Linkovi

Izdvojeno

Bosanci i Amerikanci pisali Bidenu: Odgovoriti na prijetnje suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH

Joe Biden

Radna grupa za BiH, koju čine državljani BiH i Amerikanci porijeklom iz BiH, uputila je pismo predsjedniku SAD-a Joeu Bidenu da "odlučno odgovori na prijetnje suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH".

U pismu se navodi kako je od ključnog značaja da se "nacionalisti iz reda bosanskih Srba i bosanskih Hrvata spriječe u destabilizaciji Bosne i Hercegovine putem prijetnji otcjepljenjem ili daljim produbljivanjem etničkih podjela, razvojem događaja koji bi u konačnici omogućio ostvarenje ciljeva genocida i međunarodne agresije iz 90-ih godina".

Potpisnici pisma napomenuli su da je važno podržati visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH koji je "vrhovni tumač i zaštitnik provedbe Dejtonskog mirovnog sporazuma".

"Još značajnije je, međutim, da se svaki takav potez Republike Srpske ka otcjepljenju ili autonomiji ne smije shvatiti kao ništa manje nego ostvarenje njenih genocidnih osnivačkih ciljeva", smatraju u Radnoj grupi za BiH.

Pismo je u ime Radne grupe potpisao David Pettigrew, profesor filozofije i studija holokausta i genocida na Državnom univerzitetu Southern Connecticut i član Upravnog odbora Studijskog programa za proučavanje genocida na Univerzitetu Yale.

"Naše pismo naglašava potrebu da predsjednik Biden spriječi ponavljanje međunarodne agresije i genocida u BiH. S obzirom da Republika Srpska poduzima korake za formiranje vlastitog pravosuđa i vojske, situacija nikada nije bila ozbiljnija", upozorio je Pettigrew u izjavi za Federalnu novinsku agenciju (Fena).

U pismu je upozoreno i da predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Dragan Čović insistira na reformi Izbornog zakona kojom bi se, kako navode, omogućio izbor predstavnika njegove stranke u Predsjedništvo BiH, a time bi se "osnažile etničke podjele, dovelo do stvaranja trećeg entiteta i dalje destabilizacije BiH".

See all News Updates of the Day

Video prikazuje kako su policajci iz Ohaja kišom metaka ubili nenaoružanog crnca

Isečak sa snimka policije Ohaja, na kojem se vidi da policajac upire pištolj u Džejlenda Vokera

Video objavljen u nedjelju pokazuje da je osam policajaca u Akronu, Ohio, sudjelovalo u pucnjavi u kojoj je ubijen nenaoružani crnac čije je tijelo pronađeno sa 60 rana od vatrenog oružja nakon što je pokušao pobjeći od prometne kontrole.

Policija je pustila više videa na konferenciji za novinare, od kojih je jedan, kako je rekla, prikazivao pucanj iz automobila koji je vozio Jayland Walker, 25. Pobjegao je u svom automobilu nakon što su ga policajci pokušali zaustaviti zbog manjeg prometnog prekršaja.

Nakon višeminutne potjere, Walker je iskočio iz automobila i pobjegao policiji, pokazao je video. Policija kaže kako se čini da se okretao prema policajcima, koji su u to vrijeme vjerovali da je naoružan. Kasnije je u njegovom automobilu pronađen pištolj.

U nedjelju je odvjetnik obitelji Walker, Bobby DiCello, rekao novinarima da je "vrlo zabrinut" zbog optužbi policije da je Walker pucao na policajce iz svog automobila, dodajući da nema opravdanja za njegovu nasilnu smrt.

Žele ga pretvoriti u maskirano čudovište s pištoljem, rekao je DiCello. "Pitam vas, dok on bježi, što je razumno? Ubiti ga? Ne, to nije razumno."

DiCello je pozvala javnost na mir u prosvjedima protiv Walkerova ubojstva, dodajući da je želja Walkerove obitelji da se izbjegne dodatno nasilje.

Pucnjava je bila posljednja u nizu ubojstava crnih muškaraca i žena od strane policijskih snaga u Sjedinjenim Državama za koje kritičari kažu da su rasistička i neopravdana, uključujući ubojstvo Georgea Floyda 2020. u Minneapolisu koje je izazvalo globalne prosvjede protiv policijske brutalnosti i rasne nepravde.

U nedjelju je Akron NAACP predvodio miran prosvjed u gradskoj vijećnici. Stotine prosvjednika marširalo je ulicama grada od oko 200.000 ljudi, mašući zastavama "Životi crnaca su važni" i skandirajući "Završili smo s umiranjem" i "Pravda za Jayland".

Policija je kasnije proglasila prosvjed ispred sjedišta policije u Akronu nezakonitim okupljanjem, rekli su mediji. Policajci u opremi za razbijanje nereda ispalili su desetak kanistera suzavca kako bi rastjerali prosvjednike, javila je WKYC-TV.

Policija u Akronu nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.

Nije jasno koliko je metaka pogodilo Walkera, ali snimka tjelesne kamere pokazuje kako policija na njega ispaljuje mnoštvo metaka.

Medicinski istražitelj još uvijek utvrđuje koliko je od 60 rana bilo ulaznih, a koliko izlaznih, rekao je načelnik policije u Akronu Stephen Mylett.

Mylett je rekao da su policajci pokušali pružiti Walkeru prvu pomoć nakon što je upucan, ali je proglašen mrtvim na mjestu događaja.

Osam policajaca izravno uključenih u pucnjavu stavljeno je na plaćeni administrativni dopust, rekao je Mylett, i nisu dali nikakve pojedinačne izjave.

Policajci su rekli da su vjerovali da se Walker "kretao u položaj za paljbu" kada je izašao iz svog automobila, što ih je navelo da reagiraju na njega kao na potencijalnu prijetnju, rekao je Mylett.

Pod pritiskom novinara tražeći dokaze da je Walker pucao iz svog automobila, Mylett je rekao da se policija vratila na područje za koje vjeruje da je Walker pucao iz svog automobila nakon incidenta i pronašla čahuru od metka "koja odgovara vatrenom oružju koje je g. Walker imao u svom vozilu."

Policija je također ukazala na nešto što se čini kao bljesak svjetla na vozačevoj strani Walkerovog automobila u videu, za koji su rekli da je bljesak iz cijevi.

Ured za kriminalističku istragu Ohija, koji istražuje pucnjavu, nije potvrdio nijedan od ovih detalja.

Objašnjenje: Zašto se Australija ponovo bori sa poplavama

People look at a flooded park due to torrential rain in the Camden suburb of Sydney, Australia, July 3, 2022.

Olujne kiše padaju na australsku jugoistočnu obalu, prisiljavajući hiljade ljudi da napuste svoje domove zbog opasnosti od poplava i klizišta u regiji koju su četiri puta u proteklih 18 mjeseci pogodile velike poplave.

Na nekim područjima u državi New South Wales u posljednja dva dana palo je mjesec dana kiše, što je nabujalo u rijekama i prisililo glavnu branu u Sydneyju, Warragamba Dam, da se izlije tijekom vikenda.

Poplave u martu i aprilu u Novom Južnom Walesu i jugoistočnoj državi Queensland rezultirale su osiguranom štetom od 4,8 milijardi australskih dolara (3,3 milijarde dolara), procijenilo je Vijeće osiguranja Australije.

ŠTO JE UZROK NEPRESTANE KIŠE?

Australija je dvije godine zaredom izložena vremenskom fenomenu La Nina u Tihom okeanu, koji obično donosi iznadprosječnu količinu oborina na istočnoj obali. Događaj La Nina završio je u junu, ali postoji 50-50 šansa da se ponovno formira kasnije ove godine, rekao je Zavod za meteorologiju.

Topla temperatura morske površine okeana i još jedan fenomen, dipol Indijskog oceana, donose vrijeme vlažnije od uobičajenog. Indeks dipola Indijskog oceana postao je negativan u maju, povećavajući šanse za natprosječne zimske i proljetne padavine za veći dio Australije, objavio je meteorološki zavod u junu. Australska zima traje od juna do avgusta.

"Zbog svih tih uvjeta postoji velika vjerojatnost da će se kiša dogoditi barem u sljedećih nekoliko mjeseci", rekao je Tom Mortlock, viši analitičar za katastrofe u osiguravajućem društvu Aon.

Tokom negativnog dipola Indijskog oceana, istočni Indijski ocean je topliji nego što je normalno, a zapadni Indijski okean, u blizini Afrike, je hladniji, uzrokujući da više zraka ispunjenog vlagom teče prema Australiji.

KLIMATSKE PROMJENE

Iako je teško bilo koju pojedinačnu poplavu pripisati klimatskim promjenama, Mortlock je rekao da je povećana učestalost jake kiše u skladu s onim što se može očekivati od klimatskih promjena, jer topliji zrak zadržava više vlage u atmosferi.

"Većina klimatskih modela sugerira povećanje učestalosti kiše u Australiji", rekao je.

RAZVOJ U POPLAVLJENOM PODRUČJU

Dolina Hawkesbury-Nepean u zapadnom Sydneyju poplavna je ravnica, sklona opasnim poplavama zbog "efekta kade", kaže državna služba za hitne slučajeve Novog Južnog Walesa. U dolinu ulazi pet pritoka i ima čvorišta koja ograničavaju tokove u more, tako da se voda vraća tokom jake kiše.

Obilna kiša koju je La Nina izazvala u posljednje dvije godine zasitila je tlo i napunila brane, stvarajući uvjete za bujične poplave.

"Praktički više nema kapaciteta za infiltraciju ni u jednom od slivova na istočnoj obali", rekao je Mortlock.

Brzi rast stanovništva u Sydneyu tokom posljednjih nekoliko desetljeća gurnuo je razvoj u poplavno područje.

Prije nedavnih poplava nije bilo većih poplava otprilike tri desetljeća, što je značilo da su službenici koji su odobravali zahtjeve za razvoj zemljišta možda vjerovali da je rizik od poplava nizak.

"Kada ih nemate dugo vremena, bilo je dosta samozadovoljstva", rekao je Ian Wright, ekološki znanstvenik sa Sveučilišta Western Sydney.

"Naši mostovi nisu dovoljno visoki", rekao je. "Putevi za evakuaciju u slučaju poplava su rijetki i udaljeni su i neadekvatni."

NAPOR ZA UPRAVLJANJE KATASTROFAMA

Stanovnici i djelatnici hitne pomoći još uvijek se oporavljaju od šumskih požara 2019. – 2020. i poplava prošle i ove godine, koje dolaze na vrhu pandemije COVID-19.

Nedostatak građevinskog materijala i radne snage znači da hiljade ljudi čekaju popravke od prethodnih katastrofa, rekao je Wright.

Dodatne ranjivosti su da mnogi stanovnici s nižim prihodima u zapadnom Sydneyu ne mogu si priuštiti osiguranje od poplava.

Nova laburistička vlada želi biti proaktivnija u rješavanju rizika od katastrofa, rekao je ministar za upravljanje u hitnim situacijama Murray Watt.

"Češće nego ne, bogati ljudi ne žive na jeftinoj zemlji u poplavnom području, to su ljudi koji si ne mogu priuštiti život na vrhu brda", rekao je Watt prošli tjedan.

Vlada planira uspostaviti Disaster Ready Fund kako bi osigurala do 200 miliona australskih dolara godišnje za programe prevencije i otpornosti na katastrofe.

BiH: Vrućine pogoduju planinskom turizmu, ali ugrožavaju radnike

BiH: Vrućine pogoduju planinskom turizmu, ali ugrožavaju radnike
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:44 0:00

Dok velike vrućine koje se bilježe u Bosni i Hercegovini posljednjih dana pogoduju razvoju turizma,u velikom problemu su radnici koji rade na otvorenom.Stručnjaci upozoravaju da je neophodno prilagoditi radno vrijeme radnika ekstremnim uslovima.

San Antonio: Istraga stradanja migranata

San Antonio: Istraga stradanja migranata
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:12 0:00

Od otkrića šezdeset-sedmoro ljudi, naguranih u napušteni kamion, na rubu San Antonija, u Teksasu, broj umrlih se povećava. Istraga se nastavlja dok se preživjeli bore za život u lokalnim bolnicama, a vlasti pokušavaju identificirati preminule.

Kako će Balkan izaći iz čekaonice Evropske unije?

Kuda Balkan treba da ide do Evropske unije?
please wait

No media source currently available

0:00 0:07:04 0:00

"Čekaonica bez rezultata", ocjenjuje Pol Mekarti predstavnik američkog nevladinog Međunarodnog republikanskog instituta (IRI), sumirajući epilog i poruke sa skoro održanog samita lidera EU u Briselu – koji je dijelom bio posvećen integracijama zapadnobalkanske šestorke.

Ne bih rekao da je EU napustila to područje, ali je definitivno zaokupljena ruskom agresijom na Ukrajinu – pokušavajući da odredi kakve bi sve posljedice mogla imati na nju. Tu posebno mislim na moguće ekonomske posljedice i načine na koje će se Unija nositi sa njima. To je sada u prvom planu – što je uticalo na to da Zapadni Balkan, na neki način, ispadne iz prvog plana – i ne smatram da će u ovom trenutku Brisel nuditi bilo kakva rješenja u vezi sa tim područjem”, podvlači u razgovoru za Glas Amerike direktor u IRI-ju zadužen za Evropu.

Pol Mekarti, Međunarodni republikanski institut
Pol Mekarti, Međunarodni republikanski institut

Djeluje da su disonantni tonovi trenutna karakteristika aktuelnih relacija između Evropske unije i Zapadnog Balkana, koji se sa promjenjivim učinkom i to ne uvek sopstvenom krivicom – kreće na putu euroatlantskih integracija.

Uz nužne temeljne reformske prepreke, nerijetko su im put blokirale same članice Unije, a najgorča iskustva imaju Sjeverna Makedonija i Albanija – zemlje kojima još nije odobren datum početka pristupnih pregovora.

Uz njih, sa glavnog kolosjeka skrajnute su i Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija, uprkos decidnim tvrdnjama, kako Sjedinjenih Država tako i Evropske komisije, o značaju integrisanja tog područja – nedavno iznijetim za Glas Amerike.

Pol Mekarti upozorava da bi trenutni zastoj mogao imati posljedice u okolnostima višemjesečne vojne kampanje koju Rusija vodi protiv susjeda – Ukrajine.

U najgorem slučaju, što se nadam da se neće desiti, to bi moglo dovesti do destabilizacije balkanskih zemalja koje djeluju da su prepuštene same sebi u rješavanju starih problema – poput spora Srbije i Kosova. Međutim, prema optimističnijem scenariju trenutne okolnosti mogle bi ih navesti da samostalno riješe sporove. Otvore granice, osnaže ekonomsku saradnju, razmjenu u oblasti kulture – ostavljam mogućnost da iz svega toga ipak proistekne nešto dobro”, navodi taj stručnjak.

Aktuelnim odnosom prema Balkanu Evropska unija najveću uslugu čini ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, nedvosmislen je stav Edvarda Džozefa, predavača Škole za napredne međunarodne studije vašingtonskog univerziteta Džons Hopkins.

Edvard Džozef, predavač na Univerzitetu Džons Hopkins
Edvard Džozef, predavač na Univerzitetu Džons Hopkins

U Beogradu Aleksandar Vučić, jedan od glavnih Putinovih saveznika i zvaničnik evropske države koja Rusiji ne uvodi sankcije, ima argument da kaže – zašto bih radio bilo šta kada Evropska unija ne ispunjava svoje obaveze. Takođe, osnažuju se veoma problematične političke snage u Sjevernoj Makedoniji povezane sa Rusijom koje gaje populističke i zavjereničke teorije. Takođe, u Bosni i Hercegovini ostavljate široko polje za sukobe nacionaliste poput Milorada Dodika, Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića uoči novembarskih izbora u okolnostima ruskog i kineskog veta na mandat vojnoj misiji Evropske unije“, ističe Džozef.

Srbija je i dalje jedina evropska zemlja, uz Bjelorusiju, koja Rusiji nije uvela sankcije zbog rata koji je povela u Ukrajini – ali u javnom diskursu njeni državni zvaničnici nisu podržavali rusku agresiju.

Sa druge strane – činjenica je da je u Ujedinjenim nacijama podržala rezolucije koje osuđuju rusku vojnu kampanju.

Srbija će, da tako kažem, nastaviti da sjedi na dve stolice. I Zapad neće moći da uradi mnogo povodom toga – djeluje da će se to nastaviti. Aleksandar Vučić je jasno stavio do znanja da želi nastavak integrisanja u EU, ali istovremeno i očuva odnos sa Rusijom – pogotovo kada se radi o energetici i ne samo u vezi sa tim. Zato je pred vratima evropskog kluba potrebno formulisati uslove koji bi Srbiju okrenuli ka pravom smjeru. Ne vjerujem da je moguće uspostaviti odnos – sve ili ništa, ali za očekivati je više proevropskih poteza Srbije koja će istovremeno održavati veze sa Rusijom“, smatra Mekarti.

Za tako definisani višegodišnji spoljnopolitički pristup Srbije, Edvard Džozef kaže da više niko ne bi trebalo da ima razumijevanja, a pogotovo ne Oliver Varhelji – komesar za susjedsku politiku i proširenje Evropske unije, koji se upravo o tome nedavno izjašnjavao.

Srbija raspolaže i traći ono što njeni susjedi Severna Makedonija i Albanija očajnički žele. Ironija je u tome što je Srbija kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji – koja nije otvorila sva pregovaračka poglavlja poput Crne Gore. Ne sputavaju je u tome Bugarska ili Francuska sa prijedlozima koji se mogu tumačiti na različite načine. Srbija samu sebe blokira i Oliver Varhelji bi toga trebalo da bude svjestan. Nema nikakvih razloga za razumijevanje pozicije Srbije u odnosu sa Rusijom, niti njenog ustezanja dda uvede sankcije Rusiji“, podvlači Džozef.

Uz to što djeluje da je talac sopstvene spoljnopolitičke neodlučnosti, među razlozima sporijeg napretka u integracijama u kojima je otvorila polovinu pregovaračkih poglavlja, je i sporost u primjeni reformi u ključnim oblastima – borbi protiv organizovanog kriminala, pravosuđu, ljudskim pravima i medijskim slobodama.

Reforme i region

U ostvarenju reformskih ciljeva zemljama Zapadnog Balkana su na raspolaganju i regionalne inicijative – koje nerijetko predvode uticajne evropske zemlje. Bilo ih je nekoliko aktuelnih – a među njima je možda i najzvučnija bila Berlinski proces.

Posljednjih mjeseci, u regionalnim okvirima, najčešće se pominje „Otvoreni Balkan“ – čiji su, za sada, inicijatori i članovi, Albanija, Severna Makedonija i Srbija. Kako se može čuti – ideja vodilja joj je ekonomsko povezivanje regiona, odnosno zemalja Zapadnog Balkana.

Za nju, do sada, dovoljan stepen razumijevanja nisu pokazale Bosna i Hercegovina, Kosovo i donekle Crna Gora.

"Potrebno je da bude mnogo jasnije određeno šta je zapravo ‘Otvoreni Balkan’. O tome čak ne postoje ni štampani materijali. Za sada se tu radi o, ne uvijek transparentnim, susretima lidera regiona. Mislim da bi trebalo mnogo jasnije da prezentuju šta nastoje da postignu. To se posebno odnosi na Beograd. Ono što Kosovo i Bosnu navodi da zaziru je to što inicijativu vide kao nešto u čemu Beograd prednjači. Kao način da Aleksandar Vučić poveća uticaj i kontrolu na Zapadnom Balkanu. Takav stav je do skoro važio i za Crnu Goru, ali djeluje da se taj stav promenio imajući u vidu da uživa veću podršku premijera Dritana Abazovića“, ukazuje stručnjak Međunarodonog republikanskog institituta – dodajući da je, opšte uzevši, dobrodošao svaki vid saradnje Zapadnog Balkana.

Političko-poslovna zona tri zapadnobalkanske zemlje, pod nazivom "Otvoreni Balkan" uspostavljena je jula 2021. i dio međunarodne zajednice predvođen Sjedinjenim Državama i Evropskom unijom je smatra dobrodošlom, sve dok je kompatibilna sa principima Unije i obuhvata sve aktere na Zapadnom Balkanu.

To, međutim, za sada nije slučaj usljed oklijevanja tri države da joj se pridruže.

Inicijativa je opasna iz veoma jednostavnog razloga. Smanjivanjem ekonomskih barijera povećavate političke rizike – jer su ekonomije o kojima govorimo nejednako razvijene. Ekonomija Srbije je za oko četrnaest puta veća od crnogorske. Dvostruko je jača od objedinjene albanske i sjevernomakedonske privrede. Dakle, veoma je izražena ekonomska neuravnoteženost. To znači da, kada uklonite barijere, najviše koristi ide najvećoj državi – a to je Srbija. A ekonomska moć u rukama autoritarnog režima preduslov je opasnosti”, kaže Edvard Džozef.

Unazad nekoliko godina, izvještaji Evropske komisije i renomiranih međunarodnih organizacija usredsređenih na stanje ljudskih prava, sloboda i stanja u medijima – Srbiju označavaju kao državu u kojoj se bilježi stalno nazadovanje u tim oblastima.

Prvi impuls nekoj vrsti iskoraka u pogledu regionalnih eurointegracija Balkana moglo bi biti približavanje kompromisu Bugarske i Sjeverne Makedonije – što bi na kraju doprinijelo određivanju datuma početka pregovora sa dvije kandidatske države za članstvo u Evropskoj uniji.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG