže da se pomirio sa gubitkom: „Pošto ja nisam gledao šta sam potpisao, gotovo je!“

Robu su mu oduzeli zbog sumnje na krivično djelo, ali je on na kraju platio kazne za neposjedovanje dokumentacije o porijeklu robe jer je samo takvu prekršajnu prijavu i dobio. Oduzet nakit mu nije vraćen. „Ja sam tada vidio da njima ne može niko ništa i to je to”, kaže Kurtović za CIN.

U februaru 2018. godine Majstorović i Popović su bez sudskog naloga ušli u zlataru Senije Lipovača u Bosanskoj Krupi i pod izgovorom da imaju anonimnu prijavu o krijumčarenju oduzeli više od kilograma nakita, vrijednog oko deset i po hiljada maraka. Prije pretresa su, tvrde vlasnici, inspektori tražili da se isključi videonadzor.

„Oni su išli na prepad! Od tresanja zidova, kucanja, otvaranja vodokotlića, diranja moje jakne, moje torbe”, opisuje sin vlasnice Aldin Lipovača.

Senija Lipovača je platila kaznu za poreski prekršaj i nakit joj je oduzet. UIOBiH ni protiv nje nije pokrenuo krivični postupak.

I bivši policajac Mujo Čović iz Velike Kladuše je zapamtio susret sa inspektorima UIO-a u Bosanskoj Otoci. On je u maju 2018. godine došao kod vlasnika zlatare „Gumuš“ kako bi mu prodao staro srebro. U autu je, kaže, imao i zlatne dukate za koje tvrdi da su porodično naslijeđe koje nije planirao prodavati. Policija ga je zaustavila na parkingu na osnovu anonimne dojave, pronašla zlato i srebro i pozvala inspektore UIO-a.

Pojavili su se inspektori Stevo Savić i Vladimir Puzić koji su Čoviću oduzeli 38 zlatnih dukata i oko četiri kilograma srebra. On tvrdi da mu nisu rekli zašto i na osnovu čega to rade. Nadležni tužilac nije bio prisutan iako Čović kaže da je to tražio. „Ja njima kažem: ljudi, ovo što se dešava, ovo su nezakonite radnje. Vi mene ovdje zadržavate četiri sata! Hoćete li vi obavijestiti tužioca, zna li iko da sam živ?“, prisjeća se Čović. Ne provjeravajući sadržaj, pod takvim pritiskom je potpisao potvrdu o oduzimanju.

Nekoliko dana kasnije u radnji polovne opreme u Velikoj Kladuši koju drži njegova supruga posjetili su ga inspektor Savić i šefica Majstorović. Uz objašnjenje da traže krijumčareno zlato, pretresali su prostorije i stvari bez sudske naredbe.

„To su radili arogantno, razbacujući robu“, kaže Čović.

Nisu pronašli ništa pa je Majstorović dala broj mobitela Čoviću i rekla da je nazove. Svoj broj telefona dao mu je i Savić.

Čekajući svoje srebro i dukate, Čović je nekoliko mjeseci kasnije pozvao Savića da pita hoće li mu ih vratiti, a on mu je rekao da nazove Majstorović jer “ona je šefica, dala ti je broj”. Čović je odlučio da to ne uradi i da sačeka sudski rasplet u regularnoj proceduri.

Inspektori i njihovi šefovi, rukovodioci UIOBiH, ignorisali su pozive CIN-a da novinarima daju na uvid dokaze i argumente koji bi osporili tvrdnje građana o iznudama.

Godinu i po kasnije, u januaru prošle godine Čović je dobio prvi glas od UIO-a – prekršajnu prijavu za neposjedovanje dokumentacije o porijeklu robe u kojoj je njegov nakit procijenjen na 3.233 KM, a umjesto 38 dukata, koliko tvrdi da je imao, piše da su mu oduzeta 34.

Kad sam to vidio, evo ovdje je mene presjeklo”, prisjetio se vidno uznemiren. Nakit koji su mu Savić i Puzić oduzeli procjenjuje na oko 40.000 maraka.

Zbog stresa od pretresa i višesatnog zadržavanja u policijskoj stanici to nije primijetio kad je potpisivao potvrdu o oduzimanju. Kaže da je bio prisiljen da potpiše i nije gledao šta piše u potvrdi.

