Salihović se prvi put pojaviljuje pred sudijama nakon potvrđivanja optužnice, a u narednom periodu trebao bi se izjasniti o krivici.
Tužilaštvo je zatražilo da se Salihoviću zabrane putovanja, oduzmu putne isprave i zabrani kontakt sa svjedocima.
Kako su naveli u saopštenju Suda BiH, Salihović je kao glavni tužilac Tužilaštva BiH u periodu od početka februara 2013. do 28. septembra 2016. godine, postupao suprotno Odluci o uslovima i načinu korištenja sredstava za reprezentaciju i poklone, odnosno prekoračio je limit potrošnje u zemlji i inostranstvu na mjesečnom nivou.
Prilikom službenog putovanja iz Pariza, kako je navedeno u optužnici, Salihović je 29. aprila 2015. zajedno sa svojim saradnicima i pratiocem Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, zbog turističkog obilaska grada unatoč upozorenjima, zakasnio i propustio let za koji su imali povratne karte.
To je za posljedicu imalo kupovinu novih karata, koje je Salihović, prema optužnici, platio svojim sredstvima, ali po povratku je od rukovodioca Odjela za materijalno-finansijske poslove zahtijevao i naložio mu da mu refundira iznos od 3.874 marke, a potom je Direkcija za koordinaciju policijskih tijela izvršila povrat novca Tužilaštvu za svog uposlenika u iznosu od 1.291 KM.
Kako stoji u optužnici, na taj način Salihović je oštetio budžet Tužilaštva BiH u iznosu od 2.583, a budžet Direkcije u iznosu 1.291 KM.
Prema optužnici, Salihović je bio upoznat sa Pravilnikom Vijeća ministara BiH o korištenju sredstava za reprezentaciju i s limitom od 20.000 maraka koji je određen za Tužilaštvo BiH na godišnjem nivou, ali je svjesno postupao drugačije.
Prema saopštenju Suda BiH, Salihović je sebi pribavio imovinsku korist koja prelazi 50.000 maraka.
Optužnicu protiv Salihovića Tužilaštvo BiH je podiglo 30. novembra, nakon više od dvije godine provođenja istrage. Prethodno je Salihović disciplinskim postupkom skinut sa pozicije glavnog tužioca i ostao je da radi kao tužilac Tužilaštva BiH.
