Linkovi

Izdvojeno

Za Lavrova ikona 'Svetog Nikole', za BiH diplomatski problem

Dodik i Lavrov u Istočnom Sarajevu

Ukrajina traži reakciju vlasti BiH zbog ikone koju je predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik poklonio šefu ruske diplomatije Sergeju Lavrovu.

Ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine (BiH) Bisera Turković za Radio Slobodna Evropa (RSE) izjavila je kako je od Predsjedništva BiH zatraženo izjašnjenje o diplomatskoj noti Ambasade Ukrajine, zbog ikone koju je predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik poklonio šefu ruske diplomatije Sergeju Lavrovu.

Ministarstvo vanjskih poslova BiH, naime, proslijedilo je Predsjedništvu BiH notu koju je Ambasada Ukrajine u BiH poslala ovom ministarstvu, a nakon što je Dodik poklonio Lavrovu ikonu prilikom njegove posjete Istočnom Sarajevu, u utorak (15. decembra).

Iz Dodikovog kabineta, prenijela je novinska agencija SRNA, saopšteno je da se radi „o pozlaćenoj ikoni nastaloj prije otprilike 300 godina“ i „pronađenoj u Luganjsku“.

U pismu koje je RSE dobio na uvid, Ambasada Ukrajine u BiH od Ministarstva vanjskih poslova BiH moli za „detaljne informacije o porijeklu ovog predmeta ukrajinske kulturne baštine“.

„Zbog ozbiljnosti navoda koji se nalaze u noti, očekujemo uključenje i onih koji su odgovorni u takvim slučajevima kada postoje ozbiljne optužbe o otuđivanju nečije imovine“, kazala je ministrica Turković o tome da je Ministarstvo vanjskih poslova BiH proslijedilo notu Predsjedništvu BiH.

Iz Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine su u telefonskom razgovoru za RSE potvrdili da su upoznati s notom upućenom bh. ministarstvu. Više informacija nisu mogli dati zbog, kako su kazali, činjenice da čekaju na zvanične odgovore bh. institucija. Sličan odgovor RSE uputili su i iz Ambasade Ukrajine u Sarajevu.

„Trenutno možemo samo potvrditi da smo poslali notu Ministarstvu vanjskih poslova BiH. Čekamo na sastanak na kojem će iz Ambasade Ukrajine i Ministarstva BiH razgovarati o ovome“, kazali su iz Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine.

Iz Ukrajinske pravoslavne crkve, koja je neovisna o Ruskoj pravoslavnoj crkvi, za RSE su kazali da je incident u Sarajevu politička gesta prema Rusiji.

“Ovo je politička gesta prema Ruskoj Federaciji jer je ova ikona upravo s teritorija koji je sada, nažalost, pod okupacijom. I to ne ovisi o nama kao crkvi. Zaista je dobro što je Ministarstvo vanjskih poslova BiH reagiralo na ovaj događaj, jer se takve stvari uopće ne bi smjele događati. Svaka nacija mora poštivati druge nacije i ne činiti takve stvari”, izjavio je mitropolit ukrajinski Epifanije u intervjuu za Ukrajinski servis RSE.

Ministrica o angažovanju policije i tužilaštva

Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković je za RSE kazala da se traži osnov po kojem se došlo u posjed nečega što „ne pripada BiH, kao i pojašnjenje kako je to otišlo dalje“.

„Mi naravno ne možemo da ulazimo u te navode kao ministarstvo, niti možemo da tvrdimo o čemu je riječ, nismo vidjeli, ne znamo. Mi možemo biti samo prenosilac zahtjeva Ambasade Ukrajine koji je proslijeđen prema Predsjedništvu BiH, i eventualno prema drugim institucijama, ukoliko budemo imali takve naznake iz Predsjedništva da je to potrebno učiniti“, kazala je ministrica Turković.

Na upit RSE na koje druge institucije misli, Turković odgovara:

„U svakom slučaju, ako je riječ o ozbiljnim krađama, ozbiljnim otuđenjima imovine koja se našla nelegalno na teritoriji Bosne i Hercegovine, onda treba da se uključi i Tužilaštvo i SIPA (Državna agencija za istrage i zaštitu)."

U pismu Ukrajinske ambasade Ministarstvu vanjskih poslova navode kako „nepružanje javnog neodgodivog i nedvojbenog opovrgavanja informacije od najvišeg vodstva BiH, koja se povezuje s navedenim darom, posjedovanjem ili prijenosom na bilo koji način kulturnih, povijesnih ili vjerskih vrijednosnih predmeta porijeklom s teritorija Ukrajine, koji se privremeno nalazi pod okupacijom Ruske Federacije, će označavati podršku najviših institucija BiH agresivnoj politici i vojnim akcijama Rusije protiv Ukrajine, što je već rezultiralo smrću hiljada ukrajinskih građana“.

Iz Kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, Milorada Dodika, nisu odgovorili na upite i pozive RSE u vezi s ikonom.

Istovremeno, član Predsjedništva BiH Željko Komšić izjavio je da, "u slučaju da je tačno da je riječ o ikoni koja potječe iz Ukrajine i koja je donesena u Banjaluku, tokom sukoba u Ukrajini, dakle ukradena, onda neko mora da ide u zatvor“.

„Ako imalo hoćemo da smo država. Ili da sam predsjedavajući Predsjedništva BiH Dodik kaže odakle mu to, ko mu je to donio, ko mu je dao. Ovo ne može završiti na onome 'pojeo vuk magarca', jer je riječ o krađi, skandalu međunarodnih razmjera, riječ je o nečemu što se procesuira u svakoj normalnoj zemlji. Ovo mora završiti na sudu, neko mora otići u zatvor, ako je tačno. Dosta stvari ispadnu da nisu tačne, ako je tačno, onda je to odgovor“, kazao je Komšić.

Sveti Nikola iz Luganjska preko BiH u Rusiju?

Da se radio o autentičnoj ikoni, staroj 300 godina, javila je SRNA, svjedoči pečat na poleđini. Informacija je popraćena fotografijama te agencije na kojoj su dvojica zvaničnika s ikonom.

Đakon iz Mostara Branislav Rajković kaže kako misli da se radi „najvjerovatnije o ikoni Svetog Nikole“.

„Po svoj prilici, riječ je o okovanoj i uramljenoj ikoni Svetog Nikole. U nedostatku potpunih informacija o tačnom vremenu nastanka konkretne ikone, kada je označena i možda zvanično registrovana kao ukrajinska kulturna baština, kao i otkad je na našem prostoru, čini mi se da je važno napomenuti da je uobičajeno da se ikone različitog porijekla, nalaze i kod nas, kao i u bilo kojem drugom kraju svijeta. U prošlosti, naročito, ljudi su ikone darovali i primali kao dar, pa i otkupljivali i poklanjali svojim Crkvenim zajednicama“, kazao je đakon Rajković.

Naglasio je da su „veze s Rusijom, pa i Ukrajinom bile naročito izražene u vrijeme Karlovačke mitropolije“. Karlovačka mitropolija, osnovana 1690. bila je pravoslavna crkvena organizacija pravoslavaca u Habsburškoj monarhiji. Godine 1848. godine dignuta je u rang mitropolije postavši Karlovačka patrijaršija, koja je trajala do ujedinjenja u Srpsku pravoslavnu crkvu 1920. godine.

„Osim toga, recimo, naše riznice, na području Bosne i Hercegovine, obiluju ikonama italo-kritskih majstora“, objasnio je Rajković.

Dobrovoljci iz BiH sa proruskim snagama u Ukrajini

U novijoj prošlosti veze Rusije, Ukrajine i Zapadnog Balkana, prije svega Srbije i BiH, ogledaju se i u odlasku paravojnih dobrovoljaca na ukrajinsko ratište. Od početka sukoba u Ukrajini 2013. godine, nekoliko državljana BiH pridružilo se proruskim snagama u regijama Luganjska i Donjecka.

U martu 2020. godine, u prvom slučaju suđenja zbog ratovanja u Ukrajini, Sud BiH optužbi je oslobodio Gavrila Stevića. Optuženi je oslobođen optužbe da se u Rostovu, područje Luganjska, kao dobrovoljac, zajedno s drugim osobama iz BiH i Srbije, pridružio i postao pripadnik paravojne formacije Odreda-jedinice „Jovan Šević“ koja je djelovala protiv legitimnih snaga Ukrajine. Stević je tokom sudskog procesa priznao da je boravio u Ukrajini, ali iz drugih razloga.

"Zadovoljan sam i dirnut presudom. Sud je postupio humanistički, kao što sam i ja otišao u Ukrajinu iz humanističkih motiva otišao u Ukrajinu. Ganut sam i obradovan, lijepo je osjećati se slobodnim", kazao je Stević nakon presude.

Iako je jedini procesuiran, Stević nije jedini iz BiH koji je osumnjičen da je ratovao u Ukrajini.

Na listi koju su objavile ukrajinske vlasti su i Nemanja Ponjević, Davor Savičić, Radoslav Milojević, Slavenko Kuzmanović, Živan Vuksanović i Dimitrije Jojić. Neki od njih su i dalje u Ukrajini, dok je Jojić, rođen 1992. godine, navodno poginuo u Ukrajini.

Prema optužnici, Stević je u Ukrajinu otišao "uz pomoć kozačkih udruženja i u sastavu družine četnika pod komandom Bratislava Živkovića". Živković se predstavlja kao komandant zvanično neregistriranog "Četničkog pokreta" i koji je hapšen u Srbiji.

Procjenjuje se da je oko 300 državljana Srbije ratovalo u Ukrajini, a Gavrilo Stević prvi je u BiH optužen za ratovanje u Ukrajini, dok su za ratovanje u Siriji – ili planiranje i poticanje odlazaka na ovo ratište – u BiH osuđeno ukupno 25 osoba na oko 50 godina zatvora.

Prema dostupnim podacima iz 2019. godine, sudovi u Srbiji su od 2015. osudili 30 osoba jer su se borile na strani proruskih jedinica u Ukrajini. Osuđeni su uglavnom postigli sporazume o priznanju krivnje i osuđeni na uvjetne kazne zatvora u trajanju od u prosjeku godinu dana, dok su trojica počinitelja su osuđeni na šest mjeseci kućnog pritvora.

Još 16 državljana Srbije je optuženo za učešće u aktivnostima u Ukrajini. U Srbiji je za organiziranje učešća u ratu ili oružanom sukobu u stranoj državi zaprijećena je kazna zatvora u trajanju od dvije do deset godina.

Dvije pravoslavne crkve u Ukrajini?

Sukob Rusije i Ukrajine, kako piše u izvještaju Atlantskog vijeća, od samog početka imao je i vjersku dimenziju.

Prije sukoba, pravoslavne crkve su u neovisnoj Ukrajini koegzistirale pomalo neobično, s kanonskom Ukrajinskom pravoslavnom crkvom Moskovskog patrijarhata, zahvaljujući lojalnosti Rusiji, dok je brojčano nadmoćniji Kijevski patrijarhat ostao međunarodno nepriznat do 2019.

Međutim, navodna uloga Ruske pravoslavne crkve i njezinih predstavnika u Ukrajini u pomaganju i podržavanju ruske invazije 2014. poslužila je pojačavanju dugogodišnjih poziva za stvaranjem međunarodno priznate ukrajinske pravoslavne crkve neovisne o Moskvi.

Nakon duljih pregovora, ekumenski carigradski patrijarh Bartolomej I. dodijelio je ukrajinskom pravoslavlju autokefalnost u januaru 2019.

U izvještaju State Departmenta o slobodi vjere u Ukrajini za 2019. godinu, navedeno je da ruski separatisti na istoku Ukrajine ograničavaju vjersku slobodu, istovremeno privilegirajući Rusku pravoslavnu crkvu nad pravoslavnom crkvom u Ukrajini.

See all News Updates of the Day

Dok Japan obilježava godišnjicu napada atomskom bombom, prijetnja iz Kine ukida vojni tabu

Ljudi puštaju papirne fenjere u rijeku Motojasu, u znak sjećanja na žrtve atomske bombe, bačene prije 77. godina na Hirošimu.

Japan ovog mjeseca obilježava godišnjice nuklearnog bombardovanja Hirošime i Nagasakija u kojem je poginulo više od 200.000 ljudi i kojim je okončan Drugi svjetski rat.

Ali, čak i dok je japanski premijer obećavao da će raditi na miru u svijetu, vlada je najavila planove za "drastično" povećanje izdataka za odbranu izazvano prijetnjom iz Kine, razbijajući decenijama dug tabu u vezi sa jačanjem japanskih oružanih snaga poslije poraza 1945.

Godišnjica nuklearnih napada

Američke snage su bacile prvu atomsku bombu na Hirošimu 6. augusta 1945. ujutru, ubivši oko 140.000 ljudi.

Na hiljade je umrlo u narednim mjesecima i godinama od radijacione bolesti.

Tri dana kasnije, američke snage su bacile drugu nuklearnu bombu na Nagasaki, ubivši oko 75.000 ljudi.

Sjedinjene Države kažu da su bombardovanja bila neophodna da bi se okončao rat, jer bi mnogo više ljudi poginulo u bilo kojoj invaziji savezničkih snaga na Japan.

As Japan Marks Atomic Bomb Anniversaries, Threat from China Breaks Military Taboo
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:27 0:00

Lokalni đaci u Hirošimi, zajedno sa preživjelima atomskog bombardovanja, obilježili su u subotu 77. godišnjicu eksplozije ceremonijom u gradskom parku mira, neposredno ispod epicentra eksplozije. Njima su se pridružili članovi japanske vlade i generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres.

"Skoro 13.000 komada nuklearnog oružja se nalazi u arsenalima širom svijeta", rekao je Guterres delegatima na ceremoniji. "A krize sa ozbiljnim nuklearnim prizvukom brzo se šire — od Bliskog istoka do Korejskog poluostrva, do ruske invazije na Ukrajinu. Potpuno je neprihvatljivo da države koje posjeduju nuklearno oružje priznaju mogućnost nuklearnog rata".

Domaćin G-7

Hirošima bi trebalo da bude domaćin samita G-7 sledeće godine. Japanski premijer Fumio Kišida obećao je okupljenima u Hirošimi: "Zajedno sa liderima G-7, ispred spomenika mira, potvrdićemo našu posvećenost da se ujedinimo u zaštiti mira".

Japanski ustav, napisan nakon poraza 1945, kaže da se "japanski narod zauvijek odriče rata kao suverenog prava nacije". Međutim, ratna opasnost se približava obalama te zemlje.

Kineska prijetnja

Kineske vojne vježbe velikih razmjera, upotreba bojeve municije oko Tajvana posljednjih dana – kao očigledna osveta za posjetu predsjednice Predstavničkog doma SAD Nancy Pelosi Tajpeju prošle nedjelje – izazvale su strah da Peking planira invaziju na ostrvo, za koju Peking tvrdi da dio njegove teritorije. Japan kaže da je nekoliko kineskih projektila lansiranih tokom vježbi sletjelo u mora koja su dio njegove ekskluzivne ekonomske zone.

Na konferenciji za novinare u Hirošimi nakon ceremonije povodom godišnjice bacanja atomske bombe, premijer Kišida je rekao da vlada mora da odgovori na krizu na Tajvanu i u Ukrajini. "Drastično ćemo ojačati našu odbrambenu sposobnost", rekao je on novinarima.

Drastična promjena

Uprkos decenijama vladine politike, nastojanje Japana da poveća potrošnju i kapacitete za odbranu ima sve veću podršku javnosti, kaže analitičar Tecuo Kotani, profesor globalnih studija na Univerzitetu Meikai u Tokiju i viši saradnik na Japanskom institutu za međunarodne poslove.

"Zbog ruske invazije na Ukrajinu, percepcija japanske javnosti o nacionalnoj bezbjednosti dramatično se promijenila. Japanci su veoma zabrinuti zbog kineske agresije", rekao je Kotani za Glas Amerike.

"A gledajući istraživanja javnog mnijjenja, sve više ljudi sada podržava promjenu ustava, kao i povećanje troškova za odbranu, pa čak i uvođenje japanskih sposobnosti za ofanzivne udare."

Strah od sukoba

Kotani je dodao da bi Japan mogao biti uvučen u bilo koji sukob oko Tajvana.

"Ubijeni (bivši japanski) premijer Šinzo Abe izjavio je da su bezbjednost Tajvana i bezbjednost Japana neodvojive zbog geografske blizine, kao i zbog toga što Japan na svom tlu ugošćuje američku vojsku", rekao je Kotani. "Dakle, japanski odbrambeni planeri su se pripremali za bilo koji scenario koji može uticati na japansku teritoriju".

Bombardovanje Hirošime i Nagasakija promijenilo je stav Japana prema ratu i vojnoj moći. Sedamdeset sedam godina kasnije, zemlja mora da se suoči sa novom realnošću: moćnom, agresivnom Kinom koja je voljna i sposobna da projektuje svoju vojnu silu na pragu Japana.

Kina najavila nove vojne vježbe oko Tajvana

Avion pod komandom Narodne oslobodilačke armije Kine učestvuje u vojnim vježbama u vodama oko Tajvana, 5. august 2022.

Kineska vojska najavila je nove vojne vježbe u moru i zračnom prostoru oko Tajvana, dan nakon zakazanog završetka najvećih vježbi do sada. Vježbe oko Tajvana održane su u znak protesta protiv prošlosedmične posjete predsjednice Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi Tajvanu.

Istočna vojna komanda Kine saopštila je da će provesti zajedničke vježbe sa fokusom na protupodmorničke i jurišne operacije s mora, potvrđujući strahove nekih sigurnosnih analitičara i diplomata da će Peking nastaviti vršiti pritisak na odbranu Tajvana, izvještava Reuters.

Posjeta Nancy Pelosi Tajvanu razbjesnila je Kinu, koja samoupravni otok smatra svojim, te su odgovorili probnim lansiranjem balističkih projektila iznad Taipeija, kao i odustajanjem od nekih razgovora sa Washingtonom.

Trajanje i tačna lokacija najnovijih vježbi još nisu poznati, ali Tajvan je već ublažio ograničenja letova u blizini šest područja gdje su ranije sprovedene vježbe.

Kineski vojni borbeni avion J-11 leti iznad Tajvanskog moreuza, 5. august 2022.
Kineski vojni borbeni avion J-11 leti iznad Tajvanskog moreuza, 5. august 2022.

Osim ispaljivanja 11 balističkih projektila kratkog dometa tokom prethodna četiri dana vježbi, kineski ratni brodovi, borbeni avioni i bespilotne letjelice opsežno su manevrirali oko otoka.

Glasnogovornik ministarstva odbrane u Taipeiju Sun Li-fang rekao je novinarima da su tajvanske oružane snage "mirno" postupale s kineskim vježbama. Ranije je ministarstvo reklo da su u vježbama korišteni ratni brodovi, avioni i bespilotne letjelice za simulaciju napada na otok i mornaricu.

Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin rekao je u ponedjeljak da Kina izvodi normalne vojne vježbe "u našim vodama" na otvoren, transparentan i profesionalan način, dodajući da je Tajvan dio Kine.

Na pitanje jesu li kineske vježbe koje su u toku u skladu s međunarodnim pravom i hoće li biti izdana nova upozorenja za civilni zračni i pomorski promet, Wang je rekao da su nadležni odjeli izdali pravovremene objave u skladu s domaćim i međunarodnim zakonom.

Kinesko ministarstvo odbrane u međuvremenu je nastavilo diplomatski pritisak na Sjedinjene Države, braneći svoje odlaganje vojnih pregovora u znak protesta zbog posjeta Pelosi.

"Trenutno napetu situaciju u Tajvanskom tjesnacu u potpunosti je izazvala i stvorila američka strana na vlastitu inicijativu, a američka strana mora snositi punu odgovornost i ozbiljne posljedice za to", rekao je glasnogovornik ministarstva odbrane Wu Qian.

Peking je u petak najavio da prekida saradnju sa Sjedinjenim Državama u nekoliko oblasti, uključujući dijalog između visokih vojnih zapovjednika, u znak odmazde zbog posjete Tajvanu predsjedavajuće Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi.

Nancy Pelosi napušta Tajvan, 3. august 2022.
Nancy Pelosi napušta Tajvan, 3. august 2022.

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova u saopštenju od 5. avgusta je također navelo da zaustavlja pregovore o klimi sa Sjedinjenim Državama, kao i saradnju u sprječavanju prekograničnog kriminala i repatrijaciji migranata.

Zvaničnici Pentagona, State Departmenta i Bijele kuće osudili su taj potez, opisujući ga kao neodgovornu pretjeranu reakciju.

Prekidanje nekih od nekoliko komunikacijskih veza Kine s američkom vojskom povećava rizik od slučajne eskalacije nad Tajvanom u kritičnom trenutku, prema sigurnosnim analitičarima i diplomatima.

Tajvan je samouprava od 1949., kada su komunisti Mao Ce-tunga preuzeli vlast u Pekingu nakon što su u građanskom ratu porazili nacionaliste Kuomintanga (KMT) iz Čang Kai-šeka, zbog čega se vlada pod vodstvom KMT-a povukla na otok.

Peking kaže da zadržava pravo da Tajvan stavi pod kinesku kontrolu, ako je potrebno i silom.

Američki senat odobrio zakon za borbu protiv klimatskih promjena

Capiyol Hill

Američki Senat usvojio je u nedjelju veliki zakon od 430 milijardi dolara namijenjen borbi protiv klimatskih promjena, snižavanju cijena lijekova i podizanju nekih korporativnih poreza.

Ovo se smatra velikom pobjedom predsjednika Joea Bidena, dok se demokrate nadaju da će pomoći njihovim izgledima da zadrže kontrolu nad Kongresom na ovogodišnjim izborima.

Senat je odobrio zakon glasanjem od 51 prema 50.

Ovaj zakon ide u Zastupnički dom na glasanje, vjerovatno u petak, kada se predstavnici planiraju nakratko sastati tokom ljetne pauze. Očekuje se da će ga oni usvojiti, čime bi prijedlog zakona bio poslat Bijeloj kući na potpis Bidenu. U izjavi, Biden je rekao da se raduje potpisivanju zakona.

"Senat stvara historiju", rekao je lider senatske većine Chuck Schumer.

"Za Amerikance koji su izgubili vjeru da Kongres može učiniti velike stvari, ovaj je zakon za vas", rekao je. "Ovaj zakon će promijeniti Ameriku u narednim decenijama."

Schumer je rekao da zakon sadrži "najhrabriji paket čiste energije u američkoj historiji" za borbu protiv klimatskih promjena uz istovremeno smanjenje troškova za energiju i neke lijekove.

Zakon ima za cilj smanjenje emisije ugljika i preusmjeravanje potrošača na zelenu energiju, uz smanjenje troškova lijekova na recept za starije osobe i pooštravanje primjene poreza za korporacije i bogate.

Demokrate tvrde da će zakon pomoći u smanjenju inflacije, ekonomske obaveze koja je također opterećivala njihove nade da će zadržati zakonodavnu kontrolu uoči predsjedničkih izbora 2024. godine.

Republikanci, tvrdeći da se zakon neće baviti inflacijom, osudili su tu mjeru kao listu želja ljevičarske potrošnje koja ubija radna mjesta i koja bi mogla potkopati rast kada je ekonomija u opasnosti da padne u recesiju.

Nacrt zakona je bio 18 mjeseci u izradi jer je Bidenov originalni sveobuhvatni plan smanjen zbog protivljenja republikanaca i ključnih poslanika iz njegove stranke.

Delegacija entiteta RS "otvara tržište" za Rusiju, na stolu zastava BiH

Delegacija IRB RS u Rusiji

"Posjetom izaslanstva Investiciono-razvojne banke Republike Srpske Ruskoj Federaciji stvorena je odlična prilika za otvaranje tržišta Republike Srpske za ulaganja i direktno povezivanje naših privrednika sa ruskim privrednicima.", navedeno je na web site-u IRB RS.

"Ovo je zajednički zaključak višednevnih razgovora izaslanstva Investiciono-razvojne banke Republike Srpske sa predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti Nižnjenovgorodske oblasti i brojnim ruskim privrednicima, koji su prihvatili poziv da učestvuju na našem sajmu. Druga investicijska konferencija „INVEST SRPSKA 2022“, koja će se održati početkom septembra u Prijedoru. Investicijska konferencija u organizaciji IRBRS bila bi samo uvod u intenzivnu gospodarsku suradnju ruskih i privrednika Republike Srpske." zaključak je kojim se opisuje uspjeh puta delegacije koja u Rusiji ostaje još nekoliko dana.

Posjeta Rusiji počela je 3. avgusta sastankom s članovima Privredne komore u Moskvi, gdje je delegacija Investiciono-razvojne banke RS-a dogovorila potpisivanje memoranduma o suradnji te dve institucije, piše Radio Slobodna Evropa.

Investiciono razvojna banka RS je u vlasništvu entiteta, a posjeta dolazi u vrijeme kada zapadne kompanije masovno zaustavljaju poslovanje sa Rusijom zbog brutalnog napada i razaranja njenog susjeda Ukrajine.

Na fotografiji koja je objavljena na web site-u IRB-a vidi se da se na stolu između dvije delegacije nalaze zastave Rusije i Bosne i Hercegovine. Sajt navodi da je u entitetskoj poslovnoj delegaciji bio i ambasador BiH i Rusiji, Željko Samardžija.

Bosna i Hercegovina se deklarativno pridružila zapadnim sankcijama protiv što je objavljeno na stranici Evropskog vijeća, iz kojeg su naveli da se BiH "uskladila" s EU u sankcioniranju nekoliko stotina osoba i kompanija iz Rusije.

Ipak, prenosi RSE, blokadom srpskih ministara u državnoj Vladi - Vijeću ministara te sankcije nisu zaživjele u praksi.

Politički vođa entiteta RS Milorad Dodik, i član BH predsjedništva u više navrata je izjavio da BiH neće uvoditi sankcije Rusiji, bez obzira na stav EU, SAD i drugih zapadnih zemalja.

Takav stav za RSE je potvrdio i Samardžija u izjavi, ističući da ne podržava nikakve sankcije Rusiji i da one mogu biti samo "rezultat dogovorene vanjske politike na nivou BiH".

Inače, Samardžija predstavlja BiH u Moskvi od 2020. godine, nakon što ga je na poziciju ambasadora imenovalo Predsjedništvo BiH u čijoj nadležnosti je vanjska politika.

Diplomatska pozicija u Rusiji dodijeljena mu je na prijedlog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata, vodeće političke partije u Republici Srpskoj.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, BiH nema jedinstvene osude ruske agresije, niti stave o sankcijama Rusiji.

Inicijativa za osudu ruske agresije nije dobila podršku ni u Parlamentu BiH, jer je nisu podržali poslanici iz entiteta Republika Srpska.

Milorad Dodik je odbio da osudi napad Rusije na Ukrajinu, smatrajući da BiH treba ostati neutralna i ne pridruživati se sankcijama koje su Rusiji uvele Sjedinjene Države i Evropska unija (EU).

Druga dva člana Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović i Željko Komšić, osudili su "rusku agresiju na teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine" i podržali sankcije.

Dodik je također jedan od rijetkih zvaničnika u Evropi koji se sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, nakon što je počeo rat u Ukrajini.

Senatori SAD predlažu zakon protiv korupcije na Balkanu

US Congress

Na čelu ovog prijedloga su senatorica Jean Shaheen (D-NH), te senator Roger Wicker, (R-MS) poznat po izuzetno oštrim stavovima kada je u pitanju pervazivna korupcija u regionu.

Nakon što su dvije zastupnice u Kongresu, Ann Wagner i Susan Wild, predočile posebnoj kongresnoj komisiji prijedlog zakona kojim bi se omogućile još efikasnije i strožije sankcije na sve BH zvaničnike i političare koji propagiraju secesiju, i na drugi način nanose štetu stabilnosti i napretku Bosne i Hercegovine - sada je i od američkog Senata stigla nova inicijativa. Naime, grupa Senatora je predložila zakona kojim bi se osnažila borba protiv endemske korupcije, ali ne samo u BiH, nego u svim zemljama Zapadnog Balkana.

U koordinaciji sa senatorima Richardom Durbinom(D-IL), Ben Cardinom (D-MD), Thom Tillisom (R-NC), te Chris VanHollenom (D-MD), cilj zakona bi bio višestruk, izmedjuostaloga da podstakne povećanja trgovine i investicija između Sjedinjenih Država i zemalja Zapadnog Balkana, te borba i sankcioniranje negativnih utjecaja koji dolaze bilo iz samih zemalja, ili izvana.

Prijedlog zakona se odnosi na 6 zemalja zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija) za koje senatori kažu da su ključne, kolektivno, za evropski mir, stabilnost i prosperitet. Senatori su takodjer u prijedlogu naglasili da postoji “ …zajednički interes Sjedinjenih Država i šest zemalja Zapadnog Balkana da promoviraju stabilan i održiv ekonomski rast i razvoj u regionu.”

Senatski prijedlog nadalje naglašava da je neophodno spriječiti masovno iseljavanje posebno mladih, što direktno utječe na demografiju u svakoj zemlji zapadnog Balkana, i rezultira negativnim rastom stanovništva. “Stvaranje ugodnog okruženja za ulaganje i stvaranje prilika za zapošljavanje u zapadnom Balkan, posebno za mlade, može pružiti moćne alate za ekonomski razvoj i zapoticanje šireg sudjelovanja u političkim procesima koji povećavaju prosperitet za sve.”

Ostali ciljevi prijedloga su otpor i borba protiv sveobuhvatne korupcije, te kampanje dezinformacija, potom negativne posljedice ogromne ovisnosti o ruskim energentima, te širenje utjecaja Kine.

Prijedlog zakona nudi konkretne načine postizanja navedenih ciljeva: Ohrabriti povećanje trgovine i ulaganja između Sjedinjenih Država i saveznika i partnera na Zapadnom Balkanu; proširiti pomoć Sjedinjenih Država naporima regionalne integracije; ojačati i proširiti regionalnu gospodarsku integraciju na Zapadnom Balkanu…kao i poboljšati raznolikost energetskih resursa, što bi smanjilo ovisnost od Rusije.

Senatori kažu da bi veliku pomoć ostvarenju ovih ciljeva pružili trgovina i ulaganje od strane Sjedinjenih Država.

Jedan od ciljeva koji su jasno naglašeni u prijedlogu, a odnose se na BiH, jest zadržavanje punog mandata snaga Europske unije (EUFOR) u zemlji što je, naglašava se, u interesu nacionalne sigurnosti Sjedinjenih Država; te poticanje NATO-a i Europske unije da preispitaju svoje mandate misija i položaj u Bosni i Hercegovini kako bi imali aktivniju ulogu u uspostavi sigurnog i zaštićenog okruženja, posebice odbrambenog okruženja.

Prijedlog zakona koji se utvrdjuje kroz više senatskih odbora, zahtijeva da 180 dana od datuma donošenja ovog Zakona, državni tajnik i upravitelj Agencije Sjedinjenih Država za međunarodni razvoj u koordinaciji s ministrima riznice i trgovine i glavnim izvršnim direktorom Međunarodne financijske financijske korporacije Sjedinjenih Država, podnese tim odgovarajućim odborima Kongresa sveobuhvatnu strategiju regionalnog ekonomskog razvoja i demokratskog jačanja Zapadnog Balkana.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG