Linkovi

Izdvojeno

Za Lavrova ikona 'Svetog Nikole', za BiH diplomatski problem

Dodik i Lavrov u Istočnom Sarajevu

Ukrajina traži reakciju vlasti BiH zbog ikone koju je predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik poklonio šefu ruske diplomatije Sergeju Lavrovu.

Ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine (BiH) Bisera Turković za Radio Slobodna Evropa (RSE) izjavila je kako je od Predsjedništva BiH zatraženo izjašnjenje o diplomatskoj noti Ambasade Ukrajine, zbog ikone koju je predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik poklonio šefu ruske diplomatije Sergeju Lavrovu.

Ministarstvo vanjskih poslova BiH, naime, proslijedilo je Predsjedništvu BiH notu koju je Ambasada Ukrajine u BiH poslala ovom ministarstvu, a nakon što je Dodik poklonio Lavrovu ikonu prilikom njegove posjete Istočnom Sarajevu, u utorak (15. decembra).

Iz Dodikovog kabineta, prenijela je novinska agencija SRNA, saopšteno je da se radi „o pozlaćenoj ikoni nastaloj prije otprilike 300 godina“ i „pronađenoj u Luganjsku“.

U pismu koje je RSE dobio na uvid, Ambasada Ukrajine u BiH od Ministarstva vanjskih poslova BiH moli za „detaljne informacije o porijeklu ovog predmeta ukrajinske kulturne baštine“.

„Zbog ozbiljnosti navoda koji se nalaze u noti, očekujemo uključenje i onih koji su odgovorni u takvim slučajevima kada postoje ozbiljne optužbe o otuđivanju nečije imovine“, kazala je ministrica Turković o tome da je Ministarstvo vanjskih poslova BiH proslijedilo notu Predsjedništvu BiH.

Iz Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine su u telefonskom razgovoru za RSE potvrdili da su upoznati s notom upućenom bh. ministarstvu. Više informacija nisu mogli dati zbog, kako su kazali, činjenice da čekaju na zvanične odgovore bh. institucija. Sličan odgovor RSE uputili su i iz Ambasade Ukrajine u Sarajevu.

„Trenutno možemo samo potvrditi da smo poslali notu Ministarstvu vanjskih poslova BiH. Čekamo na sastanak na kojem će iz Ambasade Ukrajine i Ministarstva BiH razgovarati o ovome“, kazali su iz Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine.

Iz Ukrajinske pravoslavne crkve, koja je neovisna o Ruskoj pravoslavnoj crkvi, za RSE su kazali da je incident u Sarajevu politička gesta prema Rusiji.

“Ovo je politička gesta prema Ruskoj Federaciji jer je ova ikona upravo s teritorija koji je sada, nažalost, pod okupacijom. I to ne ovisi o nama kao crkvi. Zaista je dobro što je Ministarstvo vanjskih poslova BiH reagiralo na ovaj događaj, jer se takve stvari uopće ne bi smjele događati. Svaka nacija mora poštivati druge nacije i ne činiti takve stvari”, izjavio je mitropolit ukrajinski Epifanije u intervjuu za Ukrajinski servis RSE.

Ministrica o angažovanju policije i tužilaštva

Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković je za RSE kazala da se traži osnov po kojem se došlo u posjed nečega što „ne pripada BiH, kao i pojašnjenje kako je to otišlo dalje“.

„Mi naravno ne možemo da ulazimo u te navode kao ministarstvo, niti možemo da tvrdimo o čemu je riječ, nismo vidjeli, ne znamo. Mi možemo biti samo prenosilac zahtjeva Ambasade Ukrajine koji je proslijeđen prema Predsjedništvu BiH, i eventualno prema drugim institucijama, ukoliko budemo imali takve naznake iz Predsjedništva da je to potrebno učiniti“, kazala je ministrica Turković.

