Linkovi

Top priča BiH

Za Lavrova ikona 'Svetog Nikole', za BiH diplomatski problem

Dodik i Lavrov u Istočnom Sarajevu

Ukrajina traži reakciju vlasti BiH zbog ikone koju je predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik poklonio šefu ruske diplomatije Sergeju Lavrovu.

Ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine (BiH) Bisera Turković za Radio Slobodna Evropa (RSE) izjavila je kako je od Predsjedništva BiH zatraženo izjašnjenje o diplomatskoj noti Ambasade Ukrajine, zbog ikone koju je predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik poklonio šefu ruske diplomatije Sergeju Lavrovu.

Ministarstvo vanjskih poslova BiH, naime, proslijedilo je Predsjedništvu BiH notu koju je Ambasada Ukrajine u BiH poslala ovom ministarstvu, a nakon što je Dodik poklonio Lavrovu ikonu prilikom njegove posjete Istočnom Sarajevu, u utorak (15. decembra).

Iz Dodikovog kabineta, prenijela je novinska agencija SRNA, saopšteno je da se radi „o pozlaćenoj ikoni nastaloj prije otprilike 300 godina“ i „pronađenoj u Luganjsku“.

U pismu koje je RSE dobio na uvid, Ambasada Ukrajine u BiH od Ministarstva vanjskih poslova BiH moli za „detaljne informacije o porijeklu ovog predmeta ukrajinske kulturne baštine“.

„Zbog ozbiljnosti navoda koji se nalaze u noti, očekujemo uključenje i onih koji su odgovorni u takvim slučajevima kada postoje ozbiljne optužbe o otuđivanju nečije imovine“, kazala je ministrica Turković o tome da je Ministarstvo vanjskih poslova BiH proslijedilo notu Predsjedništvu BiH.

Iz Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine su u telefonskom razgovoru za RSE potvrdili da su upoznati s notom upućenom bh. ministarstvu. Više informacija nisu mogli dati zbog, kako su kazali, činjenice da čekaju na zvanične odgovore bh. institucija. Sličan odgovor RSE uputili su i iz Ambasade Ukrajine u Sarajevu.

„Trenutno možemo samo potvrditi da smo poslali notu Ministarstvu vanjskih poslova BiH. Čekamo na sastanak na kojem će iz Ambasade Ukrajine i Ministarstva BiH razgovarati o ovome“, kazali su iz Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine.

Iz Ukrajinske pravoslavne crkve, koja je neovisna o Ruskoj pravoslavnoj crkvi, za RSE su kazali da je incident u Sarajevu politička gesta prema Rusiji.

“Ovo je politička gesta prema Ruskoj Federaciji jer je ova ikona upravo s teritorija koji je sada, nažalost, pod okupacijom. I to ne ovisi o nama kao crkvi. Zaista je dobro što je Ministarstvo vanjskih poslova BiH reagiralo na ovaj događaj, jer se takve stvari uopće ne bi smjele događati. Svaka nacija mora poštivati druge nacije i ne činiti takve stvari”, izjavio je mitropolit ukrajinski Epifanije u intervjuu za Ukrajinski servis RSE.

Ministrica o angažovanju policije i tužilaštva

Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković je za RSE kazala da se traži osnov po kojem se došlo u posjed nečega što „ne pripada BiH, kao i pojašnjenje kako je to otišlo dalje“.

„Mi naravno ne možemo da ulazimo u te navode kao ministarstvo, niti možemo da tvrdimo o čemu je riječ, nismo vidjeli, ne znamo. Mi možemo biti samo prenosilac zahtjeva Ambasade Ukrajine koji je proslijeđen prema Predsjedništvu BiH, i eventualno prema drugim institucijama, ukoliko budemo imali takve naznake iz Predsjedništva da je to potrebno učiniti“, kazala je ministrica Turković.

Na upit RSE na koje druge institucije misli, Turković odgovara:

„U svakom slučaju, ako je riječ o ozbiljnim krađama, ozbiljnim otuđenjima imovine koja se našla nelegalno na teritoriji Bosne i Hercegovine, onda treba da se uključi i Tužilaštvo i SIPA (Državna agencija za istrage i zaštitu)."

U pismu Ukrajinske ambasade Ministarstvu vanjskih poslova navode kako „nepružanje javnog neodgodivog i nedvojbenog opovrgavanja informacije od najvišeg vodstva BiH, koja se povezuje s navedenim darom, posjedovanjem ili prijenosom na bilo koji način kulturnih, povijesnih ili vjerskih vrijednosnih predmeta porijeklom s teritorija Ukrajine, koji se privremeno nalazi pod okupacijom Ruske Federacije, će označavati podršku najviših institucija BiH agresivnoj politici i vojnim akcijama Rusije protiv Ukrajine, što je već rezultiralo smrću hiljada ukrajinskih građana“.

Iz Kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, Milorada Dodika, nisu odgovorili na upite i pozive RSE u vezi s ikonom.

Istovremeno, član Predsjedništva BiH Željko Komšić izjavio je da, "u slučaju da je tačno da je riječ o ikoni koja potječe iz Ukrajine i koja je donesena u Banjaluku, tokom sukoba u Ukrajini, dakle ukradena, onda neko mora da ide u zatvor“.

„Ako imalo hoćemo da smo država. Ili da sam predsjedavajući Predsjedništva BiH Dodik kaže odakle mu to, ko mu je to donio, ko mu je dao. Ovo ne može završiti na onome 'pojeo vuk magarca', jer je riječ o krađi, skandalu međunarodnih razmjera, riječ je o nečemu što se procesuira u svakoj normalnoj zemlji. Ovo mora završiti na sudu, neko mora otići u zatvor, ako je tačno. Dosta stvari ispadnu da nisu tačne, ako je tačno, onda je to odgovor“, kazao je Komšić.

Sveti Nikola iz Luganjska preko BiH u Rusiju?

Da se radio o autentičnoj ikoni, staroj 300 godina, javila je SRNA, svjedoči pečat na poleđini. Informacija je popraćena fotografijama te agencije na kojoj su dvojica zvaničnika s ikonom.

Đakon iz Mostara Branislav Rajković kaže kako misli da se radi „najvjerovatnije o ikoni Svetog Nikole“.

„Po svoj prilici, riječ je o okovanoj i uramljenoj ikoni Svetog Nikole. U nedostatku potpunih informacija o tačnom vremenu nastanka konkretne ikone, kada je označena i možda zvanično registrovana kao ukrajinska kulturna baština, kao i otkad je na našem prostoru, čini mi se da je važno napomenuti da je uobičajeno da se ikone različitog porijekla, nalaze i kod nas, kao i u bilo kojem drugom kraju svijeta. U prošlosti, naročito, ljudi su ikone darovali i primali kao dar, pa i otkupljivali i poklanjali svojim Crkvenim zajednicama“, kazao je đakon Rajković.

Naglasio je da su „veze s Rusijom, pa i Ukrajinom bile naročito izražene u vrijeme Karlovačke mitropolije“. Karlovačka mitropolija, osnovana 1690. bila je pravoslavna crkvena organizacija pravoslavaca u Habsburškoj monarhiji. Godine 1848. godine dignuta je u rang mitropolije postavši Karlovačka patrijaršija, koja je trajala do ujedinjenja u Srpsku pravoslavnu crkvu 1920. godine.

„Osim toga, recimo, naše riznice, na području Bosne i Hercegovine, obiluju ikonama italo-kritskih majstora“, objasnio je Rajković.

Dobrovoljci iz BiH sa proruskim snagama u Ukrajini

U novijoj prošlosti veze Rusije, Ukrajine i Zapadnog Balkana, prije svega Srbije i BiH, ogledaju se i u odlasku paravojnih dobrovoljaca na ukrajinsko ratište. Od početka sukoba u Ukrajini 2013. godine, nekoliko državljana BiH pridružilo se proruskim snagama u regijama Luganjska i Donjecka.

U martu 2020. godine, u prvom slučaju suđenja zbog ratovanja u Ukrajini, Sud BiH optužbi je oslobodio Gavrila Stevića. Optuženi je oslobođen optužbe da se u Rostovu, područje Luganjska, kao dobrovoljac, zajedno s drugim osobama iz BiH i Srbije, pridružio i postao pripadnik paravojne formacije Odreda-jedinice „Jovan Šević“ koja je djelovala protiv legitimnih snaga Ukrajine. Stević je tokom sudskog procesa priznao da je boravio u Ukrajini, ali iz drugih razloga.

"Zadovoljan sam i dirnut presudom. Sud je postupio humanistički, kao što sam i ja otišao u Ukrajinu iz humanističkih motiva otišao u Ukrajinu. Ganut sam i obradovan, lijepo je osjećati se slobodnim", kazao je Stević nakon presude.

Iako je jedini procesuiran, Stević nije jedini iz BiH koji je osumnjičen da je ratovao u Ukrajini.

Na listi koju su objavile ukrajinske vlasti su i Nemanja Ponjević, Davor Savičić, Radoslav Milojević, Slavenko Kuzmanović, Živan Vuksanović i Dimitrije Jojić. Neki od njih su i dalje u Ukrajini, dok je Jojić, rođen 1992. godine, navodno poginuo u Ukrajini.

Prema optužnici, Stević je u Ukrajinu otišao "uz pomoć kozačkih udruženja i u sastavu družine četnika pod komandom Bratislava Živkovića". Živković se predstavlja kao komandant zvanično neregistriranog "Četničkog pokreta" i koji je hapšen u Srbiji.

Procjenjuje se da je oko 300 državljana Srbije ratovalo u Ukrajini, a Gavrilo Stević prvi je u BiH optužen za ratovanje u Ukrajini, dok su za ratovanje u Siriji – ili planiranje i poticanje odlazaka na ovo ratište – u BiH osuđeno ukupno 25 osoba na oko 50 godina zatvora.

Prema dostupnim podacima iz 2019. godine, sudovi u Srbiji su od 2015. osudili 30 osoba jer su se borile na strani proruskih jedinica u Ukrajini. Osuđeni su uglavnom postigli sporazume o priznanju krivnje i osuđeni na uvjetne kazne zatvora u trajanju od u prosjeku godinu dana, dok su trojica počinitelja su osuđeni na šest mjeseci kućnog pritvora.

Još 16 državljana Srbije je optuženo za učešće u aktivnostima u Ukrajini. U Srbiji je za organiziranje učešća u ratu ili oružanom sukobu u stranoj državi zaprijećena je kazna zatvora u trajanju od dvije do deset godina.

Dvije pravoslavne crkve u Ukrajini?

Sukob Rusije i Ukrajine, kako piše u izvještaju Atlantskog vijeća, od samog početka imao je i vjersku dimenziju.

Prije sukoba, pravoslavne crkve su u neovisnoj Ukrajini koegzistirale pomalo neobično, s kanonskom Ukrajinskom pravoslavnom crkvom Moskovskog patrijarhata, zahvaljujući lojalnosti Rusiji, dok je brojčano nadmoćniji Kijevski patrijarhat ostao međunarodno nepriznat do 2019.

Međutim, navodna uloga Ruske pravoslavne crkve i njezinih predstavnika u Ukrajini u pomaganju i podržavanju ruske invazije 2014. poslužila je pojačavanju dugogodišnjih poziva za stvaranjem međunarodno priznate ukrajinske pravoslavne crkve neovisne o Moskvi.

Nakon duljih pregovora, ekumenski carigradski patrijarh Bartolomej I. dodijelio je ukrajinskom pravoslavlju autokefalnost u januaru 2019.

U izvještaju State Departmenta o slobodi vjere u Ukrajini za 2019. godinu, navedeno je da ruski separatisti na istoku Ukrajine ograničavaju vjersku slobodu, istovremeno privilegirajući Rusku pravoslavnu crkvu nad pravoslavnom crkvom u Ukrajini.

See all News Updates of the Day

Drugostepena disciplinska komisija odlučila smijeniti tužiteljicu Gordanu Tadić

Glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić (Izvor: BIRN BiH)

Drugostepena disciplinska komisija Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) potvrdila je odluku kojom se Gordana Tadić premješta s pozicije glavne državne tužiteljice na mjesto tužiteljice Državnog tužilaštva, saopćeno je iz VSTV-a BiH.

Ranije je ovakvu odluku donijela Prvostepena disciplinska komisija.

“Drugostepena disciplinska komisija za tužioce VSTV-a BiH u predmetu protiv tužene Gordane Tadić, glavne tužiteljice Tužilaštva BiH, odlučujući po žalbi tužene, donijela je Odluku kojom se odbija kao neosnovana žalba tužene i potvrđuje odluka Prvostepene disciplinske komisije od 23. 7. 2021. godine”, saopćeno je iz VSTV-a.

Disciplinska tužba protiv Tadić podnesena je u aprilu 2021. godine. Ona je prijavljena za nemar ili nepažnju u vršenju službenih dužnosti, odnosno za svjesno zanemarivanje obaveze i naloga VSTV-a da se predmeti Tužilaštva raspoređuju u rad tužiocima putem automatskog sistema raspodjele (TCMS) u periodu njenog mandata na funkciji glavnog tužioca.

Na teret joj je stavljeno i propuštanje, iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima Vijeća, a ova tačka se tiče propuštanja da kao rukovodilac Tužilaštva BiH, primjenom odredaba Zakona o zaštiti tajnih podataka, osigura pokretanje postupka personalnih sigurnosnih provjera osoblja ove institucije koje rukuje tajnim podacima, kao i naloga Vijeća da sve pravosudne institucije u BiH provedu sve obaveze i mjere navedenog zakona.

Ona se teretila i za ponašanje u Tužilaštvu ili izvan njega, ali je Ured disciplinskog tužioca (UDT) na pripremnom ročištu odustao od ove optužbe. Ova tačka se odnosila na narušavanje ugleda pravosuđa neosnovanim zahtjevom za isplatu potraživanja u vezi s najmom stana, dok je za preostale tačke proveden postupak.

Ured disciplinskog tužioca je, na ročištu održanom 12. jula, zatražio da Tadić budu izrečene mjere zbog neizvršavanja obaveza i odluka VSTV-a, dok je Odbrana ocijenila da nije počinjen prekršaj.

Tadić je za glavnu tužiteljicu imenovana u januaru 2019., a funkciju vršioca dužnosti glavnog tužitelja je prije toga obavljala od septembra 2016. godine, nakon suspenzije Gorana Salihovića.

Iz VSTV-a BiH su pojasnili da se protiv odluke Drugostepene komisije VSTV-a BiH može uložiti žalba Vijeću kao cjelini u roku od osam dana od dana prijema odluke.

BiH danima bilježi najveću smrtnost od korona virusa u Evropi na milion stanovnika

Arhiv - Posebni respiratorni centar na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu.

Sa niskim procentom vakcinisanih stanovnika, BiH posljednjih nekoliko dana bilježi najveću smrtnost na milion stanovnika u Evropi, dok je prema statistikama na drugom mjestu u svijetu.

Prema podacima web stranice worldometers.info, BiH ima 3.180 smrtnih slučajeva na milion stanovnika u Evropi. Prate je Mađarska, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Bugarska.

BiH prva u Evropi po smrtnosti od korona virusa na milion stanovnika. (Izvor: worldometers.info)
BiH prva u Evropi po smrtnosti od korona virusa na milion stanovnika. (Izvor: worldometers.info)

Na svjetskom nivou BiH zauzima drugo mjesto, iza Peru-a, koji bilježi 5.938 smrtnih slučajeva na milion stanovnika.

BiH druga u svijetu po smrtnosti od korona virusa na milion stanovnika. (Izvor: worldometers.info)
BiH druga u svijetu po smrtnosti od korona virusa na milion stanovnika. (Izvor: worldometers.info)

Tokom posljednjih sedam dana u BiH je potvrđeno novih 5.178 slučaja zaraze, dok je u istom periodu zabilježeno 218 smrtna ishoda.

Samo tokom 22. septembra BiH je sa 1.255 novih slučajeva udvostručila broj zaraženih u odnosu na dan ranije kada je potvrđeno 526 novih oboljelih.

Prema podacima iz Univerzitetskog Kliničkog centra Banja Luka (UKCBL) trenutno je hospitalizovano 312 pacijenata, od čega je 37 na jedinici intezivne njege.

„Sva lica koja leže imaju srednje tešku i tešku kliničku sliku, a dnevno kroz urgentni centar se pregleda oko 100 pacijenata i njih 20 do 30 zahtijeva hopsitalizaciju”, rekla je za BHT Gabrijela Malašević, doktorica na UKCBL.

Na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu liječi se 139 pacijenata, a u Općoj bolnici Prim. dr. Abdulah Nakaš 77. Na respiratoru je 11 pacijenata, 13 koristi neinvazivnu ventilaciju, dok ih je devet na kiseoničkoj potpori disanju iznad 15 litara u minuti.

Epidemiologinja dr. Kristina Bevanda, direktorica Doma zdravlja u Mostaru, ocijenila je kako BiH ima najveću stopu smrtnosti od Covida kao posljedicu lošeg stanja u državi i zdravstvu.

