Linkovi

Najnovije

Predstavnički dom izglasao formiranje odbora za istragu upada u Capitol

Napad na Capitol 6. januara 2021.
Napad na Capitol 6. januara 2021.

Predstavnički dom Kongresa u srijedu je izglasao osnivanje odbora za istragu upada u kompleks Capitola koji se nalazi u centru američke prijestolnice.

Za formiranje odbora glasala su 222 člana Predstavničkog doma, uglavnom demokrate, dok je 190 bilo protiv. Samo je dvoje republikanaca podržalo odbor - Liz Cheney i Adam Kinzinger​

To tijelo trebalo bi da se sastoji od trinaest članova i imaće nadležnost sudskog pozivanja svjedoka, navodi se u dokumentima koje je objavila predsjedavajuća Predstavničkom domu Nancy Pelosi, izvijestila je agencija Associated Press (AP).

Odluka o osnivanju posebnog odobra donijeta je pošto su republikanci u Senatu u maju blokirali osnivanje nezavisne komisije za istragu tog incidenta.

Planirano je da odbor čini osam članova koje bi izabrala Pelosi i petero koji bi funkcije preuzeli nakon konsultacija sa republikanskim liderom Kevinom McCarthyjem.

Međutim, jedan od pomoćnika predsjedavajuće Pelosi koji je o tome govorio pod uslovom anonimnosti, rekao je da razmatra da među kandidatima koje predlaže bude predstavnik republikanaca – što bi značilo da bi odnos snaga u odboru bio 7:6 u korist demokrata, javlja AP.

Pelosi je u ponedjeljak saopštila da su 6. januar i upad u dom američkog Kongresa jedan od najmračnijih dana u istoriji američke nacije, kao i da će odbor nastojati da utvrdi istinu o tom događaju.

"To tijelo će istražiti i izvestiti o činjenicama u vezi sa uzrocima napada. Preporučiće načine za izbjegavanje sličnih napada u budućnosti", saopštila je Pelosi.

Brojne republikance brine istraga kojom bi rukovodile demokrtate jer strahuju da će biti usmjerena ka Trumpovoj ulozi u opsadi, kao i desničarskim grupama koje su bile prisutne tokom upada u Capitol.

Tokom napada koji je šokirao Ameriku, stotine pristalica tadašnjeg predsednika Donalda Trumpa upale su u kompleks Capitola u neuspješnom pokušaju da spriječe Kongres da potvrdi pobjedu demokrate Joea Bidena na predsjedničkim izborima u novembru prošle godine.

Zbog nasilja je preminulo pet osoba, među kojima i pripadnik policije Capitola. Sekretarijat za pravosuđe saopštio je u četvrtak da je uhapšeno 500 osoba tokom istrage nasilja.

Trump, koji je položaj napustio u januaru, više puta je neosnovano tvrdio da je poražen zbog izborne prevare, što je tvrdnja koju su odbacili brojni sudovi, izborni zvaničnici saveznih država i njegova administracija.

See all News Updates of the Day

Ključna pitanja pred debatu - može li Biden da izdrži, zašto Trump treba da bude dosadan?

Donald Trump i Joe Biden
Donald Trump i Joe Biden

Nikada do sada kandidati u predsjedničkim debatama nisu imali toliko materijala protiv svog protivnika.

Republikanac Donald Trump je osuđen za krivično djelo po 34 tačke optužnice, a čeka se početak suđenja u još tri slučaja. Kada je bio predsjednik, Trump je imenovao troje sudija Vrhovnog suda koji su doprinijeli ukiranju federalne zaštite prava na abortus - što je izazvalo posljedice čak i u republikanskim državama. U drugom mandatu najavljuje da će se svetiti političkim protivnicima.

Veliko pitanje za aktuelnog predsjednika Joea Bidena je, bilo fer ili ne, da li ima fizički i mentalni kapacitet da se sa 81 godinom suprotstavi Trumpu. U ovom slučaju su možda najvažniji nivo energije i snage koje demokratski kandidat bude pokazao na sceni.

Debata će biti održana u četvrtak u 21 sat po istočnom vremenu, u studiju CNN-a u Atlanti. Trajaće 90 minuta i do septembra će biti jedino TV suočavanje dvojice kandidata.

Evo nekih od ključnih pitanja:

Da li će Biden moći da iznese debatu?

Čini se da Biden ima nizak kriterijum da se pokaže kao uspješan, barem djelimično, jer ga 78-godišnji Trump i republikanci često ismijavaju zbog spoticanja u javnosti, koje povezuju sa njegovim godinama.

Trumpovi saradnici čak dovode u pitanje u Bidenovu sposobnost da ostane budan tokom cijelih sat i po debate.

Demokrate se nadaju da će Biden prikazati isti nivo energije koji je pokazao u govoru o Stanju nacije. Ali, sučeljavanje uživo na televiziji sa protivnikom koji uživa u verbalnoj borbi je znatno drugačije od čitanja pripremljenog teksta u Kongresu.

Bidenov tim je svjestan da aktuelni predsjednik ne može sebi da priušti da izgleda loše u noći kada ga bude gledala cijela zemlja.

Da li će Trump biti dosadan?

Trump je već osigurao glasove svoje baze i sada ima priliku da ubijedi neopredijeljene i umjerene glasače koji su prošli put glasali za Bidena, ali sada nisu zadovoljni ni jednim kandidatom.

Ali, kako bi pridobio popularno nazvane "dvostruke hejtere" Trump ne može da se osloni na svoje uobičajene poruke, vrijeđanje na ličnoj osnovi i teorije zavjere. Umjesto da govori o pokradenim izborima ili osveti, Trump će morati da iznese optimističnu verziju budućnosti i da napravi jasan kontrast u odnosu na Bidena u vezi sa pitanjima zdravstvenog osiguranja ili obrazovanja.

Trumpa su kritikovali zato što je u prvoj debati sa Bidenom 2020. stalno upadao protivniku u riječ i prekidao ga. Druga debata je prošla u mirnijem tonu i fokusirala se na različite vizije kandidata kada dođu na vlast.

Ukratko, Trump će morati da bude malo dosadan u četvrtak. Može li da bude disciplinovan? Neki saradnici u to vjeruju, ali historija pokazuje drugačije.

Krivični postupci

Trump sa sobom nosi izuzetno težak pravni teret - što je i prilika, ali i rizik za obojicu kandidata na sceni.

Bidenova kampanja je nagovijestila da će aktuelni predsjednik govoriti o Trumpovom krivičnom dosijeu. Biden se uglavnom distancirao od pravnih procesa protiv Trumpa kako ne bi djelovalo da postoji političko miješanje.

Trump, koji bez dokaza tvrdi da je Biden odgovoran za njegovo krivično gonjenje, neće dozvoliti predsjedniku da lako pređe preko toga.

Nedavno istraživanje pokazuje da oko polovina odraslih Amerikanaca podržava osuđujuću presudu protiv Trumpa.

Sa druge strane, Biden je svjestan da Trump može da krene na njegovog sina Huntera, kao što je to radio i prije četiri godine. Hunter Biden je nedavno osuđen za krivično djelo nelegalnog posjedovanja oružja dok je koristio narkotike. Trump je često govorio i o biznisu Huntera Bidena u inostranstvu dok je njegov otac bio potpredsjednik.

Gašenje mikrofona i moderatori

Pravila debate i moderatori su često važni za ishod debate. A pravila ovoga puta, barem za prvu debatu, su neobična.

Najprije, neće se poštovati tradicionalna pravila propisana od strane Komisije za predsjedničke debate, već će na snazi biti ona oko kojih su se obje strane usaglasile.

U studiju CNN-a u Atlanti neće biti publike. Neće biti ni uvodnih riječi. Mikrofon svakog kandidata biće ugašen osim kada je njegov red da govori. Neće biti dozvoljene unaprijed pripremljene bilješke na sceni. Kandidati će imati kod sebe olovku, papir i flašu vode.

