Najnovije
Bijela kuća razmatra uredbe u vezi sa oružanim nasiljem
Dvije masovne pucnjave u posljednjih sedam dana vjerovatno će povećati pritisak na predsjednika SAD Joea Bidena da ispuni predizborno obećanje o uvođenje oštrijih ograničenja za nošenje oružja.
"Ne moram da čekam ni jedan minut, a kamoli jedan sat, da preduzmem smislene korake koji će spasiti živote u budućnosti. To ne bi trebalo da bude stranačko pitanje. To je američko pitanje. Spasiće živote, američke živote. Moramo da preduzmemo akciju", rekao je Biden u utorak u Bijeloj kući.
Biden je zatražio od Senata da usvoji dva zakonska prijedloga, odobrena u Predstavničkom domu 11. marta, koji bi proširili bezbjednosnu provjeru kupaca oružja. Takođe se založio za zabranu automatskog oružja.
Predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi i lider većine u Senatu Chuck Schumer, demokratski lideri u Kongresu, rekli su u utorak da nasilje ponovo naglašava potrebu za usvajanje strožijih zakona o oružju.
Portparolka Bijele kuće Jen Psaki u razgovoru sa novinarima u predsjedničkom avionu, tokom leta ka Columbusu, Ohio, izjavila je da predsjednik Biden, pored zakonskih prijedloga o kontroli oružja, razmatra i uvođenje nekoliko uredbi, koje bi se odnosile na oružano nasilje.
Međutim, zakonski prijedlozi o zabrani automatskog oružja i oštrijim bezbjednosnim provjerama kupaca blokirani su u Kongresu zbog protivljenja Republikanske stranke.
"Svakako razmatramo nekoliko poteza", rekla je Psaki, ali nije ponudila nikakve detalje.
Uredbe koje bi Biden mogao da donese odmah obuhvataju eliminaciju tržišta za takozvano improvizovano oružje, striktnije provjere onih koji kupuju oružje i pružanje sredstava velikim gradovima da se bore protiv oružanog nasilja, kaže Shannon Watts, koja je osnovala grupu koja se zalaže za strožije zakone u vezi sa oružjem u SAD.
Improvizovano oružje se pravi u kućnoj radinosti, od kompleta koji sadrže nedovrešni pištolj. Na njemu nema serijskog broja i može se prodavati bez bezbjednosne provjere.
"A sve to može da se uradi i trebalo bi da se uradi odmah danas", rekla je Watts za Reuters.
Psaki je upozorila novinare da ne očekuju nikakve nove poteze odmah: "Ne očekujem da će biti bilo kakavih novih predloga u naredna 24 sata."
Prema istraživanju "Korporacije RAND", u Sjedinjenim Državama je najviša stopa oružja u vlasništvu civila. Prema podacima neprofitne organizacije "Arhiv o oružanom nasilju", u Americi je prošle godine bilo više od 43.000 smrtnih slučajeva u incidentima sa vatrenim oružjem.
Biden je naložio da se poslije masovne pucnjave u Coloradu na pola koplja spuste zastave, koje su tek bile podignute u ponedjeljak, pošto su spuštene zbog napada u Atlanti.
See all News Updates of the Day
Novinarka u Rusiji ide u zatvor zbog tvrdnji da je diskreditovala vojsku
Na suđenju iza zatvorenih vrata, ruski sud osudio je novinarku na četiri godine zatvora zbog njenog rada sa stranim medijima.
Nika Novak uhapšena je u decembru 2023. godine pod optužbom da je pripremala netačne materijale za diskreditaciju ruskih oružanih snaga. Služba bezbjednosti FSB saopštila je da je cilj njenog rada nanošenje štete reputaciji Rusije i pokušaj destabilizacije zemlje i njenog rata u Ukrajini, navodi agencija Interfaks.
Sud, koji se nalazi u sibirskom regionu Zabajkalski kraj, nije saopštio za koji strani medij je radila Novak. Ona je ranije radila za ruske novinske sajtove Chita i Zab.ru, ali i kao freelancerka na Radiju Slobodna Evropa (RSE).
Sestrinska mreža Glasa Amerike,RSE je nezavisna medijska kuća koju finansiraju SAD. Moskva označava RSE za takozvanog stranog agenta.
Predsjednik RSE Stephen Capus osudio je u utorak kaznu izrečenu Novak.
„Ove politički motivisane optužbe imaju za cilj da ušjutkaju pojedine novinare i izazovu zastrašivanje. Pozivamo na Nikino hitno puštanje na slobodu”, rekao je Kapus u izjavi koju je poslao za Glas Amerike.
Rusija je pojačala hapšenja i maltretiranje nezavisnih novinara od invazije na Ukrajinu u februaru 2022. Ubrzo nakon toga, vlada je izdala direktive o tome kako mediji mogu da izvještavaju o ratu, a Duma je donijela zakon kojim se kažnjavaju svi za koje vlasti smatraju da šire lažne vijesti ili informacije koje bi mogle diskreditovati vojsku.
Ruske vlasti su također izdale nekoliko naloga za hapšenje u odsustvu. U oktobru su vlasti naredile hapšenje u odsustvu dopisnika CNN-a koji je izvještavao iz ruske oblasti Kursk kako su ukrajinske snage napredovale.
Kaznu zatvora za Novak osudila je Koalicija žena u novinarstvu.
„Freelancerka RSE je prva novinarka koji je osuđena po zakonu iz 2022. godine, što označava još jedan razorni udarac slobodi štampe u Rusiji. Novak planira da uloži žalbu na osuđujuću presudu”, navodi ova organizacija.
„Četverogodišnja zatvorska kazna za Niku Novak, izrečena iza zatvorenih vrata na ruskom Dalekom istoku pokazuje da ruske vlasti nastavljaju nemilosrdni udar na novinare”, rekla je Gulnoza Said, koordinatorica programa Komiteta za zaštitu novinara (CPJ) za Evropu i centralnu Aziju.
„Ruske vlasti ne bi trebalo da ospore njenu žalbu i trebalo bi da odmah puste nju i sve ostale zatvorene novinare”, dodala je Said.
Grupa za ljudska prava Memorijal opisala je Novak kao političku zatvorenicu. Dodaje se da se deluje da novinarka ima anti-ukrajinske stavove na osnovu objava na društvenim mrežama, ali da je kritikovala lokalne vlasti zbog podrške ofanzivi, navodi AFP.
Raseljeni se vraćaju kućama poslije prekida vatre između Izraela i Hezbollaha
Primirje između Izraela i libanske militantne grupe Hezbollah, u kojem su posredovale SAD i Francuska, stupilo je na snagu i raseljeni iz obje zemlje počeli su da se vraćaju svojim kućama.
Ako se održi, prekid vatre bi okončao skoro 14 mjeseci borbi između Izraela i Hezbollaha, koje su sredinom septembra eskalirale u opšti rat i zapretile da povuku pokrovitelja Hezbollaha, Iran, i Izrael u širi rat.
Primirje bi moglo da da malo oduška za 1,2 miliona Libanaca raseljenih zbog borbi i desetine hiljada Izraelaca koji su pobjegli iz svojih domova duž granice sa Libanom.
Sporazum uz posredovanje SAD i Francuske, koji je Izrael odobrio kasno u utorak, poziva na početno dvomjesečno zaustavljanje borbi i zahtjeva od Hezbollaha da obustavi oružano prisustvo u južnom Libanu, dok će se izraelske trupe vratiti na svoju stranu granice.
Hiljade dodatnih libanskih vojnika i pripadnika mirovnih snaga UN-a bi se rasporedile na jugu, a međunarodna komisija na čelu sa Sjedinjenim Državama nadgledala bi poštovanje sporazuma.
Izrael je saopštio da zadržava pravo da napadne Hezbollah ako prekrši uslove sporazuma.
Sporazum se neće baviti tekućim ratom u Pojasu Gaze, gdje se Izrael još bori protiv Hamasovih militanata kao odgovor na prekogranični napad grupe na južni Izrael u oktobru 2023. Ali predsjednik Joe Biden je u utorak rekao da će njegova administracija učiniti još jedan pritisak u narednim danima da pokuša da obnovi napore za postizanje dogovor i u tom sukobu.
Libanci se vraćaju na jug uprkos upozorenjima
Nekoliko sati prije nego što je primirje između Izraela i Libana stupilo na snagu, Izrael je započeo široke udare koji su potresli libanski glavni grad Bejrut, a zbog salvi raketa Hezbollaha oglasile su se sirene za vazdušni napad u velikom dijelu sjevernog Izraela.
Ali nakon što je prekid vatre stupio na snagu u srijedu, zavladala je tišina, što je navelo Libanace da u kolonama krenu kući.
Portparol izraelske vojske za komunikaciju na arapskom jeziku upozorio je raseljene Libance da se ne vraćaju u svoja sela u južnom Libanu. Libanska vojska je zatražila od raseljenih koji se vraćaju u južni Liban da izbjegavaju sela i gradove na liniji fronta u blizini granice u kojima su izraelske trupe i dalje prisutne.
Ali neki video snimci koji kruže društvenim mrežama pokazuju kako raseljeni Libanci prkose ovim pozivima i vraćaju se u sela na jugu blizu primorskog grada Tira. Izraelske trupe su i dalje prisutne u dijelovima južnog Libana nakon što je Izrael pokrenuo kopnenu invaziju u oktobru.
Na autoputu koji povezuje Bejrut sa južnim Libanom, hiljade ljudi odvezlo se na jug sa svojim stvarima vezanim na automobile. Saobraćaj je bio blokiran na sjevernom ulazu u lučki grad Sidon.
Stanovnici će se vratiti u područje ogromnog razaranja koje je izvršila izraelska vojska tokom kampanje u kojoj su sravnjena sela u kojima je vojska, kako tvrdi, pronašla ogromna skladišta oružja i infrastrukturu za koju navodi da je trebalo da bude iskorišćena za pokretanje napada u stilu napada Hamasa 7. oktobra na sjeverni Izrael.
Više od 3.760 ljudi poginulo je u izraelskim napadima u Libanu u posljednjih 13 mjeseci, od kojih su mnogi civili, prema libanskim zdravstvenim zvaničnicima.
Hezbollah izlazi iz rata oslabljen, sa reputacijom koju je izgradio borbom protiv Izraela u ratu 2006. godine. Ipak, njegovi borci su i dalje uspijevali da pruže jak otpor na terenu, usporavajući napredovanje Izraela, dok su nastavili da ispaljuju desetine raketa, projektila i dronova preko granice svakog dana.
"Ovo je trenutak pobjede, ponosa i časti za nas, šiitsku sektu i za cijeli Liban", rekao je stanovnik Tira u južnom Libanu, koji je rekao da primirje vidi kao pobjedu Hezbollaha.
Sporadična slavljenička pucnjava čula se na glavnom kružnom toku u gradu, dok su ljudi koji su se vraćali trubili automobilima, a stanovnici su klicali.
Zabrinutost u Izraelu da dogovor ne ide dovoljno daleko
U Izraelu je raspoloženje bilo mnogo tiše, a raseljeni Izraelci su zabrinuti da sporazum nije otišao dovoljno daleko da obuzda Hezbollah i primećuju da se ne bavi Gazom i taocima koji se tamo još uvek drže.
"Mislim da još uvijek nije bezbjedno da se vratimo svojim kućama jer je Hezbollah još blizu nas", rekao je Izraelac raseljen iz sjevernog izraelskog grada Kiryat Shmona , koji se nalazi nedaleko od granice sa Libanom i koji je pogođen borbama tokom mjeseci.
U sukobima je poginulo više od 70 ljudi u Izraelu, od koji su više od polovine civili, kao i desetine izraelskih vojnika koji se bore u južnom Libanu.
Značajan povratak raseljenih u njihova mjesta, od kojih su mnoga pretrpjela veliku štetu od raketa, mogao bi da potraje mjesecima.
Ali Izrael može da proglasi značajne pobjede u ratu, uključujući ubistvo lidera Hezbollaha Hassana Nasrallaha i većine njegovih visokih komandanata, kao i uništavanje obimne infrastrukture. Kompleksni napad koji uključuje eksplodirajuće pejdžere i voki-tokije, koji se pripisuje Izraelu, pokazao je izuzetan stepen prodora u redove tajne militantne grupe.
Do masovnih napada raketama dugog dometa, kojih su se mnogi Izraelci plašili prije rata, nisu se u potpunosti ostvarili, bilo zato što su lanseri raketa uništeni izraelskim udarima ili ih je Hezbollah zadržao u rezervi.
Hezbollah također nije uspio da izvede bilo kakve kopnene napade preko granice, uprkos dokazima koje je iznijela izraelska vojska da je uložio velika sredstva u pripremu za takve operacije.
Meksiko upozorava da bi Trumpove carine ugasile 400.000 radnih mjesta u SAD-u
Meksički ministar ekonomije Marcelo Ebrard izjavio je u srijedu da bi tarifa od 25 posto koju je predložio novoizabrani američki predsjednik Donald Trump uzrokovala gubitak 400.000 radnih mjesta i usporio rast u Sjedinjenim Državama, a ujedno i pogodila meksički izvoz.
Ebrard je rekao da će predložene tarife posebno teško pogoditi najveće prekogranične izvozne kompanije u automobilskom sektoru, Ford, General Motors i Stellantis i povećati cijene vozila za potrošače za hiljade dolara.
Meksiko je glavni trgovinski partner Sjedinjenih Država, a njegova automobilska industrija je najvažniji proizvodni sektor u zemlji, koji uglavnom izvozi u Sjedinjene Države. Predstavlja skoro 25% ukupne proizvodnje vozila u Sjevernoj Americi.
Meksička predsjednica Claudia Sheinbaum pozvala je na dijalog i saradnju između dva trgovinska partnera nakon što je Trump najavio mjeru koja bi izgledala u suprotnosti sa paktom o slobodnoj trgovini koji je Trump potpisao tokom svog posljednjeg mandata.
Ona je nagovijestila da će Meksiko odgovoriti vlastitim uzvratnim carinama, dok analitičari spekulišu o mogućnosti novog trgovinskog rata pod Trumpovim sljedećim predsjedavanjem.
Meksička grupacija za automobilsku industriju AMIA rekla je da će se pripremiti za svaku mogućnost i sačekati da vidi koje će formalne mjere biti poduzete.
Sjevernoamerički pakt o slobodnoj trgovini je na reviziji 2026.
Zašto Rusija i Ukrajina eskaliraju rat?
Moskva čeka inauguraciju Donalda Trumpa usred eskalacije vojnih tenzija s Ukrajinom i zapadnim silama nakon što je Rusija koristila novu nuklearnu raketu protiv ukrajinskih položaja.
Najava ruskog predsjednika Vladimira Putina svijetu u novembru da je Rusija ispalila hipersoničnu raketu sposobnu za nuklearni napad na Ukrajinu pokrenula je dodatna pitanja zašto se eskalacija događa samo nekoliko sedmica od prijenosa vlasti u Washingtonu.
General Sergej Karakajev, načelnik ruskih strateških raketnih snaga, istakao je destruktivne sposobnosti svoje nove rakete, dodavši da može pogoditi ciljeve po cijeloj Evropi.
Putin je rekao da je rusko ispaljivanje projektila odgovor na dozvolu odlazeće Bidenove administracije Ukrajini da ispali rakete koje je isporučila Amerika duboko u Rusiji. On je rekao da je to htio pokazati da Rusija može da udari daleko na teritoriju NATO-a ako to želi.
Posmatrači kažu da su raketni napadi dio strategije Rusije i Ukrajine da pokažu snagu i dođu do pregovora na najjačoj mogućoj osnovi.
Kremlj optužuje odlazećeg američkog predsjednika Joea Bidena da sabotira napore novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da posreduje u brzom okončanju rata, a što je Trump obećao učiniti tokom svoje kampanje.
To je optužba koju je Rusija iznijela ranije.
„Naravno, 2016. godine, prve Trumpove sedmice u Bijeloj kući, u smislu njegovih planova za normalan dijalog sa Ruskom Federacijom, bile su u velikoj mjeri narušene. Ono što sada vidimo, ne isključujem da je želja da se zamrsi situacija”, rekao ruski šef diplomatije Sergej Lavrov.
Ali neki u Washingtonu kažu da Rusija nije zainteresirana za zaustavljanje rata, sa ili bez Donalda Trumpa u Bijeloj kući.
„Ovaj rat je već postao nova normalnost za rusku elitu, koja želi da se nastavi jer generiše ekonomski rast. A ako prestane, šta će se dogoditi? Gdje će ljudi koji su sada na čelu?”, kaže Vladislav Inozemtsev iz Centra za strateške i međunarodne studije.
U međuvremenu, nova anketa Analitičkog centra Yuri Levada u Moskvi pokazuje da se čini da se rusko javno mnijenje mijenja u korist pregovora o okončanju rata u Ukrajini.
Preko ruske granice u Ukrajini, nedavna Gallupova anketa otkriva da bi prosječno 52% ispitanih Ukrajinaca željelo da njihova zemlja pregovara o okončanju sukoba što je prije moguće.
Ako se ova mišljenja održe, Trumpu bi moglo biti otvoreno polje da progura svoj plan i natjera obje strane da pregovaraju o primirju unatoč trenutnoj eskalaciji.
Oslobođeni Amerikanci koji su godinama bili u zatvoru u Kini
Trojica američkih državljana koji su više godina proveli u zatvoru u Kini oslobođeni su i vraćaju se u SAD, saopšteno je u srijedu iz Bijele kuće.
Oslobođeni su Mark Swidan, Kai Li i John Leung, koje je američka vlada prethodno označila kao nezakonito privedene. Swidan je bio osuđen na smrtnu kaznu po optužbama za trgovinu drogom, dok su Li i Leung bili osuđeni za špijunažu.
"Uskoro će se vratiti i ponovo biti sa svojim porodicama, prvi put poslije mnogo godina", navodi se u saopštenju iz Bijele kuće.
Kina je prije dva mjeseca oslobodila Davida Lina, pastora iz Kalifornije koji je gotovo 20 godina bio iza rešetaka nakon što je osuđen za prevaru.
Odnose SAD i Kine godinama opterećuju neslaganja o trgovini, ljudskim pravima, proizvodnji sastojaka za fentanil, bezbjednosnim pitanjima kao što su špijunaža i hakovanje, te o agresivnom stavu Kine prema Tajvanu i manjim susjedima u Južnom kineskom moru, kao i spor zbog kineske podrške ruskoj vojnoj industriji.
Oslobađanje Amerikanaca koji su bili nezakonito pritvoreni u Kini bila je jedna od glavnih tema svakog razgovora američkih i kineskih zvaničnika, a razvoj događa u srijedu sugeriše spremnost Pekinga da sarađuje sa odlazećom administracijom Joea Bidena prije povratka novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa u Bijelu kuću u januaru.
Trump je tokom prvog mandata preduzeo značajne mjere protiv Kine kada je riječ o trgovini i diplomatiji. Najavio je da će tu politiku nastaviti i tokom drugog mandata, što je izazvalo strahovanja da bi potencijalni trgovinski rat mogao značajno da pogodi međunarodnu ekonomiju i izazove potencijalnu kinesku vojnu akciju protiv Tajvana, prenosi AP.
Dvije zemlje su ipak nastavile da razgovaraju, a između ostalog su djelimično obnovljeni i kontakti dvije vojske. Predsjednik SAD Joe Biden i kineski lider Xi Jinping sastali su se ranije ovog mjeseca da bi razmotrili potencijalno poboljšanje odnosa dvije zemlje.
Jedan američki zvaničnik rekao je da je Bidenova administracija pokrenula pitanje pritvorenih Amerikanaca na više sastanaka sa kineskim zvaničnicma proteklih nekoliko godina, uključujući i tokom razgovora Bidena i Xija na marginama samita APEC-a u Peruu.
Website Politico prvi je prenio vijest o oslobađanju Amerikanaca, navodeći da je to dio razmjene zarobljenika između dvije zemlje. Bijela kuća još nije potvrdila oslobađanje kineskih državljana iz američkih zatvora.
Li, kineski imigrant koji se bavio izvozom, priveden je u septembru 2016. godine u Šangaju. Bio je pod nadzorom, ispitivan bez prisustva advokata i optužen da je odavao državne tajne FBI-u. Jedna radna grupa Ujedinjenih nacija označila je njegovu desetogodišnju zatvorsku kaznu kao proizvoljnu, dok je njegova porodica navela da su optužbe bile politički motivisane.
Leung je prošle godine osuđen na doživotnu kaznu zatvora po optužbama za špijunažu. Prije tri godine ga je priveo lokalni biro kineske kontraobavještajne službe u jugoistočnom gradu Sudžou, nakon što je Kina zatvorila granice i uvela oštre restrikcije na putovanja zbog pandemije Covida 19.
Swidan je bio u zatvoru 12 godina po optužbi za trgovinu drogom i State Department je takođe smatrao da je nezakonito priveden.
