Linkovi

Najnovije

update

Blinken svjedoči o povlačenju iz Afganistana: Biden samostalno donosi strateške odluke

Blinken tokom jučerašnjeg svjedočenja pred Kongresom, 13. septembar
Blinken tokom jučerašnjeg svjedočenja pred Kongresom, 13. septembar

Američki državni sekretar Antony Blinken pred Odborom za međunarodne odnose Senata američkog Kongresa svjedoči o povlačenju vojnih trupa iz Afganistana.

Blinken je tokom debate sa Jamesom Rischom, republikanskim senatorom, istakao da američki predsjednik Joe Biden javno iznosi isključivo sopstvene stavove, da samostalno donosi strateške odluke na osnovu informacija koje dobija od nadležnih agencija.

Risch je tokom debate sa Blinkenom insistirao na postojanju strane u Bijeloj kući koja je, navodno, u mogućnosti da prekine govor predsjednika Bidena i da utiče na odluke koje donosi - tvrdeći da je to očigledno u izvještajima pojedinih medija.

"Predsjednik samostalno donosi odluke u slučajevima koji su u njegovoj nadležnosti. Postoje stotine hiljada odluka koje se donose i riječ je o značajnim strateškim odlukama. Taktičke odluke donose se u saradnji sa agencijama koje su za to nadležne", pojasnio je Blinken.

"Predsjednik govori veoma jasno. Dugo ga poznajem i znam da svako ko pokuša neovlašteno da ga prekine - neće dugo zadržati svoj posao", ukazao je Blinken.

U uvodnim obraćanjima dvojica najviše rangiranih članova komiteta demokrata Bob Menendez i republikanac James Risch povlačenje američkih snaga i evakuaciju označili su debaklom.

Kritički orijentisana bila je i Jeanne Shaheen, demokratska senatorica i dugodišnja zastupnica prava i napretka afganistanskih žena i djevojaka, rekavši da su predsjednici i članovi Kongresa u vrijeme obje administracije odgovorni za trenutnu situaciju.

"Prestanimo sa licemjerjem o tome ko je kriv", istakla je senatorica - osvrćući se na učinak bivšeg predsjednika Donalda Trumpa i državnog sekretara Mikea Pompea za koje je rekla da su sa talibanima pregovarali o mirovnom sporazumu, mimo afganistanskih vlasti, bez ikakve garancije o poštovanju manjinskih prava.

"Želim da znam gdje su bijes i zgražavanje bili kada su prepuštali prava žena i jdevojaka", rekla je Shaheen.

U uvodnim riječima Blinken je ponovio dio navoda koje je iznio u ponedjeljak na sjednici Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma američkog Kongresa - održane istim povodom.

Precizirao je da je aktuelni predsjednik Joe Biden, preuzimanjem mandata naslijedio sporazum koji je njegov prethodnik Donald Trump postigao sa talibanima.

U odgovoru, Blinken je precizirao da će uskoro biti imenovan visoki zvaničnik koji će nadgledati američku politiku prema afganistanskim ženama i djevojkama.

"Kao dio tog sporazuma, prethodna administracija insistirala je da afganistanske vlasti oslobode 5.000 talibanskih zarobljenika - uključujući i neke vrhovne ratne zapovjednike. Smanjila je naše vojno prisustvo u Afganistanu na 2.500 vojnika. Zauzvrat, talibani su pristali da prekinu napade na američke i partnerske snage i da se uzdrže od prijetnji većim gradovima Afganistana", ukazao je Blinken u uvodnom obraćanju.

Blinken je rekao da su nakon postizanja sporazuma talibani nastavili svoj, kako se izrazio, marš ka udaljenim kontrolnim punktovima, selima i okruzima, kao i putevima koji povezuju gradove.

"Do januara 2021. talibani su ostvarili svoj najjači vojni položaj od 11. septembra 2001. Da Biden nije ispunio obavezu svog prethodnika, napadi na naše snage i na naše saveznike bi se nastavili i započeli bi talibanski napadi širom zemlje na velike gradove Afganistana", rekao je Blinken u uvodnim riječima tokom pretresa koji se održava pred Odborom za međunarodne odnose Senata američkog Kongresa.

Američki državni sekretar istakao je i da administracija predsjednika Bidena nastavlja nastojanja kako bi pomogla američkim građanima koji žele da napuste Afganistan.

"Sa njima smo u stalnom kontaktu - svakom je dodijeljen tim koji nudi konkretne smjernice i instrukcije. Pojedini sa kojima smo bili u kontaktu odbili su da budu na prvim letovima zbog zdravstvenih problema koji su ih onemogućili u putovanju. Nastavićemo da pomažemo svakom Amerikancu koji želi da napusti zemlju, kao i Afganistancima prema kojima imamo posebnu obavezu. Kao što smo učinili i u slučaju sa drugim zemljama u koje smo evakusali ambasadu i stotine i hiljade američkih građana", ukazao je Blinken tokom pretresa.

Između ostalog rekao je i da je američka administracija naslijedila rok, ali ne i plan, misleći na vremenski rok do 1. maja tekuće godine, za povlačenje američkih trupa iz Afganistana - koji je nova američka administracija na čelu sa Bidenom produžila do 31. avgusta.

Republikanski članovi Kongresa i pojedine demokrate kritikovali su američkog predsednika Bidena i njegove postupke prilikom povlačenja vojnih trupa, evakuacije američkih državljana i hiljada građana Afganistana koje su američke snage angažovale kao prevodioce i savjetnike.

Dio članova Kongresa kritkovao je i način prikupljanja obavještajnih podataka jer nije bilo predviđeno brzo napredovanje talibana i kolaps afganistanske vlade - pri čemu je predsjednik Ašraf Gani napustio zemlju i dobio politički azil u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Kritike su posebno bile izražene nakon pogibije trinaest američkih vojnika u samoubilačkom napadu na aerodromu u Kabulu u danima povlačenja. Odgovornost za napad preuzela je Islamska država-Horasan, afganistanska podružnica terorističke grupe koja djeluje na Bliskom istoku.

Dan ranije američki državni sekretar je tokom petosatne sjednice je odgovarao na pitanja demokratskih i republikanskih članova Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma.

Ankete američkih glasača pokazuju da Biden ima široku podršku građana za odluku o okončavanju, kako ga je označio, vječnog rata u Afganistanu, ali ne i za način na koji se povlačenje odvijalo.

Intervencija u Afganistanu započeta je tokom administracije Georgea Busha mlađeg 2001. kao obračun sa terorističkom grupom Al-Kaida koja je organizovala i sprovela terorističke napade na teritoriji SAD 11. septembra 2001. Skoro 3.000 ljudi poginulo je u SAD u napadima otetim američkim putničkim avionima.

Predsjednik Biden je povlačenje označio izuzetnim uspjehom – braneći odluku o okončanju američkog rata u Afganistanu, rekavši da neće prenijeti odgovornost za upravljanje američkim vojnim angažmanima na petog američkog predsjednika.

See all News Updates of the Day

Kuća ljudskih prava u Banjaluci: Cilj zakona „o stranim agentima” je staviti pod kontrolu kritiku vlasti

Kuća ljudskih prava u Banjaluci: Cilj zakona „o stranim agentima” je staviti pod kontrolu kritiku vlasti
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:20 0:00

Vlada RS je uputila u skupštinsku proceduru Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, koji je u javnosti poznat i kao zakon o „stranim agentima”. Iz Kuće ljudskih prava u Banjaluci poručuju da osnovni cilj donošenja ovog Zakona nije kontrola finansijskog poslovanja nevladinog sektora već kontrola mišljenja.

Roboti uče da rješavaju probleme jedni od drugih

Roboti uče da rješavaju probleme jedni od drugih
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:18 0:00

Roboti sa snagom rasuđivanja postaju stvarnost zahvaljujući ogromnim količinama podataka za obuku, i otkrićima u umjetnoj inteligenciji. Matt Dibble posjetio je laboratoriju u kojoj roboti uče da sami rješavaju probleme.

Huntington Beach u Kaliforniji se proglasio gradom koji nije utočište za migrante

Huntington Beach u Kaliforniji se proglasio gradom koji nije utočište za migrante
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:16 0:00

Agenti američke granične službe pritvaraju migrante bez dokumenata u sklopu akcije predsjednika Trumpa protiv ilegalne imigracije. Mnoga od tih hapšenja bila su u Kaliforniji, gdje jedan grad pokušava raskinuti s državom i sarađivati sa saveznim imigracijskim agencijama.

Član Muskove Agencije za efikasnost vlade podnio ostavku zbog rasističkih objava

Elon Musk
Elon Musk

Mladi član novoformiranog Agencije za vladinu efikasnost (DOGE) američke vlade na čijem čelu je milijarder Elon Musk podnio je ostavku nakon što je povezan sa rasističkim nalogom na društvenim mrežama.

Dvadesetpetogodišnji Marko Elez podnio je ostavku pošto je dnevni list Wall Street Journal objavio njegove veze sa nalogom na X-u koji je imao više rasističkih objava i zagovarao eugeniku.

Bijela kuća je u petak potvrdila da je Elez podnio ostavku, ali nije precizirala zašto.

Mask je na X-u postavio anketu korisnicima da li smatraju da treba „vratiti zaposlenog u @DOGE-u koji je dao neprikladne izjave preko sada izbrisanog pseudonima”, nudeći im da odgovore jednostavno „da” ili „ne”.

Poslije samo nekoliko sati glasalo je više od 385.000 korisnika, od kojih je 78 posto bilo za.

„Samo za znate, bio sam rasista prije nego što je bilo kul”, glasila je jedna od objava na nalogu u julu, naveo je Wall Street Journal.

„Ni da mi plate, ne bi mogao da oženim nekoga ko nema moju etničke pripadnosti”, napisao je u septembru, također pozivajući da „mržnju prema Indijancima učini normalnom”.

Nalog je izbrisan u decembru prije inauguracije Donalda Trumpa, a Wall Street Journal je pregledao arhivu sačuvanu na mreži.

DOGE nema savezni status, što bi zahtijevalo odobrenje Kongresa, a ni Musk ni članovi DOGE nisu savezni službenici ili državni službenici.

Američki potpredsjednik JD Vance na društvenoj mreži X je podržao Marka Eleza.

„Očigledno se ne slažem sa nekim Elezovim objavama, ali mislim da glupe aktivnosti na društvenim mrežama ne bi trebalo da unište život djeteta”, rekao je on.

„Ne treba da nagrađujemo novinare koji pokušavaju da unište ljude. Zato kažem, hajde da ga vratimo”, dodao je potpredsjednik.

Bivši radnik kompanije SpaceX Marko Elez bio je među onima kojima je nedavno odobren pristup platnom sistemu američkog trezora koji je odgovoran za distribuciju hiljada milijardi dolara u federalnim fondovima.

Međutim, sudska odluka prije njegove ostavke u četvrtak ograničila mu je pristup.

Ekonomija u SAD: Novih 143.000 radnih mjesta u januaru, stopa nezaposlenosti pala na 4 posto

Oglas za zapošljavanje na klinici u Chicagu. (Foto: AP/Nam Y. Huh)
Oglas za zapošljavanje na klinici u Chicagu. (Foto: AP/Nam Y. Huh)

Poslodavci u Sjedinjem Državama su u januaru otvorili 143.000 radnih mjesta, a stopa nezaposlenosti pala je na četiri posto na početku 2025.

Prvi izvještaj o poslovima u drugom mandatu Donalda Trumpa sugeriše da je naslijedio tržište rada koje je solidno, ali ne i spektakularno. Otvaranje radnih mjesta u januaru smanjeno je u odnosu na 263.000 u novembru i 307.000 u decembru. Ekonomisti su očekivali oko 170.000 novih radnih mjesta u januaru.

Većina Amerikanaca još uvijek ima neobičnu sigurnost kada je u pitanju zaposlenje. Ali za one koji traže posao, ta potraga postaje sve teža kako se tržište rada "hladi" od perioda između 2021. i 2023.

Prosječne plate po satu porasle su za 0,5 posto u odnosu na decembar i 4,1 posto u odnosu na januar 2024, što je malo više nego što su ekonomisti očekivali – vijest koja bi mogla biti razočaravajuća za borce protiv inflacije u Federalnim rezervama (Centralna banka SAD).

Carl Weinberg and Mary Chen iz organizacije "High Frequency Economics" navode da "nema razloga za zabrinutost u vezi sa snagom privrede u današnjem izvještaju o zapošljavanju".

Ali su dodali da podaci o zapošljavanju u posljednja tri mjeseca ukazuju na to da Federalne rezerve neće žuriti da ponovo snize kamatne stope nakon što je tri puta smanjio kamatne stope u 2024.

Zdravstvene kompanije otvorile su 44.000 radnih mjesta, što je pad od 57.000 u odnosu na prosjek iz 2024. Trgovci su zaposlili 34.000 radnika. A vlada na svim nivoima otvorila je 32.000 radnih mjesta. Rudarske kompanije su zatvorile 8.000 radnih mjesta.

Budućnost ne djeluje tako svijetlo, ocjenjuje agencija AP.

Savezni sudija je privremeno blokirao plan predsjednika Donalda Trumpa da smanji broj federalnih radnika nudeći im finansijske podsticaje, ali je zamrzavanje zapošljavanja koje je Trump potpisao 20. januara "negativno za rast zaposlenosti", napisao je Bradley Saunders, ekonomista u Capital Economics, u komentaru prošle nedjelje.

Ekonomisti su također zabrinuti zbog Trumpove prijetnje da će voditi trgovinski rat protiv drugih zemalja. Već je uveo porez od 10 deset posto na uvoz iz Kine.

Sekretarijat rada također izvještava da poslodavci objavljuju manje poslova. Mjesečni broj radnih mjesta je pao sa rekordnih 12,2 miliona u martu 2022. na 7,6 miliona u decembru – što je još uvijek pristojan broj prema historijskim standardima.

Kako se tržište rada "hladi", američki radnici gube povjerenje u vlastitu sposobnost da pronađu bolju platu ili uslove rada promjenom posla. Broj ljudi koji su dali otkaz pao je sa rekordnih 4,5 miliona u aprilu 2022. na decembarskih 3,2 miliona, što je ispod nivoa prije pandemije.

U redovnim godišnjim revizijama, Sekretarijat rada je u petak izvestio da otvaranje novih radnih mjesta od aprila 2023. do marta 2024. nije bilo tako dobro kao što je prvobitno prijavljeno: 589.000 radnih mjesta manje je otvoreno tokom tih 12 mjeseci. Preliminarne procjene, objavljene u augustu, sugerišu da će revizije biti veće - 818.000 radnih mjesta.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG