"To je apsolutno najgore što sam ikada vidjela", rekla je FEMA administratorka Deanne Criswell novinarima u razgovoru u utorak.

Širenje laži oko prirodnih katastrofa dolazi u trenutku kada će infrastruktura društvenih medija omogućiti da se "praktički svaka tvrdnja" pojača i širi, kažu stručnjaci.

Uragan Helene ostavio je više od 200 mrtvih i mnogo više povrijeđenih ili bez struje, a uragan Milton ostavio je najmanje pet mrtvih nakon što je opustošio Floridu, navodi Associated Press.

Neke često širene laži uključuju optužbe da je FEMA spriječila evakuacije Floride i tvrdnje da su sredstva za žrtve oluje umjesto toga davana migrantima bez dokumenata.

Takve dezinformacije "demorališu" one koji prvi reaguju, rekla je Criswell u pozivu za štampu.

Osim toga, izmišljotine bi mogle da dovedu službe i stanovnike pogođenih područja u još veću opasnost, smatra Matthew Baum, profesor Univerziteta Harvard koji se fokusira na lažne vijesti i dezinformacije.

“Kada govorite o situacijama života i smrti, [dezinformacije] mogu dovesti do toga da ljudi ne iskoriste pomoć koja im je dostupna, a također može biti opasno za one koji prve odgovore koji su optuženi za sve vrste zla, “, rekao je Baum za Glas Amerike. “A ako oni koji prvi reaguju počnu brinuti o vlastitoj sigurnosti, to će potkopati način na koji rade svoj posao.”

Mnoge druge neistine potiču iz kampanje i saveznika bivšeg predsjednika Donalda Trumpa.

Na skupu 3. oktobra, bivši predsjednik je lažno tvrdio da je Biden-Harrisova administracija preusmjeravala sredstva FEMA-e za smještaj ilegalnih migranata.

Prošle sedmice, predstavnica Marjorie Taylor Greene, republikanka iz Dordžije, tvrdila je da "oni kontroliraju vrijeme" u objavi na društvenoj medijskoj platformi X. Ona nije precizirala ko su "oni".

Kako bi se borila protiv popularnih zavjera u vezi s naporima za pomoć uraganima, FEMA je pokrenula web stranicu "Odgovor na glasine o uraganu" kako bi "pomogla u ispravljanju glasina i pružila tačne informacije", navodi se u saopštenju za javnost.

Baum je, međutim, rekao za Glas Amerike da na one koji vjeruju u lažne tvrdnje možda neće uticati web stranicu koju finansira vlada, jer su već "duboko u zečjoj rupi konspirativnog razmišljanja".

“Ne mislim da će web stranica imati značajan učinak, ali to ipak vrijedi učiniti jer je novinari čitaju i kada te informacije tamo dovode u ekosistem vijesti”, rekao je Baum. “Ali u osnovi, malo je vjerovatno da će doprijeti do mnogih ljudi koji su u opasnosti da budu oštećeni ovim dezinformacijama.”

FEMA je postavila sličnu web stranicu za odgovor na glasine tokom pandemije koronavirusa 2020.

Na platformama društvenih medija kao što je X, dezinformacije se šire brže od istinitih priča, pokazalo je istraživanje MIT-a iz 2018. Lažne vijesti imaju 70% veće šanse da budu objavljene nego istinite.

Stručnjak za medije Matt Jordan rekao je za Glas Amerike da je ogromna količina dezinformacija koje kruže dio strategije "vatrogasnog crijeva laži", u kojoj loši glumci objavljuju toliko "smeća" da ljudi ne znaju u šta da vjeruju.

„To je način da se eliminiše kapacitet štampe da pomogne u stvaranju demokratskog konsenzusa samo stavljanjem toliko smeća u zonu“, rekao je profesor Penn State.

Američki predsjednik Joe Biden rekao je tokom jutarnjeg brifinga u utorak da ove dezinformacije "obmanjuju" javnost.

"To je neameričko, zaista jeste", rekao je u svojim komentarima. „Ljudi su nasmrt uplašeni; ljudi znaju da su njihovi životi u pitanju.”

"Svima koji su pogođeni uraganom Milton: Pozivam vas da ostanete unutra i izvan cesta.

Porušeni dalekovodi, ruševine i ispiranje puteva stvaraju opasne uslove.

Pomoć je na putu, ali dok ne stigne, sklonite se dok vaši lokalni zvaničnici ne kažu da je bezbjedno izaći", napisao je Biden.

Za sada je potvrđeno pet žrtava.

Gill nije imao njihov identitet, ali su se najmanje dva incidenta dogodila u zajednicama Španskih jezera, skupu naselja za starije osobe u oblasti Svete Lucije. Nije jasno da li su svo četvo iz Španskih jezera, dodao je.

"Danas idemo van i vršimo procjenu štete i dodatni oporavak", rekao je Gill.

Milton je razbio kuće u Veneciji na Floridi, dok su ulice u Tampi ostale poplavljene.

U Sankt Peterburgu su otkinuti dijelovi krova bejzbol stadiona Tropicana Field, dom Tampa Bay Raysa.

Guverner Floride Ron DeSantis opisao je oluju kao značajnu, "ali na sreću ovo nije bio najgori scenario".

Guverner je dodao da su tornada poharala i dijelove istočne obale.

Administrator Federalne agencije za vanredne situacije (FEMA) Deanne Criswell rekla je da su ekipe koje procjenjuju štetu izvijestile da je veći dio uzrokovano 38 prijavljenih tornada koji su se srušili usred uragana.

Čini se da se područje Sarasote suočava s najvećim štetama od olujnih udara, iako je područje Tampe izbjeglo direktan udar, rekla je ona za MSNBC u intervjuu.

Oni koji su prvi odgovorili širom države izvještavaju da "to nije bio najgori scenario koji su planirali, ali su se pripremili za njega, što uvelike olakšava izlazak i podršku zajednicama danas", rekao je Criswell, napominjući da je više od 90.000 stanovnika otišlo u skloništa.

"Naredbe za evakuaciju spasile su živote."

Obim štete još nije jasan, rekao je Criswell, dodajući da bi moglo doći do još oluja.

"Ovo je treći uragan koji je pogodio Floridu u nešto više od dva mjeseca", rekao je Criswell, ističući nedavne udare oluje Debby i prije samo dvije sedmice Helene.

„Nastavićemo da pomažemo u ubrzavanju ovog oporavka kako bi mogli da budu spremni ako dođe do još jedne oluje koja im se nađe na putu“, rekla je za MSNBC.

Milioni ljudi bez struje

Duke Energy Florida saopštila je da je bilo oko 850.000 nestanka struje nakon što je uragan Milton pogodio državu. Dodaje se da se očekuje da će taj broj dalje rasti i da će proces obnove vjerovatno biti "dug".

Ranije ove sedmice kompanija je rekla da se priprema za mogućnost više od milion prekida rada.

Kao dio svojih pokušaja da izbjegnu da budu uhvaćeni u unakrsnoj vatri, zaljevske države uključujući Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate i Katar također odbijaju pustiti Izrael da preleti njihov zračni prostor zbog bilo kakvog napada na Iran i to su prenijele Washingtonu, kažu tri izvora bliska vladinim krugovima.

Izrael je obećao Iranu da će platiti za svoj raketni napad prošle sedmice, dok je Teheran rekao da će svaka odmazda naići na velika razaranja, izazivajući strah od šireg rata u regionu koji bi mogao usisati Sjedinjene Države.

Potezi zaljevskih država uslijedili su nakon diplomatskog pritiska nearapskog šiitskog Irana da ubijedi svoje sunitske susjede iz Zaljeva da iskoriste svoj utjecaj na Washington usred sve veće zabrinutosti da bi Izrael mogao ciljati na iranska postrojenja za proizvodnju nafte.

Tokom sastanaka ove sedmice, Iran je upozorio Saudijsku Arabiju da ne može garantirati sigurnost naftnih postrojenja zaljevskog kraljevstva ako Izraelu bude pružena bilo kakva pomoć u izvođenju napada, rekli su za Reuters visoki iranski zvaničnik i iranski diplomata.

Ali Shihabi, saudijski analitičar blizak saudijskom kraljevskom dvoru, rekao je: "Iranci su izjavili: 'Ako zaljevske države otvore svoj zračni prostor Izraelu, to bi bio čin rata'."

Diplomata je rekao da je Teheran poslao jasnu poruku Rijadu da bi njegovi saveznici u zemljama kao što su Irak ili Jemen mogli odgovoriti ako postoji bilo kakva regionalna podrška Izraelu protiv Irana.

Potencijalni izraelski napad bio je u fokusu razgovora u srijedu između saudijskog de facto vladara, prijestolonasljednika Mohameda bin Salmana, i iranskog ministra vanjskih poslova Abbasa Araqchija, koji je bio na turneji po Zaljevu kako bi prikupio podršku, rekli su izvori iz Zaljeva i Irana.

Posjeta iranskog ministra, zajedno sa saudijsko-američkim komunikacijama na nivou ministarstva odbrane, dio su koordinisanih napora za rješavanje krize, rekao je za Reuters izvor iz Zaljeva blizak vladinim krugovima.

Osoba u Washingtonu upoznata s diskusijama potvrdila je da su zvaničnici iz Zaljeva bili u kontaktu s američkim kolegama kako bi izrazili zabrinutost zbog potencijalnog obima očekivane odmazde Izraela.

Bijela kuća je odbila komentar na pitanje da li su zaljevske vlade tražile od Washingtona da osigura mjerenje odgovora Izraela. Američki predsjednik Joe Biden i izraelski premijer Benjamin Netanyahu govorili su u srijedu o izraelskoj odmazdi u pozivu koji su obje strane ocijenile pozitivnim.

Jonathan Panikoff, bivši zamjenik američkog nacionalnog obavještajnog službenika za Bliski istok, a sada u istraživačkom centru Atlantic Councila u Washingtonu, rekao je: "Nemir zaljevskih država će vjerovatno biti ključna tačka razgovora s izraelskim kolegama u pokušaju da se Izrael ubijedi da preduzme pažljivo kalibriran odgovor."

NAFTA U PITANJU?

Organizacija zemalja izvoznica nafte, OPEC, koju de-facto vodi Saudijska Arabija, ima dovoljno rezervnih kapaciteta za naftu da nadoknadi bilo kakav gubitak iranskih zaliha ako bi izraelska odmazda uništila neke od objekata u zemlji.

Ali veliki dio tog slobodnog kapaciteta nalazi se u regiji Zaljeva, tako da ako se na meti nađu i naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji ili UAE, na primjer, svijet bi se mogao suočiti s problemom opskrbe naftom.

Saudijska Arabija je oprezna u pogledu iranskog napada na svoje naftne fabrike otkako je napad na njeno naftno polje Aramco 2019. godine zatvorio više od 5% globalne opskrbe naftom. Iran je negirao umiješanost.

Rijad je posljednjih godina imao zbližavanje s Teheranom, ali povjerenje ostaje problem. Bahrein, Kuvajt, Katar, Saudijska Arabija i UAE su domaćini američkih vojnih objekata ili trupa.

Zabrinutost zbog naftnih postrojenja i potencijala za širi regionalni sukob također je bila ključna za razgovore između zvaničnika Emirata i njihovih američkih kolega, rekao je drugi izvor iz Zaljeva.

Godine 2022. Huti u Jemenu ispalili su rakete i bespilotne letjelice na kamione za dopunu nafte u blizini rafinerije nafte u vlasništvu državne naftne kompanije UAE ADNOC i preuzeli odgovornost za napad.

"Zalivske države ne dopuštaju Izraelu da koristi njihov vazdušni prostor. Neće dozvoliti da prođu izraelske rakete, a postoji i nada da neće pogoditi naftna postrojenja", rekao je izvor iz Zaliva.

Tri izvora iz Zaljeva naglasila su da bi Izrael mogao izvesti napade preko Jordana ili Iraka, a da korištenje zračnog prostora Saudijske Arabije, UAE ili Katara nije razmatrano.

Analitičari su također istakli da Izrael ima i druge opcije, uključujući mogućnosti dopunjavanja goriva u zraku koje bi omogućile njegovim mlaznjacima da lete niz Crveno more u Indijski okean, da nastave do Zaljeva i potom lete nazad.

'USRED RAKETNOG RATA'

Prema riječima dvojice visokih izraelskih zvaničnika, Izrael će kalibrirati svoj odgovor i do srijede još nije odlučio hoće li napasti iranska naftna polja.

Prema zvaničnicima, ova opcija je bila jedna od niza koje je odbrambeni establišment predstavio izraelskim liderima.

Izraelski ministar odbrane Yoav Gallant rekao je u srijedu: "Naš udar će biti smrtonosan, precizan i iznad svega - iznenađujući. Oni neće razumjeti šta se dogodilo i kako se dogodilo. Vidjet će rezultate."

Tri izvora iz Zaljeva navela su da je Saudijska Arabija, kao vodeći izvoznik nafte, zajedno sa susjedima koji proizvode naftu - UAE, Katar, Kuvajt, Oman i Bahrein - bila zainteresovana za deeskalaciju situacije.

"Bit ćemo usred raketnog rata. Postoji ozbiljna zabrinutost, posebno ako izraelski napad bude usmjeren na iranska naftna postrojenja", rekao je drugi izvor iz Zaljeva.

Tri izvora iz Zaljeva izjavila su da bi izraelski napad na iransku naftnu infrastrukturu imao globalni uticaj, posebno na Kinu - najvećeg iranskog kupca nafte - kao i na Kamalu Harris uoči predsjedničkih izbora 5. novembra na kojima se bori protiv Donalda Trumpa.

"Ako cijene nafte porastu na 120 dolara po barelu, to bi štetilo i američkoj ekonomiji i Harrisovim šansama na izborima. Tako da oni (Amerikanci) neće dozvoliti da se naftni rat proširi", rekao je prvi izvor iz Zaljeva.

Zaljevski izvori rekli su da je zaštita svih naftnih postrojenja i dalje izazov, uprkos tome što imaju napredne raketne i odbrambene sisteme Patriot, pa je primarni pristup ostao diplomatski: signaliziranje Iranu da zaljevske države ne predstavljaju prijetnju.

Bernard Haykel, profesor bliskoistočnih studija na Univerzitetu Princeton, primijetio je da je Rijad ranjiv "jer Iranci mogu preplaviti te instalacije s obzirom na malu udaljenost od kopna".

Ali umjesto programa rada i studija u oblastima kao što su ugostiteljstvo, neke od njih su tek po dolasku u stepe ruskog regiona Tatarstan shvatili da će raditi u fabrici i praviti ratno oružje, sastavljajući hiljade napadačkih dronova koje je dizajnirao Iran, a koji će biti lansirani u Ukrajinu.

U intervjuima za The Associated Press, neke od žena su se žalile na duge sate pod stalnim nadzorom, na prekršena obećanja o platama i oblastima studiranja, te na rad sa nagrizajućim hemikalijama koje su im ostavljale mrlje i svrbež na koži.

Kako bi popunio hitan nedostatak radne snage u ratnoj Rusiji, Kremlj je regrutovao žene u dobi od 18 do 22 godine iz mjesta poput Ugande, Ruande, Kenije, Južnog Sudana, Sijera Leonea i Nigerije, kao i iz južnoazijske zemlje Šri Lanke. Akcija se širi i na druge dijelove Azije, kao i na Latinsku Ameriku.

To je stavilo dio ključne proizvodnje oružja za Moskvu u neiskusne ruke oko 200 afričkih žena koje rade zajedno sa ruskim učenicima stručnih studija od 16 godina u fabrici u posebnoj ekonomskoj zoni Alabuga u Tatarstanu, oko 1.000 kilometara istočno od Moskve, navodi AP.

„Ne znam baš da pravim dronove“, rekla je jedna Afrikanka koja je napustila posao kod kuće i prihvatila ponudu Rusije.

AP je analizirao satelitske snimke kompleksa i njegove interne dokumente, razgovarao sa šest Afrikanki koje su tamo završile i pronašao stotine video snimaka u online programu regrutacije pod nazivom "Alabuga Start", kako bi otkrili život u fabrici.

Putovanje iz Afrike puno nade vodi u 'zamku'

Žena koja je pristala da radi u Rusiji uzbuđeno je dokumentovala svoje putovanje, praveći selfije na aerodromu i snimajući video svog avionskog obroka i mapu u letu, fokusirajući se na riječ "Evropa" i pokazujući na nju svojim dugim, manikiranim noktima.

Međutim, kada je stigla u Alabugu, ubrzo je saznala šta će raditi i shvatila da je to bila "zamka".

"Kompanija se bavi proizvodnjom bespilotnih letjelica. Ništa više", rekla je žena koja je sastavljala okvire aviona. "Žalim i proklinjem dan kada sam počela da pravim sve te stvari."

Radnice su bile pod stalnim nadzorom u svojim spavaonicama i na poslu, radni sati su bili dugi, a plata manja nego što je očekivala - detalje potvrđuju još tri žene koje je intervjuirao AP, koji ih ne identifikuje po imenu ili nacionalnosti iz brige za njihovu sigurnost.

Menadžment fabrike očigledno pokušava da obeshrabri Afrikanke da odu, a iako su neke navodno napustile fabriku ili našle posao negde drugde u Rusiji, AP to nije mogao nezavisno da provjeri.

U Tatarstanu raste fabrika dronova

Rusija i Iran potpisali su ugovor od 1,7 milijardi dolara 2022. godine, nakon što je predsjednik Vladimir Putin izvršio invaziju na susjednu Ukrajinu, a Moskva je kasnije te godine počela koristiti iranski uvoz bespilotnih letjelica.

Posebna ekonomska zona Alabuga osnovana je 2006. godine kako bi privukla preduzeća i investicije u Tatarstan. Brzo se proširila nakon invazije, a dijelovi su prešli na vojnu proizvodnju, dodajući ili renovirajući nove zgrade, prema satelitskim snimcima.

Iako neke privatne kompanije i dalje rade tamo, fabrika se naziva "Alabuga" u dokumentima koji su procurili u detalje o ugovorima između Rusije i Irana.

Bespilotne letjelice Shahed-136 prvo su isporučene rastavljene u Rusiju, ali je proizvodnja prebačena u Alabugu i možda drugu fabriku. Alabuga je sada glavna ruska fabrika za proizvodnju jednosmjernih, eksplodirajućih dronova, s planovima za proizvodnju 6.000 njih godišnje do 2025. godine, prema dokumentima koji su procurili i Institutu za nauku i međunarodnu sigurnost sa sjedištem u Washingtonu.

Taj cilj je sada ispred roka, a Alabuga gradi 4.500, rekao je David Albright, bivši inspektor za oružje UN-a koji radi u institutu.

Pronalaženje radnika bio je problem. Sa rekordno niskim nivoom nezaposlenosti i mnogim Rusima koji već rade u vojnoj industriji, bore se u Ukrajini ili su pobjegli u inostranstvo, zvaničnici fabrike su se okrenuli korištenju studenata stručnih studija i jeftine strane radne snage.

Dokumenti koji su procurili prošle godine i koje su potvrdili Albright i još jedan stručnjak za dronove detaljno opisuju rast radne snage sa nešto manje od 900 ljudi u 2023. na planove za preko 2.600 u 2025. Oni pokazuju da strane žene uglavnom sklapaju dronove, koriste hemikalije i farbaju ih.

U prvoj polovini ove godine regrutovane su 182 žene, uglavnom iz zemalja centralne i istočne Afrike, navodi se na Facebook stranici koja promoviše program Alabuga Start. Takođe regrutuje u Južnoj Americi i Aziji "kako bi pomogao damama da započnu svoju karijeru".

Zvaničnici su održavali događaje za regrutaciju u Ugandi i pokušavali regrutirati iz njenih sirotišta, navodi se u porukama na Alabuginom Telegram kanalu. Ruski zvaničnici su također posjetili više od 26 ambasada u Moskvi kako bi progurali program.

Fabrika takođe privlači radnike iz Politehnike Alabuga, obližnje strukovne škole za Ruse od 16 do 18 godina i Centralne Azije od 18 do 22 godine, koja svoje diplomce naplaćuje kao stručnjake za proizvodnju dronova. Prema istražnim medijima Protokol i Razvorot, neki imaju čak 15 godina i žalili su se na loše uslove rada.

Nadzor, kaustične hemikalije - i ukrajinski napad

Strani radnici putuju autobusima od svojih stambenih prostorija do fabrike, prolazeći kroz više sigurnosnih kontrolnih punktova nakon skeniranja registarskih tablica, dok su ostala vozila zaustavljena radi strožijih kontrola, kaže žena koja sastavlja dronove.

Oni dijele spavaonice i kuhinje koje su "čuvane 24 sata", pišu objave na društvenim mrežama. Ulazak se kontroliše pomoću prepoznavanja lica, a regruti se prate na nadzornim kamerama. Kućni ljubimci, alkohol i droge nisu dozvoljeni.

Stranci po dolasku dobijaju lokalne SIM kartice za svoje telefone, ali im je zabranjeno da ih unose u fabriku, koja se smatra osjetljivom vojnom lokacijom.

Radnik na konstrukciji aviona rekao je za AP da su regruti naučeni kako da sastave dronove i premažu ih kaustičnom tvari konzistencije jogurta.

Mnogim radnicima nedostaje zaštitna oprema, rekla je ona, dodajući da su joj hemikalije učinile da se u lice ubode sitnim iglicama, a na obrazima su joj se pojavile "male rupice" koje ih jako svrbe.

Iako AP nije mogao utvrditi o kakvim se hemikalijama radi, stručnjak za dronove Fabian Hinz s Međunarodnog instituta za strateške studije potvrdio je da se u njihovoj proizvodnji koriste kaustične tvari.

Pored opasnosti od hemikalija, sam kompleks je u aprilu pogodio ukrajinski dron, pri čemu je povrijeđeno najmanje 12 ljudi. Video koji je objavio na društvenim mrežama prikazuje Kenijku koja napadače naziva "varvarima" koji su "htjeli da nas zastraše".

"Nisu uspjeli", rekla je.

Radnici 'maltretirani kao magarci'

Iako je jedna žena rekla da voli raditi u Alabugi jer je bila dobro plaćena i uživala u upoznavanju novih ljudi i doživljavanju drugačije kulture, većina intervjuiranih za AP se nije složila oko visine naknade i sugerirala je da život tamo nije ispunio njihova očekivanja.

Program je u početku obećavao regrutima 700 dolara mjesečno, ali su kasnije objave na društvenim mrežama iznosile "preko 500 dolara".

Radnica na montaži aviona rekla je da su joj troškovi smještaja, avionske karte, medicinske njege i nastave na ruskom jeziku oduzeti od njene plate, a da se s ostatkom mučila da plati osnovne stvari poput autobuske karte.

Afričke žene su "maltretirane kao magarci, roblje", rekla je, ukazujući da su bankarske sankcije Rusiji otežale slanje novca kući. Ali druga radnica u fabrici rekla je da je bila u mogućnosti da svojoj porodici šalje do 150 dolara mjesečno.

Četiri žene su opisale duge smjene do 12 sati, s nasumičnim slobodnim danima. Ipak, dvije od njih koji su rekle da rade u kuhinji dodale su da su spremni tolerisati platu ako mogu da izdržavaju svoje porodice.

AP je kontaktirao rusko Ministarstvo vanjskih poslova i urede guvernera Tatarstana Rustama Minnikhanova i generalnog direktora Specijalne ekonomske zone Alabuga Timura Shagivaleeva za odgovor na žalbe žena, ali nije dobio odgovor.

Mats Malm, stalni sekretar Nobelovog komiteta Švedske akademije, najavio je dodjelu nagrade u Stockholmu.

Han, 53, osvojila je Međunarodnu Bukerovu nagradu 2016. za "Vegetarijanac", uznemirujući roman u kojem odluka žene da prestane jesti meso ima razorne posljedice.

Njen roman "Ljudska djela" bio je finalista Međunarodne Bukerove nagrade 2018.

Nagrada za književnost se dugo suočavala s kritikama da je previše fokusirana na evropske i sjevernoameričke pisce proze s teškim stilom i lakom pričom. U njemu su također dominirali muškarci, sa samo 17 žena među 119 do sada laureata. Posljednja žena koja je pobijedila bila je Annie Ernaux iz Francuske, 2022. godine.

Šest dana objavljivanja Nobelove nagrade počelo je u ponedjeljak Amerikancima Viktorom Ambrosom i Garyjem Ruvkunom koji su osvojili nagradu za medicinu. Dva osnivača mašinskog učenja - Džon Hopfild i Džefri Hinton - osvojili su u utorak nagradu za fiziku. U srijedu su tri naučnika koji su otkrili moćne tehnike dekodiranja, pa čak i dizajna novih proteina, dobili Nobelovu nagradu za hemiju.

Nobelova nagrada za mir biće proglašena u petak, a ekonomska nagrada 14. oktobra.

Nagrada uključuje novčanu nagradu od milion dolara iz zaostavštine koju je ostavio kreator nagrade, švedski pronalazač Alfred Nobel. Laureati su pozvani da svoje nagrade dobiju na svečanostima 10. decembra, na godišnjicu Nobelove smrti.