Novčana primanja članova Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (BiH) kreću se od 4.800 do 6.500 konvertibilnih maraka (KM) i među najvišim su regiji, podatak je Centra civilnih inicijativa (CCI).
Primanja poslanika i delegata, kažu u CCI, uključuju zastupnički paušal, naknade sa smještaj, odvojeni život, rad u komisijama, prijevoz na posao, topli obrok i ostalo.
Napominju da su i dalje nesrazmjerna su socioekonomskooj situaciji u zemlji i rezultatima njihovog rada.
Usvojena dva zakona
CCI je predstavio danas rezultate monitoringa rada Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine BiH za period januar - juni 2017. godine.
Predstavljajući rezultate, Ivica Ćavar kaže da su porazni i „svojevrsno iznenađenje čak i za samu Parlamentarnu skupštinu BiH”. Naveo je da je održano ukupno 14 sjednica za šest mjeseci ove godine i da su usvojena svega dva zakona, što je za šest i po puta manje u odnosu isti period prošle godine.
„Oba usvojena zakona su tek izmjene i dopune postojećeih zakonskih akata”, pojašnjava Ćavar.
Ovi rezultati, navodi Ćavar, najlošiji su u proteklih 11 godina.
Otpor prema strategijama
Analizirajući rad Vijeća ministara BiH, CCI je uočio da zbog „kontinuiranog otpora iz Republike Srpske” čitav niz neophodnih strategija godinama je neusvojen.
„Neusvajanje izaziva i međunarodne sankcije, uključujući i gubitak stotina miliona eura pred pristupnih fondova Evropske unije”, kaže Ćavar.
BiH i dalje nema energetsku strategiju na državnom nivou, niti zakon u plinu na državnom nivou, ali i na entitetskom nivou, čime se, kaže Ćavar, rizikuje ponovno uvođenje međunarodnih sankcija i obustavljanje već odobrene finansijske podrške od Energetske zajednice.
Ipak, Vijeće ministara BiH utvrdilo je tri strategije u prvoj polovini 2017. godine, pokazuje analiza CCI, među kojima strategija koja se tiče upravljanja državnim dugom, a što je obaveza proistekla iz Reformske agende.
„Broj utvrđenih strategija već u prve dvije godine mandata aktualnog Vijeća ministara bio je veći od ukupno utvrđenog broja strategija u prošlom četverogodišnjem mandatu”, kaže Ćavar.
Do kraja ove godine Vijeće ministara BiH planira utvrditi četiri značajne strategije među kojima i ona o zapošljavanju, o saradnji sa iseljeništvom i borbu protiv diskriminacije.
Diskreciono pravo potrošnje novca
CCI je uočio i da je usporena sprovedba mjera iz Reformske agende na državnom nivou.
„Od 34 generalne mjere i aktivnosti prema Akcijskom planu koje su u nadležnosti ministara, zaključno sa 14.03. 2017. godine, do kada imamo službene podatke, usvojeno je u potpunosti 18 mjera, s tim što se još kontinuirano radi na 7 mjera”, navodi Ćavar.
CCI ističe da je transparentnost rada Vijeća ministara na zadovoljavajućem nivou.
„Pozitivnu sliku narušava samo neprovedba javne rasprave prilikom utvrđivanja državnog proračuna, ali i postojanje mogućnosti za takozvano diskrecijsko trošenje proračunskog novca iz tekuće pričuve od strane predsjedatelja i dva zamjenika predsjedatelja Vijeća ministara, te sva tri člana Predsjedništva BiH”, kaže Ćavar.
CCI nedopustivim smatra da „državni aparat bude zarobljen stranačkim sukobima, a građani taoci i žrtve svega toga”.
Facebook Forum