Linkovi

Najnovije

Predstavnički dom izglasao formiranje odbora za istragu upada u Capitol

Napad na Capitol 6. januara 2021.
Napad na Capitol 6. januara 2021.

Predstavnički dom Kongresa u srijedu je izglasao osnivanje odbora za istragu upada u kompleks Capitola koji se nalazi u centru američke prijestolnice.

Za formiranje odbora glasala su 222 člana Predstavničkog doma, uglavnom demokrate, dok je 190 bilo protiv. Samo je dvoje republikanaca podržalo odbor - Liz Cheney i Adam Kinzinger​

To tijelo trebalo bi da se sastoji od trinaest članova i imaće nadležnost sudskog pozivanja svjedoka, navodi se u dokumentima koje je objavila predsjedavajuća Predstavničkom domu Nancy Pelosi, izvijestila je agencija Associated Press (AP).

Odluka o osnivanju posebnog odobra donijeta je pošto su republikanci u Senatu u maju blokirali osnivanje nezavisne komisije za istragu tog incidenta.

Planirano je da odbor čini osam članova koje bi izabrala Pelosi i petero koji bi funkcije preuzeli nakon konsultacija sa republikanskim liderom Kevinom McCarthyjem.

Međutim, jedan od pomoćnika predsjedavajuće Pelosi koji je o tome govorio pod uslovom anonimnosti, rekao je da razmatra da među kandidatima koje predlaže bude predstavnik republikanaca – što bi značilo da bi odnos snaga u odboru bio 7:6 u korist demokrata, javlja AP.

Pelosi je u ponedjeljak saopštila da su 6. januar i upad u dom američkog Kongresa jedan od najmračnijih dana u istoriji američke nacije, kao i da će odbor nastojati da utvrdi istinu o tom događaju.

"To tijelo će istražiti i izvestiti o činjenicama u vezi sa uzrocima napada. Preporučiće načine za izbjegavanje sličnih napada u budućnosti", saopštila je Pelosi.

Brojne republikance brine istraga kojom bi rukovodile demokrtate jer strahuju da će biti usmjerena ka Trumpovoj ulozi u opsadi, kao i desničarskim grupama koje su bile prisutne tokom upada u Capitol.

Tokom napada koji je šokirao Ameriku, stotine pristalica tadašnjeg predsednika Donalda Trumpa upale su u kompleks Capitola u neuspješnom pokušaju da spriječe Kongres da potvrdi pobjedu demokrate Joea Bidena na predsjedničkim izborima u novembru prošle godine.

Zbog nasilja je preminulo pet osoba, među kojima i pripadnik policije Capitola. Sekretarijat za pravosuđe saopštio je u četvrtak da je uhapšeno 500 osoba tokom istrage nasilja.

Trump, koji je položaj napustio u januaru, više puta je neosnovano tvrdio da je poražen zbog izborne prevare, što je tvrdnja koju su odbacili brojni sudovi, izborni zvaničnici saveznih država i njegova administracija.

See all News Updates of the Day

BiH: Rusija najveći investitor u 2023. Detalji investicija nepoznati

BiH: Rusija najveći investitor u 2023. Detalji investicija nepoznati
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:44 0:00

Prema podacima Centralne banke BiH, najveći strani investitor u Bosni i Hercegovini u 2023.godini je bila Rusija sa više od 300 miliona konvertibilnih maraka uloženih sredstava. Međutim, nisu poznati detalji tih investicija što kod analitičara izaziva brojne sumnje.

Slanje zapadnih trupa u Ukrajinu: Šta je bila Macronova ideja?

Predsjednik Francuske Emmanuel Macron (Foto: Gonzalo Fuentes/Pool via AP)
Predsjednik Francuske Emmanuel Macron (Foto: Gonzalo Fuentes/Pool via AP)

Francuski predsjednik Emmanuel Macron ostao je usamljen na evropskoj sceni ove nedelje nakon što je rekao da se ne može isključiti mogućnost slanja zapadnih trupa u Ukrajinu, a taj komentar je izazvao negodovanje drugih lidera.

Francuski zvaničnici su kasnije pokušali da razjasne Macronove primedbe i suzbiju reakcije, istovremeno insistirajući na potrebi da se pošalje jasan signal Rusiji da ne može da pobijedi u Ukrajini.

Kremlj je upozorio da bi, ukoliko NATO pošalje vojsku, direktan sukob između alijanse i Rusije bio neizbježan. Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da bi takav potez doveo svijet u opasnost od globalnog nuklearnog sukoba.

Evo pogleda na Macronove komentare i njegovu strategiju.

Macronove izjave, reakcije saveznika

Macron je izneo mogućnost da zapadne vojske pomognu Ukrajini, govoreći na konferenciji za novinare poslije sastanka 20 šefova evropskih država i drugih zapadnih zvaničnika u Parizu.

Macron je rekao da nije bilo konsenzusa o slanju trupa na zvaničan, odobren način, „ali u smislu dinamike, ništa se ne može isključiti“.

Tačan signal koji je Macron pokušavao da pošalje ostaje nejasan, ali „to nije rečeno slučajno“, rekao je Phillips O'Brian, profesor strateških studija na Univerzitetu Sant Andrews u Škotskoj.

„To bi moglo biti malo upozorenje“ Rusiji ili „može biti da bi se to moglo dogoditi, pa ljudi treba da se pripreme za to“, rekao je O'Brien.

Macron je bio jasniji kada je govorio o evoluciji stavova evropskih lidera otkako je Rusija započela invaziju u februaru 2022. „Podsjećam vas da su pre dvije godine mnogi ljudi za ovim stolom govorili: ponudićemo vreće za spavanje i šljemove, a danas govore: treba da radimo brže i jače da dobijemo rakete i tenkove“.

Ubrzo poslije toga, zvaničnici Njemačke, Poljske i drugih zemalja koje su učestvovale na sastanku u Parizu pokušali su da se distanciraju od Macronovih komentara, rekavši da neće slati trupe u Ukrajinu. Šef NATO-a, generalni sekretar Jens Stoltenberg, rekao je za AP da "nema planova za borbene trupe NATO-a" na terenu.

Francusko pojašnjenje

Francuski ministar odbrane Sebastijen Lekornu rekao je da je u središtu diskusije o mogućem slanju zapadnih trupa u Ukrajinu bilo njihovo korištenje za operacije razminiranja i vojne obuke, daleko od linija fronta, a ne „slanje da vode rat protiv Rusije“. On je rekao da iz diskusije nije došlo do konsenzusa.

Ministar spoljnih poslova Stefan Sežurn rekao je da ova vrsta vojnog prisustva neće „preći prag ratobornosti“.

Francuski diplomata koji je upoznat sa pariskim pregovorima i želi da ostane anoniman, rekao je da je cilj takođe bio da se „pošalje signal predsjedniku Putinu da je to sada opcija i da ne može da računa na to da nijedan od ukrajinskih saveznika nikada neće biti raspoređen tamo”.

Macron „nije isključio nijednu opciju iz jednostavnog razloga: kao što smo vidjeli, postoje razne stvari koje su bile isključene prije dvije godine, ali danas više nisu“, rekao je anonimni diplomata.

Pariz je rekao da će se razgovori sa zemljama saveznicama nastaviti na sastancima evropskih ministara spoljnih poslova i odbrane koji će biti utvrđen kasnije.

Evolucija Macronovih stavova o Rusiji

Poslije invazije Rusije na Ukrajinu, Makron je u početku držao otvorene kanale komunikacije sa Putinom.

On je u junu 2022. rekao da je ruski predsjednik napravio „historijsku grešku“, ali da svjetske sile ne bi trebalo da „ponižavaju Rusiju, tako da kada borbe prestanu, možemo zajedno da izgradimo izlaz diplomatskim putem“. Ova primjedba izazvala je oštre kritike Ukrajine i mnogih francuskih saveznika.

Macron je posljednji put razgovarao sa Putinom u septembru 2022; od tada je javno zauzeo oštriji stav.

Njegovi komentari u ponedeljak su očigledno imali za cilj da „zvone za uzbunu“, rekao je Fransoa Hajzbur, analitičar odbrane na Međunarodnom institutu za strateške studije sa sjedištem u Londonu.

„Ipak, vjerovatno se nisu očekivali neki negativni efekti konferencije za novinare“, rekao je Hajzbur. „Stiče se utisak da su se (Francuzi) odvažili da budu različiti, uz rizik da budu pogrešno shvaćeni“.

Rusija viđena kao agresivni neprijatelj

Iznoseći svoj slučaj, Macron je izrazio zabrinutost zbog toga što je Rusija „postajala oštrija poslednjih mjeseci“.

On je naveo smrt ruskog opozicionog lidera Alekseja Navalnog, represiju nad ruskom opozicijom i žestinu borbi duž linije fronta u Ukrajini.

Francuska vlada je nedavno otkrila da su ruske snage zaprijetile da će oboriti francuski osmatrački avion koji patrolira u međunarodnom vazdušnom prostoru iznad Crnog mora. I ranije ovog mjeseca optužila je Rusiju za širenje dezinformacija širom Evrope.

Kršenje ruku oko Rusije u Evropi dolazi usred zabrinutosti da će SAD odbiti podršku Ukrajini. Evropski zvaničnici su takođe zabrinuti da bi bivši predsjednik Donald Trump mogao da bude ponovo izabran kasnije ove godine i potencijalno promijeni kurs američke politike na kontinentu.

„Naša bezbjednost kao Evropljana je u pitanju“, rekao je Macron. „Da li svoju budućnost treba da delegiramo američkim biračima? Moj odgovor je ne, bez obzira na glasanje“.

Kakva god da je Macronova poruka bila, neki analitičari kažu da je on možda probušio isporuku.

Macron želi da pošalje signal snage Rusiji. Ali da bi odvraćanje djelovalo, ono mora da bude kredibilno“, rekla je Jana Puljerin, šefica berlinskog Evropskog saveta za spoljne odnose, međunarodnog trusta mozgova. „On je nepotrebno unio potencijal za podjelu u NATO-u".

Slučaj WikiLeaks - sloboda štampe ili neprijateljski rad protiv SAD

 Slučaj WikiLeaks - sloboda štampe ili neprijateljski rad protiv SAD
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:05 0:00

Zagovornici slobode medija i američkih obavještajnih zvaničnika okrenuti su prema Londonu, gdje visoki sud odlučuje o sudbini Juliana Assange-a. Postavlja se pitanje šta bi njegovo izručenje SAD, koje ga terete za krađu povjerljivog materijala, značilo za obavještajne agencije, ali i za novinare.

Biden najavio da će američka vojska iz zraka ispustiti hranu i zalihe u Gazu

Pomoć iz zraka iznad Gaze.
Pomoć iz zraka iznad Gaze.

Američki predsjednik Joe Biden najavio je u petak planove za izvođenje prvog vojnog ispuštanja hrane i zaliha u Gazu, dan nakon što je smrt Palestinaca u redu za pomoć bacila svjetlo na humanitarnu katastrofu koja se odvija u prepunoj obalnoj enklavi.

Biden je rekao da će se američko ispuštanje iz aviona održati u narednim danima, ali nije ponudio dalje detalje. Druge zemlje, uključujući Jordan i Francusku, već su izvršile ispuštanje pomoći u Gazu.

"Moramo učiniti više i Sjedinjene Države će učiniti više", rekao je Biden novinarima, dodajući da "pomoć koja teče u Gazu nije ni približno dovoljna".

U Bijeloj kući, glasnogovornik John Kirby je naglasio da će ispuštanje iz zraka postati "trajni napor". Dodao je da će prvo ispuštanje iz aviona vjerovatno biti vojni MRE ili "gotovo za jelo".

"Ovo neće biti jedno i gotovo", rekao je Kirby.

Biden je rekao novinarima da SAD također razmatraju mogućnost pomorskog koridora za dostavu velikih količina pomoći u Gazu.

Najmanje 576.000 ljudi u Pojasu Gaze - jedna četvrtina stanovništva enklave - na korak je od gladi, prema Uredu UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova.

Zdravstvene vlasti Gaze saopćile su da su izraelske snage ubile više od 100 ljudi pokušavajući doći do konvoja pomoći u blizini grada Gaze rano u četvrtak.

Palestinci se suočavaju sa sve očajnijom situacijom skoro pet mjeseci nakon rata koji je počeo napadom Hamasa na Izrael 7. oktobra.

Palestinci nose vreće brašna koje su uzeli iz kamiona pomoći u blizini izraelskog kontrolnog punkta u gradu Gaza.
Palestinci nose vreće brašna koje su uzeli iz kamiona pomoći u blizini izraelskog kontrolnog punkta u gradu Gaza.

IZRAEL "SVJESTAN" POMOĆI IZ ZRAKA

Ipak, bilo je pitanja o djelotvornosti ispuštanja pomoći iz zraka u Gazu.

Američki zvaničnik, govoreći pod uvjetom anonimnosti, rekao je da će ispuštanje iz zraka imati samo ograničen utjecaj na patnju onih u Gazi.

"To se ne bavi osnovnim uzrokom", rekao je zvaničnik, dodajući da bi se na kraju samo otvaranjem kopnenih granica moglo ozbiljno pozabaviti tim pitanjem.

Još jedno pitanje, dodao je zvaničnik, bilo je to što SAD ne mogu osigurati da pomoć jednostavno ne završi u rukama Hamasa, s obzirom na to da Sjedinjene Države nemaju trupe na terenu.

"Humanitarni radnici se uvijek žale da su ispuštanja iz zraka dobra prilika za fotografiranje, ali loš način za isporuku pomoći", rekao je Richard Gowan, direktor Međunarodne krizne grupe UN-a. Gowan je rekao da je jedini način da se dobije dovoljno pomoći putem konvoja pomoći koji bi uslijedili nakon primirja.

"Može se tvrditi da je situacija u Gazi sada toliko loša da će bilo kakve dodatne zalihe barem ublažiti patnju. Ali ovo je u najboljem slučaju privremena mjera pomoći", dodao je Gowan.

Pod pritiskom u zemlji i inostranstvu, još jedan američki zvaničnik rekao je da Bidenova administracija traži pomoć u pomorstvu sa Kipra, oko 210 nautičkih milja od mediteranske obale Gaze.

Kirby je u Bijeloj kući priznao da su zračna spuštanja u Gazu bila "izuzetno teška" zbog gustog stanovništva i sukoba koji je u toku.

SAD već mjesecima pozivaju Izrael da dozvoli veću pomoć u Gazi, čemu se Izrael opirao.

Kirby je napomenuo da je Izrael pokušao ispustiti zalihe u Gazu i da je podržavao američku pomoć.

"Svjesni smo humanitarnog ispuštanja iz aviona", rekao je izraelski zvaničnik u Washingtonu.

Zvaničnik, koji je želeo da ostane anoniman, nije odgovorio na pitanje da li su SAD unaprijed tražile izraelski sporazum o vazdušnim padovima ili su koordinirale napore sa njima.

Bidenova najava nove pomoći Gazi bila je poremećena gafovima jer ju je dva puta pobrkao za Ukrajinu.

UN su u petak isporučile pomoć opkoljenoj sjevernoj Gazi po prvi put u više od tjedan dana, saopćio je Ured UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova. UN su isporučile lijekove, vakcine i gorivo bolnici al-Shifa u gradu Gaza.

Svjetski program za hranu saopštio je prije 10 dana da pauzira isporuku pomoći u hrani sjevernoj Gazi dok uslovi u palestinskoj enklavi ne omoguće sigurnu distribuciju.

Palestinska agencija UN-a za izbjeglice UNRWA saopćila je u petak da je tokom februara u prosjeku gotovo 97 kamiona moglo ući u Gazu svakog dana, u poređenju sa oko 150 kamiona dnevno u januaru, dodajući: "Broj kamiona koji ulaze u Gazu ostaje znatno ispod cilja od 500 po danu."

Washington: U Ambasadi BiH obilježen Dan nezavisnosti

Dan nezavisnosti u Ambasadi BiH u Washingtonu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:07 0:00

Sinoć je u ambasadi BiH u Washingtonu, prvi put nakon pet godina, obilježen Dan nezavisnosti Bosne I Hercegovine. Među gostima su bili i nekoliko visokih američkih zvaničnika. Dogadjaj su pratili Inda Swanke i Armin Haračić.

Ovo je ipak dan obilježen i tugom, nije samo proslava, Bio je to momenat kada su se gradjani Bosne I Hercegovine izjasnili da žele imati vlastitu nezavisnu budućnost, ali je to takodjer bio dan nakon kojeg je uslijedilo mnogo tuge.”, kazao je na početku svog kratkog obraćanja James O Brien, pomoćnik državnog sekretara za Evropu i Evroaziju, i dodao:

…To su bili trenuci kada je i fraza Etničko Čišćenje ušla u globalnu komunikaciju, bili smo svjedoci izgladnjivanju, nasilju, agresiji… Ali ja ću sada govoriti u znak sjećanja na one koji nisu preživjeli period nakon referendum, jer je to bila Bosna I Hercegovina kakvu sam ju prvi put upoznao. Prelijepa zemlja kakva je bila tada I kakva je sada, ali u periodu kada su je razarali njeni susjedi, oportunisti, kriminalci , i svi oni koji su htjeli zloupotrijebiti kolaps Jugoslavije. U to vrijeme Bosna i Hercegovina je bila odlličan primjer svijetu kako se samo-organizirati da se odbrani, kako graditi odnose kao nova država, kako suradjivati sa Ujedinjenim Nacijama, i s mnogim drugim zemljama koje su bile zabrinute onim što se tada dešavalo.

U tom istom kontekstu, vidjeli smo tada kako je svijet, prvi put nakon drugog svjetskog rata, definisao koji se zločini ne mogu tolerisati i ispunio svoje obećanje i na kraju prešao sa riječi na djela kroz Medjunarodni tribunal.

Podsjećajući kako je BiH , njen narod, prošao kroz brojne teškoće nakon kraja rata i opsade, kroz brojne trenutke u kojima se činilo, kako kaže, da će sve propasti, gospodin O Brien je zaključio:

Ali ono sto mogu reći sada u godini 2024., Bosna I Hercegovina i dalje postoji! Tako će I ostati. Sada se suočavamo sa izazovima iznutra, ali i s pruženom prilikom jer je Evropska unija je vrlo ozbiljna u tome da je spremna razmotriti kandidatski status Bosne I Hercegovine. Ovo će biti veliki izazov jer dogovor koji je postignut na kraju rata se odnosio na jednu vrstu politike, dok sada djelujemo na osnovu druge politike, ali BiH može postati jedna moderna evropska država. Biće vrlo teško za neke političke lidere da promijene način rada, ili da odustanu od moći koju su akumulirali, ali to je neophodna da bi narod Bosne I Hercegovine imao budućnost koju zaslužuje. Iskreno govoreći, to je budućnost koju mnogi ljudi traže drugdje, iseljavajući se.

Razgovarao sam sa mnogim evropskim liderima u posljednjih par sedmica, razgovarali smo o njihovoj perspektivi u odnosu na BiH. Postoji ogroman optimizan i želja da cijela regija zapadnog Balkana postane dio Evrope, evropske zajednice, posebno Evropske Unije. A Bosna I Hercegovina treba biti dio toga, medjutim, njeni politički lideri moraju biti spremni uraditi potreban posao, Isto tako gradjani BiH moraju uporno zahtijevati da njihova prava moraju biti poštovana u procesu pristupanja Evropskoj Uniji. Mi u Sjedinjenim Državama cemo dati snažnu podršku aspiracijama gradjana Bosne I Hercegovine, svih gradjana, suradjivaćemo sa našim evropskim partnerima, da bi osigurali da se ne propusti i ova prilika. S toga, ova godišnjica nezavisnosti treba da donese veliku nadu za ovu godinu. Znamo da će biti mnogo posla, ali mi u tom poslu stojimo uz vas i pomoći ćemo u tom poslu kao i do sada, od 1995. na ovamo.

Ja se lično nadam da kada slijedeći put dodjem, da će BiH tada biti dio Evropske Unije", kazao je James O’ Brien.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG