Britanija je u koliziji sa drugim članicama Evropske Unije kada je riječ o prodaji oružja Kini. Još od kako je vlada u Pekingu 1989. godine napala demonstrante na trgu Tiananmen, zemljama EU je zabranjeno da prodaju bilo šta što bi moglo biti od koristi kineskim oružanim snagama. Ali, Kina koristi svoju financijsku moć u nastojanju da tu zabranu ukine, a London se tome protivi.
Ranije ovog mjeseca izvršen je probni let novog kineskog, za radar nevidljivog, aviona J-20, što je privuklo širu pažnju na modernizuju kinske armije.
Zemljama EU je zabranjena prodaja vojne tehnologije Kini, nakon napada vlade na demonstrante na trgu Tiananmen u Pekingu 1989. godine.
Ali Alexander Neil iz Instituta ujedinjenih kraljevskih službi kaže, da britanski analitičari odbrane, ukazuju da rastući financijski uticaj Kine u Evropi počinje uzimati danak:
"Članice EU sigurno osjećaju pritisak Kine sobzirom na ekonomske teškoće koje se izgleda šire Evropom u ovom momentu. Mnogi će nacionalni lideri, siguran sam, dva puta promisliti kako se investicijski angažirati sa Kinom koja ih u osnovi izvlači iz ekonomskih teškoća."
Peking je upravo potpisao seriju ugovora sa evropskim kompanijama, uključujući ulaganje 5 milijardi dolara od strane Volkswagena i Daimlera u Njemačkoj. Kina, takodjer, kaže da je spremna da otkupi 7,9 milijardi dolara vrijedan dug španske vlade, u vrijeme pojačanog strahovanja za budućnost Eura.
Mnogi lideri Evropske Unije, uključujući ministra za sigurnost i vanjske poslove Catherine Ashton, sada sugerišu da je vrijeme za reviziju zabrane izvoza oružja u Kinu.
Britanija se, medjutim - mada pozdravlja vlastiti udjel investiranja u Kinu - ne slaže sa zemljama EU koje žele ukinuti embargo na oružje.
Alexander Neil kaže da „stajalište Britanije ostaje isto kakvo je bilo posljednjih godina, da sada nije pravo vrijeme za ukidanje zabrane."
Diplomatska pošta koja je nedavno procurila ukazuje da se i Washington protivi ukidanju zabrane, mada je kineski predsjednik Hu Jintao, boraveći u Washingtonu ovog mjeseca nastojao umiriti strah oko kineskog ulaganja u vojsku.
"Mi ne ulazimo u utrku u naoružanju, niti predstavljamo vojnu prijetnju bilo kojoj zemlji. Kina nikada ne traži hegemoniju niti sprovodi ekspanzionističku politiku", rekao je Hu.
Uprkos lanjskom vojnom budžetu od 78 milijardi dolara, Alexander Neill kaže da kineske oružane snage još daleko zaostaju:
"Ali postoje područja zabrinutosti, tamo gdje Kina nastoji dostići Sjedinjene Države, posebno u oblasti visoke-tehnolgije u kojoj znatno zaostaje."
Kineski J-20, za radar nevidljivi borbeni avion, je primjer te napredne tehnologije. Peking traži da Evropska Unija dozvoli izvoz vojne tehnologije, a Evropa je zbog svojih ekonomskih teškoća prisiljena da to razmotri.
