BEIRUT — 

Stanovnici su rekli da su izraelske snage efikasno izolovale Beit Hanoun, Jabaliju i Beit Lahiju na krajnjem sjeveru enklave od grada Gaze, blokirajući pristup između dva područja osim uz njihovu dozvolu za porodice koje su spremne poslušati naredbe za evakuaciju i napustiti tri grada.

Devet dana nakon velike izraelske operacije u sjevernoj Gazi, medijska kancelarija vlade Gaze koju vodi Hamas saopćila je da je u izraelskim udarima tamo ubijeno oko 300 Palestinaca. U njemu se navodi da je izraelsko bombardovanje civilnih kuća i skloništa za raseljene imalo za cilj da primora stanovnike da jednom zauvijek napuste Gazu, što Izrael poriče.

Ministarstvo zdravlja Gaze kaže da je potvrđeno da je desetine ljudi ubijeno u napadima na sjeverna područja, a za mnoge desetine drugih se strahuje da su mrtvi na cestama i ispod ruševina kuća van domašaja medicinskih timova.

Mnogi stanovnici Jabalije objavili su na društvenim mrežama: "Nećemo otići, umiremo i ne odlazimo."

Sjeverni dio Gaze, dom za više od polovine od 2,3 miliona stanovnika teritorije, bombardovan je do ruševina u prvoj fazi izraelskog napada na tu teritoriju prije godinu dana, nakon napada militanata na izraelske gradove 7. oktobra koji su ubili 1.200 ljudi i zarobili 250 talaca.

Nakon godinu dana izraelskih napada u kojima je ubijeno 42.000 Palestinaca, stotine hiljada stanovnika vratilo se u razrušena sjeverna područja. Izrael je poslao trupe nazad prije više od tjedan dana kako bi iskorijenio borce za koje je rekao da se pregrupišu za nove napade. Hamas poriče da borci djeluju među civilima.

Eskalacija u sjevernoj Gazi dogodila se uporedo s ogromnim izraelskim zračnim napadom i kopnenom kampanjom na odvojenom frontu u južnom Libanu protiv Hezbollaha, koji je poput Hamasa saveznik Irana.

"Dok je svijet fokusiran na Liban i mogući izraelski napad na Iran, Izrael briše Jabaliju", rekao je Nasser, stanovnik Beit Lahiya u sjevernom pojasu Gaze.

"Okupacija diže u vazduh puteve i uništava stambene četvrti. Ljudi takođe ne nalaze ništa za jelo, zarobljeni su u svojim kućama, bojeći se da bi im bombe mogle pasti na glave", rekao je on Reutersu putem aplikacije za ćaskanje.

Dok je glavni napad na sjever, Izrael također napada i druga područja širom Pojasa Gaze. Ministarstvo zdravlja izvijestilo je da je najmanje 11 ljudi ubijeno u nedjelju kasno ujutro, uključujući najmanje šest ubijenih u kući u kampu Bureij u središnjem pojasu Gaze, južno od grada Gaze.

Izraelska vojska je u nedjeljnom saopćenju navela da su snage koje djeluju širom Pojasa Gaze u posljednja 24 sata napale oko 40 ciljeva i ubile desetine militanata.

"Snage divizije 162 nastavljaju da djeluju u regiji Jabalia, u posljednjem danu snage su ubile desetine terorista i pronašle eksploziv, oružje, granate i druga sredstva ratovanja u regionu", navodi se.

Naoružana krila Hamasa, Islamskog džihada i manjih drugih frakcija rekli su da su njihovi borci napali izraelske snage u Jabaliji i obližnjim područjima protutenkovskim raketama i minobacačkom vatrom.

Palestinski zvaničnici i zvaničnici Ujedinjenih naroda kažu da u Gazi nema sigurnih područja. Oni su također izrazili zabrinutost zbog ozbiljne nestašice hrane, goriva i medicinskih zaliha u sjevernoj Gazi i rekli da tamo postoji opasnost od gladi.

Neke tenkovske granate pale su u neke ulice predgrađa grada Gaze Sheikh Radwan, gdje su tenkovi stigli na rubove teritorije, rekli su stanovnici, šireći paniku među stanovništvom južnije.

U južnom pojasu Gaze, izraelske vlasti su oslobodile 12 Palestinaca zatočenih tokom kopnene ofanzive, rekli su lokalni granični zvaničnici. Oslobođeni zatvorenici žalili su se na mučenje i zlostavljanje dok su bili u izraelskom pritvoru, što Izrael poriče.

Palestinci u sjevernoj Gazi opisali su teško izraelsko bombardiranje u subotu u nekoliko sati nakon što su u zračnim napadima poginule najmanje 22 osobe, dok je Izrael upozorio ljude tamo i na jugu Libana da se maknu s puta ofanzivi protiv militantnih grupa Hamasa i Hezbollaha.

U Libanu, mirovne snage Ujedinjenih nacija saopćile su da je njihov štab u Naqouri ponovo pogođen, a mirovnjak ranjen u pucnjavi kasno u petak i da je u stabilnom stanju. Nije jasno ko je pucao. To se dogodilo dan nakon što je izraelska vojska drugi dan zaredom pucala na štab. Izrael, koji je upozorio mirovne snage da napuste svoje položaje, nije odmah odgovorio na pitanja.

Upozorenja o gladi ponovo su se pojavila u sjevernoj Gazi jer su stanovnici rekli da nisu primili pomoć od početka mjeseca. Svjetski program za hranu UN-a rekao je da nijedna pomoć u hrani nije stigla na sjever od 1. oktobra. Procjenjuje se da je tamo ostalo 400.000 ljudi.

Izraelska vojska obnovila je ofanzivu na sjeveru Gaze prije skoro nedelju dana dok je eskalirala svoju vazdušnu i kopnenu kampanju protiv Hezbollaha koji podržava Iran u Libanu. Usred rata Izraela s Hezbollahom, najviši zvaničnik UN-a, Carl Skau, izjavio je za AP da je zabrinut da bi libanonske luke i aerodrom mogli biti povučeni iz upotrebe. Više od milion ljudi je raseljeno.

Izraelska vojska je saopštila da je Hezbollah ispalio više od 300 projektila na Yom Kippur, najsvetiji i najsvečaniji dan u jevrejskom kalendaru. Hezbollah je preudzeo seriju raketnih udara na izraelske vojne položaje i rekao da su borci upali u izraelske pješadijske jedinice koje pokušavaju ući na teritoriju Libana.

Izraelska vojska je takođe saopštila da je ubila 50 militanata u Libanu. Tvrdnje s obje strane nisu mogle biti potvrđene.

Izraelski zračni napadi u subotu su pogodili više područja u južnom i istočnom Libanu, prema libanonskom ministarstvu zdravlja. Devet je ubijeno u selu Maisra na sjeveroistoku. Četvorica su ubijena u stambenoj zgradi na rubu Barje južno od Bejruta. Bolnice Rayak i Tal Chiha u dolini Bekaa su oštećene. U Nabatiehu je ranjeno osam ljudi.

Ukupan broj žrtava u Libanonu u protekloj godini sukoba između Izraela i Hezbolaha sada je 2.255 ubijenih, prema libanonskom ministarstvu zdravlja. Više od 1.400 ljudi ubijeno je od sredine septembra. Nije jasno koliko je bilo boraca.

"Nastavit ćemo biti uz libanski narod u ovim teškim okolnostima, kao i uz palestinski narod", rekao je predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Bagher Qalibaf u subotu dok je obilazio mjesto izraelskog zračnog napada u Bejrutu.

Neki stanovnici Gaze zarobljeni

U sjevernoj Gazi, stanovnici su rekli AP-u da su mnogi ostali zarobljeni u svojim domovima i skloništima sa sve manjim zalihama, vidjeli nepokupljena tijela na ulicama, dok je bombaški napad ometao hitne službe.

Oni koji su požurili na mjesto najnovijih smrtonosnih zračnih napada u urbanom izbjegličkom kamp Jabalija pronašli su rupu duboku 20 metara na mjestu gdje je nekada stajala kuća.

Najmanje 20 tijela je pronađeno, dok su druga vjerovatno pod ruševinama, rekli su zvaničnici hitne službe.

Na drugom mjestu u Jabaliji, u napadu na kuću ubijena su dva brata i ranjena žena i novorođenče, rekli su zvaničnici. U poslijepodnevnom napadu na kuću poginule su najmanje četiri osobe, uključujući jednu ženu, rekao je Fares Abu Hamza, zvaničnik hitne službe.

Izraelska vojska je saopštila da je ubila više od 20 militanata u oblasti Jabalije tokom proteklog dana.

Glasnogovornik vojske Avichay Adraee rekao je ljudima u dijelovima Jabalije i grada Gaze da se evakuišu na jug u humanitarnu zonu koju je odredio Izrael jer Izrael planira upotrijebiti veliku silu "i nastavit će to činiti još dugo vremena".

Izrael se u više navrata vraćao u dijelove Gaze dok se Hamas i drugi militanti pregrupiraju. Rat je uništio velika područja Gaze i raselio oko 90% njenog stanovništva od 2,3 miliona ljudi, često više puta.

Ponovo su se neke porodice kretale na jug pješice, u magarećim zapregama ili gužve u vozilima koja su se kretala po hrpama ruševina.

Drugi su odbili da idu.

"To je kao prvih dana rata", rekao je Ahmed Abu Goneim, stanovnik Jabalije. "Okupacija čini sve da nas iskorijeni. Ali mi nećemo otići."

Ovaj 24-godišnjak je rekao da su izraelski ratni avioni i dronovi pogodili mnoge susjedne kuće u protekloj sedmici. Izbrojao je 15 rođaka i komšija, uključujući četiri žene i petoro djece od 3 godine, ubijenih u susjednim kućama. Rekao je da ima mrtvih na ulicama.

Hamza Sharif, koji ostaje sa svojom porodicom u školskom skloništu u Jabaliji, opisao je "konstantne bombaške napade dan i noć".

Rekao je da sklonište nije primilo pomoć od početka mjeseca i da će porodice "uskoro ostati bez zaliha".

Ponestaje hrane

Svjetski program za hranu saopštio je da nije jasno koliko će trajati ograničene zalihe hrane koje je ranije distribuirao u sjevernoj Gazi.

Nezavisni istražitelj UN-a o pravu na hranu prošlog mjeseca optužio je Izrael za izvođenje "kampanje gladovanja" protiv Palestinaca, što je Izrael negirao.

Izraelska ofanziva na Gazu započela je nakon Hamasovog napada 7. oktobra, kada su militanti upali u Izrael, ubivši oko 1.200 ljudi, uglavnom civila, i oteli oko 250 drugih.

U izraelskoj ofanzivi ubijeno je više od 42.000 Palestinaca, prema lokalnim zdravstvenim vlastima, koje ne navode razliku između boraca i civila. Ministarstvo zdravlja Gaze saopćilo je da su bolnice primile tijela 49 osoba ubijenih u posljednja 24 sata.

Američki ministar odbrane Lloyd Austin razgovarao je u subotu s izraelskim ministrom odbrane Yoavom Gallantom kako bi izrazio svoju "duboku zabrinutost" zbog izvještaja da su izraelske snage pucale na mirovne položaje UN-a u Libanu, kao i zbog prijavljene smrti dva libanonska vojnika, navodi izjava Pentagona.

Austin je rekao da je važno osigurati sigurnost privremenih snaga Ujedinjenih naroda u Libanu i libanonskih oružanih snaga i "pojačao potrebu da se preokrene sa vojnih operacija u Libanu na diplomatski put što je prije moguće", navodi se u saopštenju.

Šef američke odbrane također je rekao da se moraju poduzeti koraci za rješavanje humanitarne situacije u Gazi, te je potvrdio "nepokolebljivu, trajnu i gvozdenu posvećenost Sjedinjenih Država sigurnosti Izraela", navodi se u saopštenju.

JERUSALEM — 

U naredbi, prenesenoj putem vojnog saopštenja, spominju se sela u južnom Libanu koja su nedavno bila meta izraelskih napada, od kojih su mnoga već gotovo prazna.

Izraelska vojska je navela da su evakuacije bile neophodne radi sigurnosti stanovnika zbog pojačanih aktivnosti Hezbollaha, tvrdeći da grupa koristi lokacije za prikrivanje oružja i pokretanje napada na Izrael. Hezbollah poriče da je skrivao svoje oružje među civilima.

Sukob između Izraela i Hezbollaha, koji je izbio prije godinu dana, kada je teroristička grupa koju je podržao Iran, počela je lansirati rakete na sjeverni Izrael u znak podrške Hamasu na početku rata u Gazi, dramatično je eskalirao u posljednjih mjesec dana.

Intenzivirani izraelski napadi u južnom Libanu, dolini Bekaa i južnim predgrađima Bejruta protjerali su 1,2 miliona ljudi iz svojih domova od 23. septembra, navodi libanska vlada.

Ured Ujedinjenih naroda za koordinaciju humanitarnih poslova saopštio je u subotu da je više Libanonaca sada raseljeno nego tokom posljednjeg velikog rata između Izraela i Hezbollaha 2006. godine, kada je oko milion pobjeglo iz svojih domova.

Hezbollah udara na Izrael

Hezbollah je saopštio da je u subotu ispalio salvu projektila na izraelsku vojnu bazu, dok su se izraelske trupe borile protiv militanata u Libanu i Gazi na Yom Kippur, najsvetiji dan u jevrejskom kalendaru.

Gradovi širom Izraela bili su tihi sa zatvorenim pijacama, zaustavljenim letovima i zaustavljenim javnim prevozom dok su Jevreji postili i molili na Dan pomirenja.

Ali dok je zemlja u ratu protiv Hezbollaha i Hamasa, trupe su ostale uključene u borbu na sjevernim i južnim granicama usred bure kritika zbog ranjavanja četiri mirovnjaka UN-a u Libanu.

Hezbollah, koji je od početka rata u Libanu izgubio svog lidera i dugu listu ključnih komandanata, u subotu je rekao da je raketama pogodio vojnu bazu južno od grada Haife.

Borci Hezbollaha "gađali su tamošnju fabriku eksploziva salvom projektila", navodi grupa u saopćenju.

Sirene za vazdušni napad oglasile su se u subotu na sjeveru Izraela, a izraelska vojska je saopštila da je presrela projektil ispaljen iz Libana.

U satima uoči Yom Kippura, Izrael se suočio sa ozbiljnom diplomatskom reakcijom zbog, "udara" na mirovni položaj Ujedinjenih naroda u Libanu.

Dvojica šrilankanskih mirovnjaka su povrijeđena u drugom takvom incidentu u dva dana, saopštila je u petak misija UNIFIL.

Vojska je saopštila da su izraelski vojnici odgovorili vatrom na "neposrednu prijetnju" oko 50 metara od punkta UNIFIL-a.

Dok se Izrael suočio sa horom osude od strane šefa UN-a Antonija Gutereša, zapadnih saveznika i drugih, vojska je obećala da će izvršiti "temeljitu istragu".

'Namjerno ciljano'

Mirovne snage UNIFIL-a u Libanu našle su se na prvoj liniji rata između Izraela i Hezbollaha, u kojem je od 23. septembra poginulo više od 1.200 ljudi u Libanu, prema podacima AFP-a prema podacima libanskog ministarstva zdravlja.

Četiri mirovnjaka su povrijeđena, uključujući dva Indonežana koji su povrijeđeni u četvrtak kada je izraelski tenk pucao na njihovu karaulu, prema UNIFIL-u.

Sean Clancy, načelnik štaba irske vojske, rekao je da ne vjeruje u izraelsko objašnjenje incidenta u petak.

"Dakle, iz vojne perspektive, ovo nije slučajan čin", rekao je Clancy, čija zemlja ima trupe u UNIFIL-u.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da vjeruje da su mirovne snage UN-a "namjerno gađane".

Guterres je osudio paljbu kao "nepodnošljivo" i "kršenje međunarodnog humanitarnog prava", dok je britanska vlada rekla da je "zaprepašćena".

Američki predsjednik Joe Biden rekao je u petak da "apsolutno" traži od Izraela da prestane pucati na mirovne snage UN-a.

Incidenti su se dogodili nakon više od dvije sedmice rata Izraela s Hezbollahom u Libanu koji podržava Iran, u kojem su izraelski ratni avioni izvodili opsežne napade i slali kopnene trupe preko granice.

Diplomatski napori da se pregovara o prekidu borbi do sada su propali, ali je libanonski premijer Najib Mikati rekao da će njegova vlada zatražiti od Vijeća sigurnosti UN-a da izda novu rezoluciju kojom se poziva na "potpuni i trenutni prekid vatre".

Libanska vojska je u petak saopćila da su u izraelskom napadu na jedan od njegovih položaja u južnom Libanu poginula dva vojnika.

Odmazda za iranski raketni napad

Nakon praznika Yom Kippura, pažnja će se vjerovatno ponovo okrenuti očekivanoj odmazdi Iranu, koji je 1. oktobra ispalio oko 200 projektila na Izrael.

Izraelski ministar odbrane Yoav Gallant obećao je ove sedmice da će odgovor njegove zemlje biti "smrtonosan, precizan i iznenađujući", a Bidenova administracija se zalagala za "proporcionalan" odgovor koji neće dovesti region u širi rat.

Biden je pozvao Izrael da izbjegava udare na iranska nuklearna postrojenja ili energetsku infrastrukturu.

Hezbollah koji finansira Iran počeo je pucati na Izrael u znak podrške svom palestinskom savezniku Hamasu nakon napada na Izrael 7. oktobra 2023., koji je rezultirao smrću 1.206 ljudi, većinom civila, prema podacima AFP-a zasnovanom na zvaničnim izraelskim podacima. Brojka uključuje taoce ubijene u zatočeništvu.

Izraelska vojna kampanja neposredno nakon napada izazvala je devastaciju u Gazi i, prema podacima Ministarstva zdravlja na teritoriji kojom upravlja Hamas, ubila je 42.126 ljudi, većinom civila.

WASHINGTON — 

Istraživači sa sjedištem u SAD-u i Libanu i izvještaji američkog Ministarstva financija identificiraju glavni izvor novca Hezbollaha kao Al-Qard al-Hasan, ili AQAH, libanonsku kvazibankarsku instituciju kojom upravlja teroristička grupa, koju su označile SAD, bez vladine bankarske dozvole. Istraživači kažu da drugi izvori gotovine grupe uključuju nesolventne, ali licencirane komercijalne banke u Libanu i dolaske aviona s gotovinom na aerodrom u Bejrutu.

Izraelska vojska je prošlog mjeseca eskalirala svoje napade na lidere i objekte Hezbollaha, nakon 11 mjeseci ograničavanja odgovora na svakodnevne napade milicije na sjeverni Izrael u znak podrške Hamasu. Palestinska teroristička grupa, koju također podržava Iran, izvršila je invaziju na južni Izrael iz Gaze prošlog oktobra, što je izazvalo žestok odgovor Izraela.

Hezbollah je osnovao AQAH 1982. godine kao dobrotvornu instituciju koja daje beskamatne zajmove potrebitim Libanoncima, prvenstveno šiitima, prema izraelskom informacionom centru za obavještajne i terorističke poslove Meir Amit, ili ITIC, nevladinoj istraživačkoj grupi veterana izraelske obavještajne zajednice.

ITIC kaže da je AQAH od tada izrastao u veliku instituciju s ograncima u Hezbollahovom južnom bejrutskom uporištu Dahiyeh i drugim dijelovima Libana u kojima Hezbollah dominira.

Američko ministarstvo finansija sankcionisalo je AQAH 2007. godine. U najavi daljih sankcija zaposlenima u AQAH-u za 2021. navodi se da je institucija prikupila oko pola milijarde dolara.

AQAH je bio teško pogođen prvim izraelskim zračnim napadima na ciljeve Hezbolaha u Dahiyehu krajem septembra, prema MTV Lebanon, jednoj od vodećih TV mreža u zemlji.

U izvještaju na arapskom jeziku od 30. septembra, MTV Libanon je rekao da su izraelski zračni napadi bili ciljani na Hezbollahove "centre za skladištenje novca, uključujući veliki dio trezora AQAH", ostavljajući grupu u, kako je rekao, "finansijskoj krizi".

Hilal Khashan, profesor političkih nauka na Američkom univerzitetu u Bejrutu, rekao je u telefonskom intervjuu u srijedu da je Izrael "uništio" većinu ogranaka AQAH-a u zračnim napadima. “Hezbollah se suočava sa veoma ozbiljnim finansijskim problemom. Oni nisu u mogućnosti da plaćaju redovne članove koji su pobjegli iz svojih domova i trebaju prehraniti svoje porodice”, rekao je Khashan.

U najavi Ministarstva finansija za 2021. godinu o sankcijama protiv šest zaposlenika AQAH-a navodi se da su koristili lične račune u licenciranim libanskim bankama za transfer više od 500 miliona dolara u i iz AQAH-a tokom prethodne decenije. Navodi se da je ta aktivnost omogućila AQAH-u pristup međunarodnom finansijskom sistemu preko ličnih računa zaposlenih u libanonskim bankama.

David Asher, bivši zvaničnik američke odbrane i State Departmenta koji je ciljao Hezbolahove globalne mreže za trgovinu drogom i pranje novca, rekao je u odvojenom intervjuu u srijedu da je grupa u "dubokim problemima" jer također gubi pristup libanonskom bankarskom sistemu.

„Čujem od libanonskih bankara, uključujući finansijere Hezbollaha, da su najbogatiji bankari Libana koji sebi mogu priuštiti let pobjegli u Evropu i Zaljev, bojeći se da bi mogli biti sljedeći na meti Izraela jer pomažu Hezbollahu“, rekao je Asher, viši saradnik u Institut Hudson sa sjedištem u Washingtonu. Asher je rekao da je u kontaktu sa izvorima sa sjedištem u Libanu koje su SAD regrutirale tokom godina da daju informacije o Hezbollahu.

"Ovi libanski bankari, od kojih su većina milijarderi, vide kako vjetar duva protiv Hezbollaha, tako da neće dozvoliti da iz njihovih banaka iznese milione dolara, koje još uvijek imaju gotovinu iako su na papiru bankrotirali", rekao je Asher. “Oni znaju da će ih, ako to učine, vjerovatno i Izrael eliminisati.”

Još jedan izvor finansiranja Hezbollaha koji je prestao, prema Asheru i Khashanu, su isporuke gotovine avionima koji lete na aerodrom u Bejrutu, posebno iz Irana, glavnog pokrovitelja grupe.

Portparol izraelske vojske Daniel Hagari rekao je novinarima 27. septembra da su izraelski ratni avioni počeli da patroliraju vazdušnim prostorom bejrutskog aerodroma i da neće dozvoliti da neprijateljski letovi sa oružjem slete u civilni objekat. Nije spomenuo pitanje transporta gotovine na, kako Izrael smatra, neprijateljske letove.

Sljedećeg dana, libanonsko ministarstvo transporta reklo je libanonskim i zapadnim medijima da je naredilo iranskom avionu koji je krenuo za Bejrut da se okrene od libanonskog zračnog prostora. Ministarstvo je taj potez pripisalo izraelskom upozorenju bejrutskom kontrolnom tornju da će Izrael upotrijebiti silu ako avion tamo sleti.

„Čuo sam od svojih izraelskih kolega da se Iranci trenutno boje poslati novac u Liban jer Izrael prijeti da će ciljati letove u Bejrut. Izraelci upozoravaju da će ciljati letove pune novca, a ne samo oružja”, rekao je Asher.

Khashan je rekao da je Iran organizirao redovne letove od Teherana do Bejruta kako bi prokrijumčario gotovinu Hezbolahu bez prolaska kroz carinsko odjeljenje libanske vlade. "U sedmicama otkako je Izrael eskalirao svoje napade na južna predgrađa Bejruta, libanska vlada je uspostavila veću kontrolu nad aerodromom, a sada nema priliva novca Hezbollahu", rekao je Khashan.

Libanski ministar javnih radova i prometa Ali Hamieh rekao je agenciji Frans pres u utorak da aerodrom u Bejrutu "podliježe libanonskim zakonima i kontroli različitih relevantnih odjela i sigurnosnih agencija". Hamieh je dodao da svaki avion koji nosi oružje mora biti odobren od strane libanske vojske i licenciran od strane njegovog ministarstva.

Saudijska TV mreža Al Arabiya u izvještaju je u četvrtak citirala izvor iz libanonske vojske koji kaže da se vojska i druge sigurnosne agencije "muče" da uspostave kontrolu nad aerodromom tako što su započele inspekcije teretnih pošiljki kako bi se uvjerile da je njihov sadržaj kako je deklarirano.

Khashan je rekao da nedostatak gotovine Hezbollaha vjerovatno neće spriječiti hiljade njegovih operativaca da se bore protiv izraelskih snaga u skorije vrijeme.

„Nastavak borbe više zavisi od dostupnosti hrane i municije“, rekao je on. „Kada je vaša borba motivisana religioznim žarom, imate više fundamentalnih problema o kojima morate brinuti od dostupnosti gotovine.”

Dan nakon 50. godišnjice početka rata na praznik Jom Kipur 1973. godine, kada su izraelske snage bile zatečene upadima sirijskih i egipatskih tenkovskih kolona, čini se da je vojska u subotu ponovo bila iznenađena napadom.

"Izgleda prilično slično onome što se dogodilo u to vrijeme", rekao je penzionisani general Giora Eiland, bivši šef izraelskog Savjeta za nacionalnu bezbjednost. "Kao što vidimo, Izrael je bio potpuno iznenađen veoma dobro koordinisanim napadom", rekao je on na brifingu za novinare.

Portparol vojske rekao je da će se razgovarati o obavještajnoj pripremi, ali da je za sada fokus na borbama. "Razgovaraćemo o tome kada bude vrijeme da se razgovara o tome", rekao je on na brifingu sa novinarima.

Izrael je oduvijek smatrao Hamas svojim zakletim neprijateljem, ali otkako je nanio veliku štetu Gazi u desetodnevnom ratu 2021. godine, usvojio je mješoviti pristup "štapa i šargarepe" kako bi održao stabilnost u blokiranoj enklavi.

Enklavi su nuđeni podsticaji, uključujući hiljade radnih dozvola kojima se omogućavalo građanima Gaze da rade u Izraelu ili na okupiranoj Zapadnoj obali, uz održavanje čvrste blokade i stalne prijetnje vazdušnim napadima.

Tokom proteklih 18 mjeseci, dok je nasilje bjesnilo širom Zapadne obale, Gaza je bila relativno tiha, osim sporadičnih prekograničnih sukoba koji su uglavnom uključivali manje pokrete Islamskog džihada, dok je Hamas uglavnom ostajao po strani.

Desničarska vlada premijera Benjamina Netanjahua je uvijek odlično igrala svoje bezbjednosne uloge i zauzimala beskompromisan stav prema palestinskim militantnim frakcijama, uključujući Hamas, koji kontroliše Gazu od 2007. godine.

Obavještajni neuspjeh

Međutim, čini se da je izraelski bezbjednosni aparat zakazao pošto su Hamasovi naoružani ljudi, čiju je brojnost vojska procijenila na stotine, probili bezbjednosne ograde i raspršili se po gradovima.

"Ovo je bio neuspjeh obavještajnih službi; drugačije nije moglo biti", rekao je Jonathan Panikoff, bivši zamjenik nacionalnog obavještajnog oficira američke vlade za Bliski istok, koji je sada u Atlantskom savjetu.

"To je bio bezbjednosni propust koji je potkopao ono što se smatralo agresivnim i uspješnim slojevitim pristupom Izraela Gazi", rekao je on.

Za Izraelce, slike mrtvih tijela koja leže na ulicama ili grupe civila koji su protjerani ili odvedeni u zatočeništvo u Gazi, ozbiljan su šok.

Više stotina Izraelaca je ubijeno i preko 2.000 ranjeno, što je neviđeni broj izraelskih žrtava u jednom danu. Vojska je pretrpjela značajne gubitke, a palestinske militantne grupe su izjavile da su zarobile desetine vojnika.

Naoružani napadači su također zauzeli bezbjednosne tačke, uključujući policijsku stanicu u južnom gradu Sderot i zauzeli su prelaz Erez, objekat visoke bezbjednosti koji kanališe ljude koji ulaze i izlaze iz Gaze podvrgavajući ih strogoj kontroli.

U subotu su Hamasovi mediji objavili snimke na kojima se vidi kako borci prolaze kroz napuštene kancelarije i trče pored visokih betonskih zidova lokacije.

"Oni su ovo planirali dugo vremena", rekao je bivši izraelski savjetnik za nacionalnu bezbjednost Ejal Hulata. "Očigledno je da je ovo veoma koordinisan napad, i nažalost uspjeli su da nas taktički iznenade i nanesu razornu štetu".

Napadajući Izrael, Hamas ciljao i na planove za bezbjednosno preuređenje Bliskog istoka

Kada je islamistička grupa Hamas pokrenula napad bez presedana na Izrael, također je na meti imala napore da se stvore nova regionalna bezbjednosna usklađivanja koja bi mogla da ugroze palestinske težnje za državnošću i ambicije Irana, glavnog pobornika te grupe.

Subotnji napad, najveći upad u Izrael u decenijama, poklapa se sa potezima koje podržavaju SAD da se Saudijska Arabija pogura ka normalizaciji odnosa sa Izraelom u zamjenu za sporazum o odbrani između Washingtona i Rijada, što je potez koji bi stopirao nedavno približavanje kraljevstva Teheranu.

"Svi sporazumi o normalizaciji koje ste (arapske države) potpisali sa (Izraelom) neće okončati ovaj sukob", rekao je Ismail Hanije, lider Hamasa koji upravlja Gazom, na televiziji Al Jazeera.

Regionalni izvor upoznat sa stavovima Irana i libanske grupe Hezbolah koju podržava Iran, dodao je: "Ovo je poruka Saudijskoj Arabiji, koja puzi prema Izraelu, i Amerikancima koji podržavaju normalizaciju i podržavaju Izrael. Nema bezbjednosti u cijelom regionu sve dok su Palestinci van jednačine".

"Ono što se dogodilo je iznad svakog očekivanja", rekao je izvor. "(Ovo) danas je prekretnica u sukobu".

Napad Hamasa pokrenut iz Gaze uslijedio je nakon višemjesečnog porasta nasilja na Zapadnoj obali koju je okupirao Izrael, uz pojačane izraelske racije, palestinske ulične napade i napade jevrejskih doseljenika na palestinska sela. Uslovi za Palestince su se pogoršali pod tvrdo desničarskom vladom premijera Benjamina Netanjahua. Mirovni proces je godinama u zastoju.

U međuvremenu, i Saudijska Arabija, i Izrael, nagovijestili su da se približavaju sporazumu o normalizaciji. Ali izvori su ranije rekli Reutersu da odlučnost kraljevstva da obezbijedi odbrambeni pakt sa Amerikom znači da se neće održati sporazum o normalizaciji kako bi se za Palestince dobili suštinski ustupci.

Laura Blumenfeld, analitičarka za Bliski istok u Školi za napredne međunarodne studije Johns Hopkins u Washingtonu, rekla je da je Hamas možda napao zbog osjećaja da se suočava sa irelevantnošću u situaciji dok napori napreduju ka širim izraelsko-arapskim odnosima.

"Dok je Hamas gledao kako se Izraelci i Saudijci približavaju sporazumu, odlučili su: nema mjesta za stolom? Otrovaćemo hranu" rekla je ona.

Trenutak u kom je napad izveden

Osama Hamdan, lider Hamasa u Libanu, rekao je za Reuters da bi subotnja operacija trebalo da natjera arapske države da shvate da prihvatanje izraelskih bezbjednosnih zahtjeva neće donijeti mir.

"Za one koji žele stabilnost i mir u regionu, početna tačka mora biti okončanje izraelske okupacije", rekao je on. "Neke (arapske države) su, nažalost, počele da zamišljaju da bi Izrael mogao da bude ulazna kapija za Ameriku za odbranu njihove bezbjednosti".

Netanjahu je obećao "moćnu osvetu za ovaj crni dan" nakon subotnjeg napada, koji je uslijedio skoro tačno 50 godina od početka Jom Kipurskog rata 1973. godine kada su Izrael napale egipatske i sirijske snage i borio se za opstanak.

Zvaničnik Hamasa Ali Baraka rekao je o subotnjem napadu: "Bilo je neophodno da vodstvo otpora donese odluku u odgovarajuće vrijeme, kada je neprijatelj ometen svojim gozbama".

On je rekao da je napad iz vazduha, kopna i mora bio "šok za neprijatelja i dokazao da izraelska vojna obavještajna služba nije uspjela da sazna za ovu operaciju", nakon što je Izrael, koji se ponosi svojom infiltracijom i praćenjem militanata, ostao iznenađen.

U godinama od 1973. godine, Egipat je potpisao mirovni sporazum sa Izraelom, a nekoliko drugih arapskih država je također od tada normalizovalo veze, uključujući neke arapske države Persijskog zaliva pored Saudijske Arabije. Ali Palestinci se nisu približili svojoj težnji da obezbijede državu, koja izgleda kao daleka perspektiva kao i uvijek.

"Iako vjerovatno nije glavni pokretač napada, akcije Hamasa šalju jasan podsjetnik Saudijcima da palestinsko pitanje ne treba tretirati samo kao još jednu podtemu u pregovorima o normalizaciji", rekao je Richard LeBaron, bivši američki diplomata na Bliskom istoku koji sada radi u Atlantskom savjetu.

Uticaj Irana

Visoki zvaničnik u administraciji američkog predsjednika Joea Bidena rekao je novinarima da je "zaista preuranjeno spekulisati" o efektu koji bi sukob Izraela i Hamasa mogao da ima na napore ka saudijsko-izraelskoj normalizaciji.

"Rekao bih da za izvjesne, terorističke grupe poput Hamasa, neće poremetiti nijedan takav ishod. Ali taj proces ima više smjerova", dodao je zvaničnik, želeći da ostane anoniman.

Netanjahu je ranije rekao da Palestincima ne bi trebalo dozvoliti da stave veto na bilo koji novi izraelski mirovni sporazum sa arapskim državama.

Regionalni izvor upoznat sa saudijsko-izraelsko-američkim pregovorima o normalizaciji i odbrambenom paktu za kraljevstvo rekli su da Izrael čini grešku odbijajući da učini ustupke Palestincima.

U svom odgovoru na napade u subotu, Saudijska Arabija je pozvala na "trenutni prekid nasilja" između dvije strane.

Iran, u međuvremenu, ne krije da podržava Hamas, finansirajući i naoružavajući tu grupu i drugu palestinsku militantnu organizaciju Islamski džihad. Teheran je subotnji napad nazvao činom samoodbrane Palestinaca.

Jahja Rahim Safavi, savjetnik iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija, rekao je da će Teheran stajati uz palestinske borce "do oslobođenja Palestine i Jerusalima".

Palestinski zvaničnik, blizak islamističkim militantnim grupama, rekao je nakon što je napad Hamasa počeo ogromnom baražom raketa ispaljenih iz Gaze: "Iran ima prste, a ne jedan prst, u svakoj raketi koja je ispaljena na Izrael".

"To ne znači da su oni naredili (subotnji) napad, ali nije tajna da su zahvaljujući Iranu, Hamas i Islamski džihad uspjeli da unaprijede svoj arsenal", rekao je zvaničnik, govoreći pod uslovom anonimnosti.

Iranska podrška palestinskim grupama dio je šire mreže milicija i naoružanih grupa koje Iran podržava širom Bliskog istoka, što toj zemlji obezbjeđuje moćno prisustvo u Libanu, Siriji, Iraku i Jemenu, kao i Gazi.

Analitičari kažu da je Iran već poslao signal prošle nedjelje da će saudijski sporazum pogoditi poboljšanje odnosa Rijada sa Teheranom, kada je jemenska grupa Huti koju podržava Iran ubila četiri bahreinska vojnika u prekograničnom napadu u blizini saudijsko-jemenske granice. Taj napad je ugrozio mirovne pregovore o okončanju osmogodišnjeg sukoba u Jemenu.

Dennis Ross, bivši pregovarač za Bliski istok koji je sada u Institutu za bliskoistočnu politiku u Washingtonu, dodao je: "Sve je ovo u vezi sprečavanja proboja SAD-Saudijska Arabija-Izrael".