Linkovi

Kapčan za RSE: Pandemija neće dovesti do prekretnice u svjetskoj politici


Charles Kupchan
Charles Kupchan

Ako je pitanje da li će pandemija dramatično promijeniti svet, odnosno da li ćemo živjeti u potpuno novim geopolitičkim okolnostima – smatram da neće. Američka i kineska ekonomska ekonomija će se oporaviti, kaže Čarls Kapčan, član američkog Savjeta za spoljne poslove u intervjuu za RSE.

Ekonomske posljedice pandemije korona virusa su svakako teže nego krize iz 2008. godine. Stoga je vjerovatno adekvatna istorijska analogija sadašnje situacije sa Velikom Depresijom iz 1930-ih, kaže Čarls Kapčan (Charles Kupchan), član američkog Savjeta za spoljne poslove (Council on Foreign Relations) i profesor Univerziteta Džordžtaun (Georgetown), u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Bio je direktor za evropska pitanja u Savjetu za nacionalnu bezbjednost (NCA) u administracijama dvojice američkih predsjednika, Bila Klintona (Bill Clinton) i Baraka Obame (Barack Obama).

"Međutim, ako je pitanje da li će to dramatično promijeniti svijet, odnosno da li ćemo živjeti u potpuno novim geopolitičkim okolnostima – smatram da neće. Američka i kineska ekonomska ekonomija će se oporaviti. Zatim, globalizacija kakvu znamo neće se suštinski promijeniti jer smo prilično međusobno zavisni. Naravno, biće izvjesnih prilagođavanja u odnosu na dosadašnji globalni lanac snabdijevanja, prije svega u obezbjeđivanju zaliha medicinske opreme.

Ali, sumnjam da će ovo biti prekretnica u načinu funkcionisanja globalne politike", ističe Kapčan.

Kada je riječ o Zapadnom Balkanu, on smatra da prijem Crne Gore i Sjeverne Makedonije u NATO, kao i rješenje spora oko imena Makedonije – stvara pozitivnu atmosferu u cijelom regionu.

"Zbog toga sam umjereni optimista da će prije ili kasnije biti ostvaren napredak u pregovorima Beograda i Prištine sa normalizacijom njihovih odnosa na kraju tog procesa. Ako je razmjena teritorija neophodan korak na tom putu – onda je to u redu. Dobro je ako je to moguće ostvariti i bez korekcije granica", smatra Kapčan.

Charles Kupchan, CFR
Charles Kupchan, CFR

Zakašnjela reakcija Trumpove administracije

RSE: Dok u SAD raste broj inficiranih i preminulih od korona virusa, istovremeno su sve učestalije međusobne optužbe administracije predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump) i guvernera pojedinih država, prije svega Njujorka gde je situacija najdramatičnija. Sve je više kritike da Bijela kuća nije bila pripremljena za ovu krizu, te da je izostala blagovremena reakcije.

Kapčan: Još uvijek smo u fazi u kojoj preovlađuje neizvjesnost, ne znamo da li se poravnjava ta kriva na sistematičan način, odnosno da ne raste broj inficiranih i preminulih u dužem kontinuiranom periodu. Takođe, još uvek ne možemo da sagledamo kakve će sve biti negativne ekonomske posljedice.

Naravno, situacija je veoma loša, jer su mnogi građani ostali bez posla i njihov broj stalno raste, zaustavljene su mnoge ekonomske aktivnosti. Dakle, jasno je da će biti veliki udar na ekonomiju, jedino što ne možemo da sagledamo razmjere i trajanje.

Kada je riječ o Trampovoj administraciji, nesumnjivo je da je veoma sporo reagovala. Tramp je u osnovi poručivao u januaru i februaru: "Ne brinite, naša ekonomija je u dobrom stanju, sve će biti u redu". Reagovala je tek kada su berze počele da dramatično padaju, jer su u finansijskom sektoru uvidjeli šta se dešava u zemlji i svijetu, pa su investitori krenuli da rasprodaju dionice.

Problem je i što na početku nije bilo opreme za testiranje na korona virus. Vidimo iz primjera Južne Koreje, Singapura i drugih zemalja, da je testiranje jedna od ključnih mjera u nastojanju da se spriječi pandemija. Ta nepripremljenost se ogleda i u nedostatku kapaciteta u odjeljenjima intenzivne njege za najteže slučajeve, zatim respiratora, maski i ostale medicinske opreme.

Sada je situacija bolja kada je riječ o opremljenosti, ali, kao što sam rekao, Trampova administracija je reagovala veoma sporo.

Spor SAD sa saveznicima iz G7

Takođe, zanemarivala je i međunarodnu koordinaciju napora u obuzdavanju pandemije. Prvi ozbiljniji napor da se usaglase aktivnosti sa saveznicima bio je video samit G7 zemalja 11. marta – što je bila zakašnjela reakcija više od mjesec dana.

Nakon nekoliko dana održan je sastanak šefova diplomatija G7 na kome je došlo zbog nesuglasica zbog insistiranja američkog državnog sekretara Majka Pompea (Mike Pompeo) da se u završni kominike uključi termin "virus iz Vuhana", umjesto "korona virus". Na kraju nije bilo usaglašenog, zajedničkog kominikea u trenutku kada se rasplamsavala jedna od najtežih zdravstvenih kriza u modernom dobu.

Dakle, SAD nisu pokazale spremnost za tješnjom saradnjom kako sa saveznicima tako i Kinom. Saradnja sa Pekingom bi bila veoma važna u mnogim oblastima: od snabdijevanja, do istraživanja i pronalaska vakcine. Dakle, nedostaje koordinisani odgovor na međunarodnom nivou, kao što je postojao u slučaju ebole.

President Donald Trump speaks during a coronavirus task force briefing at the White House, Friday, April 10, 2020, in Washington.
President Donald Trump speaks during a coronavirus task force briefing at the White House, Friday, April 10, 2020, in Washington.

Obaveštajne službe upozorile Trampa još prošle godine

RSE: Da se vratimo još jedan korak nazad. Da li bi šteta bila znatno manja da je Trampova administracija reagovala brže i efikasnije. Naime, mnogi eksperti smatraju da je problem još stariji i dublji. Na primjer, u vrijeme izbijanja SARS-a radilo se na razvijanju vakcine, pa odustalo. Zatim, da je u slučaju SAD problem što ne postoji sinhronizovani zdravstveni sistem, jer je uglavnom u privatnim rukama.

Takođe, Tramp je ukinuo odjeljenje pri Savjetu za nacionalnu bezbjednost za praćenje pandemija, koji je osnovao Barak Obama. Problem je i što je godinama zapostavljano obezbjeđivanje adekvatnih medicinskih zaliha. Političari poput Bernija Sandersa (Bernie Sanders) smatraju da je neblagovremena reakcija posljedica višegodišnjeg lošeg funkcionisanja sistema.

Kapčan: Ja nisam stručnjak za zdravstvo, pa ne mogu da kažem koliko bi situacija bila bolja da je Trampova administracija brže reagovala. Ali, nema sumnje da bi situacija bila povoljnija da su ranije pripremljene potrebne zalihe maski, respiratora i započela neophodna istraživanja. Uostalom, iskustvo je pokazalo da je stanje kudikamo bolje u zemljama koje su rano započele testiranje i organizovale karantine.

Mnogo je faktora u igri. Od Španske groznice 1918. nije bilo pandemije. U međuvremenu, bilo je raznih epidemija, poput najnovijih kao što su SARS i MERS, ali koje nisu zahvatile cijeli svijet. Očito su se ljudi uljuljkivali, prije svega nadležni, opustivši se previše.

Kao što ste pomenuli, zatvoreno je odjeljenje za praćenje pandemija koje je osnovao predsjednik Obama. Obavještajna zajednica u SAD je upozoravala Trampa još prošle godine na mogućnost ovakve krize, ali ništa nije urađeno da se pripremi za nju.

Tačno je da u SAD ima građana bez zdravstvenog osiguranja i u toku je debata da se pokriju troškovi njihovog liječenja u slučaju da se zaraze korona virusom. Međutim, ne mislim da je to ključni problem, već nepripremljenost i spora reakcija vlasti na pandemiju. Zdravstveni sistem u SAD je dobar bez obzira na to što je dio građana bez osiguranja.

Nadajmo se da ćemo sada izvući pouke i shvatiti važnost pripreme i stvaranja institucija, uključujući i na međunarodnom planu, koje će ne samo blagovremeno reagovati već i raditi na predupređivanju pandemija.