„I tako su otišli dukati”, zaključuje Čović.

See all News Updates of the Day

BIRN BiH: Šta trebate znati o posljednjim nametnutim izmjenama Izbornog zakona

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt 

U izbornoj noći dok su počeli pristizati prvi rezultati glasanja visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt nametnuo je odluku o izmjenama i dopunama Izbornog zakona i Ustava Federacije za kojeg najavljuje da će spriječiti blokiranje formiranja vlasti.

Sinoćnje izmjene načina formiranja vlasti i biranja sudija u Federaciji druge su koje je u Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine u posljednja tri mjeseca napravio visoki predstavnik.

U julu ove godine kroz “Paket transparentnosti” Christian Schmidt je nametnuo izmjene koje su se odnosile na kontrolu biračkih odbora, većih ovlasti Centralne izborne komisije (CIK) i zloupotrebe javnih resursa, najavljujući da su to samo neke izmjene koje Zakon treba doživjeti.

On je tada najavio da će – ukoliko se predstavnici političkih partija ne dogovore i ne izmijene Zakon – sam to uraditi, kako bi osigurao izborni process koji ne diskriminira nijedan narod u BiH, te koji građanima pruža i osigurava fer i poštene izbore.

Nakon informacija u javnosti da će visoki predstavnik nametnuti izmjene koje će se ticati načina izbora članova Predsjedništva i izbora delegata u domove naroda, u Sarajevu su održavani protesti, nakon čega je Schmidt odgodio svoju odluku.

U izbornoj noći, 2. oktobra, objavio je prvo pismo u kojem je obrazložio svoju odluku da nametne izmjene, a potome i cjelovitu Odluku u kojoj su izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije, nazivajući to sada “Paket funkcionalnosti”.

“Izmjene koje sam danas uveo neće utjecati na glasove koje ste dali. Ovo su vaši izbori. One se ne odnose na izravne izbore već na postizborne pregovore o stranačkim koalicijama te uspostavu neizravno izabranih tijela. Da budem jasan, ovo nije i ne može biti velika reforma Izbornoga zakona koja je još uvijek neophodna i naširoko diskutirana”, naveo je visoki predstavnik.

Odluke koje je nametnuo odnose se samo na entitetski nivo u Federaciji i ne obuhvataju promjene na državnom nivou ili u Republici Srpskoj.

U nedjelju navečer, tokom očekivanja izbornih rezultata, za stručnjake i političare je ostalo nejasno da li se izmjene primjenjuju odmah ili tek od narednih izbora.

Iz Ureda Visokog predstavnika BiH su za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kazali kako će se donesene izmjene primijeniti odmah, odnosno od preuzimanja mandata iz izbornog procesa 2022. godine.

Vehid Šehić ispred Koalicije „Pod lupom“ smatra kako su se ove izmjene zakona mogle očekivati, jer je Schmidt najavio nakon tehničkih izmjena Izbornog zakona u julu da će donijeti i nove, a sve kako bi BiH bila funkcionalnija i uređena tako da spriječi institucionalne blokade, naročito u formiranju vlasti u Federaciji i rada Ustavnog suda.

„Iz razloga jer političari od 2011. godine nisu ništa učinili kad je bila formirana prva parlamentarna grupa za implementaciju Sejdić Finci, pa onda dvije radne grupe koje nikad nisu izašle sa konkretnim prijedlozima kako bi trebalo izmjeniti Izborni zakon BiH. Ovo su iznuđene odluke Visokog predstavnika. Da su naši pokazali odgovornost, on ne bi morao nametati zakon“, kaže Šehić.

Predstavnici političkih stranaka koje su na konferencijama za medije predstavljali rezultate izbora, nevoljno su prihvatili njegovu odluku, ne komentarišući specifičnosti izmjena, navodeći kako će se oglasiti naknadno kada anliziraju donesene izmjene.

Evropska unija u Bosni i Hercegovini objavila je saopštenje u kojem je navela da je primila k znanju Odluku Schmidta, navodeći kako je jačanje funkcionalnosti institucija BiH ključni prioritet na putu BiH ka članstvu u EU.

“To je bila odluka isključivo visokog predstavnika. Izvršne ovlasti visokog predstavnika treba koristiti isključivo kao krajnju mjeru protiv nepopravljivih nezakonitih radnji”, stoji u saopštenju.

Poručili su da očekuju od novoizabranih zvaničnika preuzimanje pune odgovornost za provedbu ambicioznih reformi sa ciljem unapređenja interesa građana, kao i daljeg napretka zemlje na evropskom putu, a u skladu sa 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Komisije.

Iz ambasada SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva podržali su odluku visokog predstavnika.

Izmjenama Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije mijenja se način imenovanja i izbor predsjednika i dva podpredsjednika Federacije, povećava se broj delegata u Domu naroda Federalnog parlamenta, uvodi se preciznija kontrola i proces postupanja po vitalnom nacionalnom interesu, sprečava se blokada imenovanja sudija Ustavnog suda, te se građanima i mladima daje veća mogućnost učešća u Parlamentu bez obzira na kontitutivnost.

Ovom Odlukom Visoki predstavnik u BiH obavezuje oba doma da usvoje odgovarajuće amandmane na svoje poslovnike o radu, dok zakonadavnu i izvršnu vlast Federacije, kantona i općina obavezuje na uspostavljanje odgovarajuće strukture za inkluzivno učešće mladih u pitanjima koja se tiču njihove budućnosti u navedenim razinama vlasti u roku od godinu dana od stupanja na snagu ovih izmjena.

Izmjene i dopune Izbornog zakona objavljene su 2. oktobra na stranici Ureda visokog predstavnika u BiH, te stupaju na snagu osmog dana od datuma objave u Službenom listu.

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) napravila je poređenje izmjena sa ranijim dijelovima Zakona. Dok stručnjaci i funkcioneri ne naprave detaljnije analize opširnih izmjena, evo šta je za sada najvažnije da znate o nametnutim izmjenama.

Povećava se broj delegata i uvode Ostali u Domu naroda

U odnosu na raniji Izborni zakon prema kojem su kantonalna zakonodavna tijela birala 58 delegata za Dom naroda u Parlamentu Federacije, odnosno po 17 njih iz svakog od naroda, sada se ovaj broj povećao na ukupno 80 delegata, odnosno po 23 iz svakog od naroda i 11 iz reda Ostalih.

“Time se omogućava raspodjela mandata tako da se ispravlja prezastupljenost svakog od tri konstitutivna naroda u nekim kantonima o čemu je bilo riječi u slučaju Ljubić te u nekim drugim presudama. Također, sada prvi put Ostali iz svih kantona mogu biti zastupljeni u Domu naroda Federacije BiH”, naveo je Schmitd u izjavi.

Ovim izmjena se omogućava da svaki od naroda koji je zastupljen u kantonu ima prava za najmanje jednog delegata, a broj zastupnika se dobija u skladu sa dijeljenjem od broja stanovnika konstitutivnog naroda u kantonu po zadnjem popisu stanovništva.

“Centralno izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine će donijeti poseban akt kojim će propisati način popune mjesta dodijeljenih jednom od konstitutivnih naroda ili grupi Ostalih koja ostanu upražnjena nakon provođenja postupka i popunit će nedostajući broj delegata iz reda konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih”, stoji u zakonu.

Prema dodanim amandmanima Ustava Federacije, skupštine kantona biraju svoje delegate u Dom naroda u roku od 30 dana od dana ovjere rezultata izbora, te se omogućava učešće građana u federalnom Parlamentu.

“U cilju poboljšanja transparentnosti i odgovornosti Parlamenta Federacije, svaki dom će omogućiti učešće građana, uključujući i učešće mladih, u svom radu i svojim će poslovnikom o radu propisati odgovarajuće vidove neposrednog učešća građana u pitanjima koje spadaju u nadležnost Parlamenta Federacije, uključujući i pravo građana Federacije BiH da iniciraju donošenje zakonâ u određenim oblastima kao i uvjete za ostvarivanje takvog prava”, stoji u zakonu.

Schmidt je u izjavi koja je prethodila Odluci naveo kako je dodao ustavnu odredbu kojom se uvodi pravo da svatko može ostvariti izravno sudjelovanje u političkom odlučivanju.

Šehić podsjeća da je velik broj delegata bio i prije nego je Visoki predstavnik nametnuo izmjene zakona, podsjećajući da je i tada bila napravljena matrica o popunjavanju Doma naroda Federalnog parlamenta.

„Ipak je ostala ustavna odredba da će se iz svakog kantona birati po jedan iz svakog od naroda i ostalih, e sada ovdje ćemo vidjeti na koji način će se dalje popunjavati“, kazao je on ostavljajući prostora za nove izazove u primjeri izmjena u praksi.

Mijenja se način izbora predsjednka i potpredsjednika Federacije

Izmjenama i dopunama izbornog zakona i amandmanima na Ustav Federacije pokušavaju se spriječiti blokade u izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije tako što se smanjuje obavezni broj glasova potrebnih za izbor. U Zakon i Ustav je uvrštena odredba kojom se definiše izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije, a kojom se se klubovima konstitutivnih naroda omogućava da predlože kandidata ispred svog naroda za ove pozicije. Najprije kandidate predlaže 11 delegata a ukoliko se to ne desi dovoljno je da glasa sedam odnosno četiri delegata iz klubova konsistutuvnih naroda. Ovom izmjenom se i ograničava rok za izbor na način da je biranje ograničeno na 30 odnosno 50 dana.

Za listu prijedloga od tri kandidata iz tri konstitutivna naroda glasa prvo Predstavnički dom, a potom i Dom naroda Parlamenta Federacije javnim putem ukoliko drugačije ne odluče. Ovim izmjenama se onemogućava blokiranje imenovanja predsjednika i podpredsjednika Federacije BiH, jer je definisan način izbora i u slučaju većeg broja prijedloga, odnosno listi za glasanje i uveden mehanizam žrijebanja, a u slučaju opstukcije Doma naroda u glasanju za predloženu listu, imenuju se oni koje je Zastupnički dom usvojio.

“Ukoliko u roku od 30 dana Dom naroda ne obavi glasovanje za listu kandidata koju je dostavio Zastupnički dom, izabranim će se smatrati kandidati sa liste koja bude odobrena samo u Zastupničkom domu”, stoji u izmjenjenom zakonu.

Ovim zakonom tri izabrana kandidata odlučuju između sebe koji će obnašati funkciju predsjednika, a ukoliko se ne postigne dogovor, o imenovanju odlučuje Predstavnički dom.

Ranije je predsjednika i potpredsjednike Federacije predlagala najmanje trećina zastupnika u Domu naroda i nije postojao mehanizam utvrđivanja vremenskog ograničenja za prijedloge, odnosno usvanjanje liste kandidata, niti procesudure imenovanja za pozicije na koje su predloženi kandidati.

“Odlukama se uvode mehanizmi za deblokadu i strogo utvrđeni rokovi, čime će se osigurati funkcionalnost Federacije BiH. Mnoge procedure su pojednostavljene. Uvedeni su rokovi. I postoje posljedice u slučaju ignoriranja ovih rokova. Nakon današnjih odluka, nijedna politička stranka, niti bilo koji izabrani zvaničnik, neće više moći držati Federaciju taocem”, naveo je Schmidt u izjavi.

Mijenja se način pozivanja na vitalni nacionalni interes

Prema dodanim amandmanima Ustava, Vijeće za zaštitu vitalnog interesa sastoji se od sedam članova, po dva iz svakog konstitutivnog naroda i jedan član iz reda Ostalih.

U slučaju da dvije trećine jednog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda ili predsjednik ili potpredsjednik odluči da se zakon, drugi propis ili akt odnosi na vitalni nacionalni interes, Dom naroda će taj zakon, propis ili akt razmatrati kao pitanje od vitalnog interesa.

Amandmanima se povećava kontrola i transparentnost pitanja od vitalnog nacionalnog interesa, te se ograničava vremenski period za donošenje odluke, što ranije nije bilo precizirano.

Također, ranije predsjednik i potpredsjednici u Domu naroda nisu imali mogućnost odlučivanja da li se propisi odnose na vitalni nacionalni interes, dok se sada odlučivanje proširuje i na njih.

Smanjuje se mogućnost blokiranja izbora ustavnih sudija

Prema dosadašnjem načinu izbora ustavnih sudija, predsjednik Federacije je mogao zaustaviti proces imenovanja bez dodatnih mehanizama da se taj proces ubrza.

Marinko Čavara, predsjednik Federacije je jedan od zvaničnika kojem su Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele sankcije. On se na listi sankcioniranih našao zbog odbijanja da, od 2019. godine, nominira sudije s liste kandidata VSTV-a na upražnjena mjesta u Ustavnom sudu Federacije. Time je blokirao funkcioniranje Vijeća za zaštitu nacionalnog interesa ovog suda, koje je amandmanima na Ustav Federacije iz 2002. godine stvorio visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini.

“Svojim nedjelovanjem, Čavara je držao kao taoca funkciju Vijeća, za promicanje svojih i političkih interesa svoje stranke”, navodi se u ranijem saopćenju Ministarstva za finansije SAD-a.

Izmjenama je moguće premostiti blokadu predsjednika Federacije. Prema izmjenama predsjednik Federacije uz saglasnst potredsjednika mora predložiti suce za sva upražnjena mjesta u roku od 30 dana od dana kada je listu kandidata dostavio VSTV.

Prema izmjenama, ukoliko većina zastupnika u Domu naroda ne potvrdi jednog ili više sudaca, predsjednik Federacije predlaže jednog ili više sudaca za preostala mjesta u roku od 30 dana od dana glasanja u Domu naroda.

“Ovaj postupak će se ponavljati sve dok se upražnjena mjesta ne popune. Ukoliko na listi kandidata ne ostane nijedan sudac iz reda potrebnog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih, Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine dostavlja novu listu kandidata“, stoji u izmjenama.

Prema novim izmjenama, ukoliko predsjednik ne predloži kandidate u roku od 30 dana od dana kada je VSTV dostavio listu i od dana glasanja Doma naroda, Dom naroda većinom glasova pristunih odlučuje o potvrđivanju najviše rangiranog kandidata iz reda konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih s liste koju je dostavio VSTV.

Suci Ustavnog suda ostaju i dalje u službi do dobi od 70. godina, osim ako ne podnesu ostavku ili s razlogom ne budu smjenjeni konsenzusom ostalih sudaca.

Šehić smatra da će ovakva izmjena spriječiti blokiranje rada Ustavnog suda, odnosno Vijeća koje nije formirano zbog neimenovanja sudija.

„Ovo što smo imali, krizu rada Ustavnog suda je neprihvatljivo, jer četvoro sudija nije bilo izabrano i imenovano, to je rezultiralo da niste mogli formirati vijeće za zaštitu nacionalnog interesa kojeg čini sedam sudija ustavnog suda. U državi u kojoj je nacionalno jedina vrijednost vi ste imali takvu situaciju“, kazao je on.

update

CIK: Komšić, Bećirović i Cvijanović u Predsjedništvu; SDA i SNSD osvojili najviše glasova za Parlament BiH

Glasanje u Livnu

Centralna izborna komisija je u ponedjeljak ujutro ažurirala izborne rezultate za Predsjedništvo BiH, prema kojima su novi članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić, Denis Bećirović i Željka Cvijanović.

Centralna izborna komisija navodi kako je obradila 85 posto biračkih mjesta u Federaciji BiH.

Denis Bećirović (Ujedinjeni za slobodnu BiH) je osvojio najviše glasova za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.

Prema trenutnim rezultatima, Bećirović je osvojio 268.197 glasova, predsjednik SDA Bakir Izetbegović je dobio 178.054 glasova, a Mirsad Hadžikadić (Platforma za progres) 24.270 glasova.

Nakon što je proglasio pobjedu, Bećirović je izjavio: „Moramo se ujediniti i okupiti zajedno za opće dobro naše zemlje.”

Denis Bećirović
Denis Bećirović

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović je priznao izborni poraz, rekavši kako je 11 stranaka koje se podržale Bećirovića ipak previše da dođe do pobjede.

„Ja sam svoj rezultat otprilike sačuvao, onako kako sam prošao na prošlim izborima. Prema tome, oni koji me žele, žele me i dalje”, rekao je Izetbegović.

Željko Komšić, lider Demokratske fronte, vodi ispred Borjane Krišto (HDZ BiH). Komšić, akutelni član Predsjedništva BiH, osvojio je 183.529 glasova, a Krišto 158.781 glasova, podaci su Centralne izborne komisije.

„Nama je bilo bitno da DF kao stranka u ovom izbornom ciklusu ostane na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini i to će se po svoj prilici desiti”, rekao je Komšić prilikom proglašenja izborne pobjede.

Željko Komšić
Željko Komšić

Mjesto srpskog člana u državnom Predsjedništvu osvojila je Željka Cvijanović iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), pobijedivši kandidata opozicije Mirka Šarovića. Šarović je priznao poraz.

Nakon što je proglasila pobjedu, Cvijanović je rekla kako će u Predsjedništvu BiH braniti interese entiteta Republika Srpska.

Nakon 85 posto obrađenih biračkih mjesta, Cvijanović je osvojila 275.175 glasova, a Šarović 185.828.

Željka Cvijanović
Željka Cvijanović

Parlament BiH

Centralna izborna komisija objavila je rezultate izbora za Parlamentarnu skupštinu na osnovu 70 posto prebrojanih biračkih mjesta u Federaciji BiH.

U Federaciji BiH, najviše glasova je osvojila SDA, slijedi HDZ i stranke okupljene oko te stranke.

Izvor: Centralna izborna komisija
Izvor: Centralna izborna komisija

U Republici Srpskoj je obrađeno 80 posto biračkih mjesta. Najviše glasova osvojio je SNSD.

Izvor: Centralna izborna komisija
Izvor: Centralna izborna komisija

Parlament FBiH i Narodna skupština RS

Prema preliminarnim rezultatima za Parlament FBiH, najviše glasova su osvojili SDA, HDZ BiH i stranke oko HDZ-a, te SDP.

Izvor: Centralna izborna komisija
Izvor: Centralna izborna komisija

SNSD je osvojio daleko najviše glasova za Narodnu skupštinu RS, a slijede SDS i PDP.

Izvor: Centralna izborna komisija
Izvor: Centralna izborna komisija

Predsjednik RS

Centralna izborna komisija navodi da je obradila 82 posto biračkih mjesta. Milorad Dodik, lider SNSD-a, u prednosti je nad Jelenom Trivić iz PDP-a.

Izvor: Centralna izborna komisija
Izvor: Centralna izborna komisija

State Department: Odluka Visokog predstavnika rješava probleme koji godinama muče FBiH

USA-DIPLOMACY/

Podršku izmjenama Izbornog zakona BiH koje je nametnuo OHR iskazao je i portparol američkog State Departmenta.

"Odluka Visokog predstavnika rješava probleme koji godinama muče Federaciju Bosne i Hercegovine. Ova akcija je bila i hitna i neophodna kako bi se osigurao suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter BiH." stoji u objavi portparola State Departmenta koji je prenio podršku Ambasade SAD OHR-ovoj odluci.

update

Visoki predstavnik nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH. Podržale SAD i V. Britanija

Christian Schmidt

Na dan Opštih izbora, nakon što su se zatvorila birališta u BiH, Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt nametnuo je izmjene Izbornog zakona BiH. To znači da će provedba izbornih rezultata morati poštovati promjene koje je donio OHR.

Odluku je OHR objavio na web stranici i ona na snagu stupa odmah.

Schmidt se u odluci obraća građanima kojima prvo zahvaljuje na izborima a u nastavku obrazlaže odluku:

"Nažalost, previše vremena je izgubljeno. Neophodnim zakonodavnim ili izvršnim odlukama nedostaje transparentnosti ili se one jednostavno blokiraju i ne provode.

Za sudbinu ove zemlje ključno je da više ne bude blokada.

Zbog toga sam nametnuo mjere koje će unaprijediti funkcionalnost institucija u Federaciji BiH. One će omogućiti svim građanima da se njihov glas čuje i osigurati im da ih zaista i predstavljaju oni koje su izabrali.

Izmjene koje sam danas uveo neće uticati na glasove koje ste dali. Ovo su vaši izbori. One se ne odnose na direktne izbore već na post-izborne pregovore o stranačkim koalicijama te uspostavljanje indirektno izabranih tijela.

Da budem jasan, ovo nije i ne može biti velika reforma Izbornog zakona koja je još uvijek neophodna i naširoko diskutirana. Snažno preporučujem da se ove dvije stvari posmatraju odvojeno. Taj posao tek treba da se obavi i ja sam spreman uraditi svoj dio kako bih to podržao.

Moje odluke će pomoći da ova država bude u stanju pripremiti ove razgovore na demokratski način i da daju rezultate.

Ovo također nije implementacija odluka državnih i međunarodnih sudova. To je i dalje neophodno učiniti što je prije moguće. Da sam mogao, odnosno da imam pravo da to uradim, ja bih to već uradio. Međutim, pravo da se mijenjaju odredbe daytonskog ustava države je isključivo pravo Parlamenta BiH.

Moj hitan zahtjev danas izabranom sazivu Parlamenta BiH jeste da brzo usvoji odluku o kojoj se već više od deset godina samo raspravlja, koja se čeka, o kojoj se samo izriču bujice riječi bez ikakvih posljedica: implementirajte presude Sejdić-Finci, Zornić i sve druge odluke suda u Strasbourgu i sudova u Sarajevu. Ja ću biti u tom timu i pomagat ću, jer ovo zahtijeva mnogo rada i promišljanja.

U proteklih nekoliko sedmica, o ovim mjerama sam razgovarao sa mnogim političkim liderima, akademicima, predstavnicima organizacija civilnog društva, predstavnicima međunarodne zajednice. Različite političke stranke su prezentirale svoje prijedloge kako da se unaprijedi funkcionalnost države i Federacije BiH.

Oni su istakli svoje zabrinutosti i dali ideje o tome kako zemlju i narode održati zajedno. Dosta toga sam uzeo u razmatranje.

Međutim, domaći lideri, nažalost, nisu mogli postići konsenzus o tim pitanjima između sebe. U odsustvu domaćeg konsenzusa i u skladu sa mojim mandatom te imajući u vidu potrebe ljudi, ja sam razmotrio odluke i danas ih donio.

Odlukama se uvode mehanizmi za deblokadu i strogo utvrđeni rokovi, čime će se osigurati funkcionalnost Federacije BiH. Mnoge procedure su pojednostavljene. Uvedeni su rokovi. I postoje posljedice u slučaju ignoriranja ovih rokova.

Nakon današnjih odluka, nijedna politička stranka, niti bilo koji izabrani zvaničnik, neće više moći držati Federaciju taocem.

I očekujem od svih posvećenost zajedničkom radu u konstruktivnom duhu.

Unio sam u Ustav i zahtjev za obaveznu suradnju, što je osnova za prosperitet svih.

Da budem jasan: Niko ne može narediti volju da se zajednički radi u ime kantona, entiteta i države. Kao preduslov za uspjeh neophodan je mentalni i moralni zaokret u glavama pojedinih ljudi i političara ovdje u Bosni i Hercegovini.

Također sam dodao ustavnu odredbu kojom se uvodi pravo da svako može ostvariti direktno učešće u političkom odlučivanju, a posebno da mladi imaju pravo da izađu sa svojim interesima i potrebama. Ovo nije zasnovano na etničkoj pripadnosti, ali neće ugroziti pravo konstitutivnih naroda da štite svoje vitalne interese. Ali ovo vidim kao hitno i neophodno kako bi se dao veći prostor mudrosti i posvećenosti građana Bosne i Hercegovine.

Postoji potreba da konstitutivni narodi zadrže svoje zaštitne mehanizme, a da istovremeno ti zaštitni mehanizmi ne mogu biti upotrijebljeni za paralizu sistema. Ovom odlukom sam povećao broj delegata u Domu naroda. Time se omogućava raspodjela mandata tako da se ispravlja prezastupljenost svakog od tri konstitutivna naroda u nekim kantonima o čemu je bilo riječi u slučaju Ljubić te u nekim drugim presudama. Također, sada po prvi put Ostali iz svih kantona mogu biti zastupljeni u Domu naroda Federacije BiH.

Ove odluke imaju za cilj spriječiti paralizu Federacije BiH nakon izbora. Zato to činim i ove odluke donosim danas. Ne postoji način da se ugrozi struktura BiH kao jedinstvene, suverene države, koja se sastoji od dva entiteta, sa tri konstitutivna naroda i Ostalima. I svi imaju i trebaju imati zaštićena prava. Potrebna nam je kultura dijaloga i suradnje – funkcionalne strukture su osnova takve demokratske kulture. Mi moramo prilagoditi koncepte iz 1995. novoj, otvorenoj i razumnoj mladoj generaciji. Svijet se promijenio i mi moramo prilagoditi demokratske vrijednosti!

Tako što će osigurati da izborni rezultati budu implementirani, da nove vlade budu formirane, da institucije mogu funkcionirati, da sudije budu nominirane i imenovane, današnje odluke štite sve građane, sve konstitutivne narode i Ostale.

Upravo u ovom trenutku, evo s moje strane jedno razmišljanje i najava: stranke, političari i politički kalkulanti koji žele misliti da je blokada donošenja odluka moguća kao legitimno sredstvo u multietničkoj Bosni i Hercegovini varaju se i ja ću u budućnosti koristiti sve svoje ovlasti da to deblokiram! U svim slučajevima, ako bude potrebno! U svim slučajevima, ako bude potrebno!

Zahvaljujem mnogima sa kojima sam razmjenjivao ideje, uključujući i one sa kontroverznim prijedlozima.

Vjerujem u konstruktivan dijalog i pozivam na učešće u tom dijalogu. Zahvaljujem pojedinima na njihovom ličnom strpljenju i konstruktivnim razgovorima izvan oka javnosti. Uvidio sam da tu ima puno mudrosti i iskustva i nudim suradnju u budućnosti, na neki način, novi pristup. I taj novi pristup mora da obuhvati obične građane, nevladine organizacije, ljude iz domena umjetnosti, poslovne zajednice, nastavnike i učenike, profesore i studente.

Potrebno nam je zajedničko razumijevanje sa ljudima za Bosnu i Hercegovinu u Evropskoj uniji. Pozivam građane da rade na ovom. Ja ću pomoći.

Moj prvi korak je ova odluka. Sa ovim odlukama, odgovorni politički lideri mogu sarađivati sa Evropskom unijom, predsjednikom Michelom, predsjednicom Von der Layen i svim Evropljanima kako bi načinili potreban napredak.

Vrijeme ističe. Oni moraju ostvariti bolji status Bosne i Hercegovine kao kandidata za evropsku integraciju. Ja sam uvjeren da to mogu uraditi zajedno u narednim mjesecima.

U danima pred nama, neki će iznositi svoje tvrdnje u pogledu toga ko je dobio, a ko izgubio sa ovim odlukama. Dosta toga će biti besmislice. Jasni dobitnici su ljudi ove zemlje i njihova mirna budućnost.

Odluke koje sam potpisao jutros stupaju na snagu objavom na zvaničnoj internet stranici OHR-a ili u Službenim novinama, u zavisnosti šta bude objavljeno ranije.

Sve najbolje za Bosnu i Hercegovinu!"stoji u objavi OHR-a.

Šmitovu odluku ubrzo je javno podržala i ambasada SAD u BiH.

Na twitteru se oglasio i ambasador Velike Britanije u BiH Julian Reilly.

"Ujedinjeno Kraljevstvo podržava ulogu koju imaju visoki predstavnik i njegov Ured u Bosni i Hercegovini. Izvor je žaljenja što su ovlasti visokog predstavnika i dalje potrebne u Bosni i Hercegovini, ali u nedostatku domaće političkih volje ili vodstva, visoki predstavnik ima važnu ulogu u provedbi Daytonskog sporazuma i podržavanju okvira za prosperitetnu budućnost. Njegove današnje odluke treba gledati u tom svjetlu. Funkcionalne vlasti, na svim razinama, ključni su za osiguranje napretka i stabilnosti. Domaći politički akteri sada moraju raditi zajedno na implementaciji izbornih rezultata i podržati reforme potrebne za napredak BiH na njenom euroatlantskom putu." stoji u objavi britanskog ambasadora u BiH

Izborni dan u BiH

Birači žele promjenu
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:14 0:00

U Centralnoj izbornoj komisiji BiH izjavili su da su vrlo zadovoljni načinom na koji su izbori provedeni. Prvi preliminarni rezultati izbora očekuju se u ponoć. Prema podacima ove institucije odziv građana na izbore kreće se oko 50 posto.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG