Linkovi

Vijesti

Bostonski maraton otkazan prvi put u istoriji

Trkači na 123. Bostonskom maratonu, 15. aprila 2019.

Bostonski maraton, koji je trebalo da bude održan u aprilu, a onda je odložen zbog pandemije COVID 19 za septembar, sada je potpuno otkazan prvi put u istoriji, saopštili su organizatori.

Trka, koja se održava od 1897. smatra se najprestižnijim maratonom na svijetu i svake godine privuče oko 30.000 trkača iz celog svijeta.

"Naš glavni prioritet je zdravlje naše zajednice - našeg osoblja, učesnika, volontera i gledalaca", izjavio je Tom Grilk, direktor Bostonske atletske asocijacije koja organizuje Bostonski maraton.

Gradonačelnik Bostona Marti Volš saopštio je na Tviteru da trka, koja privlači kako Olimpijce i profesionalne trkače tako i brojne amatere - nije moguća ove godine.

"Dok nam je cilj i nada da ćemo ostvariti napredak u suzbijanju virusa i oporavku ekonomije, ne bi bilo odgovorno niti realistično da trku održimo 14. septembra ili u bilo koje drugo vreme ove godine", izjavio je Volš.

Trka od 42 kilometra, koja počinje u predgrađu, Hopkintonu a završava se u centru Bostona, je prvi od šest velkih svjetskih maratona koji je otkazan zbog izbijanja COVID-19.

See all News Updates of the Day

Francuska vlada podnijela ostavku

French Prime Minister Edouard Philippe speaks during a televised address Paris, France May 28, 2020.

Francuski premijer Edouard Philippe u petak je predao pismo ostavke cijele vlade predsjedniku Emmanuel Macron koji je ostavku prihvatio, saopštila je Jelisejska palata.

Vlada u ostavci će se baviti tekućim pitanjima do imenovanja novog sastava, prenijela je agencija AFP.

Macron je u četvrtak navečer izjavio planira "novi put" sa "novom ekipom" čime je implicitno potvrdio informacije koje posljednjih dana kruže o promjenama u vladi, prenijeli su francuski mediji.

U medijima se posljednjih dana pominje da bi novi premijer mogao bude šef diplomatije Jean Yves Le Drian, ali neki izvori navode da bi to mogla da bude ministarica odbrane Florence Parly.

U Turskoj počelo suđenje za ubistvo Khashoggija

A demonstrator holds a poster picturing Saudi journalist Jamal Khashoggi and a lightened candle during a gathering outside the Saudi Arabia consulate in Istanbul, on October 25, 2018.

Turski sud počeo je u petak 3. jula suđenje u odsustvu dvojici saradnika saudijskog prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana kao i za 18 drugih državljana Saudijske Arabije zbog ubistva Jamala Khasoggija, kolumniste Washington posta u oktobru 2018. godine. 

Tužilaštvo u Istanbulu navodi u optužnici iz marta da su bivši zamjenik šefa saudijske generalne obavještajne službe Ahmed el Asiri i bivši savjetnik u kraljevskom sudu Saud el Kahtani podstakli "planirano ubistvo sa monstruoznom namjerom".

Tužilaštvo traži kaznu doživotnog zatvora za optužene osobe, koje su napustile Tursku te će im se suditi u odsustvu.

Suđenje prati njegova zaručnica Hatice Cengiz koja se nada da će to dovesti do informacija o tome gdje se nalaze Khashoggijevi ostaci.

Pored nje na suđenju je specijalna izvjestiteljica Ujedinjenih nacija Agnes Callamard, koja je ranije ubistvo kolumniste dovela u direktnu vezu sa saudijskim princom Mohammedom bin Salmanom.

Odvojeno suđenje u Saudijskoj Arabiji

Saudijska Arabija odbacila je zahtjeve Turske za izručenjem osumnjičenih. Samo suđenje bit će pomno posmatrano zbog mogućih novih informacija ili dokaza o ubistvu uključujući i to gdje se nalaze Khashoggijevi posmrtni ostaci, piše agencija Associated pres (AP).

Turski tužioci kažu kako su osumnjičeni “od početka postupali u skladu sa odlukom da žrtvu odvedu u Saudijsku Arabiju i ubiju ako ne pristane.”

Rijad je insistirao da su kraljevski sudovi ispravno mjesto za suđenje osumnjičenima, te su sproveli suđenje za 11 osumnjičenih za ubistvo. U decembru prošle godine osudili su pet osoba na smrtne kazne, dok su još tri osobe osuđene zbog prikrivanje zločina dobile kombinovano, zatvorske kazne od 24 godine.

Specijalna izvjestiteljica Ujedinjenih nacija, Agnes Callamard koja je sprovela istragu o ubistvu, izjavila je ranije da potraga za pravdom ne smije biti prepuštena saudijskom pravosudnom sistemu koji je, kako je navela, "ranjiv na politička uplitanja".

U svom izvještaju američka Centralna obavještajna agencija je zaključila da je prijestolonasljednik, Mohammed bin Salman naredio ubistvo saudijskog novinara, što je mladi princ uporno poricao.

UN-ova specijalna izvjestiteljica Callamard također je u svom izvještaju navela da postoje "vjerodostojni dokazi" o umiješanosti saudijskog princa Salmana u ubistvo novinara.

"Dokazi prikupljeni tokom moje misije u Turskoj pokazali su da je gospodin Khashoggi bio žrtva brutalnog i unaprijed planiranog ubistva, kojeg su isplanirali i izvršili zvaničnici Saudijske Arabije", rekla je Callamard u saopštenju nakon završene istrage u februaru prošle godine.

U intervjuu za američki TV kanal CBS, u septembru prošle godine bin Salman je rekao da kao lider preuzima "punu odgovornost" za ubistvo saudijskog novinara.

Ubistvo u oktobru 2018.

Jamal Khashoggi, koji je bio stanovnik Sjedinjenih Država i državljanin Saudijske Arabije, ušao je u konzulat svoje zemlje u Istanbulu 2. oktobra 2018. godine kako bi preuzeo dokumente za vjenčanje. Iz njega nikada nije izašao. Turski zvaničnici smatraju da je njegovo tijelo raskomadano i uklonjeno iz objekta.

Tim od 15 saudijskih agenata doletio je u Tursku kako bi se susreli sa njim u konzulatu. Tim je uključivao doktora za forenziku, obavještajne i sigurnosne službenike, te pojedince koji su radili u uredu prijestolonasljednika.

Khashoggi je bio kritičar princa bin Salmana i prije ubistva pisao je kolumne za Washington Post.

Događaj iz oktobra 2018. godine u saudijskom konzulatu u Istanbulu izazvao je oštre kritike iz svijeta i narušio odnose Ankare i Rijada, kao i međunarodni ugled princa Bin Salmana.

Guverner Texasa propisao obavezno nošenje maski - iako je mjera veoma nepopularna

Demonstrantkinja u Austinu na protestu protiv obaveznog nošenja maski.

Guverner Texasa, republikanac Greg Abbott, propisao je obavezno nošenje zaštitnih maski u toj državi u okruzima koji imaju više od 20 oboljelih od koronavirusa.

Cilj ove mjere, navodi Reuters, je da se izbjegne ponovno zatvaranje lokala i obustavljanje poslovanja.

Ipak, propisivanje obaveze nošenja maski kako bi se spriječilo širenje koronavirusa je veoma nepopularno među Abbottovom republikanskom bazom birača. Ali, guverner je objasnio da je ta mjera apsolutno neophodna.

"U proteklih nekoliko nedjelja imali smo nagli skok u broju oboljelih od koronavirusa. Moramo da usporimo širenje virusa, ali ovoga puta želimo da to učinimo bez zatvaranja Texasa", rekao je guverner.

Maske u Texasu se moraju nositi u svim javnim ustanovama i napolju ako je rastojanje između ljudi manje od dva metra.

Onima koji ne nose biće izrečena jedna opomena, a potom mogu biti kažnjeni sa 250 dolara. Zatvorska kazna nije predviđena.

Guverner je takođe lokalnim vlastima dao ovlaštenje da zabrane okupljanje više od 10 ljudi na otvorenom.

Protest protiv nošenja maski

U nedjelju je ispred državne skupštine Texasa bio održan protest oko 150 ljudi koji su protiv nošenja maski.

Protest protiv nošenja maski u Texasu
Protest protiv nošenja maski u Texasu

Texsas je država koja je jedna od vodećih u SAD po broju inficiranih, a samo u četvrak je prijavila osam hiljada novih slučajeva.

Stopa inficiranih je skočila sa 4,5 odsto u maju do 14 odsto koliko je sada, rekao je guverner Abbott.

Naređenje da se maske obavezno nose je veliki obrt u Abbottovoj politici, jer je dva mjeseca ignorisao apele demokrata u Texasu da propiše obavezno nošenje maski.

Takođe, nije izdao naređenje građanima da ostanu kod kuće, već je od njih zatražio da to učine ukoliko je moguće.

NATO pokreće plan za odbranu Baltika

The NATO symbol in front of the glass facade of the new NATO headquarters in Brussels on Thursday, April 19, 2018.

Sjevernoatlantski savez (NATO) pokrenuo je proces odbrambenog plana Poljske i baltičkih zemalja nakon što je Turska odbacila svoje prigovore, saopštili su zvaničnici Litvanije, Poljske i Francuske, prenosi Reuters. 

Tursko ministarstvo odbilo je komentarisati ovu informaciju.

Plan odbrane Poljske, Litvanije, Latvije i Estonije, čiji su detalji povjerljivi, sastavljen je na njihov zahtjev nakon što je Rusija anektirala Krim u Ukrajini 2014. godine. U decembru je usvojen tokom NATO samita u Londonu.

No, Turska nije dopuštala šefovima NATO-a da sprovedu plan, osim ako ne priznaju kurdske snage Jedinicu narodne odbrane (YPG) u sjevernoj Siriji kao terorističku organizaciju.

“Turci su odustali od svojih prigovora”, izjavio je u srijedu službenik francuskog Ministarstva oružanih snaga.

Diplomata NATO-a rekao je da sada planovi napokon dogovoreni.

Iako nije jasno da li je Turska dobila ikakve ustupke zbog priznanja sporazuma, drugi NATO diplomata rekao je da je Ankara prihvatila plan nakon pritiska 29 ostalih saveznika krajem prošlog mjeseca.

Odbrambeni plan Poljske i baltičkih zemalja, poznat kao ‘Obrambeni orao’ nema direktnog uticaja na strategiju Turske u Siriji.

“Donošenje političke odluke, koja je postignuta u Londonu, je uspjeh za cijeli NATO”, rekao je litvanski ministar odbrane Raimundas Karoblis.

Turska je započela svoju ofanzivu na sjeveru Sirije nakon što su Sjedinjene Države u oktobru prošle godine povukle hiljadu svojih vojnika. NATO saveznici iz Ankare smatraju da napadi potkopavaju borbu protiv takozvane ‘Islamske države’.

Merkel: Evropa se nalazi u najtežoj situaciji u svojoj historiji

German Chancellor Angela Merkel speaks during a joint press conference with French President Emmanuel Macron (not pictured) after a bilateral meeting at Meseberg Castle, the federal government's guest house, in Meseberg, Germany, June 29, 2020.

Njemačka kancelarka Angela Merkel pozvala je lidere Evropske unije da postignu dogovor o višemilijarderskom fondu za oporavak od korona virusa. Ona je također pozvala na rješenje poručivši da se Evropa suočava sa najtežom situacijom u svojoj historiji, prenosi Reuters. 

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen koja se njemačkoj kancelarki pridružila video pozivom povodom njemačkog preuzmanja predsjedavanja EU, također je upozorila da su narednih šest mjeseci ključni nakon što je regija sporo reagovala na korona virus i sada se suočava sa ozbiljnim ekonomskim padom.

“Jasno nam je gdje su poteškoće, ali svi znamo da bi bilo dobro da se dogovorimo u julu”, rekla je Merkel, osvrćući se na planove novog sedmogodišnjeg budžeta Unije.

“Moramo se dogovoriti ovog ljeta. Ne mogu zamisliti nijednu drugu varijantu, tako da ćemo se jako potruditi da pokažemo znak naše odlučnosti”, rekla je Merkel i dodala: “Znamo da se Evropa nalazi u najtežoj situaciji u svojoj historiji.”

Sa 35.000 smrtnih slučajeva zbog COVID-19 zabilježenih samo u Italiji, mjere ograničavanja širom Evropske unije zatvorile su brojne kompanije, onemogućile sredstva za život i zadužile vlade u nastojanju da zaštite radnike.

Prijedlog Komisije za fondom za oporavak od 750 milijardi eura, uglavnom je bio pozdravljen od strane EU čelnika, no i dalje treba biti usaglašen. Fiskalno konzervativne sjeverne zemlje predvođene Nizozemskom nevoljne su da njihovi porezni obveznici plaćaju podrčku južnim zemljama EU.

“U ovakvim vremenima, solidarnost je na testu”, rekla je Merkel.

Iako je rotirajuće, šestomjesečno, presjedanje EU donosi ograničenu moć i Merkel se suočava sa ogromnim očekivanjima da može ispregovarati pomak u fondu za oporavak kao i novi budžet Unije za period 2021-2027. godine.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG