Izdvojeno
Za Lavrova ikona 'Svetog Nikole', za BiH diplomatski problem
Ukrajina traži reakciju vlasti BiH zbog ikone koju je predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik poklonio šefu ruske diplomatije Sergeju Lavrovu.
Ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine (BiH) Bisera Turković za Radio Slobodna Evropa (RSE) izjavila je kako je od Predsjedništva BiH zatraženo izjašnjenje o diplomatskoj noti Ambasade Ukrajine, zbog ikone koju je predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik poklonio šefu ruske diplomatije Sergeju Lavrovu.
Ministarstvo vanjskih poslova BiH, naime, proslijedilo je Predsjedništvu BiH notu koju je Ambasada Ukrajine u BiH poslala ovom ministarstvu, a nakon što je Dodik poklonio Lavrovu ikonu prilikom njegove posjete Istočnom Sarajevu, u utorak (15. decembra).
Iz Dodikovog kabineta, prenijela je novinska agencija SRNA, saopšteno je da se radi „o pozlaćenoj ikoni nastaloj prije otprilike 300 godina“ i „pronađenoj u Luganjsku“.
U pismu koje je RSE dobio na uvid, Ambasada Ukrajine u BiH od Ministarstva vanjskih poslova BiH moli za „detaljne informacije o porijeklu ovog predmeta ukrajinske kulturne baštine“.
„Zbog ozbiljnosti navoda koji se nalaze u noti, očekujemo uključenje i onih koji su odgovorni u takvim slučajevima kada postoje ozbiljne optužbe o otuđivanju nečije imovine“, kazala je ministrica Turković o tome da je Ministarstvo vanjskih poslova BiH proslijedilo notu Predsjedništvu BiH.
Iz Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine su u telefonskom razgovoru za RSE potvrdili da su upoznati s notom upućenom bh. ministarstvu. Više informacija nisu mogli dati zbog, kako su kazali, činjenice da čekaju na zvanične odgovore bh. institucija. Sličan odgovor RSE uputili su i iz Ambasade Ukrajine u Sarajevu.
„Trenutno možemo samo potvrditi da smo poslali notu Ministarstvu vanjskih poslova BiH. Čekamo na sastanak na kojem će iz Ambasade Ukrajine i Ministarstva BiH razgovarati o ovome“, kazali su iz Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine.
Iz Ukrajinske pravoslavne crkve, koja je neovisna o Ruskoj pravoslavnoj crkvi, za RSE su kazali da je incident u Sarajevu politička gesta prema Rusiji.
“Ovo je politička gesta prema Ruskoj Federaciji jer je ova ikona upravo s teritorija koji je sada, nažalost, pod okupacijom. I to ne ovisi o nama kao crkvi. Zaista je dobro što je Ministarstvo vanjskih poslova BiH reagiralo na ovaj događaj, jer se takve stvari uopće ne bi smjele događati. Svaka nacija mora poštivati druge nacije i ne činiti takve stvari”, izjavio je mitropolit ukrajinski Epifanije u intervjuu za Ukrajinski servis RSE.
Ministrica o angažovanju policije i tužilaštva
Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković je za RSE kazala da se traži osnov po kojem se došlo u posjed nečega što „ne pripada BiH, kao i pojašnjenje kako je to otišlo dalje“.
„Mi naravno ne možemo da ulazimo u te navode kao ministarstvo, niti možemo da tvrdimo o čemu je riječ, nismo vidjeli, ne znamo. Mi možemo biti samo prenosilac zahtjeva Ambasade Ukrajine koji je proslijeđen prema Predsjedništvu BiH, i eventualno prema drugim institucijama, ukoliko budemo imali takve naznake iz Predsjedništva da je to potrebno učiniti“, kazala je ministrica Turković.
Na upit RSE na koje druge institucije misli, Turković odgovara:
„U svakom slučaju, ako je riječ o ozbiljnim krađama, ozbiljnim otuđenjima imovine koja se našla nelegalno na teritoriji Bosne i Hercegovine, onda treba da se uključi i Tužilaštvo i SIPA (Državna agencija za istrage i zaštitu)."
U pismu Ukrajinske ambasade Ministarstvu vanjskih poslova navode kako „nepružanje javnog neodgodivog i nedvojbenog opovrgavanja informacije od najvišeg vodstva BiH, koja se povezuje s navedenim darom, posjedovanjem ili prijenosom na bilo koji način kulturnih, povijesnih ili vjerskih vrijednosnih predmeta porijeklom s teritorija Ukrajine, koji se privremeno nalazi pod okupacijom Ruske Federacije, će označavati podršku najviših institucija BiH agresivnoj politici i vojnim akcijama Rusije protiv Ukrajine, što je već rezultiralo smrću hiljada ukrajinskih građana“.
Iz Kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, Milorada Dodika, nisu odgovorili na upite i pozive RSE u vezi s ikonom.
Istovremeno, član Predsjedništva BiH Željko Komšić izjavio je da, "u slučaju da je tačno da je riječ o ikoni koja potječe iz Ukrajine i koja je donesena u Banjaluku, tokom sukoba u Ukrajini, dakle ukradena, onda neko mora da ide u zatvor“.
„Ako imalo hoćemo da smo država. Ili da sam predsjedavajući Predsjedništva BiH Dodik kaže odakle mu to, ko mu je to donio, ko mu je dao. Ovo ne može završiti na onome 'pojeo vuk magarca', jer je riječ o krađi, skandalu međunarodnih razmjera, riječ je o nečemu što se procesuira u svakoj normalnoj zemlji. Ovo mora završiti na sudu, neko mora otići u zatvor, ako je tačno. Dosta stvari ispadnu da nisu tačne, ako je tačno, onda je to odgovor“, kazao je Komšić.
Sveti Nikola iz Luganjska preko BiH u Rusiju?
Da se radio o autentičnoj ikoni, staroj 300 godina, javila je SRNA, svjedoči pečat na poleđini. Informacija je popraćena fotografijama te agencije na kojoj su dvojica zvaničnika s ikonom.
Đakon iz Mostara Branislav Rajković kaže kako misli da se radi „najvjerovatnije o ikoni Svetog Nikole“.
„Po svoj prilici, riječ je o okovanoj i uramljenoj ikoni Svetog Nikole. U nedostatku potpunih informacija o tačnom vremenu nastanka konkretne ikone, kada je označena i možda zvanično registrovana kao ukrajinska kulturna baština, kao i otkad je na našem prostoru, čini mi se da je važno napomenuti da je uobičajeno da se ikone različitog porijekla, nalaze i kod nas, kao i u bilo kojem drugom kraju svijeta. U prošlosti, naročito, ljudi su ikone darovali i primali kao dar, pa i otkupljivali i poklanjali svojim Crkvenim zajednicama“, kazao je đakon Rajković.
Naglasio je da su „veze s Rusijom, pa i Ukrajinom bile naročito izražene u vrijeme Karlovačke mitropolije“. Karlovačka mitropolija, osnovana 1690. bila je pravoslavna crkvena organizacija pravoslavaca u Habsburškoj monarhiji. Godine 1848. godine dignuta je u rang mitropolije postavši Karlovačka patrijaršija, koja je trajala do ujedinjenja u Srpsku pravoslavnu crkvu 1920. godine.
„Osim toga, recimo, naše riznice, na području Bosne i Hercegovine, obiluju ikonama italo-kritskih majstora“, objasnio je Rajković.
Dobrovoljci iz BiH sa proruskim snagama u Ukrajini
U novijoj prošlosti veze Rusije, Ukrajine i Zapadnog Balkana, prije svega Srbije i BiH, ogledaju se i u odlasku paravojnih dobrovoljaca na ukrajinsko ratište. Od početka sukoba u Ukrajini 2013. godine, nekoliko državljana BiH pridružilo se proruskim snagama u regijama Luganjska i Donjecka.
U martu 2020. godine, u prvom slučaju suđenja zbog ratovanja u Ukrajini, Sud BiH optužbi je oslobodio Gavrila Stevića. Optuženi je oslobođen optužbe da se u Rostovu, područje Luganjska, kao dobrovoljac, zajedno s drugim osobama iz BiH i Srbije, pridružio i postao pripadnik paravojne formacije Odreda-jedinice „Jovan Šević“ koja je djelovala protiv legitimnih snaga Ukrajine. Stević je tokom sudskog procesa priznao da je boravio u Ukrajini, ali iz drugih razloga.
"Zadovoljan sam i dirnut presudom. Sud je postupio humanistički, kao što sam i ja otišao u Ukrajinu iz humanističkih motiva otišao u Ukrajinu. Ganut sam i obradovan, lijepo je osjećati se slobodnim", kazao je Stević nakon presude.
Iako je jedini procesuiran, Stević nije jedini iz BiH koji je osumnjičen da je ratovao u Ukrajini.
