Najnovije
Bijela kuća: Trump ima blage simptome i radiće od kuće
Predsjednik SAD Donald Trump saopštio je da su on i prva dama Melanija Trump testirani pozitivno na COVID19.
"Večeras, prva dama SAD i ja smo testirani pozitivni na COVID19", tvitovao je Trump rano ujutro u petak. "Započećemo odmah svoj karantin i proces oporavka. Proći ćemo kroz ovo ZAJEDNO!".
Šef osoblja Bijele kuće Mark Medouz rekao je da predsjednik ima "blage simptome", i da nastavlja da radi. 74-godišnji Trump ima povišeni rizik od komplikacija zbog smrtonosnog virusa zbog svojih godina i tjelesne težine. Tokom svog mandata bio je dobrog zdravlja ali nije poznato da redovno vježba ili se zdravo hrani.
Svi predsjednikovi sastanci su otkazani, a saopšteno je da će Trump raditi iz svoje rezidencije.
Potpredsjednik Majk Pens i njegova supruga testirani su negativni, saopštio je Pensov portparol. Predsjednikova ćerka Ivanka i njen suprug Džered Kušner su testirani negativno, a saopšteno je da je negativan i Trumpov najmlađi sin Beron. Državni sekretar Majk Pompeo, koji se nalazi u posjeti Hrvatskoj, je, pred sletanje u Dubrovnik saopštio da su on i njegova supruga pregledani u avionu i testirani negativni.
Nensi Pelosi, predsjedavajuća Predstavničkog doma, takođe je testirana na i očekuje rezultate. Ona je podsjetila da postoji protokol o kontinuitetu vlade u slučaju da predsjednik bude onemogućen da obavlja svoje dužnosti. Prema protokolu, predsjedničke dužnosti u tom slučaju preuzima potpredsjednik, a u slučaju da i on ne može da obavlja dužnost - predsjedavajući Predstavničkog doma.
Vijest da je predsjednik SAD pozitivan na koronavirus odmah je izazvala pad na berzama SAD i potencijalno dovela Trumpovu predsjedničku kampanju do prekida, tek nešto više od mjesec dana prije izbora na kojima se tamiči protiv demokrate Džoa Bajdena, koji vodi prema anketama na nacionalnom nivou.
Džo i Džil Bajden testirani su jutros i oko podneva je saopšteno da su oboje negativni na COVID19. Poslije vijesti da su predsjednik i prva dama inficirani virusom, Bajden im je na Tviteru poželeo brzi oporavak, navodeći da će se on i njegova supruga Džil moliti za zdravlje predsjednika i njegove porodice.
Dok je predsjednik Trump otkazao planiranu posjetu Floridi, Bajden nastavlja svoju kampanju u Mičigenu. Obje države spadaju u neopredjeljene države koje bi mogle da presude ishod predsjedničkih izbora.
Novinar televizije Foks Njuz Kris Valas, koji je u utorak uveče bio moderator prve predsjedničke debate, rekao je da članovi porodice predsjednika Trumpa nisu nosili maske dok su gledali debatu u Klivlendu, dok su Džil Bajden i članovi njene grupe "sve vrijeme nosili maske tokom debate." Kako je rekao, Melanija Trump je došla sa maskom ali ju je skinula kada je sjela da sluša debatu. Valas je izjavio da će se i sam testirati.
Predsjednik Trump je posjetio sedam država u proteklih nedelju dana. Bijela kuća pravi evidenciju osoba sa kojima je predsjednik bio u kontaktu kako bi se zaustavilo širenje virusa. U međuvremeno, saopšteno je da je republikanski senator iz Jute Majk Li, koji je prije nekoliko dana imao sastanak u Bijeloj kući, pozitivan na COVID19.
Trump, koji je mjesecima umanjivao ozbiljnost opasnosti od koronavirusa, u četvrtak uveče potvrdio je tokom telefonskog intervjua za Foks njuz da su on i prva dama testirani nakon što je jedna od njegovih najbližih saradnica, Houp Hiks, testirana pozitivna.
Hiks, koja je predsjednikova savetnica, putovala je sa Trumpom u Pensilvaniju na predizborni miting u subotu, zatim u Klivlend na predsjedničku debatu u utorak i u Minesotu na događaj u okviru kampanje narednog dana.
Hiks je ispoljila simptome na mitingu u srijedu uveče u Dalutu u Minesoti, a testirana je pozitivna u četvrtak uveče, rekli su zvaničnici koji su govorili pod uslovom da ne budu imenovani.
Trump je u četvrtak, međutim, zajedno sa nekim svojim najvišim zvaničnicima odletio u Nju Džerzi, na politički događaj prikupljanja sredstava gde je bio u bliskom kontaktu sa desetinama drugih ljudi.
Tokom telefonskog intervjua za Foks njuz, predsjednik je nagovestio da je Hiksova možda zaražena virusom od pripadnika vojske ili policije
"Veoma je teško kada ste sa ljudima iz vojske ili čuvarima zakona, oni priđu vama, žele da vas zagrle i žele da vas poljube, jer smo zaista uradili dobar posao za njih", rekao je Trump za Foks njuz. "Približite se i stvari se dogode. Iznenadio sam se kad sam čuo Houp, ali ona je vrlo topla osoba sa njima. Zna da postoji rizik, ali je mlada".
Predsjednica Republikanskog nacionalnog komiteta - faktički predsjednica partije - Rona Mekdaniel takođe je testirana pozitivna na virus u srijedu, saopštio je portparol.
Bijela kuća je protekle noći objavila memorandum Šona Konlija, predsjednikovog lekara, u kom se potvrđuje pozitivan test Trumpovih.
"Predsjednik i prva dama su za sada dobro i planiraju da ostanu kod kuće, unutar Bijele kuće, tokom oporavka. Obavještavaću vas o svakom daljem razvoju".
Melanija Trump tvitovala je protekle noći: "Kao što su i mnogi Amerikanci ove godine, @potus (predsjednik SAD) i ja testirani smo pozitivno na COVID 19. Osjećamo se dobro i odložila sam sve zakazane aktivnosti. Molim vas da budete sigurni da ste bezbjedni i proći ćemo svi kroz ovo zajedno".
U petak je dodala da ima blage simptome i da se osjeća dobro.
Gotovo 7,3 miliona ljudi u SAD inficirano je virusom COVID19, a više od 207.000 je preminulo, što je više od bilo koje druge zemlje na svijetu.
See all News Updates of the Day
Sudija odložio na neodređeno vrijeme izricanje kazne Trumpu, po presudi za tajne isplate
Sudija u New Yorku u petak je potvrdio da novoizabrani predsjednik Donald Trump neće biti osuđen ovog mjeseca u slučaju za tajne isplate novca, naloživši umjesto toga tužiocima i advokatima da razmotre šta dalje s tim slučajem.
Trump je u maju osuđen za 34 krivična djela pošto je porota utvrdila da je manipulisao poslovnim zapisima kako bi prikrio navodni seksualni susret sa porno zvijezdom Stormy Daniels, uoči izbora 2016.
S naletom podnesaka u slučaju poslije Trampove pobede na izborima početkom mjeseca, već je bilo jasno da na zakazani datum 26. novembar Trumpu neće biti izrečena presuda. Nalog sudije Juana Merchana u petak je to formalizovao bez postavljanja novog datuma.
Sudija Merchan je pozvao tužioce i advokate da u naredne dvije i po nedelje ulože dodatne podneske o tome kako dalje sa slučajem s obzirom na Trumpov povratak u Bijelu kuću.
Trumpovi advokati žele da slučaj bude odbačen potpuno i odmah. Rekli su da će u suprotnom to ometati njegovu tranziciju administracije i ispunjavanja dužnosti.
Tužioci su nagovijestili da su spremni da odlože slučaj, možda sve dok je Trump na funkciji, ali da ne žele da se on u potpunosti ukine. Okružni tužilac Menhetna, demokrata Alvin Bragg rekao je da rješenje treba da uravnoteži obaveze predsjedničke funkcije sa "svetošću presude porote".
Breggova kancelarija odbila je da komentariše presudu od petka. Trumpov portparol i novi direktor komunikacija Bijele kuće Steven Cheung pozdravio je odluku kao "odlučujuću pobjedu" za Trumpa.
Rusija je Sjevernoj Koreji dala protivvazdušne rakete u zamjenu za trupe, kaže Seul
Rusija je Severnoj Koreji dala protivvazdušne rakete u zamenu za raspoređivanje trupa za podršku ratu Moskve u Ukrajini, rekao je u petak najviši savetnik za bezbednost Seula.
Sjedinjene Države i Južna Koreja optužile su nuklearno naoružani Sjever da je poslala više od 10.000 vojnika da pomognu Rusiji u borbi protiv Ukrajine, a stručnjaci kažu da je Kim Jong Un želio steći naprednu tehnologiju i borbeno iskustvo za svoje trupe, zauzvrat.
Upitan šta Seul veruje da je Pjongjang dobio za trupe, najviši savetnik za bezbjednost Šin Von-sik je rekao: "Identifikovano je da su oprema i protivvazdušne rakete koje imaju za cilj jačanje ranjivog sistema Pjongjanga isporučene Sjevernoj Koreji."
U razgovoru za lokalni emiter SBS, Shin je dodao da je Sjeverna Koreja dobila "različite oblike ekonomske podrške" i "nakon neuspjeha (lansiranja) 27. maja, Sjeverna Koreja radi na satelitskoj tehnologiji".
Stručnjaci su ranije rekli da je u zamjenu za trupe Sjeverna Koreja vjerovatno imala za cilj da nabavi vojnu tehnologiju, od nadzornih satelita do podmornica, kao i moguće sigurnosne garancije Moskve.
Sjevernokorejski lider Kim i ruski predsjednik Vladimir Putin potpisali su sporazum o strateškom partnerstvu u junu, tokom posjete šefa Kremlja.
On obavezuje obje države da pruže vojnu pomoć "bez odlaganja" u slučaju napada na drugu i da sarađuju na međunarodnom planu kako bi se suprotstavile zapadnim sankcijama.
Putin je sporazum pozdravio kao "dokument proboja".
Stručnjaci kažu da bi Pjongjang mogao koristiti Ukrajinu kao sredstvo za ponovno usklađivanje vanjske politike.
Slanjem vojnika, Sjeverna Koreja se pozicionira unutar ruske ratne ekonomije kao dobavljač oružja, vojne podrške i radne snage -- potencijalno zaobilazeći svog tradicionalnog saveznika, susjeda i glavnog trgovinskog partnera, Kinu, prema analitičarima.
Rusija takođe može da obezbijedi Severnoj Koreji pristup svojim ogromnim prirodnim resursima, kao što su nafta i gas, kažu oni.
Sjevernokorejski ministar vanjskih poslova Choe Son Hui nedavno je posjetio Moskvu i rekao da će njena zemlja "čvrsto stajati uz naše ruske drugove do dana pobjede".
Ona je ofanzivu Moskve na Ukrajinu nazvala "svetom borbom" i rekla da Pjongjang vjeruje u Putinovo "mudro vodstvo".
Sjeverna Koreja i Rusija su UN-ovim sankcijama -- Kim zbog njegovog programa nuklearnog oružja, a Moskva zbog ukrajinskog rata.
Kada su ga prošlog mjeseca javno pitali o raspoređivanju sjevernokorejskih trupa, Putin je odbio to pitanje kako bi kritikovao podršku Zapada Ukrajini.
Sjeverna Koreja je prošlog mjeseca rekla da bi bilo kakvo slanje trupa u Rusiju "čin u skladu sa propisima međunarodnog prava", ali nije potvrdila da je poslala vojnike.
Raspoređivanje trupa Sjeverne Koreje dovelo je do promjene tona iz Seula, koji se opirao pozivima da pošalje smrtonosno oružje u Kijev, ali je nedavno naznačio da bi mogao promijeniti svoju dugogodišnju politiku.
Nova visoka diplomatkinja EU obećava čvrst stav prema Kini, i savez sa SAD
Kaja Kallas, sljedeća visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku, već šalje signale da će zauzeti oštar stav prema Rusiji i Kini i biti zagovornik snažnog saveza između Evrope i Amerike.
Kallas je prvi put razgovarala u Evropskom parlamentu u svojoj novoj ulozi na saslušanju 12. novembra, gdje je naglasila da će EU biti nepokolebljiva u svojoj opredijeljenosti da podrži Ukrajinu protiv ruske agresije.
Ona 1. decembra počinje svoj petogodišnji mandat visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.
Bivša estonka premijerka upozorila je da Rusija, Iran, Sjeverna Koreja i — prikrivenije — Kina žele promijeniti svjetski poredak zasnovan na pravilima. Ona je pozvala EU da odgovori na ovu prijetnju zajedno sa svojim najbližim saveznicima i partnerima "a da ne izgubi ni milimetar onoga što jesmo".
Elze Pinelyte, stručnjakinja Evropskog ekonomskog i socijalnog komiteta (EESC) s fokusom na odnose Kine i EU, rekla je za VOA Mandarin da politika "i Kallas i dalje čvrsto podržava pobjedu Ukrajine".
Kao odgovor na zabrinutost da bi dolazeća Trumpova administracija mogla smanjiti podršku SAD Ukrajini, Kallas je naglasila da su strateški interesi Sjedinjenih Država u Kini neodvojivi od ishoda rata u Ukrajini.
"Ako su SAD zabrinute za Kinu i druge aktere, oni bi takođe trebali biti zabrinuti kako mi reagujemo na Rusiju protiv Ukrajine", rekla je Kallas tokom saslušanja 12. novembra.
Ivan U. Kłyszcz, istraživač u estonskom međunarodnom centru za odbranu i sigurnost, rekao je za Glas Amerike Mandarin da Kallas "odražava gledište da Evropa mora učiniti više za svoju odbranu i sigurnost, a to nije u suprotnosti sa NATO-om i evropsko - američkim savezom."
Što se tiče toga da li će druga Trumpova administracija promijeniti razmišljanja Brisela, rekao je, "još uvijek ima previše nepoznanica".
Oštra politika prema Kini
Oštar stav Kalls prema Kini prvi put je uočen tokom njenog mandata kao premijerka Estonije, kada je njena vlada zagovarala da se politika Estonije prema Kini promoviše u okviru odnosa EU i Kine.
Estonija je 2022. objavila da se povlači iz takozvanog mehanizma "16+1" koji vodi Peking "Saradnja Kine i zemalja srednje i istočne Evrope".
Nakon izbora za Evropski parlament ove godine, Kallas je predložena za kandidata za novog šefa vanjske politike. Potom je dala ostavku na mjesto premijerke Estonije.
Neki stručnjaci kažu da će Kallas voditi oštriju politiku prema Kini nego njen prethodnik Josep Borrell.
Pinelyte se složio i dodao da će Kallas vjerovatno "tražiti podršku da ograniči sposobnost Kine da se bori u ratu u Rusiji".
Od potpune ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022., EU je osudila podršku Pekinga Moskvi. Kallas je rekla da bez podrške Kine "Rusija ne može održati rat istim intenzitetom".
Kina bi se trebala suočiti s "većom cijenom" za podršku Rusiji u ratu protiv Ukrajine, rekao je Kallas, nagovještavajući sankcije koje će biti jače.
U oktobru je Kallas pisala Evropskom parlamentu da će tokom svog mandata kao visokog predstavnika EU za spoljnu politiku biti posvećena suprotstavljanju ruskom "imperijalističkom snu" i kineskoj "nelojalnoj konkurenciji".
Trgovinski spor između EU i Kine oko proizvoda kao što su električna vozila traje više od godinu dana, a pregovori su još u toku. EU je saopštila da velike kineske subvencije za električna vozila predstavljaju nelojalnu konkurenciju.
Nepredvidiv savez
Nije jasno da li će Trumpova administracija nastaviti da pruža bezbjednosne garancije i podršku Ukrajini i da li će uvesti veće carine Evropskoj uniji.
S obzirom na veći fokus Sjedinjenih Država na Indo-pacifičku regiju i njihovu stratešku konkurenciju s Kinom, mnogi evropski lideri pozivaju EU da smanji svoju sigurnosnu ovisnost o Sjedinjenim Državama.
Pinelyte iz EESC-a je rekao da je "izgleda da je Kallas preuzeo dužnost u vrijeme kada je ideja o savezu sa Sjedinjenim Državama zastarjela."
Abigael Vasselier, direktorica politike i evropskih poslova njemačkog Mercator instituta za kineske studije, rekla je za Glas Amerike da EU mora izbjeći stanje panike u koje je zapala s prvom Trumpovom administracijom.
Umjesto toga, rekla je ona, mora nastojati da koordinira sa drugom Trumpovom administracijom, uključujući "davanje preporuka" o pitanjima Kine.
"EU mora biti spremna jer će administracije Trumpa i Bidena imati potpuno različite pristupe Kini", rekla je ona.
Ruska upotreba naprednih projektila - signal Zapadu, kažu analitičari
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski osudio je u četvrtak rusku upotrebu brze i moćne nove rakete za napad na grad Dnjepar, nazvavši to "nuklearnom avanturom" i oštrom eskalacijom rata.
Napad je izazvao strah od opasne nove faze u ratu. U obraćanju širom zemlje, ruski predsjednik Vladimir Putin kasnije je potvrdio upotrebu balističke rakete srednjeg dometa u napadu.
Zelenskyy je ukazao na napad kao na znak šire strategije Moskve, navodeći: "Očigledno je da Putin koristi Ukrajinu kao poligon za testiranje oružja koje prijeti svijetu".
Njegove izjave su naglasile rastuću uzbunu u Kijevu zbog raspoređivanja naprednih ruskih raketnih sistema protiv civilnih ciljeva.
U svom obraćanju, Putin je upotrebu nuklearnog projektila Orešnik predstavio kao rutinski test u sukobu.
"Ruska Federacija je testirala balističku raketu srednjeg dometa, poznatu kao Orešnik, tokom svoje operacije u Ukrajini", rekao je on.
Iako je ponudio nekoliko tehničkih detalja, analitičari su rekli da upotreba projektila i Putinovo priznanje izgleda imaju za cilj da prikažu vojne sposobnosti Rusije NATO-u i Sjedinjenim Državama.
Putinova objava je prvi put da je Rusija otvoreno priznala upotrebu takve rakete tokom rata.
U Washingtonu, zamjenica sekretara za štampu Pentagona Sabrina Singh rekla je da je korištena raketa zasnovana na ruskom modelu interkontinentalne balističke rakete RS 26 rubes. Što se tiče obavještenja Sjedinjenim Državama, Sjedinjene Države su bile obaviještene kratko prije lansiranja putem kanala za smanjenje nuklearnog rizika”, rekla je.
Strateška eskalacija
Valerij Čali, bivši ukrajinski ambasador u SAD, opisao je napad kao "novu fazu" u ruskoj agresiji. Govoreći za Glas Amerike, on je naglasio da napad nije bio samo izazov za Ukrajinu već i za njene zapadne saveznike.
"Ne radi se samo o Ukrajini", rekao je Chaly. “To je izazov za evropski sigurnosni sistem i Sjedinjene Države. Moskva signalizira svoju spremnost da dramatično eskalira kako bi utjecala na Zapad.”
Rekao je da odgovor na napad "mora biti jasan, jedinstven i odlučan - sve što je manje od toga riskira da ohrabri Rusiju i ugrozi globalnu sigurnost".
Zapadni lideri brzo su osudili napad. Britanski premijer Keir Starmer nazvao je to "nepromišljenim i opasnim", dok je portparol EU za vanjske poslove Peter Stano opisao to kao "kvalitativne eskalacije" ruske taktike.
Napad na Dnjepar
Projektil je gađao industrijske objekte u Dnjepru, pri čemu su dvije osobe povrijeđene i pričinjena je značajna šteta. Ukrajinski zvaničnici su prvobitno naveli upotrebu ICBM, ili interkontinentalne balističke rakete, navodeći brzinu i putanju oružja. Neki analitičari, uključujući i one u SAD-u, vjerovali su da je vjerovatnije bila balistička raketa srednjeg ili srednjeg dometa, što je u skladu s Putinovom potvrdom.
Stanovnici Dnjepra, navikli na redovne sirene za vazdušne napade i raketne napade, izvijestili su da se ovaj napad osjećao jedinstveno drugačije.
Oleksij Poltorazki, lokalni stanovnik, ispričao je: „Naučili smo da prepoznajemo zvukove različitih tipova projektila. Ovaj je bio drugačiji - udario je skoro odmah nakon sirene. Mnogi ovdje vjeruju da je to bio balistički projektil jer nije bilo uobičajenog zvuka upozorenja.”
Brzina i snaga udarca mnoge su potresle.
Poltoraški je, međutim, ostao odlučan. “Nema panike, nema apokalipse kako svi kažu. Moramo to proživjeti, odgajati našu djecu, zaštititi svoje porodice i raditi. Moramo se boriti i učiniti sve što je moguće za našu zemlju”, rekao je on za Glas Amerike.
Džordž Baros, stručnjak za ruski tim na Institutu za proučavanje rata, rekao je za Glas Amerike da Ukrajinci treba da pokušaju da ne reaguju pretjerano na napad.
"Čini se da su Rusi gađali grad sa R-26 IRBM", rekao je Barros, misleći na projektil srednjeg dometa iz sovjetske ere. „Glavna stvar je da ne paničite. Nema razloga da se misli da je vjerovatnoća da će Putin koristiti nuklearno oružje ili oružje za masovno uništenje veća nego u drugim tačkama rata.
"Ovo nije prvi put da Rusija koristi nuklearne sisteme oružja protiv Ukrajine", rekao je on. “Rusija redovno koristi nuklearno oružje Iskander, a čini se da je to signalni napor osmišljen da odvrati dalju podršku Zapada Ukrajini.”
Strateška nejasnoća
Dok je Putin potvrdio probu rakete, portparol Kremlja Dmitrij Peskov i portparolka ruskog ministarstva inostranih poslova Marija Zaharova dali su ograničene detalje o napadu. Zaharova je navodno dobila instrukcije da se uopšte ne bavi napadom tokom konferencije za novinare u četvrtak.
Sračunata suzdržanost produbljuje globalnu nelagodu, jer Moskva oscilira između otvorenih upozorenja i prikrivenih prijetnji, rekli su neki analitičari, sugerirajući da je dvosmislenost dio šire strategije da zapadne nacije budu nesigurne u pogledu sljedećih poteza Rusije.
SAD uvele nove sankcije ruskoj Gazprom banci
Ministarstvo finansija SAD-a objavilo je u četvrtak novi set sankcija usmjerenih na ruski finansijski sektor i njenu sposobnost da finansira svoj rat s Ukrajinom, pogađajući Gazprom banku, kao i mnoge druge međunarodno povezane finansijske institucije, entitete i pojedince.
U saopćenju objavljenom na web stranici, Ured za kontrolu strane imovine Ministarstva financija navodi da sankcije uvode Gazprom banci - najvećoj ruskoj preostaloj nesankcioniranoj banci - plus više od 50 drugih ruskih banaka, više od 40 ruskih registara vrijednosnih papira i 15 ruskih finansijskih zvaničnika.
Ministarstvo finansija saopštilo je da je Gazprombank kanal za Rusiju za kupovinu vojne opreme za njen rat protiv Ukrajine, a ruska vlada takođe koristi banku za plaćanje svojih vojnika.
Australija, Kanada, Novi Zeland i Britanija ranije su sankcionisale Gazprom banku.
Sankcije znače da je blokirana sva imovina i interesi institucija, subjekata ili pojedinaca koji su na meti sankcija.
U saopćenju, američki ministar financija je rekao da će sankcije „još dalje umanjiti i degradirati rusku ratnu mašinu. Ova sveobuhvatna akcija će otežati Kremlju da izbjegne američke sankcije i da finansira i opremi svoju vojsku.”
U saopćenju objavljenom na web stranici Bijele kuće, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao je da su nove sankcije dio obećanja koje je predsjednik Joe Biden dao u septembru da će pružiti dodatnu pomoć i akcije kako bi „pomogao Ukrajini dok se nastavlja odupirati agresiji Rusije. ”
Očekuje se da će Bidenova administracija pojačati pomoć Ukrajini prije nego što predsjednik napusti funkciju. Novoizabrani predsjednik Donald Trump i vodeći republikanci sugerirali su da će smanjiti finansiranje Ukrajine nakon što Trump preuzme dužnost 20. januara.