Smanjena sredstva za fundamentalna istraživanja

RSE: Kritičari neoliberalne ekonomije, koja je dominantna u posljednjih nekoliko decenija, smatraju da su zbog logike profita zanemarena fundamentalna istraživanja, već je fokus na praktičnim, pa medicina nije u stanju da prati dugoročne trendove uključujući i mutacije virusa i opasnost od pandemija.

Kapčan: Jasno je da nisu izdvajana dovoljna sredstva za fundamentalna istraživanja, ne samo kada je riječ o medicini, već i u drugim oblastima. Tu je i filozofija ne samo Trampove administracije, već i republikanaca u cjelini, da su savezne države uglavnom odgovorne za borbu protiv pandemije. Međutim, guverneri tih država uzvraćaju da predsjednik SAD treba da predvidi i koordiniše te aktivnosti, da im je potrebna pomoć federalnih vlasti.

Trebalo je da prođe vrijeme da Bijela kuća odlučnije reaguje ne samo u obezbjeđivanju medicinske opreme već i ogromne finansijske pomoći – do sada neviđene u istoriji - kako za bolnice tako i za teško pogođenu ekonomiju.

Valja imati u vidu i unilateralizam Trampove administracije. U njoj su političari koji smatraju su nacionalne države ključni akteri svjetske politike, zbog čega je izostala neophodna međunarodna saradnja u borbi protiv korona virusa.

Federal Reserve
Federal Reserve

Ova kriza uporediva sa Velikom depresijom

RSE: Već sada su vidljive veoma teške ekonomske posljedice. Mnogi eksperti smatraju će kriza biti teža nego 2008. i da se može porediti sa Velikom depresijom 1930-ih.

Kapčan: Prerano je za bilo kakva predviđanja jer ne znamo koliko će trajati pandemija, potom kakve će to sve ekonomske šokove izazvati. Dakle, ne zna se kada će ljudi početi da se vraćaju na posao, odnosno u kom trenutku će zemlje početi da popuštaju vanredne mjere jer u tom slučaju postoji rizik da se zaraza ponovo raširi. Sigurno je da će proći najmanje nekoliko mjeseci prije nego što prorade fabrike i oživi proizvodnja. Znači, mnogo toga je neizvjesno.

Ekonomske posljedice su svakako teže nego krize iz 2008. Stoga je vjerovatno adekvatna istorijska analogija sadašnje situacije sa Velikom depresijom iz 1930-ih.

Međutim, ako je pitanje da li će to dramatično promeniti svijet, odnosno da li ćemo živjeti u potpuno novim geopolitičkim okolnostima – smatram da neće.

Američka i kineska ekonomska ekonomija će se oporaviti. Zatim, globalizacija kakvu znamo neće se suštinski promijeniti jer smo prilično međusobno zavisni. Naravno, biće izvjesnih prilagođavanja u odnosu na dosadašnji globalni lanac snabdijevanja, prije svega u obezbjeđivanju zaliha medicinske opreme.

Ali, sumnjam da će ovo biti prekretnica u načinu funkcionisanja globalne politike. Trenutno se u svakoj zemlji zbijaju redovi oko vlade i ključnih ličnosti u očekivanju da nađu rješenje za pandemiju. Tako italijanski premijer Đuzepe Konti (Giuseppe Conte) uživa najveću popularnosti u odnosu na bilo kog njegovog prethodnika u posljednjih desetak godina. Znatno je skočio i rejtnig francuskog predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron).

Skok Trampove popularnosti

RSE: A kada je riječ o Donaldu Trampu?

Kapčan: Njegova popularnost je porasla dostigavši među najboljim rejtinzima otkako je izabran za predsjednika. Naravno, to je privremenog karaktera. Naime, ukoliko se ekonomska situacija pogorša i taj trend nastavi sljedeće godine, onda su mogu očekivati izlivi socijalnog nezadovoljstva. To će sigurno ići u prilog populističkim snagama i na desnici i na ljevici.

RSE: Da li ova situacija sa pandemijom može pomoći Trampu da osigura drugi predsjednički mandat, ili će mu umanjiti šanse. Treba se prisetiti situacije uoči predsjedničkih izbora u SAD 2008. godine kada je do avgusta, republikanski kandidat Džon Mekejn (John McCain) u svim istraživanjima javnog mnijenja uvjerljivo vodio ispred demokrate Baraka Obame. Međutim, nakon objavljivanja bankrota Limon Bradersa krajem tog mjeseca, Obama je gotovo preko noći preuzeo vođstvo i na kraju pobijedio.

Umjereni Amerikanci ne gledaju blagonaklono na Trampov učinak

Kapčan: Sadašnja situacija se može interpretirati na razne načine. Nema sumnje da mnogi Amerikanci smatraju da je Trampova administracija presporo reagovala na pandemiju te da zemlja nije bila pripremljena, zbog čega građani plaćaju ogromnu cijenu u izgubljenim životima, ozbiljnim bolestima, otkazima. SAD su manje više u blokadi sa ograničenjem kretanja.

Usred smo obilježavanja Pesaha i Uskrsa a ne možete posjetiti svoje roditelje, ne možete vidjeti svoju djecu ako ne žive sa vama. Ovo je jedan od najčudnijih trenutaka u našim životima i to svaki Amerikanac osjeća. To svakako neće ići u prilog Donaldu Trampu.

Oko 35 odsto birača ga podržava i glasaće opet za njega šta god on uradio. Čak i ako "nebo večeras padne", oni će glasati za Donalda Trampa. Međutim, on mora da dobije još najmanje 10 procenata, pa i više, da bi osigurao drugi predsjednički mandat.

No, ne mislim da će Amerikanci centrističke i umjerene orijentacije gledati blagonaklono na Trampov učinak u ovoj situaciji.

S druge strane, on je veoma efikasan u iskorištavanju strahova ljudi i njihovog osjećaja nesigurnosti i nezadovoljstva. Na toj strategiji je i pobijedio 2016. Tramp se sada pojavljuje u udarnim terminima svih televizija svaki dan, zatim na naslovnim stranama novina, jer drži konferencije za novinare. Svuda je prisutan zato što se SAD nalaze u vanrednoj situaciji i nekoj vrsti rata u nastojanju da se sačuvaju životi ljudi.

Bajden prinuđen da sjedi kod kuće

RSE: Dok je njegov protivkandidat iz Demokratske stranke sada po strani.

Kapčan: Kampanja za izbor predsjedničkog kandidata demokrata je prekinuta. Doduše, Džo Bajden (Joe Biden) je u suštini već osigurao nominaciju, jer se Berni Sanders povukao iz utrke.

Međutim, Bajden je sada prinuđen da sjedi kod kuće. Istina, on skoro svakodnevno daje intervjue, koristi društvene mreže za obraćanje biračima. Ali, predsjednik je predsjednik, što mu daje prednost u odnosu na protivkandidata u komuniciranju sa američkim građanima.

Dakle, smatram da će ova kriza nanijeti štetu Trampu, ali mu pruža i neke prednosti.

Nastaviće se debata koju je pokrenuo Sanders

RSE: Rekli ste da ova pandemija neće voditi ka prekretnici u funkcionisanju politike i ekonomije. Ipak, da li će se izvući neke pouke u smislu priprema za efikasnije reagovanje na ovakve i slične situacije, preorijentisanja na "zelenu ekonomiju", imajući u vidu i velike izazove zbog klimatskih promjena. Ili će se nastaviti po starom.

Velike kompanije koje su bile u znatnoj mjeri odgovorne za finansijsku krizu 2008. godine, nastavile su i nakon nje po starom, pa su iskoristile novac koje su države upumpavale na tržišta ne za investiranje u realnu ekonomiju, već za plasiranje na berzama. U međuvremenu su narasli korporativni dugovi, pa se već prošle godine upozoravalo da globalna ekonomija usporava.

Kapčan: Kada sam rekao da pandemija neće dovesti do prekretnice, mislio sam na scenario u kome ćemo uspeti da se izborimo sa pandemijom i spriječimo dalje pogoršanje situacije.

Ma koliko je trenutno teško, imamo i izvjesnih razloga za optimizam da mjere fizičkog distanciranja daju rezultate, jer vidimo da u najkritičnijim mjestima, kao što je Njujork, zaraza korona virusom ipak usporava, mada sve to može da potraje.

Drugo, treba da imamo u vidu i efekte pandemije na zemlje sa slabije razvijenim zdravstvenim sistemom, u Africi, zatim izbjegličku populaciju, zatim Siriju.

Međutim, dugoročno gledano mislim da će se na međunarodnom nivou uspostaviti tijelo zaduženo za zdravstvene probleme koje će blagovremeno reagovati kako bi se oni preduprijedili, a ne samo da se naknadno reaguje na slučajeve kao što je ovaj.

Kada je riječ o SAD, smatram da će se nastaviti debata o univerzalnoj zdravstvenoj zaštiti, kako osigurati veću jednakost, odnosno smanjiti postojeće nejednakosti među Amerikancima, jer je i ova situacija pokazala da su siromašniji slojevi najviše pogođeni. Dakle, to će podstaći debatu koju su pokrenuli Berni Sanders i Elizabet Voren (Elizabeth Warren) u smislu šta treba učiniti da ova zemlja postane bolje mjesto u smislu većih socijalnih jednakosti.

Slična rasprava se može očekivati i drugdje u svijetu kada je riječ o globalizaciji.

Bernie Sanders
Bernie Sanders

Prilagođavanja umjesto radikalnog zaokreta

RSE: Očekujete samo debatu ili i primjenu nekih od načela koje pominjete. Berni Sanders se prije neki dan povukao iz utrke. On je vodio na početku primarnih izbora pobijedivši u Nju Hempširu, Nevadi. Međutim, dijelovi Demokratske stranke, a naročito njeno vođstvo ne podržava Sandersovu politiku, smatrajući da vodi podjelama u SAD.

Kapčan: Mislim da će dio biti i primenjen. Džo Bajden već uključuje u svoju izbornu platformu pojedine Sandersove ideje. Međutim, ne vjerujem da će to dovesti do radikalnih promjena u SAD sa znatno drugačijom politikom, osim ako kriza ne dosegne istorijske razmere.

Ko to zna, jer smo još u početnoj fazi. Međutim, kako stvari sada izgledaju, umjesto radikalnog zaokreta realnije je očekivati izvjesna prilagođavanja kao što je proširenje zdravstvene zaštite, povećanju pomoći siromašnijih slojevima.

Hoće li Orbanova Mađarska biti uzor drugima?

RSE: Da li su dovoljna samo prilagođavanja ili će ova situacija dovesti i do dubljih promjena i samih postulata neoliberalnog sistema, takozvane reganomike. Pojedini autori na ljevici govore o nužnosti prelaska u novu fazu koju nazivaju "postkapitalizam", što podrazumijeva mnogo veće investicije u javni sektor.

Kapčan: Imajući u vidu sadašnji trenutak, predviđam izvjesne modifikacije postojećeg modela a ne suštinski zaokret. Kao što sam rekao, ne vidim da će doći do kraja globalizacije, da će privatni sektor biti skrajnut ili da će nacionalne vlade osnažiti svoju moć u odnosu na prethodni period.

Brine me da li će se ojačati trend slabljenja liberalne demokratije, koji je započeo prije nekoliko godina. Postavlja se pitanje da li će nakon ove pandemije Mađarska postati uzor, odnosno model koji će slijediti mnoge druge zemlje. Tačnije da li će poput Viktora Orbana, koji je koristi vanredno stanje da ojača svoju poziciju, to učiniti i političari drugde u svijetu.

Viktor Orban
Viktor Orban

Košmarni scenariji iz prošlosti

Takođe, ako u narednih nekoliko mjeseci stanje u SAD i dalje bude teško – da li će biti odloženi predsjednički izbori u SAD predviđeni za novembar? Zatim, da li ćemo biti sve više biti svjedoci anti i vanustavnih i nedemokratskih tendencija kao posljedica ove situacije? Pretpostavljam da neće, ali istorijsko iskustvo iz 1930-ih je otrežnjujuće, jer pokazuje šta može da se desi sofisticiranom i prosperitetnom društvu i to korištenjem demokratskih mehanizama. To su košmarni scenariji koji me brinu.

Istovremeno, ovakve situacije mogu biti iskorištene i za velike iskorake na bolje. Naime, nakon ratova 1815. (pobjeda nad Napoleonom), 1918, zatim 1945. godine, došlo je do značajnih promjena u svijetu, a ova pandemija podsjeća na rat.

RSE: Međutim, nakon Prvog svjetskog rata, uoči i tokom Velike Depresije ojačao je najprije fašizam u Italiji, a potom nacizam u Njemačkoj. Dakle, sve opcije su otvorene.

Kapčan: Da, itekako moramo da imamo na umu istoriju iz 1930-ih.

Njemačka neće dozvoliti raspad EU

RSE: Pomenuli ste populizam u Mađarskoj, koji je ojačao posljednjih godina i širom Evrope. Istovremeno, u ovoj krizi su ponovo došle do izražaja nesuglasice unutar EU, kao i nakon krize 2008, jer preovlađuju nacionalni interesi njenih članica. Ona je na ozbiljnim iskušenjima nakon Bregzita.

Sada je italijanski premijer Konte upozorio da ukoliko izostane zajednički odgovor na krizu, uključujući i izdavanje euroobveznica, da to može ugroziti opstanak evropskog bloka.

Kapčan: To što se u ovom trenutku dešava u EU podsjeća na dužničku krizu od prije nekoliko godina, jedino što je sada još gore. Tada je glavni problem bila Grčka. Na kraju je EU pomogla opstanak grčke ekonomije, namećući joj pri tom veoma oštre uslove.

Španija i Italija su mnogo veće ekonomije. Obje su sada u velikim problemima, pa se postavlja pitanja da li će Italija biti u stanju da otplaćuje sve veće dugove. Sada se oživljene iste podjele kao i nakon krize 2008. Njemačka, Holandija i pojedine nordijske zemlje nisu spremne da preuzmu na sebe dio tereta i otplaćuju italijanske dugove.

Smatram da ako se stanje pogorša i zaprijeti opasnost od raspada ne samo eurozone, već i same Evropske unije – onda će Njemačka preuzeti vođstvo.

Ne mislim da će kancelarka Angela Merkel ili bilo ko od njenih nasljednika željeti da budu svjedoci raspada EU. To znači da će se u kritičnom trenutku pronaći zajedničko rješenje.

Globalne prijetnje traže globalne odgovore

RSE: Henri Kisindžer (Henry Kissinger) je napisao nedavno da će pandemija korona virusa zauvijek promijeniti svjetski poredak. Da li će to značiti jačanje protekcionizma, čemu smo svjedoci posljednjih godina? Ili će nužnost globalnog odgovora na globalne probleme iziskivati reafirmaciju multilateralizma?

Kapčan: Gledajući iz američke perspektive, trendovi poput unilateralizma, protekcionizma i podozrivosti prema imigrantima – bili su vidljivi i prije pandemije. To oličava politika "Amerika na prvom mjestu" sa izborom Donalda Trampa. Te snage su i dalje prisutne u svijetu.


S jedne strane, vidimo jačanje nacionalizma, jer sve zemlje najprije gledaju da za sebe obezbijede neophodnu zdravstvenu opremu u borbi protiv korona virusa, zatim, nadmeću se ko će prvi doći do vakcine.

S druge strane, ovo je globalna prijetnja koja ne poznaje državne granice. Možemo privremeno zatvoriti granice zabraniti letove u SAD iz Kine i EU i obrnuto, ali riječ je o opasnosti protiv koje se moramo izboriti globalnom saradnjom. Pri tom, ovdje je riječ o neposrednoj prijetnji, a ne kao u slučaju klimatskih promjena gdje lideri mogu odlagati suočavanje sa njenim posljedicama.

Dakle, moguća su oba scenarija. U svakom slučaju, doći će do izvjesnih korekcija u globalizaciji.

Kombinacija bipolarnog i multipolarnog sveta

RSE: Mislite na smanjivanje zavisnosti od Kine kao glavnog snabdjevača u svijetu?

Kapčan: Mislim da će biti više diversifikacije, ali ne i izmještanja lanca snabdijevanja ili suštinskih promjena u dosadašnjem modelu međunarodne trgovine.

RSE: Posljednjih godina smo svjedoci uspona "ostatka svijeta", odnosno nezapadnih zemalja predvođenih Kinom. Da li će nakon pandemije doći do rebalansiranja u globalnom odnosu snaga u smislu da opadne moć zapadnih zemalja, jer su najteže pogođene krizom?

Doduše, i Kina se suočava sa različitim izazovima, kao što su ogromni dugovi – više od 300 odsto njenog bruto društvenog proizvoda.

Kapčan: Kratkoročno će biti izvjesnog rebalansiranja. Međutim, pod pretpostavkom da se SAD i Kina ekonomski oporave od pandemije, dugoročno ne vidim da će se nešto bitnije promijeniti jer će ove dvije zemlje ostati glavni konkurenti.

Dakle, u narednih 10-15 godina SAD i Kina će biti dvije vodeće sile približne snage. Tu su i ostali igrači na globalnoj sceni: EU, Rusija, Indija, Brazil, Indonezija, ali drugorazrednog značaja. Dakle, biće na djelu mješavina bipolarnog i multipolarnog svijeta.

Dobro je što su se SAD uključile u dijalog Beograd i Prištine

RSE: Kosovska vlada sa Aljbinom Kurtijem (Albin Kurti) na čelu je smijenjena usred pandemije, između ostalog i zbog političkih nesuglasica u Prištini oko tarifa na uvoz robe iz Srbije, te pod kojima uslovima treba nastaviti dijalog sa Beogradom. Istovremeno, Trampova administracija je veoma aktivna u poslednje vrijeme nastojeći da pokrene blokirani dijalog dvije strane.

Američke demokrate optužuju Bijelu kuću da je izazvala političku krizu na Kosovu, tačnije izaslanika Ričarda Grenela (Richard Grenell) da je vršio neviđeni pritisak na Kurtija da ukine carine, prijeteći čak i ekonomskim sankcijama predsedavajućem Kosova ukoliko to ne učini. Istovremeno, po riječima Eliota Engela, predsjedavajućeg Komiteta Predstavničkog doma za spoljnu politiku, Trampova administracija nije sankcionisala kampanju vlasti u Beogradu za povlačenjem priznanja Kosova, te nabavku teškog naoružanja od Rusije. Engel navodi da to nije "uravnotežavajući" nastup.

Kakve će biti posljedice?

Kapčan: Nemam informacije o potezima Donalda Trampa i Ričarda Grenela iza scene. Pad Vlade Kosova je delimično posljedica različitih viđenja njegove spoljne politike i odnosa sa Srbijom. Dobro je što se Trampova administracija angažovala u nastojanju da pokrene zamrznuti dijalog i uspjela da izdejstvuje dogovor o aviosaobraćaju između Beograda i Prištine. To je bio važan iskorak, ali, na žalost, nije praćen ostalim mjerama, prije svega ukidanjem carina, u cilju normalizacije odnosa.

Nadam se da će buduća kosovska vlada vratiti pregovorima sa Srbijom, jer je u interesu obje zemlje, kao i regiona u cjelini, da pronađe izlaz iz ovog ćorsokaka i napredovati na putu integracije u Evropsku uniju.

Nužni ustupci i Beograda i Prištine

RSE: Bivši kosovski premijer Ramuš Haradinaj (Ramush Haradinaj) je uveo carine Srbiji. Aljbin Kurti se zalagao za uspostavljanje reciprociteta u odnosima sa Srbijom. Hašim Tači (Hashim Thaci) je među rijetkim političarima na Kosovu koji smatra da tarife treba ukinuti bez ikakvih uslova prema Srbiji. Istovremeno, Aleksandar Vučić istrajava na stavu da nema nastavka dijaloga bez bezuslovnog uklanjanja carina. To je neka vrsta začaranog kruga. Da li ima izlaza iz te situacije?

Kapčan: U blokadama kao što je ova, izlaz se traži u nekoj vrsti trgovine, odnosno obostranim ustupcima. Na primjer, da se ukidanje carina poveže sa nekim gestom iz Beograda, koje kosovske vlasti mogu da prikažu svojoj javnosti kao dobitak. Ne znam šta bi takav gest tačno podrazumijevao, ali definitivno nije ni u čijem interesu da ovaj problem ostane zamrznut unedogled.

US/Kosovo/ Serbia
US/Kosovo/ Serbia

Vučić i Tači ne mogu sami do sporazuma

RSE: Međutim, stiče se utisak da se Vučić osjeća komforno zbog sukoba među kosovskim političarima. U kombinaciji sa povlačenjem priznanja Kosova od pojedinih zemalja, u Beogradu smatraju da su konačno u povoljnijoj međunarodnoj poziciji od Prištine za razliku od prethodnih 20-tak godina.

Kapčan: Suština je da Vučić i Tači ne mogu da postignu dogovor, koji bi eventualno uključivao razmjenu teritorija ili neke druge mjere, iza zatvorenih vrata. Za bilo koje rješenje potrebna je većinska podrška u obje zemlje. Stoga je, naročito sada na Kosovu, potrebno stvoriti široku koalicionu vladu koja će voditi zemlju u pravom smjeru. Tači to ne može uraditi sam.

Korekcija granica i dalje u igri

RSE: Da li se može očekivati potpuno ukidanje carina, nastavak pregovora i pronalaženje održivog rješenja u odnosima Srbije i Kosova?

Kapčan: Na žalost, svi su pogođeni pandemijom, što odvlači pažnju sa ovog i drugih političkih pitanja. S druge strane, smatram da odnosi Beograda i Prištine dobijaju potrebnu međunarodnu pažnju u posljednjih nekoliko godina. Mislim da su povremeni razgovori Vučića i Tačija konstruktivni.

Prijem Crne Gore i Sjeverne Makedonije u NATO, kao i rješenje spora oko imena Makedonije – sve to stvara pozitivnu atmosferu u celom regionu. Zbog toga sam umjereni optimista da će pre ili kasnije biti ostvaren napredak u pregovorima Beograda i Prištine sa normalizacijom njihovih odnosa na kraju tog procesa. Ako je razmjena teritorija neophodan korak na tom putu – onda je to u redu. Dobro je ako je to moguće ostvariti i bez korekcije granica.


RSE: Međutim, mnogi su protiv te ideje, kako na Balkanu tako i u međunarodnoj zajednici, bojeći se negativne lančane reakcije u cijelom regionu. Manjina podržava tu opciju.

Kapčan: Svjestan sam toga. I ja pripadam toj manjini koja ne smatra da je razmjena teritorija sama po sebi dobro rješenje. Međutim, mislim da ako je to presudno za iskorak u pregovorima, dakle da se postigne dogovor – i ako ga podržavaju obje strane – onda je to održivo rješenje i put napred.

Vučić vješto koristi razlike među velikim silama

RSE: Predsednik Srbije Vučić nastavlja sa politikom sjedenja na dvije stolice. Nakon što je EU zabranila izvoz medicinske opreme, rekao da je to još jedan pokazatelj da je "evropska solidarnost bajka” i da će se Srbija od sada oslanjati na kineskog predsednika Si Đinpinga, koga je nazvao svojim i srpskim bratom.

Da li je to samo njegovo trenutno političko manevrisanje, ili uviđa da je zbog zamora od proširenja članstvo Srbije u ovom bloku daleka budućnost? Da li je moguća promjena njene orijentacije?

Kapčan: Mislim da je predsednik Vučić veoma talentovan u izvlačenju koristi od nesuglasica između velikih sila. On igra na kartu razilaženja SAD i EU na Balkanu, zatim EU i Rusije, Kine i Zapada, kao i Pekinga i Moskve. Takođe, Vučić je vješt u prilagođavanju ukusu javnosti.

Kada je riječ o trenutnim odnosima sa Pekingom, ne mislim da je riječ o nekom zaokretu u smislu da se Srbi distanciraju od EU ili Rusije, kako bi se približili Kini. Mislim da zvanični Peking nastoji da iskoristi ovu situaciju kako bi osnažio svoj imidž međunarodni imidž pomažući drugim zemljama u trenutku kada je pandemija pogodila SAD, Evropu i ostale dijelove svijeta.

Međutim, smatram da će na kraju cijelo Balkansko poluostrvo biti čvrsto ukotvljeno u Evropskoj uniji. Jedino je pitanje koliko će trajati taj proces. Stoga je po mom mišljenju igranje Srbije na kartu Rusije i Kine samo privremeno skretanje sa glavnog puta u cilju jačanje njene pregovaračke uloge, ali to neće promijeniti završetak priče koji sam pomenuo.

XS
SM
MD
LG