Prema njenim navodima u BiH uglavnom prevladava stari, a ne delta soj koronavirusa.

„Pacijenti kod nas imaju dosta slične kliničke slike kao što su bile u proteklim valovima, tako da s oprezom mislim da nije predominantan delta soj na našem području, ali ima ga”, rekla je dr. Bevanda, prenosi agencija Hina.

Porast broja oboljelih, međutim, za sada neće uticati na uvođenje rigoroznijih mjera u državi. Nadležni upozoravaju da je vakcinacija najbolja zaštita od težih oblika oboljenja.

„Bitno je da među vakcinisanima u bolnicama nema onih koji su teško oboljeli, tako da je to srednje teška klinička slika. Ta lica se znatno brže otpuštaju sa liječenja i njihov oporavak traje kraće nego što je to bilo u prethodnom periodu”, rekao je u obraćanjima novinarima, Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS-a.

Šef epidemiološkog odjela Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH Sanjin Musa za N1 je, takođe, istakao da je „vakcinacija jedini alat protiv ove bolesti koji u ovom trenutku imamo”.

On je rekao da u prilog tome govori podatak da 88 posto hospitaliziranih u pacijenata u FBiH nije vakcinisano.

Mnoge evropske zemlje, koje imaju visok stepen vakcinisanog stanovništa, razmišljaju u postepenom ublažavanju mjera koje su na snazi. BiH sa najvećom smrtnosti u Evropi na milion stanovnika za sada ima tek 13 posto stanovnika koji su potpuno vakcinisani. BiH se nalazi na dnu liste po broju vakcinisanih u Evropi.

Komšić u UN-u: Strateški cilj susjeda prisvajanje dijela teritorije BiH

Željko Komšić se obraća na Generalnoj skupštini UN-a, 22. septembar 2021.

Kolektivna prava u BiH stavljaju se iznad ljudskih prava, poručio je Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH u govoru na Generalnoj skupštini UN-a u New Yorku 22. septembra.

Komšić je rekao i kako „pojedine politike, kroz forsiranje diskriminacije i nejednakosti građana Bosne i Hercegovine žele izvršiti upad u ustavno-pravni sistem”.

Prema njegovim riječima „kroz diplomatske aktivnosti raznih aktera traži se dodatna diskriminacija na etničkoj osnovi...kako bi unutar tih etničkih zajednica stvorili atmosferu za proces samoopredjeljenja sa konačnim ciljem disolucije ili raspada BiH i pripajanje dijelova njenih teritorija susjednim zemljama.”

Dodao je da „njihove tendencije na diplomatskom planu u kojima negiraju temeljna ljudska prava pojedinaca, kako bi kroz neka imaginarna kolektivna prava ostvarili veoma jasne ciljeve, prevazilaze dobrosusjedske odnose, jer se i u tim aktivnostima i namjerama krije strateški cilj prisvajanja dijela teritorije Bosne i Hercegovine”.

Prvi čovjek Predsjedništva BiH je istakao i da „isti ti faktori negiraju presude Haškog tribunala, koji je utvrdio počinjeni genocid, zločine protiv čovječnosti i druge ratne zločine”, dodajući da se u tom smislu dodjeljuju priznanja i glorifikuju ratni zločinci.

„Da li takvi faktori, koji negiraju takve presude, skrivajući počinioce genocida i ratnih zločina, mogu uopšte biti dijelom međunarodnog pravnog poretka? To je pitanje koje direktno zadire u temelje međunarodnog prava i same organizacije UN-a”, kazao je Komšić.

Sve to, kako je rekao, „vodi ka destabilizaciji Zapadnog Balkana”.

„To je veoma opasno i neprihvatljivo. Smatram kako je ovo pravo mjesto da istaknem očekivanje da će novi visoki predstavnik voditi računa o potrebi zaštite pravnih akata, jer mu je to jedan od važnijih zadataka. Sa ovog mjesta pozivam institucije UN-a da istraju na vrijednostima zaštite ljudskih prava”, poručio je Komšić.

Komšić je rekao i kako je Bosnu i Hercegovinu od psoljednjeg popisa stanovništva napustilo deset posto stanovništva, te da njeni građani odlaze zbog bolje perspektiva života u okruženju.

Inače, član Predsjendištva BiH Milorad Dodik je 20. septembra na konferenciji za novinare kazao kako „ne postoji konsenzus Predsjedništva BiH o odlasku predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića na zasjedanje Generalne skupštine UN-a”, te ustvrdio kako je Komšić, „otišao na zasjedanje bez odluke kolektivnog šefa države (Predsjedništva)”.

RSE: BiH bi mogla ostati bez statusa Covid "bezbjedne zemlje" na EU listi

Sarajevo tokom Sarajevo Film Festivala, 13. august 2021.

Evropska unija (EU) će najvjerovatnije i Bosni i Hercegovini (BiH) ukinuti status Covid-19 "bezbjedne države", saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE) iz diplomatskih izvora.

Kako tvrde naši izvori, u srijedu 22. septembra će ambasadori država članica EU glasati za novi prijedlog liste sigurnih zemalja koje je izradila predsjedavajuća Slovenija, a na toj listi osim BiH, neće biti ni Moldavije.

BiH je posljednja država regije kojoj se ukida status "bezbjedne zemlje" zbog pogoršanja epidemiološke situacije. Ako se izglasa prijedlog Slovenije, to znači da građani BiH neće moći putovati u države EU bez važnog razloga.

COVID-19 "bezbjedne države" su one koje u posljednjih 14 dana bilježe maksimalno 75 pozitivnih slučajeva korona virusa na 100.000 stanovnika.

Ranije u toku mjeseca EU je ukinula status "bezbjedne zemlje" svim ostalim državama regiona.

EU na svake dvije nedjelje ažurira listu koje države se mogu smatrati bezbjednim u skladu s epidemiološkom situacijom u svakoj zemlji pojedinačno.

Restrikcije za putovanja za državljane takozvanih trećih zemalja je EU uvela na proljeće 2020. godine prilikom izbijanja pandemije Covid-19 u cilju smanjenja širenja zaraze.

BIRN BiH: Šta trebate znati o objavljenom razgovoru Tadić i Mehmedagića

Arhiv - Osman Mehmedagić dolazi na ročište u Sud BiH. (Foto: BIRN BIH)

Oko 80 minuta privatnog razgovora između glavne državne tužiteljice Gordane Tadić i direktora OSA-e Osmana Mehmedagića objavljenog u medijima otkriva nastojanja da se utiče na rad tužilaca, zaokupljenost rukovodilaca vlastitim problemima i nemogućnosti da se procesuira visoka korupcija.

Krajem prošle sedmice internet portal Dnevnog avaza obavio je dva snimka sastanka glavne državne tužiteljice i direktora obavještajne agencije koja traju nešto više od 80 minuta. Na snimku, za kojeg je Tadić u medijima potvrdila da je autentičan, mogu se čuti opažanja i zahtjevi koje rukovodioci dvije važne državne obavještajne odnosno pravosudne institucije teško da bi izgovorili javno.

Sastanku za koji se prema izgovorenim datumima pretpostavlja da je nastao sredinom 2019. godine je prisustvovala i Ozrenka Nešković, zamjenica Gordane Tadić.

Prema riječima Tadić sa početka snimka, sastanak je inicirao Mehmedagić kako bi pričao o istrazi u vezi sa ispravnosti njegove diplome. Na snimku se osim Mehmedagićevih zahtjeva o načinu istraživanja državnog tužioca mogu čuti brojni drugi detalji o radu obavještajne agencije i Državnog tužilaštva, načinu na koji se procesuira korupcija i nezadovoljstvo glavne državne tužiteljice izvještavanjem medija o njoj.

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) detaljno je preslušala snimak. Evo šta trebate znati o sadržaju procurenog snimka razgovora Tadić i Mehmedagić.

Glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić (Foto: BIRN BiH)
Glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić (Foto: BIRN BiH)

Ko je napravio a ko objavio snimak?

Prema izgovorenom, sastanak se održao u zgradi Tužilaštva BiH i njemu su prisustvovale tri osobe. Još uvijek nije poznato niti je utvrđeno ko je snimak napravio a ko ga je objavio u javnosti. Snimke je prvi objavio Dnevni avaz navodeći kako je on dostavljen na adrese medija u BiH. BIRN BiH nije dobio ovaj snimak.

Avaz navodi da je snimak napravljen na zahtjev Mehmedagića ali ne navodi na koji je način potvrdio ovu informaciju.

Televizija FACE je u subotu objavila da je Tadić potvrdila autentičnost snimka navodeći kako “nije prvi put da sam lično izložena protuzakonitom praćenju i prisluškivanju”.

Iz OSA-e su dan ranije u petak, 17. septembra, poslali saopćenje za medije u kojem pozivaju sve relevantne institucije da izvrše provjeru ko je snimao sastanak u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine i razgovor između osoba koje imaju pristup tajnim podacima.

“Vještačenjem snimka vrlo jednostavno se može utvrditi ko je osoba koja je nezakonito snimala sastanak koji je održan u zvaničnim prostorijama Tužilaštva BiH”, navode iz Agencije i dodaju kako ova institucija nije zloupotrebljavala resurse za lične svrhe.

Takvo vještačenje još uvijek nije napravljeno niti su institucije zvanično saopštile ko je odgovoran za objavu snimka.

Mehmedagić tražio reakciju prema državnom tužiocu

Prema vremenski odrednicama korištenim tokom razgovora u kojima se Tadić osvrće na tekst objavljen prije nekoliko dana, sastanak se vjerovatno desio u julu 2019. godine. Na početku razgovora Tadić objašnjava kako je pristala da se sretne sa Mehmedagićem na njegov poziv da razgovaraju o istrazi koju u tom trenutku provodi državni tužilac Oleg Čavka – provjeravajući diplomu koju je Mehmedagić stekao na banjalučkom fakultetu za poslovne studije.

Mehmedagić govori da Čavka zloupotrebljava svoj položaj i da radi stvari koje “ne bi trebao raditi” te da on ne može sjediti skrštenih ruku. On se žali Tadić da Čavka i dalje šalje naredbe policijskim agencijama za provjeru njegove diplome.

Tadić pristaje razgovarati o predmetu koji je u toku sa osobom koja se u tom predmetu istražuje.

“De mi reci Osmane je li u redu diploma, ima li kakvih problema”, upitala je Tadić Mehmedagića otvoreno, na što je on pružio dug odgovor i rekao da nema problema i ako je bilo nekog krivičnog djela ono je zastarilo jer se radilo o periodu 2003.–2006. godina.

Mehmedagić dalje govori da Čavka već 11 godina “upada” u njihove predmete i da će sve otvoriti s kim se Čavka sastaje.

“Ja nemam nikakvih problem sa diplomama. Znam odakle ta priča”, kaže kasnije Mehmedagić i dodaje da se Čavka sastaje sa ljudima koje OSA prisluškuje.

Kako kaže, ako prisluškujemo osobu “A”, na telefonu je on [Čavka] osoba “B”.

Njega Tadić pita šta Čavka želi da postigne sa slučajem diploma, a Mehmedagić odgovara da hoće da ga sruši te da za to koristi mehanizme tužilaštva.

Nešković je upitala Mehmedagića je li on “čist u tome”, ali nije dobila odgovor od njega.

“Prvo pitanje na osnovu čega, kojeg krivičnog djela. Kad je došao do toga da je kod mene regularna diploma, on ide dalje. Tu ima apsolutna zastara. Ide medijski ne bi li nešto diskreditirao na bilo koji način”, kaže Mehmedagić na konstataciju Tadić da Čavka provjerava validnost njegove diplome i dodaje da najviše informacija “curi” iz Tužilaštva BiH.

Tadić i Nešković su u razgovoru obećale da će provjeriti o čemu se radi.

Razgovor se odvijao u zgradi Tužilaštva BiH.
Razgovor se odvijao u zgradi Tužilaštva BiH.

Nema procesuiranja visoke korupcije

Mehmedagić je spomenuo i istrage ratnih zločina, te se moglo čuti kako govori da su “one grobnice od naših informacija i naših para”.

“Ja te pare dam, pravdam ih na crno”, kazao je on.

On je predložio da rade veće i jače predmete korupcije jer je “korupcija stala” te da “fali velikih stvari”.

“Visoka se ne može raditi”, konstatovala je Nešković, a Mehmedagić je odgovorio da može i da oni rade srednju korupciju “da bi narodu dali da se nešto radi”.

Tadić je navela da su iz Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) dali neke predmete koje će ona i Nešković pregledati i “da se ide u par nekih akcija koje će biti zapažene”.

Mehmedagić kaže da ima službu koja se bavi analizama i iz koje mu kažu ko sa kojim medijima komunicira, kad se zovu novinari i kad je određena informacija izašla u medijima.

On je navodio da je BiH društvo korumpirano i da najviše reketa ima u Sudu i Tužilaštvu BiH.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG