U Libanu, mirovne snage Ujedinjenih nacija saopćile su da je njihov štab u Naqouri ponovo pogođen, a mirovnjak ranjen u pucnjavi kasno u petak i da je u stabilnom stanju. Nije jasno ko je pucao. To se dogodilo dan nakon što je izraelska vojska drugi dan zaredom pucala na štab. Izrael, koji je upozorio mirovne snage da napuste svoje položaje, nije odmah odgovorio na pitanja.

Upozorenja o gladi ponovo su se pojavila u sjevernoj Gazi jer su stanovnici rekli da nisu primili pomoć od početka mjeseca. Svjetski program za hranu UN-a rekao je da nijedna pomoć u hrani nije stigla na sjever od 1. oktobra. Procjenjuje se da je tamo ostalo 400.000 ljudi.

Izraelska vojska obnovila je ofanzivu na sjeveru Gaze prije skoro nedelju dana dok je eskalirala svoju vazdušnu i kopnenu kampanju protiv Hezbolaha koji podržava Iran u Libanu. Usred rata Izraela s Hezbolahom, najviši zvaničnik UN-a, Carl Skau, izjavio je za AP da je zabrinut da bi libanonske luke i aerodrom mogli biti povučeni iz upotrebe. Više od milion ljudi je raseljeno.

Izraelska vojska je saopštila da je Hezbollah ispalio više od 300 projektila na Yom Kippur, najsvetiji i najsvečaniji dan u jevrejskom kalendaru. Hezbollah je preudzeo seriju raketnih udara na izraelske vojne položaje i rekao da su borci upali u izraelske pješadijske jedinice koje pokušavaju ući na teritoriju Libana.

Izraelska vojska je takođe saopštila da je ubila 50 militanata u Libanu. Tvrdnje s obje strane nisu mogle biti potvrđene.

Izraelski zračni napadi u subotu su pogodili više područja u južnom i istočnom Libanu, prema libanonskom ministarstvu zdravlja. Devet je ubijeno u selu Maisra na sjeveroistoku. Četvorica su ubijena u stambenoj zgradi na rubu Barje južno od Bejruta. Bolnice Rayak i Tal Chiha u dolini Bekaa su oštećene. U Nabatiehu je ranjeno osam ljudi.

Ukupan broj žrtava u Libanonu u protekloj godini sukoba između Izraela i Hezbolaha sada je 2.255 ubijenih, prema libanonskom ministarstvu zdravlja. Više od 1.400 ljudi ubijeno je od sredine septembra. Nije jasno koliko je bilo boraca.

"Nastavit ćemo biti uz libanski narod u ovim teškim okolnostima, kao i uz palestinski narod", rekao je predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Bagher Qalibaf u subotu dok je obilazio mjesto izraelskog zračnog napada u Bejrutu.

Neki stanovnici Gaze zarobljeni

U sjevernoj Gazi, stanovnici su rekli AP-u da su mnogi ostali zarobljeni u svojim domovima i skloništima sa sve manjim zalihama, vidjeli nepokupljena tijela na ulicama, dok je bombaški napad ometao hitne službe.

Oni koji su požurili na mjesto najnovijih smrtonosnih zračnih napada u urbanom izbjegličkom kamp Jabalija pronašli su rupu duboku 20 metara na mjestu gdje je nekada stajala kuća.

Najmanje 20 tijela je pronađeno, dok su druga vjerovatno pod ruševinama, rekli su zvaničnici hitne službe.

Na drugom mjestu u Jabaliji, u napadu na kuću ubijena su dva brata i ranjena žena i novorođenče, rekli su zvaničnici. U poslijepodnevnom napadu na kuću poginule su najmanje četiri osobe, uključujući jednu ženu, rekao je Fares Abu Hamza, zvaničnik hitne službe.

Izraelska vojska je saopštila da je ubila više od 20 militanata u oblasti Jabalije tokom proteklog dana.

Glasnogovornik vojske Avichay Adraee rekao je ljudima u dijelovima Jabalije i grada Gaze da se evakuišu na jug u humanitarnu zonu koju je odredio Izrael jer Izrael planira upotrijebiti veliku silu "i nastavit će to činiti još dugo vremena".

Izrael se u više navrata vraćao u dijelove Gaze dok se Hamas i drugi militanti pregrupiraju. Rat je uništio velika područja Gaze i raselio oko 90% njenog stanovništva od 2,3 miliona ljudi, često više puta.

Ponovo su se neke porodice kretale na jug pješice, u magarećim zapregama ili gužve u vozilima koja su se kretala po hrpama ruševina.

Drugi su odbili da idu.

"To je kao prvih dana rata", rekao je Ahmed Abu Goneim, stanovnik Jabalije. "Okupacija čini sve da nas iskorijeni. Ali mi nećemo otići."

Ovaj 24-godišnjak je rekao da su izraelski ratni avioni i dronovi pogodili mnoge susjedne kuće u protekloj sedmici. Izbrojao je 15 rođaka i komšija, uključujući četiri žene i petoro djece od 3 godine, ubijenih u susjednim kućama. Rekao je da ima mrtvih na ulicama.

Hamza Sharif, koji ostaje sa svojom porodicom u školskom skloništu u Jabaliji, opisao je "konstantne bombaške napade dan i noć".

Rekao je da sklonište nije primilo pomoć od početka mjeseca i da će porodice "uskoro ostati bez zaliha".

Ponestaje hrane

Svjetski program za hranu saopštio je da nije jasno koliko će trajati ograničene zalihe hrane koje je ranije distribuirao u sjevernoj Gazi.

Nezavisni istražitelj UN-a o pravu na hranu prošlog mjeseca optužio je Izrael za izvođenje "kampanje gladovanja" protiv Palestinaca, što je Izrael negirao.

Izraelska ofanziva na Gazu započela je nakon Hamasovog napada 7. oktobra, kada su militanti upali u Izrael, ubivši oko 1.200 ljudi, uglavnom civila, i oteli oko 250 drugih.

U izraelskoj ofanzivi ubijeno je više od 42.000 Palestinaca, prema lokalnim zdravstvenim vlastima, koje ne navode razliku između boraca i civila. Ministarstvo zdravlja Gaze saopćilo je da su bolnice primile tijela 49 osoba ubijenih u posljednja 24 sata.

Američki ministar odbrane Lloyd Austin razgovarao je u subotu s izraelskim ministrom odbrane Yoavom Gallantom kako bi izrazio svoju "duboku zabrinutost" zbog izvještaja da su izraelske snage pucale na mirovne položaje UN-a u Libanu, kao i zbog prijavljene smrti dva libanonska vojnika, navodi izjava Pentagona.

Austin je rekao da je važno osigurati sigurnost privremenih snaga Ujedinjenih naroda u Libanu i libanonskih oružanih snaga i "pojačao potrebu da se preokrene sa vojnih operacija u Libanu na diplomatski put što je prije moguće", navodi se u saopštenju.

Šef američke odbrane također je rekao da se moraju poduzeti koraci za rješavanje humanitarne situacije u Gazi, te je potvrdio "nepokolebljivu, trajnu i gvozdenu posvećenost Sjedinjenih Država sigurnosti Izraela", navodi se u saopštenju.

Prognostičari Nacionalnog centra za uragane sa sjedištem u Majamiju prate oluje od trenutka kada se razviju do nestanka. Ove godine se očekivalo da će sezona 2024. biti izuzetno aktivna.

Ali kako nastaju uragani i šta znače kategorije?

Šta uzrokuje uragan?

Uragani često počinju kao tropski talasi koji se kombinuju sa toplim okeanskim vodama, prema Nacionalnoj administraciji za okeane i atmosferu. Oni takođe mogu biti podstaknuti grmljavinom. Vremenski sistem se pomiče na zapad dok se topli okeanski vazduh diže u njega, a to stvara područje niskog pritiska ispod njega, saopštila je NOAA. Vazduh se diže i hladi, a to stvara oblake i grmljavinu.

Uragani imaju maksimalan trajni vjetar - najveću jednominutnu prosječnu brzinu vjetra u određenom trenutku - 120 kilometara na sat ili više. Ako tropski ciklon ima maksimalne trajne vjetrove između 63 km/h do 120 km/h, naziva se tropska oluja. Ako je maksimalna brzina vjetra manja od 39 mph, to se naziva tropska depresija.

Uragani se obično javljaju tokom sezone uragana, koja se u Atlantskom bazenu dešava svake godine od 1. juna do 30. novembra.

Koje su različite kategorije uragana?

Saffir-Simpsonova skala vjetra uragana ocjenjuje uragane od jedan do pet. Uragani kategorije 1 kreću se od 120 do 150 km/h i mogu donijeti vrlo opasne vjetrove koji mogu oštetiti čak i čvrste kuće. Kategorija 1 je najslabiji uragan, a oluje odatle pojačavaju skalu.

Ako je uragan kategorije 3 ili više, smatra se velikim uraganom. Uragani kategorije 3 počinju sa maksimalnim trajnim vjetrom od 180 km/h.

Koliko je ozbiljan uragan 5. kategorije?

Katastrofalan. Uragan kategorije 5 uništava kuće, prekida struju na ogromnim područjima i izoluje zajednice zbog oborenog drveća i oborenih stubova. Također može uzrokovati kritičnu štetu na infrastrukturi kao što su putevi, mostovi i brane. Uragan kategorije 5 ima sposobnost da velika područja učini nenastanjivim sedmicama ili duže.

Kakva razaranja uzrokuju uragani?

Visina štete od uragana zavisi od njegove jačine i mesta na kojem dolazi. Čak i relativno slab uragan može uzrokovati veliku štetu i mnoge smrtne slučajeve ako pogodi ranjivu zajednicu ili ošteti ključni dio infrastrukture. Uragan srednje jačine kao što je uragan Jeanne iz 2004. na Floridi nanijet će razornu štetu kućama, infrastrukturi i električnoj mreži. Smrtni slučajevi se javljaju i zbog poplava, nesreća, povreda i drugih poremećaja uzrokovanih olujom.

Koji je bio najsmrtonosniji uragan u SAD?

Uragan Galveston iz 1900. godine u Teksasu najsmrtonosnija je prirodna katastrofa u istoriji SAD-a, prema NOAA i drugim vlastima. Oluja je ubila najmanje 8.000 ljudi, uništila hiljade zgrada i ostavila stotine miliona dolara štete po današnjim standardima. Drugi izuzetno smrtonosni uragani u novijoj istoriji uključuju uragan Marija, koji je ubio više od 3.000 ljudi 2017., i uragan Katrina, koji je ubio više od 1.300 2005. godine.

CTBTO je saopštila da su njene monitoring stanice registrovale dva potresa na sjeveru Irana, u provinciji Semnan, 5. oktobra 2024. Prvi potres dogodio se u ranim jutarnjim satima, a drugi je zabilježen kasno popodne. Oba događaja karakterišu se kao prirodni zemljotresi koji odgovaraju prethodnim seizmičkim aktivnostima u toj oblasti.

Prvi događaj, zabilježen u 03:29 sati po univerzalnom vremenu (UTC), imao je magnitudu 4.0 prema podacima Međunarodnog centra za podatke (IDC) CTBTO-a. Epicentar ovog potresa bio je lociran na geografskoj širini 32.20 i dužini 56.53. Drugi potres, jačine 4.2, dogodio se u 19:15 po UTC vremenu i bio je lociran na koordinatama 35.37 geografske širine i 52.57 geografske dužine.

Analizirani podaci prikupljeni su s više od 25 stanica Međunarodnog sistema za monitoring (IMS), koje CTBTO održava širom svijeta, a analize su provedene u sjedištu CTBTO-a u Beču. „Analiza pokazuje da su ovi događaji dosljedni prirodnim potresima koji su se ranije dešavali u toj oblasti u Iranu“, izjavio je Robert Floyd, izvršni sekretar CTBTO-a. Slični potresi dogodili su se u prošlosti, 15. januara 2018. i 25. augusta 2015., s magnitudama od 4.1 i 4.2.

IMS mreža, koja sadrži više od 306 stanica širom svijeta, ključni je element CTBTO-ovog monitoringa i omogućava praćenje nuklearnih testiranja, kao i bilježenje prirodnih događaja. IMS obuhvata seizmičke, hidroakustičke, infrazvučne i radionuklidne stanice, a iako je prvenstveno namijenjena kontroli nuklearnih eksplozija, podaci koje prikuplja koriste se i u civilne svrhe, uključujući praćenje prirodnih katastrofa i naučna istraživanja, kao što su klimatske promjene, cunamiji i migracije morskih životinja.

Organizacija će nastaviti praćenje seizmičkih aktivnosti u Iranu i osiguravati podatke državama potpisnicama Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih testiranja (CTBT). Sve potpisnice, njih 187, imaju pristup ovim podacima u realnom vremenu, što im omogućava nezavisne analize. CTBT, koji zabranjuje sva nuklearna testiranja širom svijeta, još uvijek nije stupio na snagu jer devet ključnih zemalja, uključujući nekoliko nuklearnih sila, još uvijek nije ratifikovalo ovaj sporazum.

CTBTO je saopštila da njeni analitičari pomno prate situaciju u Iranu kako bi osigurali tačnost podataka i transparentnost prema državama potpisnicama CTBT-a, te dodala kako mreža IMS-a doprinosi sigurnosti i napretku u globalnim naučnim istraživanjima i smanjenju rizika od prirodnih katastrofa.

Jedino Bosna i Hercegovina nije dobila zeleno svjetlo jer nije Briselu podnijela potpunu reformsku agendu koja nije ni razmatrana na nivou država EU.

EU ostaje spremna da odobri reformsku agendu Bosne i Hercegovine čim bude završena i priloži je paketu koji je odobrila za sve ostale zemlje regiona.

Ovaj proceduralni korak otvara put da Evropska komisija odobri reformske agende. Na ovaj način Evropska komisija će biti spremna da izvrši prve uplate iz ovog paketa.

Zatim zemlje korisnice, prema svojim internim procedurama, moraju da potpišu sporazume o fondovima i kreditima, dok moraju da ratifikuju Sporazum o zajmu u svojim nacionalnim parlamentima.

Radi se o reformama koje se odnose između ostalog, na vladavinu prava, demokratiju, institucionalne reforme, te sprječavanje korupcije i sukoba interesa, kao i preduzimanje neophodnih koraka kako bi se osiguralo da sredstva ne budu zloupotrebljena.

Plan rasta za Zapadni Balkan je najambiciozniji finansijski paket Evropske unije vrijedan šest milijardi eura, koji ima za cilj da se u narednih deset godina udvostruči ekonomski rast u tim državama.

Plan pokriva period od 2024. do 2027. godine. Od ukupne sume, dvije milijarde eura biće obezbijeđene kroz grantove odnosno bespovratnu pomoć, a preostalih četiri milijarde eura u obliku zajmova sa povoljnim kamatnim stopama.