Nakon nedavne najave da Njemačka, kako pišu tamošnji mediji, namjerava do kraja godine usvoji zakon kojim će se olakšati dobijanje radne i boravišne dozvole ljudima koji dolaze iz zemalja van Evropske unije iz nevladinog sektora upozoravaju da će se broj odlazaka u narednim mjesecima dodatno povećati.
Četrdesetpetogodišnja Olivera, bivša uposlenica jedne banke u BiH, odlučila je otići u Njemačku i probati izgraditi sigurniju budućnost. Za šest mjeseci našla je stalni posao, iznajmila stan i kupila auto.
"Otišla sam zbog bolje i sigurnije budućnosti. Cjelokupna situacija u društvu uticala je na moju odluku. Umorni smo od 'anarhije', sada tek vidim kolika je prednost kad živiš u uređenom sistemu i kada te poslodavac tretira kao ljudsko biće koje ima svoju vrijednost. Za samo šest mjeseci života ovdje život je dobio potpuno novi smisao i poslije dugo vremena mogu reći da sam zadovoljna, da i ja imam budućnost", priča Olivera.
Mario Ivkić, novinar iz Brčkog, prije tri mjeseca otišao je sa porodicom u jedan manji njemački grad. Radio je 25 godina za brojne redakcije. Kaže novac nije bio problem ali cjelokupna politička i društvena situacija u Bosni i Hercegovini ne ostavlja prostor za vjeru u bolje sutra.
"Otišao sam kod rodbine u Njemačku za Uskrs. Proveli smo nekoliko dana u jednom predivnom gradiću. Oduševila me ljubaznost i gostoprimstvo tih ljudi. Onda smo jedan dan otišli u firmu u kojoj moj rođak radi da vidimo kako to tamo izgleda. Njegov šef mi je odmah ponudio posao. Objašnjavao sam da sam novinar i da ne dolazim iz te branše, a on mi je rekao da će mi rado pomoći da se prekvalifikujem", kaže Ivkić.
Nakon što je sa suprugom porazgovarao, odlučili su da probaju. Već tri mjeseca su u Njemačkoj.
"Ovdje radimo i uživamo. Nama nisu novci bili problem ni nedostatak posla, ali ovdje postoji sistem, čovjek se osjeća sigurnije, bezbrižnije i samim tim zadovoljno. Sad možemo planirati budućnost. Prije četiri mjeseca nije mi palo na pamet da idem u Njemačku, sada mi ne pada na pamet da se vratim u Bosnu i Hercegovinu", ističe Mario Ivkić.
- Politika koči ekonomski napredak regije
- Flesenkemper: Dve i po decenije da Balkan dostigne sadašnji nivo EU
U posljednjih nekoliko mjeseci mjesta poput Husina, kraj Tuzle (čuvenog po istorijskoj Husinskoj buni) Fojnice udaljene 30-tak kilometara od Sarajeva, Vareša gradića u Srednjoj Bosni i niz drugih ostala su pusta. Kuće su zaključane, roletne spuštene, a noći sablasne.
Otišle su cijele porodice. Samo iz Fojnice iselile su porodice Cvjetković, Miletić, Gujić, Bošnjak.
Predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH Mirhunisa Zukić kaže da je prema njihovim podacima od početka godine evidentiran odlazak 18.000 ljudi. U posljednje vrijeme najviše ih odlazi iz Hercegovine.
"Evidentirali smo pojačane odlaske iz kantona jedan i deset, naročito iz Širokog Brijega, Međugorja, Ljubuškog, iako ranije ljudi nisu tako masovno odlazili iz ovih krajeva. Lokalne zajednice su nemoćne da spriječe odlaske otvaranjem novih radnih mjesta, jer imaju ograničeni i mali budžet, a viši nivoi vlasti nisu do sada ništa značajnije uradili da se pozabave ovim problemom. Jednostavno zatvaraju oči", navodi Zukić.
"S druge strane, čak i ljudi koji su pokušali poljoprivredom da omoguće sebi i svojoj porodici egzistenciju našli su se u problemu zbog hiperprodukcije aromatičnog ljekovitog bilja, nisu mogli vraćati kredite, sada su otišli u inostranstvo da tamo rade i otplaćuju dug, a država nije ništa poduzela da im pomogne", dodaje Mirhunisa Zukić.
Njemački medij Der Spiegel nedavno je objavio tekst u kojem skreće pažnju na veliko povećanje zahtjeva za vizu koje podnose državljani zemalja Zapadnog Balkana. Kako navodi ovaj medij, Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke smatra da je situacija alarmantna i želi promijeniti postupak, ali ga koči Ministarstvo unutrašnjih poslova te zemlje.
Njemačka predstavništva na Balkanu su preplavljena zahtjeva za radne vize. Broj obrađenih zahtjeva za vizu u prvoj polovini 2018. godine povećao se na oko 52.000 što je dvostruko više za isti period 2015. godine, piše Spiegel.
U Institutu za razvoj mladih Kult kažu kako prema njihovim istraživanjima većina mladih u BiH želi da ode u inostranstvo, jer u BiH ne vide perspektivu.
Završavaju fakultete, magistarske pa i doktorske studije i onda godinama čekaju na birou ili rade neke minimalno plaćene poslove. Njemačka je označena kao najpoželjnija destinacija. Osim zdravstvenih radnika tamo su rado primljeni i IT stručnjaci, kaže Amela Sučić iz Kulta.
"Ukoliko Njemačka usvoji zakon koji će olakšati našim ljudima dobijanje radnih i boravišnih dozvola odlasci će biti još masovniji. Prema našim informacijama naši ljudi više neće morati čekati u dugim redovima ispred ambasade nego će, ukoliko ih pozove poslodavac, moći direktno otići u Njemačku i tamo dobiti sve potrebne dozvole", smatra Sučić.
Iz Bosne i Hercegovine ne idu više samo zdravstveni radnici. Sada idu ljudi i iz ostalih struka. Odlaze kompletne porodice. Manji gradovi, a naročito sela ostaju pusti.