Na upit RSE na koje druge institucije misli, Turković odgovara:

„U svakom slučaju, ako je riječ o ozbiljnim krađama, ozbiljnim otuđenjima imovine koja se našla nelegalno na teritoriji Bosne i Hercegovine, onda treba da se uključi i Tužilaštvo i SIPA (Državna agencija za istrage i zaštitu)."

U pismu Ukrajinske ambasade Ministarstvu vanjskih poslova navode kako „nepružanje javnog neodgodivog i nedvojbenog opovrgavanja informacije od najvišeg vodstva BiH, koja se povezuje s navedenim darom, posjedovanjem ili prijenosom na bilo koji način kulturnih, povijesnih ili vjerskih vrijednosnih predmeta porijeklom s teritorija Ukrajine, koji se privremeno nalazi pod okupacijom Ruske Federacije, će označavati podršku najviših institucija BiH agresivnoj politici i vojnim akcijama Rusije protiv Ukrajine, što je već rezultiralo smrću hiljada ukrajinskih građana“.

Iz Kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, Milorada Dodika, nisu odgovorili na upite i pozive RSE u vezi s ikonom.

Istovremeno, član Predsjedništva BiH Željko Komšić izjavio je da, "u slučaju da je tačno da je riječ o ikoni koja potječe iz Ukrajine i koja je donesena u Banjaluku, tokom sukoba u Ukrajini, dakle ukradena, onda neko mora da ide u zatvor“.

„Ako imalo hoćemo da smo država. Ili da sam predsjedavajući Predsjedništva BiH Dodik kaže odakle mu to, ko mu je to donio, ko mu je dao. Ovo ne može završiti na onome 'pojeo vuk magarca', jer je riječ o krađi, skandalu međunarodnih razmjera, riječ je o nečemu što se procesuira u svakoj normalnoj zemlji. Ovo mora završiti na sudu, neko mora otići u zatvor, ako je tačno. Dosta stvari ispadnu da nisu tačne, ako je tačno, onda je to odgovor“, kazao je Komšić.

Sveti Nikola iz Luganjska preko BiH u Rusiju?

Da se radio o autentičnoj ikoni, staroj 300 godina, javila je SRNA, svjedoči pečat na poleđini. Informacija je popraćena fotografijama te agencije na kojoj su dvojica zvaničnika s ikonom.

Đakon iz Mostara Branislav Rajković kaže kako misli da se radi „najvjerovatnije o ikoni Svetog Nikole“.

„Po svoj prilici, riječ je o okovanoj i uramljenoj ikoni Svetog Nikole. U nedostatku potpunih informacija o tačnom vremenu nastanka konkretne ikone, kada je označena i možda zvanično registrovana kao ukrajinska kulturna baština, kao i otkad je na našem prostoru, čini mi se da je važno napomenuti da je uobičajeno da se ikone različitog porijekla, nalaze i kod nas, kao i u bilo kojem drugom kraju svijeta. U prošlosti, naročito, ljudi su ikone darovali i primali kao dar, pa i otkupljivali i poklanjali svojim Crkvenim zajednicama“, kazao je đakon Rajković.

Naglasio je da su „veze s Rusijom, pa i Ukrajinom bile naročito izražene u vrijeme Karlovačke mitropolije“. Karlovačka mitropolija, osnovana 1690. bila je pravoslavna crkvena organizacija pravoslavaca u Habsburškoj monarhiji. Godine 1848. godine dignuta je u rang mitropolije postavši Karlovačka patrijaršija, koja je trajala do ujedinjenja u Srpsku pravoslavnu crkvu 1920. godine.

„Osim toga, recimo, naše riznice, na području Bosne i Hercegovine, obiluju ikonama italo-kritskih majstora“, objasnio je Rajković.

Dobrovoljci iz BiH sa proruskim snagama u Ukrajini

U novijoj prošlosti veze Rusije, Ukrajine i Zapadnog Balkana, prije svega Srbije i BiH, ogledaju se i u odlasku paravojnih dobrovoljaca na ukrajinsko ratište. Od početka sukoba u Ukrajini 2013. godine, nekoliko državljana BiH pridružilo se proruskim snagama u regijama Luganjska i Donjecka.

U martu 2020. godine, u prvom slučaju suđenja zbog ratovanja u Ukrajini, Sud BiH optužbi je oslobodio Gavrila Stevića. Optuženi je oslobođen optužbe da se u Rostovu, područje Luganjska, kao dobrovoljac, zajedno s drugim osobama iz BiH i Srbije, pridružio i postao pripadnik paravojne formacije Odreda-jedinice „Jovan Šević“ koja je djelovala protiv legitimnih snaga Ukrajine. Stević je tokom sudskog procesa priznao da je boravio u Ukrajini, ali iz drugih razloga.

"Zadovoljan sam i dirnut presudom. Sud je postupio humanistički, kao što sam i ja otišao u Ukrajinu iz humanističkih motiva otišao u Ukrajinu. Ganut sam i obradovan, lijepo je osjećati se slobodnim", kazao je Stević nakon presude.

Iako je jedini procesuiran, Stević nije jedini iz BiH koji je osumnjičen da je ratovao u Ukrajini.

Na listi koju su objavile ukrajinske vlasti su i Nemanja Ponjević, Davor Savičić, Radoslav Milojević, Slavenko Kuzmanović, Živan Vuksanović i Dimitrije Jojić. Neki od njih su i dalje u Ukrajini, dok je Jojić, rođen 1992. godine, navodno poginuo u Ukrajini.

Prema optužnici, Stević je u Ukrajinu otišao "uz pomoć kozačkih udruženja i u sastavu družine četnika pod komandom Bratislava Živkovića". Živković se predstavlja kao komandant zvanično neregistriranog "Četničkog pokreta" i koji je hapšen u Srbiji.

Procjenjuje se da je oko 300 državljana Srbije ratovalo u Ukrajini, a Gavrilo Stević prvi je u BiH optužen za ratovanje u Ukrajini, dok su za ratovanje u Siriji – ili planiranje i poticanje odlazaka na ovo ratište – u BiH osuđeno ukupno 25 osoba na oko 50 godina zatvora.

Prema dostupnim podacima iz 2019. godine, sudovi u Srbiji su od 2015. osudili 30 osoba jer su se borile na strani proruskih jedinica u Ukrajini. Osuđeni su uglavnom postigli sporazume o priznanju krivnje i osuđeni na uvjetne kazne zatvora u trajanju od u prosjeku godinu dana, dok su trojica počinitelja su osuđeni na šest mjeseci kućnog pritvora.

Još 16 državljana Srbije je optuženo za učešće u aktivnostima u Ukrajini. U Srbiji je za organiziranje učešća u ratu ili oružanom sukobu u stranoj državi zaprijećena je kazna zatvora u trajanju od dvije do deset godina.

Dvije pravoslavne crkve u Ukrajini?

Sukob Rusije i Ukrajine, kako piše u izvještaju Atlantskog vijeća, od samog početka imao je i vjersku dimenziju.

Prije sukoba, pravoslavne crkve su u neovisnoj Ukrajini koegzistirale pomalo neobično, s kanonskom Ukrajinskom pravoslavnom crkvom Moskovskog patrijarhata, zahvaljujući lojalnosti Rusiji, dok je brojčano nadmoćniji Kijevski patrijarhat ostao međunarodno nepriznat do 2019.

Međutim, navodna uloga Ruske pravoslavne crkve i njezinih predstavnika u Ukrajini u pomaganju i podržavanju ruske invazije 2014. poslužila je pojačavanju dugogodišnjih poziva za stvaranjem međunarodno priznate ukrajinske pravoslavne crkve neovisne o Moskvi.

Nakon duljih pregovora, ekumenski carigradski patrijarh Bartolomej I. dodijelio je ukrajinskom pravoslavlju autokefalnost u januaru 2019.

U izvještaju State Departmenta o slobodi vjere u Ukrajini za 2019. godinu, navedeno je da ruski separatisti na istoku Ukrajine ograničavaju vjersku slobodu, istovremeno privilegirajući Rusku pravoslavnu crkvu nad pravoslavnom crkvom u Ukrajini.

See all News Updates of the Day

Republikanski Predstavnički dom glasao za izbacivanje demokratkinje Omar iz najvažnijeg odbora

Zastupnica Ilhan Omar (D-Minnesota) tokom konferencije za novinare u Washingtonu, 25. januara 2023.

Zastupnički dom izglasao je nakon burne debate izbacivanje demokrate Ilhan Omar iz Odbora za vanjske poslove Doma, navodeći njene antiizraelske komentare , u dramatičnoj eskalaciji nakon što su demokrate u prošlom sazivui protjerale krajnje desničarske poslanike GOP-a zbog zapaljivih primjedbi.

Predsjedavajući Predstavničkog doma Kevin McCarthy uspio je učvrstiti podršku republikanaca protiv muslimanske žene rođene u Somaliji u novom Kongresu, iako su neki poslanici GOP-a izrazili rezerve. Uklanjanje poslanika iz odbora Predstavničkog doma bilo je u suštini bez presedana sve do demokratskog zbacivanja prije dvije godine tvrdo desnih republikanskih zastupnika Marjorie Taylor Greene iz Gruzije i Paula Gosara iz Arizone.

Glasanje 218-211, po stranačkoj liniji, uslijedilo je nakon burne debate u kojoj su demokrati optužili GOP da cilja na Omar na osnovu njene rase. Omar se branila na govornici Doma, pitajući da li je iko iznenađen da je na meti, "jer kada gurneš moć, moć se vraća nazad". Demokratske kolege su zagrlile svoju kolegicu tokom glasanja.

“Moj glas će postati glasniji i jači, a moje vodstvo će se slaviti širom svijeta”, rekla je Omar u završnom govoru.

Republikanci su se fokusirali na šest izjava koje je Omar dala da je „u svim okolnostima diskvalifikuju da bude u Komitetu za vanjske poslove“, rekao je predstavnik Michael Guest, R-Miss.

"Svi članovi, kako republikanci tako i demokrate, koji žele da rade u vanjskim poslovima, trebaju se pridržavati najviših standarda ponašanja zbog međunarodne osjetljivosti i zabrinutosti za nacionalnu sigurnost pod jurisdikcijom ovog komiteta", rekao je Guest.

U rezoluciji koju je predložio zastupnik Max Miller, R-Ohio, bivši dužnosnik Trumpove administracije, stoji: “Komentari Omar donijeli su sramotu u Zastupnički dom.”

Lider demokrata Hakeem Jeffries iz New Yorka rekao je da je Omar s vremena na vrijeme "pravila greške" i koristila antisemitske trikove koje su osudili demokrate u Predstavničkom domu prije četiri godine. Ali nije o tome bilo glasanje u četvrtak, rekao je on.

"Ne radi se o odgovornosti, već o političkoj osveti", rekao je Jeffries.

Zastupnica Alexandria Ocasio-Cortez, otišla je korak dalje, rekavši da je akcija GOP-a jedno od “odvratnih nasljeđa nakon 11. septembra”, što se odnosi na napad od 11. septembra 2001. – “ciljanje i rasizam protiv Amerikanaca muslimana širom Sjedinjenih Američkih Država. I ovo je produžetak tog naslijeđa.”

Dodala je: "Ovdje se radi o ciljanju tamnoputih žena."

Omar je jedna od prve dvije muslimanke izabrane u Kongres. Ona je također prva koja je nosila hidžab u Domu nakon što su promijenjena pravila kako bi se članovima omogućilo da nosi pokrivala za glavu iz vjerskih razloga.

Brzo je izazvala kontroverzu nakon što je ušla u Kongres 2019. godine sa par tvitova koji sugerišu da su zakonodavci koji podržavaju Izrael bili motivisani novcem.

U prvom je kritizirala Američko-izraelski komitet za javne poslove, ili AIPAC. "Sve je o Benjaminovim bebama", napisala je, pozivajući se na sleng o novčanicama od 100 dolara.

Upitana na Tviteru ko plaća članove Kongresa da podrže Izrael, Omar je odgovorila: "AIPAC!"

Komentari su izazvali javni prijekor tadašnje predsjednice Predstavničkog doma Nancy Pelosi i drugih demokrata koji su jasno stavili do znanja da je Omar pretjerala.

Ubrzo se izvinila.

"Moramo uvijek biti spremni da se povučemo i razmislimo o kritikama, baš kao što očekujem da me ljudi čuju kada me drugi napadaju zbog mog identiteta", napisao je Omar na Tviteru. “Zato se nedvosmisleno izvinjavam.”

Demokrate su se okupile u vatrenoj odbrani Omarove i iskustava koja ona donosi u Kongres.

Crni, latinoamerikanci i progresivni zastupnici posebno su govorili o njenom jedinstvenom glasu u Predstavničkom domu i kritizirali republikance zbog onoga što su nazvali rasističkim napadom.

“Rasistički gaslighting,” rekao je predstavnik Cori Bush, D-Mo. Rezolucija o osveti, rekla je predstavnica Primila Jayapal iz Washingtona, predsjedavajuća progresivnog poslaničkog kluba.

"To je tako bolno gledati", rekla je zastupnica Rashida Tlaib, D-Mich., koja se pridružila Kongresu s Omar 2019. godine, prve dvije muslimanke koje su izabrane u Dom.

“Za kongresmenku Omar, tako mi je žao što vas naša zemlja iznevjerava danas kroz ovu dvoranu”, rekla je Tlaib kroz suze. "Ti pripadaš tom komitetu."

Omarini prethodni komentari bili su među nekoliko primjedbi istaknutih u rezolucijama kojima se traži njezino smjenjivanje iz Komiteta za vanjske poslove.

Predsjedavajući komiteta, predstavnik Michael McCaul iz Teksasa, zalagao se za isključenje Omar iz panela tokom nedavnog sastanka iza zatvorenih vrata sa kolegama republikancima.

"Jednostavno je njen pogled na svijet Izraela tako dijametralno suprotan od mišljenja komiteta", rekao je McCaul novinarima opisujući svoj stav. “Ne smeta mi što postoje razlike u mišljenjima, ali ovo ide dalje od toga.”

McCarthy je već blokirao predstavnike Adama Schiffa i Erica Swalwella, obojicu kalifornijskih demokrata, da se ponovo pridruže Komitetu za obavještajne poslove Predstavničkog doma nakon što je GOP preuzela kontrolu nad komorom u januaru. Dok su imenovanja u obavještajno vijeće prerogativ govornika, akcija protiv Omar zahtijeva glasanje u Domu.

Nekoliko republikanaca koji su skeptični prema smjeni Omar željeli su "propisni postupak" za zakonodavce koji se suočavaju sa smjenom. McCarthy je rekao da im je rekao da će raditi s demokratama na stvaranju sistema dužnog procesa, ali je priznao da je to još uvijek rad u toku.

BiH: Pad zdravih stranih investicija

BiH: Pad zdravih stranih investicija
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:28 0:00

Politička i pravna nesigurnost su osnovne barijere za strane investicije u BiH ali pojedini investitori se odlučuju da ulažu u BiH. Prema mišljenju analitičara,njihov osnovni motiv je brza i dodatna zarada koja se, nerijetko, ostvaruje netransparentno uz podršku pojedinih lokalnih političara.

Predsjedništvo BiH u Washingtonu: Sastanci u Bijeloj kući i State Departmentu

Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine sa glavnim zamjenikom savjetnika za nacionalnu sigurnost Jonom Finerom, Foto: Predsjedništvo BiH

Članovi Predsjedništva BiH nastavljaju posjetu SAD susretima u najvišim američkim institucijama.

