Iran navodi da je Jamshid Sharmahd, 67-godišnji iransko-njemački državljanin i rezident SAD, vođa naoružanog krila grupe koja se zalaže za obnovu monarhije koja je zbačena u Islamskoj revoluciji 1979. godine.
Njegova porodica je saopštila da je on bio samo portparol opozicione grupe i negirala je da je umiješan u bilo kakve napade. Oni optužuju iranske obavještajne službe da su ga otele iz Dubaija 2020. Sharmahd je inače iz Glendora u Kaliforniji.
Njemačka ministrica spoljnih poslova Annalena Baerbock rekla je da je smrtna kazna "apsolutno neprihvatljiva" i da će biti "jasne reakcije", bez detaljnijeg objašnjenja.
Ona je rekla da Sharmahd nije imao "čak ni početak pravičnog suđenja" i da su konzularni pristup i pristup suđenju "više puta odbijeni". Također je rekla da je uhapšen "pod veoma sumnjivim okolnostima", bez detaljnijeg objašnjenja.
Smrtna presuda — na koju se može uložiti žalba — donesena je u vrijeme višemjesečnih antivladinih protesta u Iranu i žestoke represije vlasti protiv demonstranata. Monarhisti koji žive van Irana podržavaju proteste, kao i druge grupe i pojedinci sa različitim ideologijama.
Na zvaničnom sajtu iranskog pravosuđa navodi se da je Sharmahd osuđen za planiranje terorističkih aktivnosti. Suđeno mu je na Revolucionarnom sudu, gdje se postupci vode iza zatvorenih vrata i za koji grupe za ljudska prava kažu da optuženi ne mogu da biraju svoje advokate niti da vide dokaze protiv sebe.
Iranske vlasti optužile su ga da je planirao niz napada, uključujući bombaški napad na džamiju Hosseinieh Seied al-Shohada u Shirazu 2008. godine, u kojem je ubijeno 14 ljudi, a više od 200 je ranjeno. On je također optužen za saradnju sa američkim obavještajnim službama i špijuniranje iranskog programa balističkih raketa.
Državna televizija je saopštila da njegova grupa stoji i iza bombaškog napada na mauzolej ajatolaha Ruholaha Homeinija u Teheranu 2010. godine u kojem je ranjeno nekoliko ljudi.
Iran navodi da je Sharmahd lider Tondara, militantnog krila opozicione grupe poznate kao Skupština Kraljevine Iran. On je ranije bio meta u iranskom planu za napad na američkom tlu 2009. godine.
Njegova porodica kaže da je u julu 2020. prolazio kroz Dubai na putu za Indiju radi poslovnog dogovora kada je iznenada prestao da odgovara na njihove pozive i poruke. Podaci o lokaciji pokazali su da njegov telefon napušta hotel u blizini aerodroma i putuje na jug, preko granice u susjedni Oman i do luke Sohar, gdje je signal nestao.
Dva dana kasnije, Iran je objavio da je Sharmahd uhvaćen u "složenoj operaciji", a Ministarstvo obavještajnih službi objavilo je njegovu fotografiju sa povezom preko očiju.
Njegova porodica kaže da je držan u samici više od 18 mjeseci prije nego što mu je suđeno u februaru prošle godine.
Ekspertica za Bliski istok iz nemačkog ogranka Amnesty Internationala, Katja Muller-Fahlbusch, rekla je da je organizacija "zaprepaštena smrtnom kaznom".
Ona je u saopštenju navela da je postupak bio "predstava od suđenja" i da mu je "Iran uskratio brojna prava, uključujući slobodan izbor advokata".
Ona je dodala da Sharmahdova porodica više od dvije godine praktično nije imala kontakt sa njim, da niko ne zna u kom se zatvoru nalazi i da "moramo pretpostaviti da je bio žrtva torture". Pored toga, njegovo zdravlje se "dramatično pogoršalo" u pritvoru, a iranske vlasti su mu "sistematski uskraćivale pristup odgovarajućoj medicinskoj njezi", rekla je ona.
Zapadni zvaničnici vjeruju da Iran vodi obavještajne operacije u Dubaiju i prati stotine hiljada Iranaca koji žive u kosmopolitskom gradu u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koji je saveznik SAD.
Američki State Department u Dubaiju vodi svoju regionalnu kancelariju o iranskom prisustvu u Dubaiju, gdje diplomate prate izvještaje iranskih medija i razgovaraju sa Irancima.
Iran više od pet mjeseci potresaju antivladini protesti izazvani smrću 22-godišnje djevojke koju je pritvorila policija za moral zbog navodnog kršenja iranskog strogog islamskog kodeksa oblačenja. Demonstranti su pozvali na zbacivanje vladajućih religijskih zvaničnika.
Bezbjednosne snage su napale demonstrante municijom i palicama, navode grupe za ljudska prava. Najmanje 530 demonstranata je ubijeno, a skoro 20.000 ljudi je uhapšeno, saopštili su Aktivisti za ljudska prava u Iranu, grupa koja prati nemire.
Iranske vlasti su za proteste okrivile neprijateljske strane sile, bez pružanja dokaza, i nisu objavile zvanične podatke o ubijenima ili uhapšenima.
Iran je pogubio četiri muškarca optužena za nasilje u vezi sa protestima, a aktivisti kažu da je najmanje 16 osoba osuđeno na smrt.
