Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) je usvojilo Nacrt Pravilnika o podnošenju, provjeri i obradi finansijskih izvještaja koji bi trebalo da propiše način prijavljivanja imovine nosioca pravosudnih funkcija u Bosni i Hercegovini (BiH). Evropska komisija i Agencija za zaštitu ličnih podataka će dati mišljenje o dokumentu, a potom bi trebalo biti razmatrano o načinu podnošenja i objavljivanja izvještaja te mogućnosti provjere podataka o imovini sudija i tužilaca.
Iako je riječ o trećem pravilniku koji Vijeće donosi, to je samo privremeno rješenje do kojeg su članovi VSTV-a mogli doći nakon višesatne rasprave.
„Mislim da u ovom trenutku od toga više ne možemo, a ne trebamo manje. Mi smo uradili dobar posao. Mi smo hodali po krajnjim granicama zakonitosti“, rekao je predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija.
Još krajem septembra 2018. godine VSTV je usvojio pravilnik prema kojem bi, između ostalog, ova institucija provjeravala prijavljene podatke o imovini, upoređujući ih sa drugim evidencijama. Udruženje sudija Suda BiH je smatralo da bi to moglo dovesti do zloupotrebe i ugrožavanja sigurnosti nosilaca pravosudnih funkcija. Podnijeli su prigovor Agenciji za zaštitu ličnih podataka, a podržale su ih i druge sudije. Agencija je prigovor prihvatila i zabranila VSTV-u da provjerava podatke o imovini.
VSTV je podnio tužbu, istovremeno pokušavajući naći rješenje u vezi sa ovim pitanjima. Na današnjoj sjednici su planirali usvojiti novi pravilnik koji ne bi bio u suprotnosti sa stavovima Agencije, nakon čega bi svi članovi VSTV-a popunili finansijski izvještaj i učinili ga dostupnim javnosti, pozivajući rukovodioce pravosudnih institucija da urade isto.
Međutim, u međuvremenu je Sud BiH odbio njihovu tužbu kao neutemeljenu, što je ponovo izazvalo raspravu i oprečne stavove među članovima Vijeća.
Tegeltija je rekao da je u presudi Suda BiH navedeno da ne postoji zakonski osnov za ispitivanje porijekla imovine, ali da nije osporeno pravo VSTV-u da provjerava tačnost podataka iz finansijskih izvještaja i da formira interno tijelo koje bi to radilo.
Potpredsjednica Vijeća Jadranka Lokmić-Misirača kaže da je niko ne može provjeravati ako ne postoji osnov da je počinila neko krivično djelo te da nikada neće prihvatiti da je provjerava tijelo u okviru VSTV-a jer „niko neće vjerovati u tu provjeru“.
„Iskoristit ću sva pravna sredstva ko god pokuša da provjerava, da ga spriječim u tome. (…) Imam problem, ja sam tužilac, da me neko provjerava. Ako postoji osnov sumnje, evo, nek me Tužilaštvo provjerava – ja vjerujem svojim kolegama“, rekla je Lokmić-Misirača.
Član Vijeća Slavo Lakić smatra da bi se pitanje finansijskih izvještaja trebalo regulisati zakonom, a ne pravilnikom te da je i dosadašnja praksa prikupljanja podataka o imovini sudija i tužilaca i njihovih srodnika bila nezakonita.
„Znali smo svi da je pravilnik u sivoj zoni“, rekao je Lakić.
On je podsjetio da je Vijeće sredinom 2018. godine uputilo Parlamentu Inicijativu za izmjenu Zakona o VSTV-u a potpredsjednica Vijeća Ružica Jukić je rekla da bi Evropska komisija trebala „natjerati Parlament da radi“.
„U suprotnom, predlažem Evropskoj komisiji da nam napravi ovdje pravilnik i mi ćemo ga usvojiti i nećemo mi biti krivi“, dodala je.
Prema Zakonu o VSTV-u, sudije i tužioci svake godine podnose finansijske izvještaje u kojima navode šta su tokom godine radili i koliko novca su za to primili. Ti podaci nikada nisu bili dostupni javnosti.
Predstavnici pravosuđa su godinama isticali da nemaju ništa protiv toga da informacije o njihovoj imovini budu javne, ali istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) je pokazalo suprotno. Uz brojne opstrukcije, otpore i negodovanja CIN je prošle godine prikupio i objavio biografije, podatke o primanjima, nekretninama, vozilima, ušteđevini, kreditima, dionicama i sudskim postupcima za 29 sudija i tužilaca.
Finansijski izvještaj je „iz principijelnih razloga“ tada odbio dostaviti i Milan Tegeltija, ali je u međuvremenu promijenio mišljenje pa je tokom sjednice svim medijima poslao svoj imovinski karton.