BIJELA KUĆA

Prvi zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost Jon Finer sastao se sa članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željkom Cvijanović, Željkom Komšićem i Denisom Bećirovićem., navela je Bijela kuća.

"Gospodin Finer je ponovo potvrdio opredijeljenost Sjedinjenih Država prema suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru Bosne i Hercegovine.

On je naglasio da će Sjedinjene Države nastaviti da pozivaju na odgovornost destabilizirajuće aktere koji potkopavaju državu i Dejtonski mirovni sporazum.

Čestitao je Bosni i Hercegovini i njenim građanima na dobijanju statusa kandidata za EU u decembru i pozvao lidere da iskoriste zamah i pomognu u usvajanju ključnih reformi vladavine prava koje bi ojačale borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala.

Gospodin Finer je također prenio važnost poduzimanja koraka za modernizaciju Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i diversifikaciju snabdijevanja zemlje energijom, da bi se odmaklo od ruskih izvora." stoji u sažetku iz Bijele kuće.

"Članovi Predsjedništva BiH upoznali su sagovornike sa političkom i sigurnosnom situacijom u Bosni i Hercegovini, kao i procesom konstituisanja vlasti, te izrazili zahvalnost na dosadašnjoj podršci Sjedinjenih Američkih Država", piše Predsjedništvo BiH.

"Tokom sastanka je razgovarano i o globalnim i regionalnim sigurnosnim izazovima, prilikom čega su članovi Predsjedništva BiH izrazili posvećenost očuvanju mira i stabilnosti, kao i ubrzanom ekonomskom razvoju.

Ovom prilikom je bilo riječi i o pitanjima energetske sigurnosti u kontekstu izraženih globalnih izazova na ovom planu.", navodi Predsjedništvo BiH.

STATE DEPARTMENT

Savjetnik State Departmenta Derek Chollet i specijalni predstavnik SAD za Zapadni Balkan Gabriel Escobar sastali su se u Washingtonu sa članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željkom Cvijanović, Željkom Komšićem i Denisom Bećirovićem, navode iz State Departmenta.

Članovi Predsjedništva BiH s Derekom Cholletom, višim savjetnikom državnog sekretara za vanjske poslove Sjedinjenih Američkih Država
Članovi Predsjedništva BiH s Derekom Cholletom, višim savjetnikom državnog sekretara za vanjske poslove Sjedinjenih Američkih Država

"Savjetnik Chollet pozdravio je prvu zajedničku posjetu Predsjedništvo Sjedinjenih Država od 2005. godine kao prilika da se iskoristi zamah nove vlade da se pozabavi korupcijom, destabilizirajućim akterima i radi zajedno na unapređenju ključnih reformi.

Savjetnik je naglasio kontinuiranu posvećenost Sjedinjenih Država suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru Bosne i Hercegovine i njenoj budućoj integraciji u euroatlantske institucije.

Savjetnik je ohrabrio Predsjedništvo da pragmatično pronađe konkretna rješenja i ponovio da je jedinstvo međunarodne zajednice u podršci Ukrajini od ključnog značaja.", piše State Department u saopštenju o sastanku.

"Ovom prilikom, članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine su izrazili opredijeljenost ka daljem unapređenju bilateralnih odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama, uključujući saradnju u oblasti sigurnosti.", piše Predsjedništvo BiH.

Percepcija korupcije u 2022: U Evropi, od BiH gore samo u Rusiji i Ukrajini

Bosnia and Herzegovina has the worst result in the region for 2022

Dok brojne zemlje regiona idu naprijed, BiH je od 2012. godine nazadovala čak 8 indeksnih poena i zajedno sa Turskom u ovogodišnjem globalnom izvještaju Transparency Internationala izdvojena je kao primjer najvećeg pada u odnosu na 2012. godinu u regionu Istočne Evrope i Centralne Azije.

Bosna i Hercegovina ponovo je nazadovala u ovogodišnjem istraživanju Indeksa percepcije korupcije (Corruption Perception Index – CPI) koji objavljuje Transparency International (TI) i zauzima ubjedljivo najniže mjesto u regionu i treće najgore mjesto u Evropi kada je u pitanju stanje korupcije u zemlji, piše TI.

Samo su Rusija i Ukrajina ostvarile gori rezultat od BiH, koja sa ocjenom 34 na skali od 0 do 100, spada u red zemalja u kojima se stanje korupcije najviše pogoršava.

Korupcija: BiH među zemljama koje su najviše nazadovale
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:11 0:00

"BiH bilježi najgori trend od svih država okruženja što najbolje ilustruje primjer Kosova, koje je od 2012. sa ocjene 34 do 2022. napredovalo na 41 indeksni poen, dok je BiH za istih deset godina sa 45 nazadovala na 34 boda. U ključnim nalazima za region Istočne Evrope i Centralne Azije, navedeno je da zemlje Zapadnog Balkana ne mogu suzbiti organizovani kriminal zbog pogoršanja vladavine prava i zarobljenog pravosuđa", piše Transparency International BIH.

Bosna i Hercegovina u poređenju sa zemljama regiona.
Bosna i Hercegovina u poređenju sa zemljama regiona.

Posebno je naglašeno da je BiH na istorijskom dnu, a da etničke podjele ometaju demokratske institucije potrebne za borbu protiv korupcije, što se posebno vidjelo u Tužilaštvu BiH, za koje se navodi da postoje ozbiljne sumnje u njegovu sposobnost da procesuira korupciju, a da je imenovanje novog glavnog tužioca BiH prošlo u veoma manjkavoj proceduri u kojoj su tri od četiri prvobitna kandidata ili odustala ili su eliminisana. Brojni korupcijski skandali, ostavke i sam način izbora glavnog tužioca su ozbiljno doveli u pitanje integritet Tužilaštva, navedeno je u regionalnom saopštenju.

Ocjenjujući nalaze Indeksa, predsjedavajući upravnog odbora TI BiH, Srđan Blagovčanin istakao je:

“Ne samo da ne postoji nikakva strategija, politika ili aktivnost državnih institucija na sprečavanju korupcije, već državne institucije, potpuno zarobljene političkom kontrolom, svoje djelovanje gotovo u potpunosti fokusiraju na bavljenje korupcijom. Korupcija je nažalost postala primarni razlog postojanja institucija. Posebnu opasnost za državu predstavlja potpuna simbioza organizovanog kriminala i državnih institucija, što će voditi daljoj destabilizaciji zemlje i urušavanju sigurnosti.”

BiH je u protekloj godini dobila kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji, ali to je proteklo bez provođenja suštinskih reformi iz 14 prioriteta, te su loši rezultat CPI u Bosni i Hercegovini očekivani prvenstveno zbog izostanka ključnih reformi kao što su izmjene Izbornog zakona i Zakona finansiranju političkih partija, zakona o sukobu interesa, zaštiti prijavilaca korupcije, VSTS-u, a posebno zabrinjavaju pokušaji da se pod krinkom reformi usvoje zakoni koji su lošiji od postojećih.

Hitna akcija na sprečavanju daljeg propadanja zemlje nameće se kao prioritet bez kojeg je nemoguće očekivati otpočinjanje važnih reformskih procesa, navodi Transparency International.

Za 10 godina Bosna i Hercegovina uočljivo je pala na percepciji korupcije.
Za 10 godina Bosna i Hercegovina uočljivo je pala na percepciji korupcije.

Ruski uticaj u BiH: Suzbiti EU i NATO

Ruski uticaj u BiH: Suzbiti EU i NATO
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:11 0:00

"Dok traje rat u Ukrajini, Rusi žele urediti Balkan kako oni žele, a ne Europa", kaže za Glas Amerike bivši ambasador BiH u Rusiji Enver Halilović. Analitičari ističu da je u BiH prisutan ruski utjecaj te da Ruska Federacija želi smanjiti utjecaj NATO-a na Balkan.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG