Najnovije
Blinken svjedoči o povlačenju iz Afganistana: Biden samostalno donosi strateške odluke
Američki državni sekretar Antony Blinken pred Odborom za međunarodne odnose Senata američkog Kongresa svjedoči o povlačenju vojnih trupa iz Afganistana.
Blinken je tokom debate sa Jamesom Rischom, republikanskim senatorom, istakao da američki predsjednik Joe Biden javno iznosi isključivo sopstvene stavove, da samostalno donosi strateške odluke na osnovu informacija koje dobija od nadležnih agencija.
Risch je tokom debate sa Blinkenom insistirao na postojanju strane u Bijeloj kući koja je, navodno, u mogućnosti da prekine govor predsjednika Bidena i da utiče na odluke koje donosi - tvrdeći da je to očigledno u izvještajima pojedinih medija.
"Predsjednik samostalno donosi odluke u slučajevima koji su u njegovoj nadležnosti. Postoje stotine hiljada odluka koje se donose i riječ je o značajnim strateškim odlukama. Taktičke odluke donose se u saradnji sa agencijama koje su za to nadležne", pojasnio je Blinken.
"Predsjednik govori veoma jasno. Dugo ga poznajem i znam da svako ko pokuša neovlašteno da ga prekine - neće dugo zadržati svoj posao", ukazao je Blinken.
U uvodnim obraćanjima dvojica najviše rangiranih članova komiteta demokrata Bob Menendez i republikanac James Risch povlačenje američkih snaga i evakuaciju označili su debaklom.
Kritički orijentisana bila je i Jeanne Shaheen, demokratska senatorica i dugodišnja zastupnica prava i napretka afganistanskih žena i djevojaka, rekavši da su predsjednici i članovi Kongresa u vrijeme obje administracije odgovorni za trenutnu situaciju.
"Prestanimo sa licemjerjem o tome ko je kriv", istakla je senatorica - osvrćući se na učinak bivšeg predsjednika Donalda Trumpa i državnog sekretara Mikea Pompea za koje je rekla da su sa talibanima pregovarali o mirovnom sporazumu, mimo afganistanskih vlasti, bez ikakve garancije o poštovanju manjinskih prava.
"Želim da znam gdje su bijes i zgražavanje bili kada su prepuštali prava žena i jdevojaka", rekla je Shaheen.
U uvodnim riječima Blinken je ponovio dio navoda koje je iznio u ponedjeljak na sjednici Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma američkog Kongresa - održane istim povodom.
Precizirao je da je aktuelni predsjednik Joe Biden, preuzimanjem mandata naslijedio sporazum koji je njegov prethodnik Donald Trump postigao sa talibanima.
U odgovoru, Blinken je precizirao da će uskoro biti imenovan visoki zvaničnik koji će nadgledati američku politiku prema afganistanskim ženama i djevojkama.
"Kao dio tog sporazuma, prethodna administracija insistirala je da afganistanske vlasti oslobode 5.000 talibanskih zarobljenika - uključujući i neke vrhovne ratne zapovjednike. Smanjila je naše vojno prisustvo u Afganistanu na 2.500 vojnika. Zauzvrat, talibani su pristali da prekinu napade na američke i partnerske snage i da se uzdrže od prijetnji većim gradovima Afganistana", ukazao je Blinken u uvodnom obraćanju.
Blinken je rekao da su nakon postizanja sporazuma talibani nastavili svoj, kako se izrazio, marš ka udaljenim kontrolnim punktovima, selima i okruzima, kao i putevima koji povezuju gradove.
"Do januara 2021. talibani su ostvarili svoj najjači vojni položaj od 11. septembra 2001. Da Biden nije ispunio obavezu svog prethodnika, napadi na naše snage i na naše saveznike bi se nastavili i započeli bi talibanski napadi širom zemlje na velike gradove Afganistana", rekao je Blinken u uvodnim riječima tokom pretresa koji se održava pred Odborom za međunarodne odnose Senata američkog Kongresa.
Američki državni sekretar istakao je i da administracija predsjednika Bidena nastavlja nastojanja kako bi pomogla američkim građanima koji žele da napuste Afganistan.
"Sa njima smo u stalnom kontaktu - svakom je dodijeljen tim koji nudi konkretne smjernice i instrukcije. Pojedini sa kojima smo bili u kontaktu odbili su da budu na prvim letovima zbog zdravstvenih problema koji su ih onemogućili u putovanju. Nastavićemo da pomažemo svakom Amerikancu koji želi da napusti zemlju, kao i Afganistancima prema kojima imamo posebnu obavezu. Kao što smo učinili i u slučaju sa drugim zemljama u koje smo evakusali ambasadu i stotine i hiljade američkih građana", ukazao je Blinken tokom pretresa.
Između ostalog rekao je i da je američka administracija naslijedila rok, ali ne i plan, misleći na vremenski rok do 1. maja tekuće godine, za povlačenje američkih trupa iz Afganistana - koji je nova američka administracija na čelu sa Bidenom produžila do 31. avgusta.
Republikanski članovi Kongresa i pojedine demokrate kritikovali su američkog predsednika Bidena i njegove postupke prilikom povlačenja vojnih trupa, evakuacije američkih državljana i hiljada građana Afganistana koje su američke snage angažovale kao prevodioce i savjetnike.
Dio članova Kongresa kritkovao je i način prikupljanja obavještajnih podataka jer nije bilo predviđeno brzo napredovanje talibana i kolaps afganistanske vlade - pri čemu je predsjednik Ašraf Gani napustio zemlju i dobio politički azil u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Kritike su posebno bile izražene nakon pogibije trinaest američkih vojnika u samoubilačkom napadu na aerodromu u Kabulu u danima povlačenja. Odgovornost za napad preuzela je Islamska država-Horasan, afganistanska podružnica terorističke grupe koja djeluje na Bliskom istoku.
Dan ranije američki državni sekretar je tokom petosatne sjednice je odgovarao na pitanja demokratskih i republikanskih članova Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma.
Ankete američkih glasača pokazuju da Biden ima široku podršku građana za odluku o okončavanju, kako ga je označio, vječnog rata u Afganistanu, ali ne i za način na koji se povlačenje odvijalo.
Intervencija u Afganistanu započeta je tokom administracije Georgea Busha mlađeg 2001. kao obračun sa terorističkom grupom Al-Kaida koja je organizovala i sprovela terorističke napade na teritoriji SAD 11. septembra 2001. Skoro 3.000 ljudi poginulo je u SAD u napadima otetim američkim putničkim avionima.
Predsjednik Biden je povlačenje označio izuzetnim uspjehom – braneći odluku o okončanju američkog rata u Afganistanu, rekavši da neće prenijeti odgovornost za upravljanje američkim vojnim angažmanima na petog američkog predsjednika.
See all News Updates of the Day
Sudija odgodio odluku o eventualnom poništavanju presude protiv Trumpa
Sudija Juan Merchan odgodio je do 19. novembra odluku o tome da li će novoizabranom predsjedniku Donaldu Trumpu poništiti osuđujuću presudu za falsifikovanje poslovne dokumentacije, kako bi prikrio isplate novca porno zvijezdi.
Merchan je odluku o tome trebao donijeti u utorak, ali je Trumpove advokate obavijestio o prolongiranju odluke.
Advokati su se na presudu žalili na osnovu presude Vrhovnog suda SAD o predsjedničkom imunitetu, po kojoj predsjednici ne mogu biti krivično gonjeni za svoje službene radnje, niti se dokazi o njihovim postupcima na funkciji mogu koristiti u krivičnim predmetima koji se odnose na poteze koji nisu preduzimani u okviru funkcije.
Prema mailovima podnesenim sudu, Trumpov advokat Emil Bove zatražio je odgodu tokom vikenda, tvrdeći da je stavljanje slučaja na čekanje - a zatim njegovo potpuno okončanje - „neophodno kako bi se izbjegle neustavne prepreke sposobnosti predsjednika Trumpa da sprovodi vlast”.
Tužioci su pristali na odlaganje.
Trump je pobijedio na predsjedničim izborima, ali se ovo pitanje odnosi na njegov status u prošlom mandatu.
Porota je u maju ove godine osudila Trumpa za falsifikovanje dokumenata u vezi sa isplatom od 130.000 dolara porno glumici Stormy Daniels 2016. godine. Isplata, preko njegovog tadašnjeg advokata Michaela Cohena, bila je namijenjena za njenu šutnju pred izbore te godine, o tvrdnjama da je imala seksualne odnose sa Trumpom. On je time postao prvi bivši ili sadašnji predsjednik SAD osuđen za krivično djelo.
Trump je negirao da je učinio bilo šta pogrešno i tvrdi da je čitav proces bio politička taktika koja je trebala naštetiti njegovoj kampanji.
Vrhovni sud je donio odluku o predsjedničkom imunitetu oko mjesec dana nakon presude.
Trump se suočavao sa novčanom ili uslovnom kaznom, a mogao bi biti osuđen i na zatvorsku kazni do četiri godine, ali je i izricanje kazne još ranije odgođeno.
Guterres na klimatskom samitu COP 29: Svijet mora da se oduži, ili cijenu plaća čovječanstvo
Svjetski lideri, predstavnici civilnog društva i privrednici razmatraju kako stati na put klimatskim promjenama i posljedicama koje uzrokuju, na samitu Ujedinjenih nacija (UN) o klimatskim promjenama "COP29" koji se održava u Azerbejdžanu. Skup će trajati narednih deset dana.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Guterres poručio je u utorak svjetskim liderima da se, kako se izrazio, oduže bi spriječili humanitarne katastrofe izazvane klimatskim promjenama i da ističe vrijeme da se ograniči destruktivni porast globalnih temperatura.
"Svijet mora da se oduži, ili će čovječanstvo platiti cijenu. Zvuk koji čujete je sat koji otkucava. U posljednjem smo odbrojavanju da ograničimo porast globalne temperature na 1,5 stepeni Celzijusa i vreme nije na našoj strani", rekao je Guterres u govoru.
Naučnici kažu da dokazi pokazuju da se globalno zagrijavanje i njegovi uticaji odvijaju brže nego što se očekivalo i da je svijet možda već dostigao 1,5 stepena Celzijusa iznad prosječne preindustrijske temperature.
Britanski premijer Keir Starmer rekao je da će ta zemlja smanjiti emisiju gasova koji izazivaju efekat staklene bašte za 81 odsto do 2035. godine i da je to u skladu sa obavezama koje su preuzete u okviru ambicioznih ciljeva postavljenim na ovogodišnjem klimatskom samitu.
Novi cilj je u skladu sa preporukama Komiteta savjeta za klimu koji je prošlog mjeseca saopštio da bi cilj trebalo da bude smanjenje emisije štetnih gasova za 78 odsto, u odnosu na nivoe iz 1990. godine.
Starmer je rekao da britanska javnost neće biti opterećena zbog novog cilja.
"Ono što nećemo da radimo je da počnemo da govorimo ljudima kako da žive svoje živote i da im diktiramo šta da rade", zaključio je britanski premijer.
Konferencija UN o klimatskim promjenama (COP29) otvorena je u ponedjeljak u glavnom gradu Azerbejdžana Bakuu, a njen cilj je napredak u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena.
Pošto Svjetska meteorološka organizacija UN predviđa da će period od 2015-2024. biti najtoplija decenija ikada zabilježena i dok se ekstremni klimatski događaji pojavljuju širom svijeta, razgovori u Bakuu, koji traju do 22. novembra, smatraju se ključnim za postizanje napretka "prije nego što bude kasno".
Ipak, kako piše agencija Reuters - nije trebalo mnogo vremena da dođe do zastoja pošto je odmah počelo sporenje oko dnevnog reda skupa.
Spor je, kako navode, izbio pošto su neke zemlje željele veći fokus na napredak u tranziciji od fosilnih goriva, dok su druge, uglavnom zemlje koje proizvode naftu i gas, željele da ograniče razgovore na sporazum postignut prošle godine i da se uglavnom razmatraju finansije.
Razgovori su dodatno opterećeni prošlonedjeljnim izborom Donalda Trumpa za predsjednika SAD, koji se tokom kampanje zalagao za povećanje proizvodnje fosilnih goriva u SAD, koja je već na rekordnom nivou.
Ni američki izaslanik za klimu John Podesta nije mogao da sakrije zabrinutost oko toga kako će se nova administracija baviti klimatskim promjenama s obzirom na Trumpov često navođen cilj da ukloni zemlju iz međunarodnih sporazuma o klimatskoj saradnji.
"Za nas koji smo posvećeni klimatskim akcijama, prošlonedjeljni ishod u SAD je očigledno gorko razočaravajući. Ali ono što želim da vam kažem danas je da, iako savezna vlada SAD, pod Donaldom Trumpom, može da stavi klimatske akcije u zadnji plan, rad na obuzdavanju klimatskih promjena će se nastaviti u SAD", rekao je Podesta na samitu.
Novoizabrani predsjednik SAD Donald Trump izjavio je u ponedjeljak da će imenovati bivšeg Republikanca Leeja Zeldina na čelo Agencije za zaštitu životne sredine.
"On će obezbijediti pravedne i brze odluke o deregulaciji koje će biti donijete na način da se oslobodi moć američkih preduzeća, uz istovremeno održavanje najviših ekoloških standarda, uključujući najčistiji vazduh i vodu na planeti", rekao je Trump u objavi na svojoj platformi Truth Social.
Zeldin je često glasao protiv zakona o zelenim pitanjima, uključujući mjeru za zaustavljanje naftnih kompanija u povećanju cijena.
Cilj samita COP je da se ograniče emisije ugljen-dioksida (CO2) i da se smanji nivo globalnog zagrijavanja na 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijski nivo.
Prva konferencija COP održana je u Berlinu 1995. godine i od tada je cilj da se pronađu načini za zaustavljanje klimatskih promjena i da se smanji globalno zagrijavanje.
Tokom prošlogodišnjeg samita u Dubaiju, države su obećale da će utrostručiti kapacitet obnovljivih izvora energije do 2030. godine.
Na dosadašnjim konferencijama također su postignuti dogovori u vezi sa klimatskim promjenama, a prvi je Protokol iz Kjota usvojen 1997. godine kojim su se potpisnici obavezali na smanjenje efekata staklene bašte u periodu od 2008. do 2012. godine.
U Parizu je 2015. godine dogovorena i finansijska pomoć za zemlje u razvoju kako bi se prilagodile klimatskim promjenama i ublažile njihove posljedice, a razvijene zemlje su obećale da će za to izdvojiti 100 milijardi dolara godišnje do 2020. godine sa ciljem povećanja tih sredstava u budućnosti.
Domaćin samita COP30 naredne godine biće Brazil.
U izvještaju su korišteni materijali agencije Reuters.
Izrael ne uspijeva ispuniti zahtjeve SAD-a kako bi ublažio katastrofu u Gazi, kažu humanitarne grupe
Međunarodne humanitarne grupe saopćile su da Izrael nije ispunio niz zahtjeva SAD-a s ciljem poboljšanja humanitarne krize u Gazi do roka u utorak.
Sjedinjene Države su poručile svom savezniku Izraelu u pismu od 13. oktobra da mora poduzeti korake za poboljšanje situacije pomoći u ratom razorenoj Gazi u roku od 30 dana. Ako to ne učini, mogao bi se suočiti s potencijalnim ograničenjima američke vojne pomoći.
„Izrael ne samo da nije ispunio kriterije SAD-a koji ukazuju na podršku humanitarnom odgovoru, već je istovremeno preduzimalo radnje koje su dramatično pogoršale situaciju na terenu, posebno u sjevernoj Gazi”, navodi osam grupa za pomoć, uključujući Oxfam, Save the Children i Norveško vijeće za izbjeglice u izvještaju na 19 stranica.
Više od mjesec dana, izraelske snage prodiru dublje u sjevernu Gazu, okružuju bolnice i skloništa i stvaraju nove talase raseljavanja u operaciji za koju kažu da je osmišljena da spriječi Hamasove borce da se tamo pregrupiraju.
Prošlog petka su globalni stručnjaci za sigurnost hrane objavili rijetko upozorenje na neminovnu glad u dijelovima sjeverne Gaze ako se ne preduzmu hitni koraci za ublažavanje situacije.
Louise Wateridge, viša službenica za hitne slučajeve za UNRWA u Gazi, rekla je na brifingu za novinare u Ženevi: „Ljudima ovdje treba sve. Treba im više. Nije dovoljno.”
Izrael je u ponedjeljak saopštio da je ispunio većinu zahtjeva SAD-a. Neke stvari ostaju u diskusiji i dotiču se sigurnosnih pitanja, rekao je izraelski zvaničnik novinarima.
Ostale mjere, uključujući otvaranje novog prelaza u Gazi, provedene su, navodi se. Izraelska vojska je u utorak saopćila da je stotine paketa hrane i vode poslano u dijelove sjeverne Gaze tokom koordinisane operacije.
Wasington još nije komentarisao da li su ispunjeni njegovi uslovi. Prošle sedmice, State Department je rekao da je Izrael poduzeo neke mjere kako bi povećao pristup pomoći Gazi, ali do sada nije uspio značajno da preokrene humanitarnu situaciju.
Blinken odlazi u Brisel kako bi zatražio pomoć za Ukrajinu
Američki državni sekretar Antony Blinken u utorak odlazi u Brisel, Belgija, dok Washington traži načine da „pojača” vojnu pomoć Ukrajini u posljednjim danima mandata predsjednika Joea Bidena.
Nakon Brisela, Blinken će se zaputiti u Limu, Peru, na sastanke Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC), nakon čega će se zaustaviti Manausu i Rio de Janeiru, Brazil, na samitu 20 najvećih ekonomija, G-20. On će se pridružiti Bidenu u Peruu i Brazilu.
Očekuje se da će predsjednik Biden i kineski predsjednik Xi Jinping razgovarati u subotu na marginama samita APEC-a, sastanka koji će trajati oko sat i po, prema izvorima upoznatim s planovima koji su razgovarali sa Glasom Amerike pod uslovom anonimnosti.
Blinken će se u srijedu uključiti u razgovore sa svojim kolegama iz NATO-a i Evropske unije kako bi koordinirao stalnu podršku Ukrajini, dok će se predsjednik Biden sastati s novoizabranim predsjednikom Donaldom Trumpom u Bijeloj kući. Zvaničnici su rekli da će Biden zamoliti Trumpa da „ne napušta” Ukrajinu.
Očekuje se da će direktna podrška Sjeverne Koreje ruskom ratu u Ukrajini biti u fokusu Blinkenovih razgovora s evropskim kolegama i vjerovatno će biti na dnevnom redu u razgovorima između američkih zvaničnika i njihovih kolega na samitu APEC-a.
Ukrajina je izvijestila da su sjevernokorejske trupe aktivno uključene u borbene operacije u ruskoj regiji Kursk, što je izazvalo osudu nekoliko evropskih zemalja zbog sve veće vojne saradnje između Rusije i Sjeverne Koreje.
Charles Kupchan, viši saradnik u Vijeću za spoljne odnose, rekao je za Glas Amerike da bi Trump mogao da pokuša da „posreduje u prekidu vatre u Ukrajini”, što je istaknuto spoljnopolitičko obećanje koje je dao tokom svoje kampanje.
Kupchan je, međutim, primijetio: „Neće biti tako lako kao što je obećao... Biće potrebno mnogo vremena da [ukrajinskog predsjednika Volodimira] Zelenskog i [ruskog predsjednika Vladimira] Putina dovede do zajedničkog jezika.”
Trumpovi politički saveznici naznačili su da će nova administracija dati prioritet postizanju mira u Ukrajini u odnosu na omogućavanje zemlji da povrati Krim i druge teritorije koje je okupirala Rusija.
Nakon predsjedničkih izbora u SAD-u, State Department je saopštio da je Blinken razgovarao sa svojim evropskim kolegama. Među njima su bili francuski ministar za Evropu i vanjske poslove Jean-Noel Barrot, njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock i ministar vanjskih poslova Ujedinjenog Kraljevstva David Lammy.
Zvaničnici kažu da su razgovori pokrili situaciju u Ukrajini i implikacije i prijetnje koje predstavlja odluka Rusije da uvede sjevernokorejske trupe u rat protiv Ukrajine.
Blinkenovi predstojeći sastanci u Briselu također prate skup evropskih lidera u četvrtak u Budimpešti, na kojem su govorili o transatlantskim odnosima, podršci Ukrajini i drugim hitnim pitanjima u svjetlu Trumpove pobjede na prošlosedmičnim predsjedničkim izborima u SAD.
Koga je Trump do sada izabrao na ključne pozicije
Novoizabrani predsjednik Donald Trump popunjava ključna mjesta u svojoj novoj administraciji, stavljajući do sada naglasak na pomoćnike i saveznike koji su ga najviše podržavali tokom kampanje.
Evo koga je do sada odabrao.
Susie Wiles, šefica osoblja
Wiles, 67, bila je viša savjetnica u Trumpovoj predsjedničkoj kampanji 2024. i njen „de facto” menadžer.
Wiles ima iskustvo u politici Floride. Ona je pomogla Ronu DeSantisu da pobijedi u svojoj prvoj utrci za guvernera Floride. Šest godina kasnije, bila je ključna za Trumpovu pobjedu protiv DeSantisa na republikanskim predizborima 2024.
Zapošljavanje Wilesove bila je Trumpova prva velika odluka i ona koja bi mogla biti odlučujući test za njegovu buduću administraciju s obzirom na njen blizak odnos s novoizabranim predsjednikom. Za Wiles se kaže da je zaslužila Trumpovo povjerenje vodeći najdisciplinovaniju od tri Trumpove predsjedničke kampanje.
Mike Waltz, savjetnik za nacionalnu sigurnost
Trump je zamolio Waltza, umirovljenog časnika Nacionalne garde i ratnog veterana, da mu bude savjetnik za nacionalnu sigurnost, rekla je u ponedjeljak osoba upoznata s tim pitanjem.
Osoba je razgovarala pod uslovom anonimnosti kako bi razgovarala o tome prije nego što je Trump dao službenu izjavu.
Taj bi potez stavio Waltza na čelo niza kriza nacionalne sigurnosti, u rasponu od tekućih napora da se Ukrajina opskrbi oružjem i zabrinutosti oko rastućeg savezništva između Rusije i Sjeverne Koreje do stalnih napada na Bliskom istoku od strane iranskih opunomoćenika i poticaja prekida vatre između Izraela i Hamasa i Hezbollaha.
Waltz je tri mandata republikanski kongresmen iz istočne i središnje Floride. Bio je na više puta u Afganistanu, a također je radio u Pentagonu kao politički savjetnik dok su Donald Rumsfeld i Robert Gates bili šefovi odbrane.
Pozvao je SAD na bojkot Zimskih olimpijskih igara 2022. u Pekingu zbog umiješanosti u nastanak COVID-19 i kontinuiranog zlostavljanja manjinske muslimanske populacije Ujgura.
Tom Homan, „pogranični car”
Homan, 62, dobio je Trumpov glavni prioritet da provede najveću operaciju deportacije u povijesti nacije.
Za Homana, koji je služio pod Trumpom u njegovoj prvoj administraciji, vodeći američku imigracijsku i carinsku službu, očekivalo se da će mu biti ponuđena pozicija povezana s granicom, pitanjem koje je Trump stavio u središte svoje kampanje.
Iako je Homan insistirao na tome da bi takav golemi poduhvat bio human, on je dugo bio odani pristalica Trumpovih političkih prijedloga, sugerirajući na konferenciji u julu u Washingtonu da bi bio spreman „voditi najveću operaciju deportacije koju je ova zemlja ikada vidjela”.
Demokrate su kritizirali Homana zbog odbrane Trumpove politike „nulte tolerancije” na graničnim prelazima tokom njegove prve administracije, što je dovelo do razdvajanja hiljada roditelja i djece koji su tražili azil na granici.
Elise Stefanik, ambasadorica u UN-u
Stefanik (40) dugo je bila jedan od Trumpovih najlojalnijih saveznika u Predstavničkom domu Kongresa, i bila je među onima o kojima se raspravljalo kao potencijalnoj kandidatkinji za potpredsjednicu.
Rođena i odrasla u sjevernom dijelu New Yorka, Stefanik je diplomirala na Harvardu i radila u Bijeloj kući za vrijeme administracije bivšeg predsjednika Georgea W. Busha u Vijeću za unutrašnju politiku i u Uredu šefa kabineta.
2014. godine, sa 30 godina, postala je najmlađa žena ikada izabrana u Kongres, predstavljajući sjeverni dio države New York. Kasnije je postala i najmlađa članica republikanskog vodstva u Predstavničkom domu.
Stefanik je rano u svom mandatu bila poznata kao umjereniji konzervativni glas. Ali ubrzo se vezala za bivšeg predsjednika, tiho prepravljajući svoj imidž u čvrstog saveznika MAGA - i vidjevši kako joj moć raste.
Stefanik je provela godine pozicionirajući se kao jedan od Trumpovih najpouzdanijih saveznika. Podržala ga je u utrci 2024. prije nego što se uopće kandidovao, i agresivno je vodila kampanju u njegovo ime tokom unutarstranačkih izbora Republikanske stranke.
Ona je također energično branila Trumpa u oba njegova suđenja za opoziv i kritikovala njegove četiri krivične optužnice, uključujući podnošenje etičke tužbe u New Yorku protiv sudije koji je vodio njegov slučaj građanske prevare.
Stephen Miller, zamjenik šefa kabineta za politiku
Miller, imigrantski tvrdolinijaš, bio je glasan glasnogovornik tokom predsjedničke kampanje za Trumpov prioritet masovnih deportacija. Ovaj 39-godišnjak je bio viši savjetnik za vrijeme prve Trumpove administracije.
Miller je bio centralna figura u nekim Trumpovim političkim odlukama, posebno u njegovom prelasku da razdvoji hiljade imigrantskih porodica.
Trump je tokom kampanje tvrdio da bi se ekonomski, socijalni, te prioriteti nacionalne sigurnosti mogli ispuniti deportacijom ljudi koji se ilegalno nalaze u Sjedinjenim Državama.
Otkako je Trump napustio funkciju 2021. godine, Miller je bio predsjednik America First Legal, organizacije koju čine bivši Trumpovi savjetnici s ciljem da izazove Bidenovu administraciju, medijske kompanije, univerzitete i druge oko pitanja kao što su sloboda govora i nacionalna sigurnost.
Lee Zeldin, Agencija za zaštitu životne sredine
Trump je izabrao bivšeg njujorškog zastupnika Leeja Zeldina da bude njegov izbor za vođenje Agencije za zaštitu okoliša.
Čini se da Zeldin nema nikakvog iskustva u pitanjima životne sredine, ali je dugogodišnji pristalica bivšeg predsjednika. 44-godišnji bivši član Predstavničkog doma SAD-a iz New Yorka napisao je na X-u: „Vratit ćemo energetsku dominaciju SAD-a, revitalizirati našu automobilsku industriju kako bi vratili američka radna mjesta i učiniti SAD globalnim liderom AI.”
„Učinit ćemo to uz zaštitu pristupa čistom zraku i vodi", dodao je.
Trump je u izjavi rekao da će Zeldin „osigurati poštene i brze odluke o deregulaciji koje će biti donesene na način da se oslobodi moć američkih kompanija, uz istovremeno održavanje najviših ekoloških standarda, uključujući najčistiji zrak i vodu na planeti .”
