“Donald Trump prvi je predsjednik u mom životnom vijeku koji ne pokušava da ujedini američke građane – čak se ni ne pretvara da to čini”, rekao je Mattis za američki magazin Atlantic, prenosi Reuters.
"Umjesto toga – pokušava da nas podijeli. Svjedočimo posljedicama njegovih trogodišnjih napora da to učini", rekao je Mattis koji je ostavku na funkciju sekretara za odbranu u administraciji američkog predsjednika podnio 2018. godine.
Kao poređenje Mattis je iskoristio podsjećanje na Drugi svjetski rat i borbu priotiv nacističke Njemačke.
“Pogotovo uoči savezničkog iskrcavanja u Normandiju – kada je predočeno da je plan nacista za uništenje protivnika bio 'Zavadi pa vladaj'”, ukazao je Mattis.
Penzionisani mornarički general, koji negira da ima političkih ambicija, kritikovao je američko vojno vodstvo zbog prisustva fotografisanju sa Trumpom – nakon što su policija i pripadnici Nacionalne garde rastjerali mirne demonstrante u blizini Bijele kuće.
Marka Espera, aktuelnog sekretara za odbranu i Mark Milleyja, predsjedavajućeg Generalštaba američke vojske, kritikovao je zbog toga što su upotrebljavali riječ “bojno polje” da bi opisali situaciju u američkim gradovima pogođenim protestima.
"Moramo odbaciti i samu pomisao da su naši gradovi bojno polje”, napisao je Mattis.
Trumpove prijetnje o raspoređivanju vojnih trupa - čak i u državama koje se protive njihovoj upotrebi - uzburkale su strasti u američkoj vojsci i Kongresu – gdje se pojavila zabrinutost o mogućoj političkoj zloupotrebi vojnih snaga, piše agencija Reuters.
"Ukoliko bismo se okrenuli militarizaciji kao odgovoru, čemu smo bili svjedoci u Washingtonu, stvorio bi se lažni sukob – između vojske i civilnog društva” istakao je Mattis.
Reagujući na stavove koje je iznio Mattis, Kayleigh McEnany, portparolka Bijele kuće, saopštila je da je objavljeni tekst, kako se izrazila, samopromotivni štos za smirivanje washingtonske elite.
"Donald Trump je predsjednik zakona i reda koji je vratio mir na ulice naše države. Mattisove riječi su blijede u odnosu na njegove odvažne akcije", navela je ona u objavi na društvenoj mreži Twitter.
U međuvremenu, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump izjavio je da ne vjeruje da će biti potrebno da trupe američke vojske budu angažovne povodom protesta koji se održavaju širom Sjedinjenih Država zbog smrti Afroamerikanca Georgea Floyda nakon policijskog privođenja prošlog ponedjeljka u gradu Minjeapolisu.
"Zavisi, mislim da neće biti potrebe", rekao je Trump u intervjuu televiziji Newsmax odgovarajući na pitanje da li bi poslao vojsku u neki od gradova u kojima protesti zbog smrti Floyda prerastaju u nasilje.
Prethodno, Trump je najavio da bi vojska mogla biti angažovana ukoliko, kako je rekao države ne budu bile sposobne da zaustave nasilne proteste.
Desetine hiljada demonstranata širom Sjedinjenih Država protestuju zbog okolnosti pod kojima je u gradu Minneaopolisu tokom policijskog privođenja preminuo George Floyd.
Dok većina na miran način izražava svoje nezadovoljstvo policijskim tretmanom Afroamerikanaca u Sjedinjenim Državama, dio građana primjenjuje nasilje tokom demonstracija - prevrću i pale automobile, razbijaju lokale čiju su robu i inventare krali, zbog čega su policijske snage i Nacionalna garda u velikom broju gradova SAD reagovale silom.
