Linkovi

Speleologija u BiH: ovisna o malim projektima, bez podrške institucija


Žana Marijanović (Foto: Speleološko društvo Herceg)
Žana Marijanović (Foto: Speleološko društvo Herceg)

Jama „Mala Dželalija“ je noovootkriveni speleološki objekat na području Raške Gore (plato iznad Mostara) koja je svojom trenutno dosegnutom dubinom od 530 metara spada u drugu najdublju jamu u BiH. Zanimljiva je po tome je što samo ulazna vertikala doseže dubinu od 400 metara, te kao takva već je nadmašila sva naša očekivanja. O ovom otkriću, ali i bavljenju speleologijom u BiH, razgovarali smo s Žanom Marijanović, predsjednicom speleološkog društva „Herceg“ iz Mostara.

GLAS AMERIKE: Nedavno je vaše društvo bilo u centru pažnje zbog otkrića novog speleološkog objekta kod Mostara, jame Mala Dželalija. Kako je ovo mjesto otkriveno?

ŽANA MARIJANOVIĆ: Postoji stara narodna poslovica: „Kartu čitaj, seljaka

Foto: Speleološko društvo Herceg
Foto: Speleološko društvo Herceg

pitaj“. Tako smo se nekako i vodili sa tim. Većinu speleoloških objekata na ovom području su nama pokazali upravo mještani. Ostatak istraživačkog posla odradilo je društvo rekognosciranjem terena, tj. ciljanim pregledom određenog terena gdje se speleolozi podjele u strijelce i češljaju određeno područje radi pronalaska novih speleoloških objekata ili provjere već poznatih ulaza u špilje i jame uz pomoć topografskih karata. Ovakvim sustavnim istraživanjem otkrivaju se speleološki objekti, novi i nepoznati dijelovi terena te se doprinosi boljem poznavanju određenog područja.

GLAS AMERIKE: Kakav je osjećaj kada se prvi put spuštate u jedno neistraženo mjesto ovog tipa?

ŽANA MARIJANOVIĆ: Želja za stjecanjem novih spoznaja, otkrivanje nečeg novog i drugačijeg od površinskog svijeta svakako je samo po sebi zanimljivo još kad dodamo tomu da su i prve stope koje ostavljamo dolje upravo naše, osjećaj je neprocjenjiv.

GLAS AMERIKE: Šta znači istražiti ili bar početi istraživanja nekog speleološkog objekta? Šta sve to podrazumijeva? Da li se radi neka vrsta službenog mapiranja takvih objekata?

Foto: Speleološko društvo Herceg
Foto: Speleološko društvo Herceg

ŽANA MARIJANOVIĆ: Primarni cilj istraživanja speleološkog objekta je izrada topografskog nacrta, odnosno speleološkog nacrta neke jame ili špilje. Nacrt speleološkog objekta je umanjeni grafički prikaz speleološkog objekta na ravnoj plohi i kao takav je osnovni dio dokumentacije speleološkog istraživanja. Uz svaki nacrt se popunjava i speleološki zapisnik u koji se unose osnovni podaci kao što su: naziv objekta, lokacija; pločica za označavanje (ID pločica); geografske koordinate; podaci o sudionicima i istraživanju; dimenzije objekta; podaci o podzemnoj fauni; hidrološke karakteristike; geološke karakteristike; arheološki nalazi; paleontološki nalazi; foto dokumentacija i sl. i sve prilaže u arhivu društva.

GLAS AMERIKE: Kako se može postati speleologom? Koji su poželjni fakulteti kako bi neko imao naučnu podlogu da se bavi speleologijom?

ŽANA MARIJANOVIĆ: Jedini način da se postane speleologom, tj. aktivnim istraživačem špilja i jama je učlanjenje u jedan od speleoloških društva ili klubova, te završavanje speleološke škole koju društva organiziraju jednom godišnje. Polaznici škole moraju svladati praktične vještine potrebne za kretanje u speleološkim objektima, te razne tehnike kretanja po užetu. Dalje se kroz bavljenje speleologijom speleolozi opredjeljuju za pojedinu disciplinu, nekoga zanima topografsko snimanje objekta, nekoga opremanje takvih objekata za siguran ulazak u dubine, ali svakako zbog širokog spektra znanstvenih disciplina koje obuhvaća sam pojam speleologije od geologije, biospeleologije, paleontologije, arheologije, hidrologije i sl. dobro bi svakom društvu došlo zanimanje iz takvih stručnih studija.

GLAS AMERIKE: Gdje objavljujete svoje nalaze i kako?

ŽANA MARIJANOVIĆ: Krajem godine u Bosni i Hercegovini i susjednoj Hrvatskoj se organizira Skup Speleologa na kojem skoro sva društva izlažu svoja istraživanja, nova otkrića i nove spoznaje iz podzemlja.

GLAS AMERIKE: Koliko istražujete živi svijet spilja i jama i imate li u timu nekoga ko je specijalizovan za ovu oblast?

ŽANA MARIJANOVIĆ: Speleološko društo „Herceg“ Mostar od svog osnivanja je nevladina neprofitna organizacija i kao takva većinom se financiramo kroz neke male znanstvene projekte, još uvijek nismo naišli na podršku kako državnih tako i lokalnih vlasti. Postoje dobri ljudi koji nas podržavaju u našem istraživanju i uz pomoć njih uspijevamo realizirati neke projekte društva kao što su: organiziranje speleoloških škola, speleološke kampove, ekološke akcije čišćenja speleoloških objekata i slične akcije. Tu je i organiziranje speleoloških kampova, većina društava u BiH organizira jednom godišnje ovisno o području kojeg istražuju speleološke kampove. Cilj speleoloških kampova jeste da se okupe speleolozi koji će kroz određeni period (od 7-10 dana) istraživati speleološke objekte. Na taj način surađujemo sa svim društvima diljem BiH i dajemo doprinos razvoju i popularizacije speleologije u BiH.

Foto: Speleološko društvo Herceg
Foto: Speleološko društvo Herceg

Nažalost, manjka nam ljudi koji proučavaju podzemna staništa organizama te njihove međusobne odnose. Dosadašnjim sudjelovanjem na raznim znansteveno speleološkim kampovima stvorili smo odlična poznanstva i prijateljstva, tako da za sada prikupljamo biospeleološke nalaze i šaljemo ih u Hrvatsku na daljnje istraživanje od kojih pak dobijemo rezultate istraživanje te spoznaje koji organizmi obitavaju na području kojeg istražujemo.

GLAS AMERIKE: Ko sve čini vaš tim, i šta ste po zanimanjima?

ŽANA MARIJANOVIĆ: Trenutno društvo broji 20 članova, od čeka je aktivnih 7-8. Miks smo svih zanimanja, tako da se tu nalaze inžinjeri elektrotehnike, strojarstva, informatike, pravnika, ekonomista, do turističkih djelatnika i djelatnika uslužne djelatnosti. Ali kako je statistika pokazala zanimanja su sporedna stvar, ako osoba zaista voli speleoelogiju i kroz bavljenje speleologijom stječe širok spektar znanja iz raznih znanstevnih disciplina.

GLAS AMERIKE: I dalje postoji stereotip da je ovo više „muški posao“, što jednostavno nije tačno...

ŽANA MARIJANOVIĆ: U speleološkom svijetu nema podjele na muško- ženske poslove, samo one koji hoće, žele i mogu da rade. Speleologija je jedna čudesna disciplina, jer bavljenjem speleologijom najbolje upoznajete sebe, upoznajete svoje psihofizičke mogućnosti te s druge strane imate radost druženja s prijateljima u istraživanju tajanstvenog podzemlja.

  • 16x9 Image

    Jelena Kalinić

    Biolog, dopisnik Glasa Amerike za nauku, i dobitnica EurekaAlert (AAAS) Felowship 2020. za naučne novinare. Vodi blog Quantum of Science od 2015.

XS
SM
MD
LG