Bacanjem novčića je riješeno da će Trump dati završnu riječ.

Moderatori će biti voditelji CNN-a Dana Bash i Jake Tapper, dvoje dobro poznatih TV lica koja su često prozivala Trumpa zbog laži i teorija zavjere.

Iako su Bash i Tapper nekoliko puta kritički izvještavali i o Bidenu, kampanja aktuelnog predsjednika je uvjerena da će igrati aktivnu ulogu u odbacivanju Trumpovih lažnih tvrdnji.

Bidenov mikrofon će biti isključen kada Trump bude govorio, ali mikrofon moderatora neće.

Abortus protiv imigracije

Iako je stil nekada važniji od suštine u debati, obojica kandidata imaju pred sobom značajne političke izazove.

Za Trumpa, nema većeg od abortusa. Sudije Vrhovnog suda koje je on imenovao su doprinijele da se ukine presuda Roe protiv Wadea, što je uzrokovalo zabrane abortusa širom SAD. Trump ponavlja da je ponosan na svoj udio u ukidanju presude Roe protiv Wadea, a Biden jedva čeka da istakne baš to.

Trump je rekao da neće podržati nacionalnu zabranu abortusa ako bude reizabran. Ali, s obzirom na njegovu historiju, možda će morati dodatno da se potrudi ako želi da ubijedi žene da mu vjeruju po tom pitanju.

Izazov za Bidena jeste imigraciija. Demokratska administracija pokušava da ograniči broj imigranata koji ulaze iz SAD iz Meksika. Bidenovi saradnici u privatnim razgovorima priznaju da će to pitanje biti aktuelno i kako se bude bližila jesen. Trump više od svega voli da ističe ilegalnu imigraciju i očekuje se da napadne Bidena po tom osnovu.

Biden će se suočiti i sa pitanjem o politici prema ratu Izraela i Hamasa. Predsjednik je razljutio neke od mogućih birača sa obje strane - jer i podržava i ponekad kritikuje Izrael. Imaće priliku da u četvrtak izloži svoj stav o tom komplikovanom pitanju. I neće biti lako.

Netanyahu kaže da neće pristati na sporazum kojim se okončava rat u Gazi

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu

Održivost prijedloga koji podržavaju SAD za zaustavljanje 8-mjesečnog rata u Gazi dovedena je u pitanje u ponedjeljak nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao da bi bio spreman pristati samo na "djelimični" sporazum o prekidu vatre koji neće okončati rat.

U intervjuu emitovanom u nedjelju kasno na izraelskom kanalu 14, konzervativnoj, pro-Netanyahu stanici, izraelski lider je rekao da je "spreman da napravi djelimičan dogovor - to nije tajna - koji će nam vratiti neke od ljudi", govoreći o otprilike 120 talaca koji se još drže u Pojasu Gaze.

"Ali mi smo posvećeni nastavku rata nakon pauze, kako bismo dovršili cilj eliminacije Hamasa. Nisam spreman da odustanem od toga", rekao je Netanyahu.

Netanyahuovi komentari nisu dramatično odstupili od onoga što je ranije rekao o svojim uslovima za dogovor. Ali oni dolaze u osjetljivom trenutku jer se čini da se Izrael i Hamas sve više razilaze oko najnovijeg prijedloga o prekidu vatre, i mogli bi predstavljati još jedan korak nazad za posrednike koji pokušavaju okončati rat.

Netanyahuovi komentari bili su u oštroj suprotnosti s obrisima dogovora koji je krajem prošlog mjeseca detaljno iznio američki predsjednik Joe Biden, koji je plan predstavio kao izraelski i koji neki u Izraelu nazivaju "Netanyahuovim dogovorom". Njegove primjedbe mogle bi dodatno zaoštriti veze Izraela sa SAD-om, njegovim glavnim saveznikom, koji je pokrenuo veliku diplomatsku akciju za najnoviji prijedlog o prekidu vatre.

Plan u tri faze bi doveo do oslobađanja preostalih talaca u zamjenu za stotine Palestinaca koje je zatvorio Izrael. Ali sporovi i nepovjerenje i dalje postoje između Izraela i Hamasa oko toga kako se dogovor odvija.

Hamas je insistirao da neće osloboditi preostale taoce osim ako ne dođe do trajnog prekida vatre i potpunog povlačenja izraelskih snaga iz Gaze.

Ali Netanyahu kaže da je Izrael i dalje posvećen uništavanju Hamasovih vojnih i upravljačkih sposobnosti i osiguravanju da nikada više ne može izvršiti napad u stilu 7. oktobra. Potpuno povlačenje izraelskih snaga iz Gaze, gdje su najviše vodstvo Hamasa i veliki dio njegovih snaga još netaknuti, gotovo sigurno bi ostavilo grupu da kontroliše teritoriju i da se može ponovo naoružati.

U intervjuu, Netanyahu je rekao da se trenutna faza borbi završava, postavljajući pozornicu za Izrael da pošalje još vojnika na svoju sjevernu granicu kako bi se suprotstavili libanonskoj militantnoj grupi Hezbolah, što bi moglo otvoriti novi ratni front. Ali on je rekao da to ne znači da je rat u Gazi gotov.

Tokom početne šestosedmične faze, strane bi trebalo da pregovaraju o sporazumu o drugoj fazi, za koju je Biden rekao da će uključiti oslobađanje svih preostalih živih talaca, uključujući muške vojnike, i potpuno povlačenje Izraela iz Gaze. Privremeni prekid vatre postao bi trajan.

Čini se da je Hamas zabrinut da će Izrael nastaviti rat nakon što se vrate njegovi najugroženiji taoci. A čak i ako to ne učini, Izrael bi u toj fazi pregovora mogao postaviti zahtjeve koji nisu bili dio početnog dogovora i neprihvatljivi su za Hamas - a zatim nastaviti rat kada ih Hamas odbije.

Netanyahuove primjedbe su pojačale tu zabrinutost. Hamas je rekao da predstavljaju "nepogrešivu potvrdu njegovog odbijanja" sporazuma koji podržavaju SAD, a koji je također dobio podršku Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

U izjavi kasno u nedjelju nakon Netanyahuovog dugog TV intervjua, palestinska militantna grupa je rekla da je njegov stav "u suprotnosti" s onim što je američka administracija rekla da je Izrael odobrio. Grupa je rekla da je njeno insistiranje da bilo koji dogovor uključuje trajni prekid vatre i povlačenje svih izraelskih snaga iz cijelog Pojasa Gaze "bilo neizbježna potreba da se blokiraju Netanyahuovi pokušaji izbjegavanja, obmane i perpetuiranja agresije i rata istrebljenja našeg naroda."

Netanyahu je uzvratio i u saopćenju iz njegovog ureda rekao da se Hamas protivi dogovoru. Rekao je da se Izrael neće povući iz Gaze dok se svih 120 talaca ne vrati.

Hamas je pozdravio širok nacrt američkog plana, ali je predložio, kako se navodi, "amandmane". Američki državni sekretar Antony Blinken, tokom posjete regiji ranije ovog mjeseca, rekao je da su neki od Hamasovih zahtjeva "izvodivi", a neki nisu, bez detaljnijeg objašnjenja.

I Netanyahu i Hamas imaju poticaje da nastave sa razornim ratom uprkos katastrofalnom datku koji je imao po civile u Gazi i rastućem bijesu u Izraelu što nakon toliko mjeseci Izrael nije postigao svoje ciljeve povratka talaca i poraza Hamasa.

Porodice talaca postale su sve nestrpljivije prema Netanyahuu, videći njegovu očiglednu nevoljkost da krene naprijed u sporazumu ukaljanu političkim razlozima. Grupa koja predstavlja porodice osudila je Netanyahuove izjave, koje je smatrala izraelskim odbacivanjem najnovijeg prijedloga o prekidu vatre.

"Ovo je napuštanje 120 talaca i kršenje moralne dužnosti države prema svojim građanima", navodi se, ističući da je Netanyahu odgovoran za povratak svih zarobljenika.

U svom prekograničnom napadu 7. oktobra, militanti predvođeni Hamasom ubili su 1.200 ljudi i zarobili 250 ljudi, uključujući žene, djecu i starije ljude. Desetine su oslobođene u okviru privremenog sporazuma o prekidu vatre krajem novembra, a od 120 preostalih talaca, izraelske vlasti kažu da je oko trećina mrtva.

Izraelski rat odmazde ubio je više od 37.000 Palestinaca, prema podacima Ministarstva zdravlja na teritoriji kojom upravlja Hamas. To je izazvalo humanitarnu krizu i raselilo većinu od 2,3 miliona stanovnika teritorije.

State Department: BiH ne ispunjava u potpunosti mininalne standarde u borbi protiv trgovine ljudima

Ilustracija
Ilustracija

Vlasti Bosne i Hercegovine (BiH) ne ispunjavaju u potpunosti minimalne standarde za eliminaciju trgovine ljudima, ali ulažu značajne napore da to učini, stoji u novom izvještaju State Departmenta o trgovini ljudima.

U izvještaju se kaže kako je BiH pokazala veće napore u oblasti trgovine ljudima, ali je ostala u kategoriji dva - što znači da zemlja ne ispunjava propisane minimalne standarde, ali ulaže napore u borbi protiv trgovine ljudima.

Izvještaj navodi kako je Federacija BiH izrekla više osuđujućih presuda trgovcima ljudima. Sudije na državnom i federalnom nivou, kao i Brčko Distrikt su izricali adekvatne zatvorske kazne.

Vlasti su također, kako se kaže, usvojile minimalne standarde za pomoć žrtvama trgovine ljudima. Usvojene su i smjernice koje se odnose na odštetu žrtvama trgovine ljudima, a Tužilaštvo BiH je izdalo obavezna uputstva za tužioce da traže obeštećenja za slučajeve trgovine ljudima.

State Department je u izvještaju naveo kako ipak nisu ispunjeni mininalni standardi u nekim ključnim oblastima.

„Organi za provođenje zakona i dalje su bili bez kapaciteta, što je ometalo njihovu sposobnost da sprovode efikasne istrage, a vlasti nisu ulagale proaktivne napore u identifikaciji, što je rezultiralo time da su žrtve ponekad kažnjene za nezakonita djela počinjena kao direktan rezultat trgovine ljudima”, stoji u izvještaju.

Republika Srpska nije izrekla ni jednu osuđujuću presudu u posljednje dvije godine, navodi se u izvještaju.

Najveće sklonište nevladinih organizacija koje finansira vlada zatvoreno je u januaru 2024, dijelom zbog manjka vladinih sredstava. Kao rezultat toga, kapacitet vlade za smještaj i pružanje pomoći smanjen je za više od pedeset posto, stoji u izvještaju.

Dok su službenici za prvu pomoć sve više identifikovali žrtve iz romske zajednice, neki nivoi vlasti nisu istraživale slučajeve potencijalnog prinudnog dječijeg prosjačenja i prisilnog rada u koje su uključeni pripadnici romske zajednice, već su ih opravdavali tradicionalnim kulturnim običajima i običajima i vraćali djecu njihovim porodicama, čak i kada su njihovi roditelji su bili uključeni u njihovu eksploataciju, kaže se u izvještaju.

State Department u izvještaju navodi kako su prethodnih godina u BiH eksploatisane žrtve iz Afganistana, Kube, Gambije, Libije, Pakistana, Srbije, Šri Lanke i susjednih balkanskih zemalja. Djevojke iz drugih evropskih zemalja podložne su seksualnoj trgovini unutar zemlje. Trgovci ljudima iskorištavaju žrtve iz BiH u seksualnoj trgovini i prisilnom radu u građevinarstvu i drugim sektorima u drugim zemljama širom Evrope. Migranti i izbjeglice iz Afganistana, Irana, Iraka, Maroka, Pakistana, Sirije i susjednih zemalja koji putuju kroz BiH, nasukani su ili se krijumčare kroz BiH podložni su trgovini ljudima, posebno žene i djeca bez pratnje.

Romska djeca se eksploatišu u prisilnom prosjačenju, prisilnom kriminalu, seksualnoj trgovini i kućnom ropstvu u prisilnim brakovima.

EU uvela 14. paket sankcija Rusiji

Kremlj
Kremlj

Evropska unija odobrila je u ponedjeljak 14. rundu sankcija Rusiji uvedenih kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu.

Evropska unija odobrila je u ponedjeljak 14. rundu sankcija Rusiji uvedenih kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu.

Paket uključuje zabranu prakse pretovara ruskog tečnog prirodnog gasa u zemljama EU koji se zatim šalje u treće zemlje.

Uvedene su sankcije koje se odnose na 116 ljudi i subjekata i pojačane mjere kako bi se osiguralo da kompanije ne zaobilaze postojeće sankcije.

Ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba, obraćajući se na sastanku Savjeta za spoljne poslove EU u ponedjeljak, istakao je važnost novih sankcija "da bi se dodatno ugušila Putinova ratna ekonomija".

"Naglasio sam potrebu da se ubrza isporuka vojne pomoći, posebno protivvazdušne odbrane i da se proširi odbrambena industrijska proizvodnja", rekao je Kuleba na X-u. "Možemo i moramo da pobijedimo rusku agresiju na ukrajinskom tlu kako bismo obezbijedili dugoročni mir i stabilnost širom Evrope."

Uoči sastanka Savjeta u ponedeljak, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Josep Borrell rekao je novinarima u Luksemburgu: "Ukrajini treba više pomoći i to sada".

Borrell je govorio o mirovnoj konferenciji u Ukrajini u Švajcarskoj ranije ovog mjeseca, nasuprot onome za šta je rekao da je diplomatski proces otvoren posjetom ruskog predsjednika Vladimira Putina Sjevernoj Koreji kako bi pokušao da obezbijedi više oružja za ruske ratne napore.

Borrell je rekao da se Putin "očigledno sprema za dug rat".

Ukrajinski zvaničnici izvijestili su o ruskom raketnom napadu u ponedjeljak na grad Odesu na jugu Ukrajine u kojem su povrijeđene najmanje tri osobe.

Vatrogasci gase požar nakon ruskog raketnog napada, u Odesi, Ukrajina, 24. juna 2024.
Vatrogasci gase požar nakon ruskog raketnog napada, u Odesi, Ukrajina, 24. juna 2024.

Ukrajinska vojska je saopštila da je Rusija upotrijebila dvije krstareće rakete u napadu, a ukrajinska protivvazdušna odbrana je spriječila da jedna od raketa stigne do cilja.

Oleh Kiper, regionalni guverner Odese, rekao je na Telegramu da je u napadu pogođena civilna infrastruktura i da je izazvan požar.

Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je u ponedjeljak da je njena protivvazdušna odbrana uništila četiri ukrajinska drona iznad Rostovske oblasti.

Vasilij Golubev, regionalni guverner, rekao je na Telegramu da su krhotine koje su padale iz oborenog drona udarile u industrijsku lokaciju, ali da nema izvještaja o povrijeđenima.

U izvještaju su korištene neke informacije agecnije Reuters.

Reuters: Američki tužioci preporučuju da Sekretarijat za pravosuđe krivično optuži Boeing

Logo kompanije Boeing na avionu 737 MAX na međunarodnoj avijatičarskoj izložbi u Farnboroughu u Velikoj Britaniji, 20. jula 2022. (Reuters/Peter Cziborra)
Logo kompanije Boeing na avionu 737 MAX na međunarodnoj avijatičarskoj izložbi u Farnboroughu u Velikoj Britaniji, 20. jula 2022. (Reuters/Peter Cziborra)

Američki tužioci preporučuju višim zvaničnicima Sekretarijata za pravosuđe da podnesu krivičnu prijavu protiv kompanije Boeing nakon što su utvrdili da je proizvođač aviona prekršio nagodbu u vezi sa dvije smrtonosne nesreće, rekle su za Reuters dvije osobe upoznate s tim slučajem.

Sekretarijat mora odlučiti do 7. jula da li će krivično goniti Boeing. Preporuka tužilaca koji vode slučaj nije ranije objavljena.

Zvaničnici su u maju utvrdili da je kompanija prekršila sporazum iz 2021. koji je zaštitio Boeing od krivične optužbe za udruživanje radi činjenja prevare proizašle iz dvije smrtonosne nesreće 2018. i 2019. u kojima se srušio tip aviona 737 MAX

Prema sporazumu iz 2021. godine, Sekretarijat za pravosuđe je pristao je da ne goni Boeing zbog navoda da je prevario Federalnu upravu vazduhoplovstva, sve dok kompanija preispita svoju praksu usklađenosti i redovno podnosi izvještaje. Boeing je takođe pristao da platiti 2,5 milijarde dolara za nagodbu u toj istrazi.

Iz Boeinga su odbili da komentarišu ovaj slučaj. Ranije su naveli da su "ispoštovali uslove" nagodbe iz 2021., koja je imala trogodišnji rok i poznata je kao sporazum o odloženom krivičnom gonjenju. Boeing je Sekretarijatu za pravosuđe ranije ovog mjeseca naveo da se ne slaže sa tvrdnjom da je kompanija prekršila nagodbu.

Portparol Sekretarijata pravosuđa odbio je da komentariše ovu temu.

Dvije strane razgovaraju o potencijalnom rješavanju istrage Sekretarijata pravosuđa i nema garancije da će zvaničnici nastaviti sa procesom podizanja optužnice rekla su dva izvora Reutersu.

Krivične optužbe bi produbile krizu u kompaniji Boeing, koja se suočila sa intenzivnim nadzorom američkih tužilaca, regulatora i zakonodavaca nakon što je jednom od njenih aviona iz flote "Alaska Airlines" otpao dio sa vrata 5. januara, zbog čega je avion morao prinudno da sleti. To se dogodilo samo dva dana pije nego je istekla nagodba iz 2021.

Izvori Reutersa nisu precizirali o kakvim krivičnim optužbama razmišljaju zvaničnici Sekretarijata. Alterantivno, umjesto da krivično goni Boeing, Sekretarijat bi mogao produžiti nagodbu iz 2021. za godinu dana ili predložiti nove, strožije uslove.

Pored finansijskih kazni, najstrože nagodbe obično uključuju treću stranu koja će nadgledati usklađenost kompanije. Sekretarijat takođe može zahtijevati od kompanije da prizna svoje nedjela priznavanjem krivice.

Boeing je možda spreman da plati kaznu i pristane na nadzor, ali vjeruje da bi priznanje krivice, koje obično uključuje dodatna ograničenja poslovanja, moglo biti previše štetno, rekao je jedan od izvora Reutersa. Boeing ostvaruje značajan prihod od ugovora s vladom SAD, uključujući Pentagon, što bi moglo biti ugroženo presudoim za krivično djelo, rekao je jedan od izvora.

Rođaci žrtava dvije fatalne nesreće aviona 737 MAX dugo su kritikovali sporazum iz 2021. godine, tvrdeći da su zvaničnici Sekretarijata za pravosuđe trebali krivično goniti kompaniju i njene rukovodioce.

Na pretresu u Senatu u junu, izvršni direktor Dave Calhoun je priznao nedostatke kompanije u pogledu bezbjednosti i izvinio se porodicama koje su izgubile najmilije.

Prošle sedmice, porodice su vršile pritisak na tužioce da zatraže kaznu od skoro 25 milijardi dolara protiv proizvođača aviona i krenu dalje sa krivičnim gonjenjem.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG