CAN je izdvojio BiH zbog nastojanja da ulaže u energetske projekte koji sagorijevaju ugalj, gorivo koje čini zdravstvenu, ekološku, a time i ekonomsku štetu. CAN je svrstao Sloveniju zajedno sa BiH zbog spremnosti te države da preko NLB banke finansira izgradnju nove termoelektrane ugalja Tuzla 7. Dakle, NLB namjerava zaraditi novac finansiranjem zdravstveno štetnog projekta u BiH koji ne bi bio odobren u vlastitoj državi. CAN je opisao ovaj postupak na slijedeći način: „Ako vaš brat boluje od ovisnosti, nije dobra ideja da mu ponudite novac da kupi više droge“.
„Klimatske promjene i sve što one donose imaju itekako značajne posljedice po BiH. Ekstremne suše i poplave, koje su nekad bile stogodišnji događaji, pod uticajem klimatskih promjena postaju sve češće. Osim potrebe za predviđanjem i adaptacijom na fizičke posljedice, moramo u obzir uzeti i promjene koje nastaju na međunarodnoj političkoj i ekonomskoj sceni. Ove promjene podrazumjevaju sve težu situaciju za fosilna goriva, kao što je naplaćivanje emisija ugljen dioksida, ili odbijanje svih većih svjetskih, posebno EU banaka da finansiraju termoelektrane na ugalj“, kaže Igor Kalaba, asistent na programu Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu.
On ističe da je dobra posljedica da su obnovljivi izvori sve efikasniji, raznovrsniji i jeftiniji, a sa sobom donose nova radna mjesta i drugu šansu za radnike i ekonomije svijeta, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Kada se govori o ekonomskim posljedicima, treba naglasiti da su poplave 2014. godine uzrokovale oko 464 miliona KM štete u BiH, dok Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da samo zagađenost zraka u BiH prouzrokuje štetu od skoro četiri milijarde dolara. Argument da je ugalj jeftiniji važi samo u vrlo kratkom roku - građani BiH će kad-tad u budućnosti morati platiti ceh.
Tim povodom aktivisti Centra za životnu sredinu u Banjaluci su održali javnu akciju pod parolom „Oslobodite nas uglja“, a s ciljem skretanja pažnje javnosti na problem prekomjernih emisija ugljendioksida iz fosilnih goriva. Prerušeni aktivisti kretali su se kroz Gospodsku ulicu noseći na svojim leđima improvizovane vreće sa ugljem čime su simbolično prikazali teret emisija ugljen dioksida i zagađenja koji trpe sve kategorije našeg društva.
Ističu da na ovaj način žele da upozore na globalnu klimatsku i ekološku krizu što je ujedno bila i glavna tema Konferencije UN o klimatskim promjenama u Madridu.
„Energetski sektor je najznačajniji izvor proizvodnje štetnih polutanata“, kaže Majda Ibraković, asistentica na programu Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu Banja Luka, koja dodaje da BiH ne radi ništa po tom pitanju.
Ona, takođe, naglašava da trenutne okolnosti i razvoj dešavanja na ovogodišnjem samitu COP25 ne ulijevaju nadu da su zemlje ozbiljno shvatile svoje zadatke u procesu dekarbonizacije i povećanja klimatske ambicije.
„Moramo se smjesta pokrenuti sa tačke mrtvog slova na papiru naših strateških dokumenata i reagovati u pravcu poticanja obnovljivih izvora energije, jačanja niskokarbonskog urbanog razvoja, poboljšanja javnog prevoza u urbanim područjima, ukidanja subvencija za ugalj te nastaviti sa povećanjem kapaciteta BiH za prevenciju i odgovor na klimatske katastrofe“, istakla je Majda Ibraković.
Ovogodišnja Konferencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama održana je pod sloganom „Vrijeme je za djelovanje“ uz učešće predstavnika iz 196 zemalja. Zadatak COP25 je da se potvrdi predanost ciljevima UN-ove Konvencije o klimatskim promjenama i implementaciji Pariškog sporazuma, čija je potpisnica i Bosna i Hercegovina, te da se povećaju ambicije vezane za smanjenje emisija gasova staklene bašte.
Podatak Evropske agencije za životnu sredinu o proizvodnji ugljendioksida po glavi stanovnika za BiH govori o čak 7,8 tona što je najveća emisija u regiji i svrstava našu zemlju u prvih 50 zemalja u svijetu, skoro u rangu Kine, Poljske i Njemačke.
Dok nosi titulu „Fosil dana“ Bosna i Hercegovina priprema svoj Nacionalni energetski i klimatski plan za period do 2030. godine. On bi trebao da definiše prioritete naše zemlje koji se ogledaju u povećanju korištenja obnovljivih izvora energije u ukupnoj energetskoj potrošnji, energetske efikasnosti i smanjenju emisije stakleničkih gasova. Ostaje nada da će negativna svjetska priznanja uticati da se konačno pomjerimo sa „mrtve tačke“.
