Izdvojeno
CIN: Šefica i njeni „crnokošuljaši“ za iznude
Pojedini inspektori Uprave za indirektno oporezivanje BiH reketiraju trgovce, koristeći se uhodanim načinom rada − traže novac kako ne bi kontrolisali njihovo poslovanje. Onima koji odbiju dati mito, nezakonito oduzimaju robu.
Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)
“Znaš li ti ko sam ja?”, prisjeća se prodavač polovnih kućanskih aparata Mersad Džafić pitanja Jelene Majstorović. Ona je u oktobru 2018. godine sa kolegom Radenkom Popovićem zvanim Pop ušla u Džafićevu radnju u Velikoj Kladuši i postavila mu pitanje prijetećim tonom, bacivši ispred njega značku inspektora Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIOBiH).
Iako su prošle dvije i po godine, Džafić se još živo sjeća njihovog susreta. „Ovo je moja šefica Jelena i nju moraš počastiti”, odgovorio je Popović na njegovo „ne znam”.
Dvočlani tim UIO-a je tog dana ušetao u radnju da od Džafića prijetnjama i pritiscima iznudi novac.
Inspektoricin ton i zagledanje radnje u tišini su ga uznemirili. Poslovne knjige mu nisu bile uredne pa je prihvatio „igru“. Ponudio im je 300 KM, ali nisu prihvatili pa im je dao 500 KM. Inspektori su potom izvijestili Upravu da kod Džafića nisu našli krijumčarenu robu.
Iako će je direktor UIO-a Miro Džakula tek kasnije postaviti na čelo Grupe za sprečavanje krijumčarenja i prekršaja u Regionalnom centru u Banjoj Luci, Majstorović je za inspektore Grupe već bila „šefica”.
Jelena Majstorović, Radenko Popović, Stevo Savić i Vladimir Puzić su zbog boje svoje uniforme među vlasnicima trgovina poznati kao „crnokošuljaši”, ali zloslutni nadimak krije i ozbiljnije razloge. Ova grupa ucjenjuje vlasnike trgovačkih radnji koji drže višak robe, nudeći njima „dogovor“, a trgovcima koji ne daju mito oduzimaju robu.
Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) je utvrdila da su ovi inspektori najmanje deset puta tokom 2017. i 2018. godine koristili svoje pozicije i ucjenom tražili mito od trgovaca, a najmanje četiri puta su im nezakonito oduzeli nakit, vrijedan više od 200.000 maraka.
Šefica sa krivičnom presudom
Jelena Majstorović radi u UIOBiH od februara 2013. godine. Deset godina ranije dobila je otkaz u NLB Banci u Prnjavoru. Banka ju je tužila radi počinjenog krivičnog djela i Majstorović je 2005. godine osuđena uslovnom kaznom zatvora. Imala je 26 godina.
Presuda je na njen zahtjev izbrisana iz evidencije suda 2016. godine, u vrijeme kada je već tri godine radila po ugovoru za UIOBiH. Uposlenik institucija u BiH ne može biti osuđen za krivično za koje je zaprijećena kazna zatvora od tri ili više godina, dok državni službenik uopće ne smije biti krivično osuđivan.
Nedugo nakon brisanja presude, u aprilu 2018. godine Majstorović je primljena kao državna službenica u Odsjek za poreze, a desetak dana kasnije ju je direktor Miro Džakula internom odlukom vratio u Grupu za suzbijanje krijumčarenja i prekršaje gdje je radila dok je bila zaposlena po ugovorima. Krajem 2018. godine Džakula je privremeno postavlja za šeficu Grupe. Na ovu poziciju je 2020. godine imenovana za stalno.
„Pritom su za sebe zadržavali dio oduzetog nakita te na prevaran način izdali više potvrda o privremenom oduzimanju nakita naznačenih na manje količine“, navedeno je u SIPA-inom dokumentu, a vlasnici tvrde da nedostaje skoro polovina oduzetog nakita. SIPA slične slučajeve istražuje u: Bihaću, Cazinu, Bosanskoj Krupi, Velikoj Kladuši, Doboju, Banjoj Luci i Gradišci.
Vlasnici radnji su novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) opisali neprofesionalan odnos inspektora UIO-a: pri ulasku u radnje su tražili da se ugasi videonadzor, pretresali su privatne prostorije bez naloga suda te izvrtali torbe i lične stvari, a robu koju pronađu su oduzimali, kršeći procedure, tvrde trgovci, a potvrđuje to i Izvještaj SIPA-e. Ovi ljudi su preplašeni prijetnjama službenih lica pristajali na ultimatume i, ne znajući šta potpisuju, potpisivali potvrde o oduzimanju robe ili im davali mito kako bi izbjegli oduzimanje robe. Mersad Džafić je među onima koji su to morali učiniti nekoliko puta.
„Bogami da, jer ode mi roba, sine! To je problem!”
Anonimne dojave kao „modus operandi“
Zadatak Grupe za suzbijanje krijumčarenja UIO-a jeste da spriječi, otkrije, istraži, dokaže i na kraju procesuira krijumčarenje iz oblasti indirektnih poreza. Međutim, grupa inspektora na čelu sa Jelenom Majstorović je ulazila u radnje i koristeći se autoritetom uniforme i institucije od vlasnika tražila novac kako ne bi kontrolisala njihovo poslovanje.
Inspektori Radenko Popović i Stevo Savić su u proljeće 2018. godine ušli u radnju za popravke i preprodaju polovnih kućanskih aparata Mersada Džafića u Velikoj Kladuši.
Džafić kaže da su inspektorima jasne „slabe tačke“ njegovog poslovanja: „Mi to kupujemo pod ‘neispravno’ i onda servisiramo i prodajemo. Oni znaju da mi ne možemo imati sve čisto jer je to polovno.”
Kada su utvrdili da dio aparata nije evidentiran u poslovnim knjigama, Džafić se prisjeća da mu je inspektor Popović rekao: „U velikom si prekršaju!” Zaprijetio mu je da će mu oduzeti svu robu, a potom, protivno ovlaštenjima, naredio da zatvori vrata radnje i ponudio mu rješenje.
„Možemo li to riješiti na drugačiji način?”, upitao je Džafić.
„Možemo”, odgovorio mu je Popović i pitao: „Koliko nudiš?”
Džafić je ponudio 500 maraka, ali je to inspektorima bilo malo.
„Ja sam tad prodao u Doboj neki šporet za oko 500 eura. Ponudio sam im to. To su prihvatili i uzeli”, priča Džafić. Popović je primio novac i rekao da moraju oduzeti i nekoliko aparata kako bi opravdali nalog. „Kaže - što te najmanje boli, to ćemo ti uzeti.” Džafić je na to izdvojio sedam aparata za koje su inspektori napisali prekršajnu prijavu.
U oktobru su po anonimnoj dojavi došli opet - ovaj put sa Jelenom Majstorović i Vladimirom Puzićem. Popović i Majstorović su ušli u radnju. „K’o neki komandos! Bacila je značku sva ponosna, kao da je šefica i kaže znaš li ti ko sam ja”, prepričava Džafić.
Popović mu je onda rekao da šeficu mora počastiti.
Ponudio im je 300 maraka, ali im je to ponovo bilo malo. Inspektori UIO-a su tražili 500 KM koje je Džafić predao Popoviću „naruke“.
Džafić kaže da su ga nakon toga pitali za kuću njegovog prijatelja Alena Veladžića i nešto kasnije istog dana četvorka je ušla u dvorište njegove porodične kuće, nekoliko kilometara dalje od Džafićeve radnje. Veladžić je nezaposleni mašinski tehničar i u svom dvorištu popravlja i preprodaje polovne aparate.
„Nakon što sam ih pitao šta rade tu, odgovorili su mi da imaju anonimnu dojavu da nezakonito dobavljam i prebacujem polovnu robu preko granice”, ispričao je inspektorima SIPA-e. Veladžić je novinarima CIN-a potvrdio svoje svjedočenje, ali nije stao pred kameru jer ne želi nove probleme sa inspektorima. Inspektori su rekli da imaju nalog za pretres i drugu dokumentaciju, ali mu je nisu pokazali.
Iako je znao da nema krijumčarenu robu, Veladžić se plašio kazne jer nije imao registrovan servis. Osim aparata koje servisira za mještane, kod njega su bili i oni koje je kupio od prijatelja Zlatana Jušića, legalno uvezeni preko njegove firme „Kum“ iz Velike Kladuše.
Pozvao je Jušića i tražio pomoć. On je inspektorima objasnio o kakvim aparatima je riječ i odveo ih u prostorije svoje firme da im pokaže dokumentaciju o uvozu.
„Jedno ili dvoje je bilo u trgovini, jedno ili dvoje bili su dole u krugu ispod trgovine. Bili su sa Alenom, stajali su, nešto su razgovarali”, prisjeća se Jušić u razgovoru za CIN.
Kod Jušića su inspektori našli dokumentaciju o porijeklu za veći dio robe iz Veladžićevog dvorišta, ali im on nije uspio opravdati aparate koje su mu građani donijeli na popravku. Inspektor Popović je potom Veladžiću rekao da je zbog tih aparata u velikom prekršaju i da će mu oduzeti svu robu.
„Je li treba da vam dam 500 maraka?”, pitao je konačno Veladžić.
Popović mu je odgovorio da je to malo pa je Veladžić ponudio duplo više. Međutim, Popović mu je nakon konsultacije sa Jelenom Majstorović rekao da bi 1.800 maraka i ručak bili dovoljni da mu ne oduzmu robu i ne napišu prijavu. Veladžiću je falilo novca pa je od prijatelja Mersada Džafića tražio pozajmicu.
„On mene zove i kaže da ona traži 2.000 maraka - nemam toliko para. Rekoh, haj’ daću ja 500, je*i je, da to samo skinemo”, ispričao je Džafić novinarima CIN-a.
Osim iznuđenog novca inspektori su taj dan dobili i ručak na tuđi račun. Veladžić i Jušić su ih odveli u restoran „Kod Abida” na ručak koji je Veladžić platio 132 marke. Jušić nije svjedočio davanju mita, ali razumije zašto je njegov prijatelj pristao na to.
„U tim crnim uniformama kad dođu, nema sa njima razgovora, razumijete? To je ozbiljno i nema za*cije.“
Inspektori i njihovi šefovi, rukovodioci UIOBiH, nisu htjeli razgovarati sa novinarima CIN-a. UIOBiH je na novinarske upite poslao tek djelimične odgovore kojima je potvrdio da je Grupa za suzbijanje krijumčarenja bila kod Džafića i Veladžića i da nisu uočene nepravilnosti u radu inspektora.
Daj šta daš, samo daj
Jelena Majstorović i Radenko Popović su u ljeto 2018. godine došli na Zelenu pijacu u Doboju koja je u nadležnosti drugog regionalnog centra. Vlasnicima štandova sa tekstilom i obućom su prijetili oduzimanjem robe ako ne daju novac.
Prodavačica Kosana Malešić je novinarima CIN-a ispričala da su inspektori tražili „da ih počasti”: “Oni su rekli moramo sad to da riješimo ili će nas kažnjavati, tako da smo se mi uplašili i dali smo”. Od nje su uzeli 200 maraka.
Malešić je svoju priču ispričala i inspektorima SIPA-e i sada čeka pravdu u strahu od osvete inspektora UIO-a Bosne i Hercegovine.
Njen komšija Mirko Vračević kaže da radi legalno i redovno plaća sve dažbine. Međutim, to i nisu bili razlozi zbog kojih je do njegovog štanda taj dan došlo dvoje inspektora u službenim uniformama. Tražili su novac.
“On kaže ovol’ko! Ja kažem nemam tol’ko, evo ti ‘vol’ko”, prisjeća se Vračević. Dao im je 200 KM.
Cijeli slučaj je otkriven kada je neko od trgovaca sa pijace iznudu prijavio dobojskoj policiji. Svi oštećeni su bili pozvani da daju izjave, ali su, strahujući od odmazde, rekli da nisu dali novac. Čuvši za to u policijskoj stanici, zatečena ponašanjem kolega sa pijace, i Stoja Kevac je odlučila da odustane od istine. “Kažem ja onim momcima: nemojte ni mene, svi su rekli da nisu dali, evo, i ja nisam dala i gotovo.”
Kevac je novinarima CIN-a ispričala šta se, ustvari, desilo. „Ja joj dajem trenerku, neće! Neće žena trenerku, neće i okreće se oko mene! Evo ti trenerka, ženo, nemam para! Hoće pare! Nije htjela otići dok nije dobila pare”, priča Kevac, tvrdeći da joj je teško išta zaraditi. „Evo, čitav dan ti ovdje blejim, sjedim, nisam marke pazarila.” Inspektori su taj dan od nje uzeli 100 maraka.
Centar javne bezbjednosti Doboja i Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske odbili su novinarima CIN-a dati podatke u vezi sa istragom jer su slučaj predali Tužilaštvu BiH i SIPA-i.
I SIPA je jedan izvještaj o ovim događajima predala Tužilaštvu polovinom 2019. godine, a na drugom i dalje radi. Inspektori su utvrdili da su Jelena Majstorović i Radenko Popović na Zelenoj pijaci u Doboju od vlasnika štandova iznudili ukupno 1.300 maraka.
Nezakoniti pretresi i otimanje
Prema propisima po kojima radi UIOBiH, inspektori Grupe za suzbijanje krijumčarenja i prekršaje mogu kontrolisati poslovne knjige, ali bez sudskog naloga ne smiju pretresati objekte i stvari. Osim toga što se dokazi oduzeti bez naloga ne mogu koristiti u krivičnim postupcima, zakoni na ovaj način štite i prava građana od zloupotrebe položaja službenih lica koja bi im mogla nanijeti štetu.
Prema dokumentima do kojih je došao CIN, inspektori za suzbijanje krijumčarenja u Regionalnom centru Banja Luka - Jelena Majstorović, Radenko Popović, Stevo Savić i Vladimir Puzić - najmanje pet puta su nezakonito i bez naredbe suda pretresali vlasnike radnji.
Inspektori su oduzimali robu, uglavnom zlatni i srebrni nakit, vagali i upisivali oduzete količine u zapisnik, bez prisustva vlasnika, te na kraju izdavali potvrde o oduzimanju koje nisu validne jer su izdate bez sudskog naloga. Uprkos tome, inspektori su na potvrdama navodili članove Zakona o krivičnom postupku BiH kao osnov postupanja, dok su osumnjičenim naknadno pisali prekršajne prijave na osnovu Zakona o carinskim prekršajima. Istražitelji vjeruju da su na ovaj način htjeli prikriti da su dokaze prikupljali nezakonito.
Vlasnici robe su ove papire potpisivali, prema njihovim tvrdnjama, pod pritiskom i prijetnjama inspektora. Cazinjanin Omer Džaferović je svoje iskustvo sa inspektorima UIOBiH ispričao SIPA-i.
U novembru 2017. godine su njega i suprugu Halidu zaustavili na cesti kod Bužima, pretresli im stvari i iz njihovih ličnih torbi uzeli nakit vrijedan tridesetak hiljada maraka.
Džaferović je pokušao objasniti da je za tu robu platio sve obaveze državi, ali je to bilo uzalud. Inspektori su bez sudskog naloga odnijeli nakit u službeno vozilo UIO-a gdje su ga izvagali bez prisustva vlasnika i spakovali u najlonsku kesu. Od Džaferovića su tražili da se potpiše u rokovnik sa bilješkama o izvaganom nakitu, bez službenog zapisnika, i tako potvrdi da je dobrovoljno predao nakit. Uprkos cjelodnevnim pritiscima i prijetnjama, on je to odbio pa su ih inspektori držali na cesti duže od deset sati.
Konačno, “crnokošuljaši” su zatražili pomoć kolega iz Odsjeka za istrage UIOBiH, a Džaferović je SIPA-i ispričao šta je čuo i vidio kad su oni došli.
“Šta ste ovo uradili? Nа ovaj način rada ovo sve pada u vodu i neće moći poslužiti kao dokaz”, rekle su im kolege, utvrdivši da inspektori nemaju sudski nalog za pretres.
“Crnokošuljaši” su pokušali vratiti nakit u kombi, ali Džaferović to nije dozvolio, prisilivši ih tako da nabave usmeni nalog za pretres. Iako im to očito nije bila namjera kad su zaustavili Džaferoviće, inspektori su sa zakašnjenjem i pod pritiskom pokrenuli legalnu proceduru.
Sa sudskim nalogom su po službenoj dužnosti na uviđaj došli i policajci iz Bužima. Džaferović je SIPA-i rekao da je čuo kada su inspektori pokušali nagovoriti jednog od njih da vrati oduzeti nakit u kombi, a potom oduzme kako je propisano.
“Radili ste protivzakonito i sada hoćete da mi uvalite vruć krompir da ја ubacujem nakit”, odgovorio im je policajac i odbio to učiniti.
Ipak, podaci o nezakonito oduzetom zlatu su navedeni u potvrdi koju je Džaferović umoran od svega konačno potpisao. Na osnovu toga su inspektori UIO-a protiv njega pokrenuli krivični postupak zbog krijumčarenja.
Nakit kojeg nema
SIPA sumnja da su inspektori UIO-a u drugim slučajevima dio nakita zadržavali za sebe, a na potvrde o oduzimanju upisivali manju količinu robe. Vlasnici oduzete robe to potvrđuju, objašnjavajući da su razliku primijetili tek kada su dobili prekršajne prijave od UIO-a jer ih prije toga niko nije obavijestio niti o otvaranju niti o vještačenju robe.
Šefica Majstorović i inspektor Popović su kod Husnije Kurtovića u zlatari „Atlantis“ u Bihaću bili dvaput tokom 2018. godine. U martu su u radnji pronašli zlato koje nije bilo evidentirano u poslovnim knjigama pa je inspektor Popović rekao Kurtoviću da se mogu dogovoriti ako isključi videonadzor. Zatim mu je Majstorović u rokovnik napisala ponudu – 3.000 KM, što je Kurtović odbio. Inspektori su mu na to tražili da pogledaju sat „Raptor”, vrijedan 120 maraka i zlatni prsten od 350 maraka koje su iznijeli iz radnje, ne plativši. Kurtović je SIPA-i tvrdio da im to nije poklonio.
No, nisu mu oprostili što je odbio „saradnju“. Četiri mjeseca kasnije su opet došli i, utvrdivši da videonadzor ne radi, u pretresu pronašli i oduzeli 1.733,8 grama zlatnog nakita koji nije bio evidentiran u poslovnim knjigama. Kurtović je njegovu vrijednost procijenio na 170.000 maraka. On kaže da je u tome bilo i oko 120 grama nakita koji su građani donijeli na popravak, čišćenje ili poliranje.
Inspektori su zabilježili da su oduzeli tek nešto više od kilograma zlata, a Kurtović kaže da to nije primijetio kada je potpisivao dokumente. „Drži mi samo ćoškove – ‘potpiši tu, potpiši tu, potpiši tu’! Ja nisam gledao šta je u zapisniku.” Kaže da se pomirio sa gubitkom: „Pošto ja nisam gledao šta sam potpisao, gotovo je!“
Robu su mu oduzeli zbog sumnje na krivično djelo, ali je on na kraju platio kazne za neposjedovanje dokumentacije o porijeklu robe jer je samo takvu prekršajnu prijavu i dobio. Oduzet nakit mu nije vraćen. „Ja sam tada vidio da njima ne može niko ništa i to je to”, kaže Kurtović za CIN.
U februaru 2018. godine Majstorović i Popović su bez sudskog naloga ušli u zlataru Senije Lipovača u Bosanskoj Krupi i pod izgovorom da imaju anonimnu prijavu o krijumčarenju oduzeli više od kilograma nakita, vrijednog oko deset i po hiljada maraka. Prije pretresa su, tvrde vlasnici, inspektori tražili da se isključi videonadzor.
„Oni su išli na prepad! Od tresanja zidova, kucanja, otvaranja vodokotlića, diranja moje jakne, moje torbe”, opisuje sin vlasnice Aldin Lipovača.
Senija Lipovača je platila kaznu za poreski prekršaj i nakit joj je oduzet. UIOBiH ni protiv nje nije pokrenuo krivični postupak.
I bivši policajac Mujo Čović iz Velike Kladuše je zapamtio susret sa inspektorima UIO-a u Bosanskoj Otoci. On je u maju 2018. godine došao kod vlasnika zlatare „Gumuš“ kako bi mu prodao staro srebro. U autu je, kaže, imao i zlatne dukate za koje tvrdi da su porodično naslijeđe koje nije planirao prodavati. Policija ga je zaustavila na parkingu na osnovu anonimne dojave, pronašla zlato i srebro i pozvala inspektore UIO-a.
Pojavili su se inspektori Stevo Savić i Vladimir Puzić koji su Čoviću oduzeli 38 zlatnih dukata i oko četiri kilograma srebra. On tvrdi da mu nisu rekli zašto i na osnovu čega to rade. Nadležni tužilac nije bio prisutan iako Čović kaže da je to tražio. „Ja njima kažem: ljudi, ovo što se dešava, ovo su nezakonite radnje. Vi mene ovdje zadržavate četiri sata! Hoćete li vi obavijestiti tužioca, zna li iko da sam živ?“, prisjeća se Čović. Ne provjeravajući sadržaj, pod takvim pritiskom je potpisao potvrdu o oduzimanju.
Nekoliko dana kasnije u radnji polovne opreme u Velikoj Kladuši koju drži njegova supruga posjetili su ga inspektor Savić i šefica Majstorović. Uz objašnjenje da traže krijumčareno zlato, pretresali su prostorije i stvari bez sudske naredbe.
„To su radili arogantno, razbacujući robu“, kaže Čović.
Nisu pronašli ništa pa je Majstorović dala broj mobitela Čoviću i rekla da je nazove. Svoj broj telefona dao mu je i Savić.
Čekajući svoje srebro i dukate, Čović je nekoliko mjeseci kasnije pozvao Savića da pita hoće li mu ih vratiti, a on mu je rekao da nazove Majstorović jer “ona je šefica, dala ti je broj”. Čović je odlučio da to ne uradi i da sačeka sudski rasplet u regularnoj proceduri.
Inspektori i njihovi šefovi, rukovodioci UIOBiH, ignorisali su pozive CIN-a da novinarima daju na uvid dokaze i argumente koji bi osporili tvrdnje građana o iznudama.
Godinu i po kasnije, u januaru prošle godine Čović je dobio prvi glas od UIO-a – prekršajnu prijavu za neposjedovanje dokumentacije o porijeklu robe u kojoj je njegov nakit procijenjen na 3.233 KM, a umjesto 38 dukata, koliko tvrdi da je imao, piše da su mu oduzeta 34.
“Kad sam to vidio, evo ovdje je mene presjeklo”, prisjetio se vidno uznemiren. Nakit koji su mu Savić i Puzić oduzeli procjenjuje na oko 40.000 maraka.
Zbog stresa od pretresa i višesatnog zadržavanja u policijskoj stanici to nije primijetio kad je potpisivao potvrdu o oduzimanju. Kaže da je bio prisiljen da potpiše i nije gledao šta piše u potvrdi.
„I tako su otišli dukati”, zaključuje Čović.
See all News Updates of the Day
Rusija i Trump potiču Evropu da bude više nezavisna, kaže Macron
Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je u ponedjeljak da ruska invazija na Ukrajinu i politika američkog predsjednika Donalda Trumpa guraju Evropu da preuzme veću odgovornost za svoju fizičku i ekonomsku sigurnost.
Macron je to rekao kada je stigao na skup lidera Evropske unije u Briselu da razgovaraju o odnosima sa Sjedinjenim Državama i jačanju vojne odbrane Evrope.
Početak samita zasjenio je Trump koji je tokom vikenda izjavio da će uskoro uvesti carine na uvoz iz Evropske unije, nakon što je upravo naredio slične mjere na robu iz Kanade, Meksika i Kine.
Lideri pozivaju Trumpa da ne započinje trgovinski rat, govoreći da će Evropska unija uzvratiti ako to učini.
Macron je rekao da je Trumpova politika jedan od nekoliko faktora koji guraju EU da postane manje zavisna od drugih.
„Epidemija COVID-a i ruska agresija u Ukrajini bili su trenuci buđenja”, rekao je Macron novinarima.
To znači jačanje evropske odbrambene industrije i kupovinu više evropskog oružja, rekao je Macron.
No, neki drugi lideri naglasili su da žele nastaviti snažno sigurnosno partnerstvo sa Sjedinjenim Državama i drugim članicama NATO saveza i nastaviti kupovati američko oružje.
„Zalagat ću se protiv nametanja ograničenja na kupovinu oružja. Sigurnost je naš glavni prioritet. Odnosi sa Sjedinjenim Državama, Kanadom i Norveškom u smislu odbrane moraju ostati u prvom planu”, rekao je poljski premijer Donald Tusk.
Novi belgijski premijer Bart De Wever rekao je da je Evropa bila „malo lijena na temu odbrane”, ali nas je ruski predsjednik Vladimir Putin „probudio”.
„Moramo održati odnose sa Sjedinjenim Državama”, rekao je. "Jačanje evropske odbrane u partnerstvu sa transatlantskim savezom je pravi put."
Očekuje se da će 27 nacionalnih lidera EU razgovarati o tome koje vojne sposobnosti su im potrebne, kako bi se mogle finansirati i kako bi mogli više sarađivati kroz zajedničke projekte.
Diskusija o finansiranju bit će posebno teška, prema diplomatama, jer mnoge evropske zemlje imaju malo prostora u svojim javnim finansijama za velika povećanja potrošnje.
Neke zemlje, kao što su baltičke države i Francuska, zagovaraju zajedničko zaduživanje EU za potrošnju na odbranu. Ali Njemačka i Holandija se protive.
Evropske zemlje povećale su izdatke za odbranu posljednjih godina, posebno nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Ali čelnici s obje strane Atlantika kažu da Evropa mora potrošiti još više.
Trump je rekao da bi evropske članice NATO-a trebale da troše 5% BDP-a na odbranu - što trenutno nijedna članica alijanse, uključujući Sjedinjene Države, ne dostiže.
Prošle godine su zemlje EU potrošile u prosjeku 1,9% BDP-a na odbranu ili oko 326 milijardi eura - što je povećanje od 30% u odnosu na 2021. godinu, prema procjenama EU.
Saudijska Arabija i UAE kao mogući domaćini samita Trump-Putin, kažu dva ruska izvora za Reuters
Rusija vidi Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate kao moguće zemlje održavanja samita između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina, izjavila su za Reuters dva ruska izvora koja znaju za diskusiju.
Trump je rekao da će okončati rat u Ukrajini što je prije moguće i rekao da je spreman da se sastane sa Putinom. Putin je čestitao Trumpu na izboru i izjavio da je spreman da se sastane sa njim kako bi razgovarali o Ukrajini i energetici.
Ruski zvaničnici su više puta negirali bilo kakve direktne kontakte sa SAD-om u vezi sa pripremama za telefonski razgovor između Trumpa i Putina, koji bi prethodio eventualnom sastanku kasnije ove godine.
Međutim, visoki ruski zvaničnici su posljednjih sedmica posjetili i Saudijsku Arabiju i UAE, prema ruskim izvorima, koji su govorili pod uvjetom da ostanu anonimni zbog osjetljivosti situacije.
Jedan izvor je rekao da još uvijek postoji određeno protivljenje toj ideji u Rusiji jer su neke diplomate i obavještajni službenici ukazivali na bliske vojne i sigurnosne veze koje i Kraljevina i UAE imaju sa Sjedinjenim Državama.
Saudijska Arabija i UAE nisu odgovorili na zahtjeve za komentar. Kremlj je odbio komentar. Ali i Trump i Putin su razvili prijateljske odnose sa vladarima Saudijske Arabije i UAE.
Trump je u nedjelju rekao da je njegova administracija imala "planirane sastanke i razgovore s različitim stranama, uključujući Ukrajinu i Rusiju". Na pitanje o tim izjavama, portparol Kremlja Dmitrij Peskov je rekao da su kontakti "očigledno planirani".
Saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman bio je prvi strani šef države kojeg je Trump pozvao nakon preuzimanja dužnosti. Prijestolonasljednika je opisao kao "fantastičnog momka" tokom svog govora putem video veze publici na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.
Putin, koji je posjetio Saudijsku Arabiju i UAE 2023. godine, rekao je prošlog septembra da je zahvalan Mohammedu bin Salmanu za pomoć u organizaciji najveće američko-ruske razmjene zarobljenika od Hladnog rata.
Putin i Mohammed bin Salman, također poznat kao MbS, njeguju blizak lični odnos od 2015. kada je princ prvi put posjetio Rusiju.
Taj odnos je pomogao čelnicima dva najveća svjetska izvoznika nafte da zaključe i održe energetski sporazum OPEC+. Trump je pozvao Saudijsku Arabiju i OPEC da smanje cijene nafte, što je potencijalna pregovaračka moneta za Rusiju u pregovorima.
I Mohammed bin Salman i predsjednik UAE Mohammed bin Zayed Al Nahyan zadržali su neutralnost tokom rata u Ukrajini, uzdržavajući se od pridruživanja Zapadu u kritiziranju i sankcioniranju Rusije.
Oba lidera su također održavala redovne kontakte sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim.
Mohammed bin Zayed Al Nahyan je nekoliko puta posjetio Rusiju tokom rata, rekavši tokom svoje posljednje posjete u oktobru 2024. da je spreman podržati napore da se pronađe mir u Ukrajini. UAE su također uspješno posredovali u razmjeni zatvorenika.
Nijedna zemlja nije članica Međunarodnog krivičnog suda, koji je izdao nalog za hapšenje Putina.
U trenutnoj fazi, ruski izvori su odbacili Tursku, članicu NATO-a koja je bila domaćin neuspjelih mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine u martu 2022. godine, kao moguće mjesto održavanja.
Ruski analitičar Fjodor Lukjanov, utjecajni naučni direktor Diskusionog kluba Valdai, čiji se članovi redovno sastaju sa Putinom, rekao je da Trump i Putin nemaju mnogo izbora.
"Skoro cijeli Zapad je na strani Ukrajine. Stoga, sva tradicionalna mjesta gdje su se takve stvari dešavale, poput Helsinkija, Ženeve i Beča, nisu prikladna", rekao je on, prenijela je zvanična novinska agencija TASS.
Lukjanov je napomenuo da, iako Saudijska Arabija i UAE igraju veoma važnu ulogu, oboje su veoma bliski saveznici SAD, što postavlja neka pitanja s ruske strane.
"Međutim, kao mjesto za pregovore, vjerovatno je sasvim zamislivo", dodao je on.
Lukjanov je odbio da dati komentar za Reuters.
Musk kaže da se radi na gašenju USAID-a u cilju smanjenja troškova vlade
Milijarder Elon Musk, koji predvodi napore američkog predsjednika Donalda Trumpa da smanji troškove savezne vlade, rekao je u ponedjeljak da se radi na zatvaranju Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).
Musk, koji je i izvršni direktor Tesle i SpaceX-a, govorio je o Odjeljenju za vladinu efikasnost (DOGE) na društvenoj mreži X, čiji je također vlasnik.
Razgovor, koji je uključivao bivšeg republikanskog predsjedničkog kandidata Viveka Ramaswamyja i republikanskog senatora Jonija Ernsta i Mikea Leea, počeo je tako što je Musk rekao da rade na zatvaranju USAID-a.
„To je nepopravljivo”, rekao je Musk, dodajući da se predsjednik Trump slaže da USAID treba zatvoriti.
USAID je najveći pojedinačni donator na svijetu. U fiskalnoj 2023. godini, SAD su isplatile 72 milijarde dolara pomoći širom svijeta, od zdravlja žena u zonama sukoba do pristupa čistoj vodi, tretmana HIV/AIDS-a, energetske sigurnosti i rada na borbi protiv korupcije.
Obezbijedio je 42% ukupne humanitarne pomoći koju su Ujedinjene nacije pratile 2024.
Trump je naredio globalno zamrzavanje većine američke strane pomoći kao dio svoje politike „Amerika na prvom mjestu” koja već izaziva šokove širom svijeta.
Musk je procijenio da Trumpova administracija sljedeće godine može smanjiti američki deficit od hiljadu milijardi dolara.
Musk nije objasnio kako je došao do tog iznosa.
Rubio u posjeti Panami: Kina vrši „neprihvatljivu” kontrolu kanala
Američki državni sekretar Marco Rubio rekao je u nedjelju najvišim panamskim čelnicima da Kina vrši „neprihvatljiv” utjecaj i kontrolu nad Panamskim kanalom, koji bi, ako se ne promijeni, mogao natjerati SAD da „preduzmu neophodne mjere” da zaštite svoj pristup plovnom putu.
Rubio je u Panama Cityju rekao panamskom predsjedniku Joseu Raulu Mulinu i ministru vanjskih poslova Javieru Martinezu-Achu da je američki predsjednik Donald Trump „preliminarno odlučio da je trenutna pozicija utjecaja i kontrole Komunističke partije Kine nad područjem Panamskog kanala prijetnja” operacijama kanala, saopćio je State Department.
U saopćenju nije detaljno navedeno šta SAD percipiraju kao neprimjereni utjecaj Kine na 82-kilometrski prolaz između Atlantskog i Tihog oceana, koje bi radnje SAD mogle poduzeti ili kakav je bio Mulinov odgovor na Rubiovu procjenu.
Mulino je posljednjih dana odbacio kritike nove američke vlade zbog Panamskog upravljanja plovnim putem koji je od vitalnog značaja za globalnu trgovinu.
Panamski lider je rekao da neće biti pregovora sa SAD-om o vlasništvu nad kanalom, a neki Panamci su protestovali zbog Trumpovih planova. Kanal koji su izgradili Amerikanci predat je Panamcima 1999. i oni se oštro protive Trumpovom zahtjevu da vrati vlasništvo SAD-u.
U nedjelju je oko 200 ljudi marširalo u Panama Cityju, noseći zastave Paname i vičući, „Marco Rubio van Paname”, „Živio nacionalni suverenitet” i „Jedna teritorija, jedna zastava” dok se skup održavao.
Neki su zapalili transparent sa slikama Trumpa i Rubija, ali ih je policija zaustavila prije nego što stignu do predsjedničke palate.
State Department je saopštio da je Rubio, na svom prvom putovanju u inostranstvo kao najviši američki diplomata, „također naglasio važnost zajedničkih napora za okončanje krize ilegalnih migracija na hemisferi”, ključnog Trumpovog fokusa u prvim danima njegovog drugog mandata u Bijeloj kući kako bi spriječio migrante bez dokumenata i deportirao milione koji već žive u SAD-u.
State Department je rekao da je Rubio zahvalio Mulinu „na njegovoj podršci zajedničkom programu repatrijacije, koji je smanjio ilegalnu migraciju kroz Darien Gap”, udaljenu, besputnu oblast koja povezuje Srednju i Južnu Ameriku kroz koju su migranti prolaze kako bi stigli do SAD-a.
Rubijevo će posjetiti Salvador, Kostariku, Gvatemalu i Dominikansku Republiku. To će uključivati razgovore sa predsjednikom Salvadora Nayibom Bukeleom, predsjednikom Kostarike Rodrigom Chavesom, predsjednikom Gvatemale Bernardom Arevalom i dominikanskim predsjednikom Luisom Abinaderom.
Ovo je prvi put u više od 100 godina da se državni sekretar SAD-a za prvu zvaničnu posjetu inostranstvu odlučio za Latinsku Ameriku, rekao je Mauricio Claver-Carone, specijalni izaslanik SAD-a za Latinsku Ameriku.
Zvaničnici i stručnjaci kažu da je posjeta djelimično usmjerena na suprotstavljanje rastućem utjecaju Kine u regiji. Posjeta dolazi dok Trump pokušava da povrati kontrolu nad Panamskim kanalom i dok Washington intenzivira napore da obuzda ilegalnu migraciju.
„Angažmani sekretara Rubija s visokim zvaničnicima i poslovnim liderima promovirat će regionalnu saradnju na našim suštinskim, zajedničkim interesima: zaustavljanje ilegalnih i masovnih migracija, borba protiv transnacionalnih kriminalnih organizacija i trgovaca drogom, suprotstavljanje Kini i produbljivanje ekonomskog partnerstva u cilju povećanja prosperiteta u našoj hemisferi”, rekla je glasnogovornica State Departmenta Tammy Bruce u saopćenju u petak.
Trump je tvrdio da Kina kontroliše Panamski kanal. Ali Panama je odbacila tu tvrdnju, insistirajući na tome da nepristrasno upravlja kanalom za sav pomorski saobraćaj.
Rubio je u četvrtak upozorio da bi Kina potencijalno mogla blokirati pristup kanalu u slučaju sukoba.
Mulino je odbacio bilo kakav razgovor s Rubiom o kontroli nad kanalom.
„Ne mogu pregovarati, a još manje otvoriti proces pregovora o kanalu”, rekao je novinarima u četvrtak. „To je zapečaćeno. Kanal pripada Panami.”
Neki analitičari upozoravaju da Kina koristi i ekonomske i neekonomske taktike širom zapadne hemisfere kako bi proširila svoj utjecaj, što je izazvalo zabrinutost za nacionalnu sigurnost.
„Možda mislite da samo dobijate više kineskih investicija u svojoj zemlji, ali uskoro ćete biti na neki način prisiljeni ili nagovarani da potpišete na Inicijativu Pojas i put, ili vas nagovaraju da potpišete, još jedan ugovor koji daje elemente vaših telekomunikacija”, rekao je Ryan Berg, direktor američkog programa u Centru za strateške i međunarodne studije, tokom online diskusije u četvrtak.
Inicijativa Pojas i put je veliki infrastrukturni projekat koji je Kina pokrenula 2013. godine pod predsjednikom Xi Jinpingom, s ciljem povezivanja više kontinenata putem kopnenih i pomorskih ruta.
Sjedinjene Države su upozorile da je Inicijativa Pojas i put „podstaknuta kineskom misijom da manipuliše i podriva globalni trgovinski sistem zasnovan na pravilima u kinesku korist”.
Kineska direktna strana ulaganja u Latinskoj Americi i na Karibima značajno su porasla, napomenuo je Berg. On je dodao da pet zemalja u regionu već ima sporazume o slobodnoj trgovini sa Kinom, dok dvije druge trenutno pregovaraju o takvim poslovima.
„Kina je u Panami više od 20 godina, ali Kina je zaista postala politički aktivna u Panami nakon 2017. godine”, kada je Panama potpisala Inicijativu Pojas i put i prenijela svoje diplomatsko priznanje sa Tajvana na Narodnu Republiku Kinu, rekao je Joseph Humire, izvršni direktor Centra za sigurno slobodno društvo,. Napomenuo je da je ekonomija Paname u padu posljednjih godina.
Trump: Amerikanci bi se mogli suočiti s 'bolom', zbog novih carina za ključne trgovinske partnere
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u nedjelju da bi se Amerikanci mogli suočiti s ekonomskim "bolom" zbog novih carina koje nameće tri za najveća trgovinska partnera zemlje - Kanadi, Kini i Meksiku - ali je ustvrdio da bi "vrijedilo cijene"- jačanja interesa SAD-a .
Uprkos tome što je dijelio pakt zajednički o slobodnoj trgovini o kojem je pregovarao s Kanadom i Meksikom u svom prvom mandatu, Trump je u subotu nametnuo carine od 25 posto za dvije zemlje koje bi trebalo da stupe na snagu u utorak, i udario Kinu novim nametom od 10 posto uz već donesene tarife.
Trump tvrdi da tri zemlje ne čine dovoljno da zaustave ilegalnu imigraciju i ulazak smrtonosnog opioidnog fentanila u Sjedinjene Države.
U postovima Truth Sociala rano u nedjelju, Trump je priznao da bi se američki potrošači mogli suočiti s višim cijenama zbog tarifa. Američke kompanije koje plaćaju carine saveznoj vladi za uvoz robe iz drugih zemalja onda često prebacuju barem dio, ako ne i sve, svojih viših troškova na potrošače, umjesto da same preuzimaju svoje dodatne troškove.
Ali Trump je većinu svojih komentara usmjerio na Kanadu, ciljajući na jednog od najbližih saveznika SAD-a. Američki biro za popis stanovništva rekao je da su SAD prošle godine imale trgovinski deficit od 55 milijardi dolara sa Kanadom.
„Zašto? Nema razloga”, rekao je Trump. “Ne treba nam ništa što oni imaju. Imamo neograničenu energiju, trebali bismo napraviti vlastite automobile i imati više drvne građe nego što možemo ikada iskoristiti.”
„Bez ove ogromne subvencije, Kanada prestaje da postoji kao održiva zemlja. Grubo ali istinito! Stoga bi Kanada trebala postati naša draga 51. država. Mnogo niži porezi i daleko bolja vojna zaštita za narod Kanade — I BEZ TARIFA!” napisao je Trump.
„Kanada, Meksiko, Kina i previše drugih da ih nabrojimo, nastavljaju decenijama dugu otimačinu od AMERIKE, kako u pogledu TRGOVINE, KRIMINALA I OTROVNIH DROGA kojima je dozvoljeno da slobodno ulaze u AMERIKU. TI DANI SU PROŠLI!”
Sa novim tarifama, Trump je napisao: "Hoće li biti bola? Da, možda (a možda i ne!) Ali učinićemo Ameriku ponovo velikom, i sve će to biti vrijedno cijene koja se mora platiti."
Trumpovi saradnici ranije su izbjegavali priznavanje da bi carine mogle povećati potrošačke cijene u SAD-u. Ankete širom zemlje u SAD-u pokazale su da je frustracija potrošača zbog rasta cijena tokom posljednje četiri godine glavni faktor u njegovoj pobjedi na izborima u novembru nad demokratom Kamalom Harris.
Trump je od tada priznao da neće biti lako obuzdati veće cijene namirnica. Trump je novu tarifu na uvoz energije iz Kanade postavio na 10%, očigledno želeći da ograniči povećanje cijena goriva i struje.
Kanadski premijer Justin Trudeau izjavio je u subotu da će njegova zemlja uzvratiti vlastitim nametima od 25 posto na odabranu američku robu vrijednu 106,6 milijardi dolara, pri čemu će prva runda u utorak biti praćena drugom za tri sedmice.
Lideri nekoliko kanadskih provincija već su najavili i akcije odmazde, poput trenutnog zaustavljanja kupovine alkoholnih pića iz SAD-a, tačnije, soka od narandže proizvedenog u američkoj državi Florida, viskija u Tennesseeju i putera od kikirikija u Kentuckyju, tri države koje je Trump osvojio na izborima u novembru prošle godine i koje predstavljaju republikanci, poput Trumpa, u američkom Senatu.
Kirsten Hillman, kanadska ambasadorica u SAD-u, rekla je za ABC-jevu emisiju "Ova sedmica": "Zaista smo razočarani" i "zbunjeni" Trumpovim postupcima i rekla da se nada da će ih Trump povući prije utorka. Ali ona je priznala da je "zaista u rukama predsjednika" da li će se to dogoditi.
Ona je rekla da "manje od 1% ilegalnih imigranata" koji ulaze u SAD putuje preko njene sjeverne granice s Kanadom. Ona je rekla da je Kanada uložila "u mnogo opreme" za suzbijanje neovlaštenih graničnih prelaza i izvela zajedničke vježbe sa SAD-om za hvatanje kako bi uhvatila migranata.
“Teško je znati šta bismo još mogli učiniti”, rekla je. "Uopšte nismo zainteresovani za eskalaciju" trgovinskog rata sa SAD, za koji je rekla da je 99% trgovine trenutno bez carina. "Željni smo da na tome gradimo."
U međuvremenu, meksička predsjednica Claudia Sheinbaum rekla je da je uputila svom ministru ekonomije da "provede plan B", koji uključuje još neodređene "carinske i necarinske mjere u odbrani interesa Meksika", ne precizirajući na koju će američku robu ciljati njena vlada.
Američki izvoz u Meksiko iznosio je više od 322 milijarde dolara 2023. godine, pokazali su podaci Biroa za popis stanovništva, dok su SAD uvezle meksičke proizvode u vrijednosti od više od 475 milijardi dolara.
Sheinbaum je osudio Trumpovu tvrdnju da je njena vlada udružila snage s narko kartelima, tvrdnju koju je iznio kada je najavio povećanje carina.
“Kategorički odbacujemo klevetničku tvrdnju Bijele kuće da vlada Meksika ima saveze sa kriminalnim organizacijama, kao i svaki pokušaj intervencije na našoj teritoriji”, napisao je Sheinbaum na X. “Ako igdje postoji takav savez, to je nalazi se u tvornicama oružja u Sjedinjenim Državama koje prodaju oružje velike snage ovim kriminalnim grupama.”
Kina je osudila nove carine na svoj izvoz, Peking je rekao da će ih osporiti u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i poduzeti neodređene "kontramjere". SAD su imale trgovinski deficit od 279 milijardi dolara sa Kinom 2023. godine, što je najveća brojka za bilo kog od njenih trgovinskih partnera.
Taj odgovor je zaustavio neposrednu eskalaciju koja je obilježila trgovinski obračun Kine s Trumpom tokom njegovog prvog predsjedničkog mandata.
Kinesko ministarstvo trgovine navelo je u saopćenju da Trumpov potez "ozbiljno krši" pravila međunarodne trgovine, pozivajući SAD da se "uključuju u iskren dijalog i ojačaju saradnju".
Trump je također često prijetio novim carinama Evropskoj uniji. Glasnogovornik bloka rekao je u nedjelju da će "odlučno odgovoriti svakom trgovinskom partneru koji nepravedno ili proizvoljno nametne carine".