Na listi koju su objavile ukrajinske vlasti su i Nemanja Ponjević, Davor Savičić, Radoslav Milojević, Slavenko Kuzmanović, Živan Vuksanović i Dimitrije Jojić. Neki od njih su i dalje u Ukrajini, dok je Jojić, rođen 1992. godine, navodno poginuo u Ukrajini.
Prema optužnici, Stević je u Ukrajinu otišao "uz pomoć kozačkih udruženja i u sastavu družine četnika pod komandom Bratislava Živkovića". Živković se predstavlja kao komandant zvanično neregistriranog "Četničkog pokreta" i koji je hapšen u Srbiji.
Procjenjuje se da je oko 300 državljana Srbije ratovalo u Ukrajini, a Gavrilo Stević prvi je u BiH optužen za ratovanje u Ukrajini, dok su za ratovanje u Siriji – ili planiranje i poticanje odlazaka na ovo ratište – u BiH osuđeno ukupno 25 osoba na oko 50 godina zatvora.
Prema dostupnim podacima iz 2019. godine, sudovi u Srbiji su od 2015. osudili 30 osoba jer su se borile na strani proruskih jedinica u Ukrajini. Osuđeni su uglavnom postigli sporazume o priznanju krivnje i osuđeni na uvjetne kazne zatvora u trajanju od u prosjeku godinu dana, dok su trojica počinitelja su osuđeni na šest mjeseci kućnog pritvora.
Još 16 državljana Srbije je optuženo za učešće u aktivnostima u Ukrajini. U Srbiji je za organiziranje učešća u ratu ili oružanom sukobu u stranoj državi zaprijećena je kazna zatvora u trajanju od dvije do deset godina.
Dvije pravoslavne crkve u Ukrajini?
Sukob Rusije i Ukrajine, kako piše u izvještaju Atlantskog vijeća, od samog početka imao je i vjersku dimenziju.
Prije sukoba, pravoslavne crkve su u neovisnoj Ukrajini koegzistirale pomalo neobično, s kanonskom Ukrajinskom pravoslavnom crkvom Moskovskog patrijarhata, zahvaljujući lojalnosti Rusiji, dok je brojčano nadmoćniji Kijevski patrijarhat ostao međunarodno nepriznat do 2019.
Međutim, navodna uloga Ruske pravoslavne crkve i njezinih predstavnika u Ukrajini u pomaganju i podržavanju ruske invazije 2014. poslužila je pojačavanju dugogodišnjih poziva za stvaranjem međunarodno priznate ukrajinske pravoslavne crkve neovisne o Moskvi.
Nakon duljih pregovora, ekumenski carigradski patrijarh Bartolomej I. dodijelio je ukrajinskom pravoslavlju autokefalnost u januaru 2019.
U izvještaju State Departmenta o slobodi vjere u Ukrajini za 2019. godinu, navedeno je da ruski separatisti na istoku Ukrajine ograničavaju vjersku slobodu, istovremeno privilegirajući Rusku pravoslavnu crkvu nad pravoslavnom crkvom u Ukrajini.
See all News Updates of the Day
Hamas najavio da će prestati puštati taoce, optužuje Izrael za kršenje primirja. Izrael podigao borbenu gotovost
Hamas je u ponedjeljak najavio da će prestati puštati izraelske taoce do daljnjeg zbog, kako je palestinska militantna grupa rekla, izraelskog kršenja sporazuma o prekidu vatre.
Neočekivana objava dolazi usred rastućih sumnji u ionako krhki prekid vatre, iako porodice izraelskih talaca pozivaju vladu da se drži dogovora, a stanovnici Gaze pokušavaju da počnu obnavljati svoje živote u razorenoj enklavi.
Hamas je u subotu trebao osloboditi neke izraelske taoce u zamjenu za palestinske zatvorenike i druge Palestince koji se drže u izraelskom pritvoru, kao što se dogodilo u protekle tri sedmice.
Glasnogovornik vojnog krila Hamasa Abu Ubaida rekao je da su izraelska kršenja uključivala Izrael koji je odgađao Palestince da se vrate u sjevernu Gazu, gađao Palestince granatiranjem i pucnjavom i spriječio pomoć da uđe u pojas.
Prekid vatre je uglavnom održan od početka 19. januara, iako je bilo nekih incidenata u kojima su Palestince ubijale izraelske snage. Količina humanitarne pomoći u Gazi povećana je od prekida vatre, kažu humanitarne agencije.
Ali Hamasov Ubaida je rekao da će sljedeće planirano oslobađanje talaca u subotu biti odgođeno dok Izrael ne ispoštuje sporazum o prekidu vatre i "nadoknadi za protekle sedmice".
Izraelski ministar odbrane Israel Katz rekao je da je Hamasova objava prekršila sporazum o prekidu vatre i da je dao instrukcije vojsci da se pripremi na najvišem nivou spremnosti u Gazi i da brani izraelske zajednice.
Izraelski zvaničnik je rekao da premijer održava bezbjednosne konsultacije. Sigurnosni kabinet odabranih ministara, uključujući odbranu, nacionalnu sigurnost i vanjske poslove, sastaće se u utorak ujutro, rekao je zvaničnik.
Dva egipatska sigurnosna izvora rekla su Reutersu u ponedjeljak da se posrednici plaše narušavanja sporazuma o prekidu vatre. Katar i Egipat su posredovali u dogovoru zajedno sa Sjedinjenim Državama.
Grupa koja predstavlja porodice talaca pozvala je posrednike da spriječe raspad sporazuma, dok je druga grupa koja predstavlja izraelske vojne veterane optužila vladu da namjerno sabotira sporazum o prekidu vatre.
OSLOBAĐANJE TALACA
Do sada se kući vratilo 16 od 33 taoca koji će biti oslobođeni u prvoj 42-dnevnoj fazi sporazuma, kao i pet tajlandskih talaca koji su vraćeni neplaniranim oslobađanjem.
U zamjenu za to, Izrael je oslobodio stotine zatvorenika i zatočenika, od zatvorenika koji služe doživotne kazne za smrtonosne napade do Palestinaca koji su bili zatočeni tokom rata i držani bez optužnice.
Ali Hamas je optužio Izrael da odugovlači sa omogućavanjem pomoći u Gazi, što je jedan od uslova prve faze sporazuma, optužba koju je Izrael odbacio kao neistinitu.
Zauzvrat, Izrael je optužio Hamas da ne poštuje redoslijed kojim su taoci trebali biti pušteni i da je organizirao uvredljive javne demonstracije pred velikim masama kada su predani Crvenom križu.
Ranije je ured izraelskog premijera Benjamina Netanyahua rekao da se izraelska delegacija vratila s pregovora o prekidu vatre u Kataru, usred već rastućih sumnji u proces okončanja rata uz posredovanje Egipta i Katara.
Nije bilo neposrednih detalja o razlozima povratka sa pregovora, čiji je cilj da se dogovore osnove za drugu fazu višefaznog sporazuma o prekidu vatre i razmjene talaca za zarobljenike postignutog prošlog mjeseca.
Palestinski zvaničnik blizak diskusijama rekao je da napredak usporava nepovjerenje između dvije strane, koje su jedna drugu optuživale za kršenje uslova primirja.
Izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa da Palestince treba iseliti iz Gaze, ostavljajući obalnu enklavu da se razvije kao projekat nekretnina na obali pod kontrolom SAD-a, promijenile su očekivanja za poslijeratnu budućnost.
Fox News je u ponedjeljak objavio izvod intervjua s Trumpom. Upitan o planu i da li će Palestinci imati pravo na povratak, odgovorio je: "Ne, ne bi".
"Govorim o izgradnji stalnog mjesta za njih, jer ako se moraju vratiti sada, proći će godine prije nego što biste ikada mogli - nije pogodno za stanovanje." Rekao je da misli da bi mogao sklopiti dogovor sa Egiptom i Jordanom da ih preuzme.
Netanyahu je podržao Trumpove komentare kada se vratio iz posjete Washingtonu tokom vikenda, što je izazvalo iritaciju u Egiptu, gdje su sigurnosni izvori rekli da Izrael "postavlja blokade na putu" nesmetanom napretku sporazuma o prekidu vatre, uključujući odlaganje povlačenja svojih trupa i nastavak zračnog nadzora.
Pregovori o drugoj fazi sporazuma o prekidu vatre, kako bi se dogovorili oslobađanje preostalih talaca i potpuno povlačenje izraelskih snaga, započeli su prošle sedmice, ali su pokazali malo znakova ozbiljnog napretka.
"Postoji osjećaj nepovjerenja, posebno jer Hamas vidi nedostatak implementacije prve faze sporazuma kada je riječ o humanitarnom protokolu i puštanju materijala u Gazu prema sporazumu", rekao je zvaničnik.
Izraelsko javno mnijenje šokirano je iznemoglom pojavom Ohad Ben Amija, Eli Sharabija i Or Levyja, trojice talaca koji su oslobođeni u subotu, što je zakomplikovalo napredak u dogovoru.
Trump ponavlja obećanje da će preuzeti Gazu
Dok američki predsjednik Donald Trump ponavlja svoju namjeru da preuzme kontrolu nad Gazom, raste pritisak na Izrael i Hamas da prošire krhko primirje izvan njegove početne faze.
Zvaničnik Ujedinjenih naroda rekao je da je glad uglavnom izbjegnuta, s više od 12.600 kamiona pomoći ušlo je u enklavu od početka primirja. Ali ako se primirje ne produži, prijetnja od gladi bi se mogla vratiti, rekao je.
"Uslovi su i dalje užasni, a ljudi su i dalje gladni", rekao je šef humanitarne organizacije Tom Fletcher za Associated Press nakon dvodnevne posjete Gazi. „Ako prekid vatre padne, ako se prekid vatre prekine, onda će se vrlo brzo ti uslovi [slični gladi] ponovo vratiti.”
Dok je bio na u avionu Air Force One-u na putu za Super Bowl, Trump je rekao novinarima da gubi strpljenje sa situacijom nakon što je vidio iznemogle taoce koje je oslobodio Hamas.
“Gledao sam taoce kako se danas vraćaju i izgledali su kao preživjeli Holokaust. Bili su u užasnom stanju. Bili su mršavi. Izgledalo je kao da su prije mnogo godina preživjeli Holokaust, i ne znam koliko još možemo to izdržati”, rekao je.
Ponovio je svoje obećanje da će Sjedinjene Države preuzeti Gazu i da će Palestinci biti premješteni.
“Posvećen sam kupovini i posjedovanju Gaze. Što se tiče obnavljanja, možemo je dati drugim državama na Bliskom istoku da izgrade njene dijelove. Drugi ljudi to mogu učiniti kroz naše pokroviteljstvo.
Ali mi smo posvećeni tome da je posjedujemo, da je uzmemo i da se pobrinemo da se Hamas ne vrati. Nema se u šta vratiti. Mjesto za rušenje. Ostatak će biti srušen”, rekao je on.
IZRAEL SE POVUKAO SA KORIDORA
Novi korak postignut je u nedjelju u slabom prekidu vatre između Izraela i Hamasa u Gazi, s izraelskim trupama koje su se povukle iz koridora Netzarim, uskog pojasa zemlje koji dijeli teritoriju.
To je omogućilo većem broju Palestinaca da se vrate u sjeverni sektor gdje su nekada živjeli, ali veliki dio zemlje je sravnjen s zemljom tokom 15 mjeseci borbi.
Automobili natrpani stvarima, uključujući rezervoare za vodu i kofere, viđeni su kako idu na sjever kroz cestu koja prelazi šest kilometara dugačak Netzarim. Prema primirju, od Izraela se tražilo da dozvoli automobilima da prođu bez pregleda, a činilo se da nije bilo vojnika u blizini puta.
Glasnogovornik Hamasa Abdel Latif Al-Qanoua rekao je da je povlačenje pokazalo da je Hamas "natjerao neprijatelja da se pokori našim zahtjevima" i da je osujetio "Netanyahuovu iluziju o postizanju potpune pobjede".
Izraelski zvaničnici nisu otkrili koliko se vojnika povuklo niti kamo. Trupe trenutno ostaju duž granica Gaze s Izraelom i Egiptom, a očekuje se da će se o potpunom povlačenju pregovarati u kasnijoj fazi početnog primirja od 42 dana koji traje do početka marta.
Ali gotovo nikakav napredak nije postignut u pregovorima o produžetku primirja, što bi trebalo dovesti do oslobađanja još talaca koje drži Hamas i palestinskih zatvorenika u Izraelu.
Netanyahu je slao delegaciju u Katar, ključnog posrednika u razgovorima između strana, ali misija je uključivala niže zvaničnike. Očekuje se i da će izraelski lider ove sedmice sazvati sastanak ključnih ministara kabineta kako bi razgovarali o drugoj fazi primirja, čije produženje nije zagarantovano.
Odvojeno u nedjelju, palestinsko ministarstvo zdravlja saopćilo je da su dvije žene u 20-im godinama, uključujući i jednu koja je bila u osmom mjesecu trudnoće, smrtno stradale od izraelske pucnjae na zapadnoj obali, okupiranoj na sjeveru, gdje izraelske trupe izvode široku operaciju protiv militanata.
Tokom prve šestosedmične faze primirja, Hamas postepeno oslobađa 33 izraelska taoca zarobljena tokom napada na Izrael 7. oktobra 2023. u zamjenu za pauzu u borbi, slobodu za stotine palestinskih zatvorenika i poplavu humanitarne pomoći u Gazu. Dogovor je također predviđao da će se izraelske trupe povući iz naseljenih područja Gaze, kao i koridora Netzarim.
U drugoj fazi, svi preostali živi taoci bi bili pušteni u zamjenu za potpuno izraelsko povlačenje iz Gaze i "održivo primirje". Ali detalji su nejasni i o njima tek treba pregovarati.
Pakt o prekidu vatre doveden je u dodatna previranja prošle sedmice kada je američki predsjednik Donald Trump, stojeći uz Netanyahua na konferenciji za novinare u Bijeloj kući, pozvao na američko vlasništvo nad Gazom na kraju rata, a kasnije je izjavio da će Izrael predati teritoriju duž Sredozemnog mora.
Hamas, arapske nacije i američki saveznici i protivnici podjednako su osudili prijedlog, iako ga je Netanyahu pozdravio kao potencijalni proboj koji mijenja igru i vodi ka miru na Bliskom istoku. Brojne zemlje rekle su da i dalje podržavaju stvaranje nezavisne palestinske države, a ne raseljavanje Palestinaca u susjedne zemlje kako je Trump predložio.
Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Michael Waltz rekao je u nedjelju za NBC-jev “Meet the Press” da Trump “pita, na human način, šta će se dogoditi ovim ljudima. I svi u regionu kažu da im se srce slama za Palestince, s pravom. Ali onda dođite do stola sa svojim planom ako vam se ne sviđa njegov plan.”
Netanyahu je pod velikim pritiskom svojih krajnje desnih političkih saveznika da nastavi rat nakon prve faze kako bi Hamas, koji je izveo najsmrtonosniji napad na Izraelce u njihovoj istoriji, mogao biti poražen. On je također suočen s pritiskom Izraelaca koji su željni da se više talaca vraća kući i žele da se primirje nastavi, posebno nakon što su oskudna pojava trojice zarobljenika oslobođenih u subotu zapanjila naciju.
Rat u Gazi potaknut je šokantnim terorističkim napadom Hamasa na Izrael u oktobru 2023. u kojem je ubijeno 1.200 ljudi i dovelo do hvatanja 250 talaca. Izraelska kontraofanziva ubila je više od 47.000 Palestinaca, više od polovine žena i djece, prema lokalnim zdravstvenim vlastima. Izrael kaže da broj poginulih uključuje 17.000 militanata koje je ubio.
Nakon što je Hamas, američka teroristička grupa, oslobodio tri izraelska taoca u subotu, Izrael je oslobodio 183 palestinska zatvorenika u posljednjoj razmjeni talaca za zatvorenike. To je bila peta razmjena od kada je primirje stupilo na snagu prošlog mjeseca.
Neke informacije za ovaj izvještaj stigle su od Associated Pressa, agencije France-Presse i Reutersa.
Trump i Ishiba proglasili „novo zlatno doba” za američko-japanske odnose
Američki predsjednik Donald Trump i japanski premijer Shigeru Ishiba sastali su se u petak u Bijeloj kući, proglasivši „novo zlatno doba” u odnosima između SAD-a i Japana. Posjeta je uslijedila usred Trumpovih ranih vanjskopolitičkih poteza koji su podjednako uznemirili saveznike i protivnike.
Mnogi u Japanu bili su zabrinuti zbog Ishibine posjete Bijeloj kući u petak, kako bi se sastao s predsjednikom Donaldom Trumpom. Ali izgleda da je premijer uspio da izgradi odnos.
Ishiba je rekao da je inspiriran Trumpovim nepokolebljivim duhom da pobijedi na izborima i ispuni svoju misiju, čak i nakon pokušaja atentata.
„Nastavit ćete svoju prepoznatljivu inicijativu 'Učinimo Ameriko ponovo velikom'. Također ćete udvostručiti svoje napore da donesete mir u svijet. I zato vas je Bog spasio u tom iskustvu”, rekao je Ishiba.
Proglasili su „novo zlatno doba” za SAD i Japan. Ishibina posjeta dolazi usred Trumpovih ranih vanjskopolitičkih poteza koji su eskalirali pritisak ne samo na američke protivnike već i na saveznike i partnere.
Američki predsjednik je uveo nove carine od 10% za Kinu i 25% za Kanadu i Meksiko - iako su posljednje dvije odgođene, barem privremeno. Upozorio je na moguće carine protiv drugih zemalja, posebno onih sa kojima SAD imaju trgovinski deficit, poput Japana.
Trump je u petak rekao da će uvesti recipročne carine za trgovinske partnere.
Ishiba je odbio da kaže da li će uzvratiti.
Još jedan bilateralni problem je ponuda japanske kompanije Nippon Steel za kupovinu kompanije US Steel sa sjedištem u Pittsburghu od 15 milijardi dolara.
Bivši predsjednik Joe Biden blokirao je sporazum u posljednjim sedmicama svog mandata, navodeći zabrinutost za nacionalnu sigurnost. U petak se činilo da je Trump otvoren za pregovore.
„Oni će više gledati na investiciju nego na kupovinu. Ideja nam se nije svidjela. US Steel je za nas veoma važna kompanija”, rekao je Trump.
Japan se složio da poveća ulaganja u ključne američke sektore, kao i da kupuje više američkog tečnog prirodnog gasa – važne tačke dnevnog reda za Trumpa.
„Oni su u stanju da iskoriste svoju polugu na vrlo strateški način, istovremeno pokušavajući s Trumpom promovirati stvari koje ih zanimaju, osiguravajući da američke snage ostanu u Japanu, osiguravajući da SAD ostanu privržene Indo Pacifiku”, kaže Jeffrey Hornung iz američke think tank organizacije RAND Corporation.
Na sigurnosnom planu, čini se da su SAD i Japan na pravom putu da nastave saradnju u odvraćanju nuklearnih prijetnji Sjeverne Koreje i kineske agresije u Tajvanskom moreuzu, Južnom kineskom moru i Istočnom kineskom moru.
Očekuje se da će se nastaviti odbrambeni aranžmani između Washingtona i Tokija, uključujući trilateralne napore s drugim saveznicima kao što su Južna Koreja i Filipini.
SAD planiraju sankcijama natjerati Rusiju da prekine rat u Ukrajini
Specijalni izaslanik SAD-a za Rusiju i Ukrajinu rekao je u četvrtak da SAD planira značajno pojačati pritisak na Rusiju kroz sankcije kako bi se okončao rat u Ukrajini.
U ekskluzivnom intervjuu za New York Post, specijalni izaslanik Keith Kellogg rekao je da postoji mnogo prostora za povećanje sankcija Rusiji, posebno u ruskom energetskom sektoru. On je okarakterisao sprovođenje sankcija Rusiji na "samo oko 3" na skali od 1 do 10 o tome "koliko bolan može biti ekonomski pritisak".
Kellogg je za Post rekao da razumije da će i Moskva i Kijev morati da naprave ustupke.
U intervjuu, Kellogg je također bio kritičan prema pristupu administracije bivšeg predsjednika Joea Bidena da "podržava Ukrajinu koliko god je potrebno".
Kelogg je rekao da je Trumpova administracija fokusirana na "holistički pristup" okončanju rata, kombinujući podršku Ukrajini sa povećanim pritiskom na Rusiju.
Kelloggov šef osoblja Ludovic Hood ponovio je te osjećaje kada je u četvrtak za GLOBSEC Transatlantic Forum u Washingtonu rekao: "U ovoj fazi ništa nije van stola" što se tiče pregovora o mirovnom sporazumu.
U međuvremenu, ukrajinska predsjednička stranica objavila je da je specijalni izaslanik SAD razgovarao u četvrtak i sa šefom ureda ukrajinskog predsjednika Andrijem Jermakom. U saopćenju, Ured ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog kaže da su njih dvoje razgovarali o Kelloggovoj predstojećoj posjeti Ukrajini, kao i o situaciji na linijama fronta i sigurnosnim pitanjima za ukrajinske civile.
U saopštenju se navodi da su njih dvojica posvetili "posebnu pažnju" u svom razgovoru predstojećoj Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji, koja bi trebala početi za nedelju dana.
U odvojenom intervjuu za Associated Press u četvrtak, Jermak je naglasio važnost "aktivnog angažmana" između Ukrajine i Trumpove administracije, posebno u svim mirovnim pregovorima.
Yermak je naglasio važnost ažuriranja Trumpove Bijele kuće i pružanja tačnih informacija o situaciji na bojnom polju. On je rekao da je direktna komunikacija sa američkim partnerima ključna za uspostavljanje zajedničkog stava, jer je nemoguće formirati bilo kakve mirovne planove bez Ukrajine.
Desetine država se protive Trumpovom sankcionisanju Međunarodnog krivičnog suda
Međunarodni krivični sud (MKS) u petak je osudio odluku predsjednika Donalda Trumpa da uvede sankcije sudu zbog istraga o Americi i Izraelu, i poručio da će nastaviti borbu za "pravdu i nadu" širom svijeta.
Trump je u četvrtak potpisao uredbu o sankcijama i optužio sud u Hagu da je "zloupotrijebio ovlaštenja" kada je izdao nalog za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.
MKS je saopštio da je cilj sankcija da se nanese šteta "nezavisnom i nepristrasnom radu" suda.
"Sud čvrsto stoji uz svoje zaposlene i obećava da će nastaviti da obezbjeđuje pravdu i pruža nadu milionima nevinih žrtava zvjerstava širom svijeta", navodi se u saopštenju, prenosi AFP.
Ujedinjene nacije i Evropska unija u petak su zatražili od Trumpa da ukine odluku koja predviđa zamrzavanje imovine i zabranu ulaska u SAD zvaničnika suda, zaposlenih i članova njihovih porodica, kao i svih za koje se smatra da su pomagali u sudskim istragama protiv američkih državljana ili saveznika SAD kao što je Izrael.
Desetine zemalja u petak su upozorile da bi sankcije mogle da "povećaju rizik da najteži zločini prođu nekažnjeno i da prijete da podriju međunarodnu vladavinu prava".
"Sankcije bi ozbiljno podrile sve slučajeve koji se trenutno istražuju s obzirom na to da će sud možda morati da zatvori svoje ogranke", navodi se u saopštenju koje potpisuje 79 zemalja, odnosno oko dvije trećine od 125 članica MKS-a. Također se ističe da će nastaviti da čvrsto podržavaju "nezavisnost, nepristrasnost i integritet" MKS-a.
"Sud je jedan od ključnih stubova međunarodnog pravosudnog sistema tako što osigurava odgovornost za najteže međunarodne zločine, i pravdu za žrtve", navodi se u saopštenju koje između ostalog potpisuju Francuska, Njemačka i Britanija. Među potpisnicama nema Australije, Češke, Italije i Mađarske.
Mađarski premijer Viktor Orban poručio je da podržava Trumpov potez i da je vrijeme za Budimpeštu da "preispita šta radi u međunarodnim organizacijama koje su pod američkim sankcijama".
Sankcije bi mogle da pogode sudske tehničke i IT operacije, uključujući i prikupljanje dokaza. Strahuje se i da bi žrtve navodnih zvjerstava mogle da oklijevaju da svjedoče.
Trumpov potez poklopio se sa posjetom Washingtonu izraelskog premijera kojeg - zajedno sa njegovim bivšim ministrom odbrane i vođom palestinske militantne grupe Hamas - MKS potražuje zbog rata u Pojasu Gaze. Netanyahu je sud optužio za antisemitizam.
U uredbi, koju je Trump potpisao, sud se optužuje za "nelegitimne i neosnovane poteze protiv Amerike i bliskog saveznika Izraela", aludirajući na istrage o navodnim ratnim zločinima američkih vojnika u Afganistanu i izraelskih trupa u Gazi.
Nejasno je koliko brzo će brzo SAD objaviti imena ljudi koji su sankcionisani. Tokom prve Trumpove administracije 2020. godine, Washington je uveo sankcije tadašnjoj tužiteljici Fatou Bensoudi i jednom od njenih glavnih pomoćnika zbog istrage MKS-a o navodnim zločinima američkih trupa u Afganistanu.
MKS je stalni sud koji može krivično goniti pojedince za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti, genocid i zločine agresije na teritoriji država članica ili na njihove državljane. Sjedinjene Države, Kina, Rusija i Izrael nisu članice.
Trump je potpisao uredbu nakon što su demokrate iz američkog Senata prošle nedjelje blokirale nastojanje republikanaca da se usvoji zakon kojim se uspostavlja režim sankcija protiv suda.
Sud je preduzeo mjere da zaštiti osoblje od mogućih američkih sankcija, isplaćujući plate tri mjeseca unaprijed, u okviru priprema za finansijska ograničenja koja bi mogla da osakate Tribunal za ratne zločine, rekli su izvori Reutersu prošlog mjeseca.
U decembru je predsjednica suda, sutkinja Tomoko Akane, upozorila da će sankcije "brzo potkopati rad suda u svim situacijama i slučajevima i ugroziti samo njegovo postojanje".
Rusija je također ciljala na sud. MKS je 2023. godine izdao nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina, optužujući ga za ratni zločin nezakonitog deportovanja stotine djece iz Ukrajine.
Rusija je zabranila ulazak glavnom tužiocu MKS-a Karimu Khanu i stavila njega i dvojicu sudija na svoju potjernicu.
