Linkovi

Top priča

Bijela kuća: Trump ima blage simptome i radiće od kuće

ARHIVA - Predsednik Tramp i prva dama Melanija u Beloj kući pred put za Floridu, 27. maja 2020. (Foto: Reuters/Carlos Barria)

Predsjednik SAD Donald Trump saopštio je da su on i prva dama Melanija Trump testirani pozitivno na COVID19. 

"Večeras, prva dama SAD i ja smo testirani pozitivni na COVID19", tvitovao je Trump rano ujutro u petak. "Započećemo odmah svoj karantin i proces oporavka. Proći ćemo kroz ovo ZAJEDNO!".

Šef osoblja Bijele kuće Mark Medouz rekao je da predsjednik ima "blage simptome", i da nastavlja da radi. 74-godišnji Trump ima povišeni rizik od komplikacija zbog smrtonosnog virusa zbog svojih godina i tjelesne težine. Tokom svog mandata bio je dobrog zdravlja ali nije poznato da redovno vježba ili se zdravo hrani.

Svi predsjednikovi sastanci su otkazani, a saopšteno je da će Trump raditi iz svoje rezidencije.

Potpredsjednik Majk Pens i njegova supruga testirani su negativni, saopštio je Pensov portparol. Predsjednikova ćerka Ivanka i njen suprug Džered Kušner su testirani negativno, a saopšteno je da je negativan i Trumpov najmlađi sin Beron. Državni sekretar Majk Pompeo, koji se nalazi u posjeti Hrvatskoj, je, pred sletanje u Dubrovnik saopštio da su on i njegova supruga pregledani u avionu i testirani negativni.

Nensi Pelosi, predsjedavajuća Predstavničkog doma, takođe je testirana na i očekuje rezultate. Ona je podsjetila da postoji protokol o kontinuitetu vlade u slučaju da predsjednik bude onemogućen da obavlja svoje dužnosti. Prema protokolu, predsjedničke dužnosti u tom slučaju preuzima potpredsjednik, a u slučaju da i on ne može da obavlja dužnost - predsjedavajući Predstavničkog doma.

Demokratski kandidat Džo Bajden i supruga Džil pozdavljaju se sa pristalicama pred ukrcavanje na Amtrakov voz u Klivlendu, 30. septembra 2020.
Demokratski kandidat Džo Bajden i supruga Džil pozdavljaju se sa pristalicama pred ukrcavanje na Amtrakov voz u Klivlendu, 30. septembra 2020.

Vijest da je predsjednik SAD pozitivan na koronavirus odmah je izazvala pad na berzama SAD i potencijalno dovela Trumpovu predsjedničku kampanju do prekida, tek nešto više od mjesec dana prije izbora na kojima se tamiči protiv demokrate Džoa Bajdena, koji vodi prema anketama na nacionalnom nivou.

Džo i Džil Bajden testirani su jutros i oko podneva je saopšteno da su oboje negativni na COVID19. ​Poslije vijesti da su predsjednik i prva dama inficirani virusom, Bajden im je na Tviteru poželeo brzi oporavak, navodeći da će se on i njegova supruga Džil moliti za zdravlje predsjednika i njegove porodice.

Dok je predsjednik Trump otkazao planiranu posjetu Floridi, Bajden nastavlja svoju kampanju u Mičigenu. Obje države spadaju u neopredjeljene države koje bi mogle da presude ishod predsjedničkih izbora.

Novinar televizije Foks Njuz Kris Valas, koji je u utorak uveče bio moderator prve predsjedničke debate, rekao je da članovi porodice predsjednika Trumpa nisu nosili maske dok su gledali debatu u Klivlendu, dok su Džil Bajden i članovi njene grupe "sve vrijeme nosili maske tokom debate." Kako je rekao, Melanija Trump je došla sa maskom ali ju je skinula kada je sjela da sluša debatu. Valas je izjavio da će se i sam testirati.

Predsjednik Trump je posjetio sedam država u proteklih nedelju dana. Bijela kuća pravi evidenciju osoba sa kojima je predsjednik bio u kontaktu kako bi se zaustavilo širenje virusa. U međuvremeno, saopšteno je da je republikanski senator iz Jute Majk Li, koji je prije nekoliko dana imao sastanak u Bijeloj kući, pozitivan na COVID19.

Trampova savetnica Houp Hiks nekoliko puta je putovala sa njim predsedničkim avionom Air Force One protekle nedelje.
Trampova savetnica Houp Hiks nekoliko puta je putovala sa njim predsedničkim avionom Air Force One protekle nedelje.

Trump, koji je mjesecima umanjivao ozbiljnost opasnosti od koronavirusa, u četvrtak uveče potvrdio je tokom telefonskog intervjua za Foks njuz da su on i prva dama testirani nakon što je jedna od njegovih najbližih saradnica, Houp Hiks, testirana pozitivna.

Hiks, koja je predsjednikova savetnica, putovala je sa Trumpom u Pensilvaniju na predizborni miting u subotu, zatim u Klivlend na predsjedničku debatu u utorak i u Minesotu na događaj u okviru kampanje narednog dana.

Hiks je ispoljila simptome na mitingu u srijedu uveče u Dalutu u Minesoti, a testirana je pozitivna u četvrtak uveče, rekli su zvaničnici koji su govorili pod uslovom da ne budu imenovani.

Trump je u četvrtak, međutim, zajedno sa nekim svojim najvišim zvaničnicima odletio u Nju Džerzi, na politički događaj prikupljanja sredstava gde je bio u bliskom kontaktu sa desetinama drugih ljudi.

Tokom telefonskog intervjua za Foks njuz, predsjednik je nagovestio da je Hiksova možda zaražena virusom od pripadnika vojske ili policije

"Veoma je teško kada ste sa ljudima iz vojske ili čuvarima zakona, oni priđu vama, žele da vas zagrle i žele da vas poljube, jer smo zaista uradili dobar posao za njih", rekao je Trump za Foks njuz. "Približite se i stvari se dogode. Iznenadio sam se kad sam čuo Houp, ali ona je vrlo topla osoba sa njima. Zna da postoji rizik, ali je mlada".

Predsjednica Republikanskog nacionalnog komiteta - faktički predsjednica partije - Rona Mekdaniel takođe je testirana pozitivna na virus u srijedu, saopštio je portparol. ​

Bijela kuća je protekle noći objavila memorandum Šona Konlija, predsjednikovog lekara, u kom se potvrđuje pozitivan test Trumpovih.

"Predsjednik i prva dama su za sada dobro i planiraju da ostanu kod kuće, unutar Bijele kuće, tokom oporavka. Obavještavaću vas o svakom daljem razvoju".

Melanija Trump tvitovala je protekle noći: "Kao što su i mnogi Amerikanci ove godine, @potus (predsjednik SAD) i ja testirani smo pozitivno na COVID 19. Osjećamo se dobro i odložila sam sve zakazane aktivnosti. Molim vas da budete sigurni da ste bezbjedni i proći ćemo svi kroz ovo zajedno".

U petak je dodala da ima blage simptome i da se osjeća dobro.

Gotovo 7,3 miliona ljudi u SAD inficirano je virusom COVID19, a više od 207.000 je preminulo, što je više od bilo koje druge zemlje na svijetu.

See all News Updates of the Day

NATO: Rusija "najznačajnija i direktna prijetnja"

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski govori, putem video linka, na samitu NATO-a u Madridu (Foto: AP /Manu Fernandez)

NATO je proglasio Rusiju "najznačajnijom i direktnom prijetnjom" po mir i bezbjednosti članica alijanse, na samitu u Madridu na kojem lideri raspravljaju o, kako je naveo generalni sekretar, najvećoj bezbjednosnoj krizi od Drugog svjetskog rata.

NATO je takođe obećao da će "povećati političku i praktičnu podršku" Ukrajini dok se bori protiv ruske invazije.

Međutim, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kritikovao je NATO zato što nije još više podržao njegovu zemlju, a zatražio je i više oružja da porazi ruske snage.

Ruska invazija na susjednu zemlju primorala je NATO da u istočnoj Evropi rasporedi najviše trupa i oružja od Hladnog rata, te podstakla Finsku i Švedsku da odustanu od dugogodišnjeg neutralnog statusa i pridruže se alijansi, podsjeća agencija AP.

"Rat predsjednika (Vladimira) Putina srušio je mir u Evropi i doveo do najveće bezbjednosne krize u Evropi od Drugog svjetskog rata", rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

Alijansa je obećala veću podršku za Ukrajinu, koja je od NATO članica već dobila vojnu i civilnu pomoć vrijednu više milijardi dolara. Međutim, Zelenski je istakao da se politika otvorenih vrata za nove članice, po svemu sudeći, ne odnosi na njegovu zemlju.

"Politika otvorenih vrata NATO-a ne bi trebalo da podsjeća na stare okretaljke u Kijevskom metrou, koje su otvorene ali se zatvaraju kada im se približite dok ne platite. Zar Ukrajina nije platila dovoljno?, upitao je Zelenski lidere 30 članica NATO-a na samitu u Madridu.

Zatražio je modernije artiljerijske sisteme i drugo oružje i upozorio lidere da ili obezbijede Ukrajini pomoć koja joj je potrebna da porazi Rusiiju ili "se suoči sa dugim ratom između Rusije i vas".

"Pitanje je ko je sljedeći? Moldavija? Ili baltičke zemlje? Ili Poljska? Odgovor je: sve one. Odvraćamo Rusiju da bi je spriječili da uništi nas i vas", naglasio je ukrajinski predsjednik.

Priznao je da su mali izgledi za skoro članstvo Ukrajine u NATO, koji dozvoljava svojim članicama da naoružavaju Kijev, bez izazivanja direktnog konflikta sa nuklearno naoružanom Rusijom.

Prema NATO ugovoru, napad na bilo koju članicu smatrao bi se napadom na sve i izazvao bi vojni odgovor cijele alijanse.

Američki predsjednik Joe Biden obećao je da će na samitu u Madridu biti poslata "nepogrešiva poruka da je NATO snažan i ujedinjen".

"Jačamo napore. Dokazujemo da je NATO sada potrebniji nego ikada ranije", poručio je Biden. Takođe je najavio veliko povećanje američkog vojnog prisustva u Evropi, uključujući i stalnu američku bazu u Poljskoj, još dva ratna razarača u Španiji i letjelica F35 u Velikoj Britaniji.

Rat u Ukrajini je doveo do najvećeg pojačanja NATO snaga u istočnoj Evropi, i očekuje se da lideri na samitu u Madridu usaglase veliko povećanje snaga za brzo reagovanje, sa 40.000 na 300.000 trupa, do naredne godine.

Stoltenberg je ocijenio da je to dio "najveće izmjene kolektivne odbrane od kraja Hladnog rata".

Samit je otvoren sa jednim riješenim problemom, nakon što je Turska u utorak pristala da odustane od protivljenja članstvu Švedske i Finske kojima je u srijedu upućena formalna pozivnica.

NATO Samit: SAD povećavaju prisustvo u Evropi

US President Joe Biden (R) speaks with Netherland's Prime Minister Mark Rutte (2nd R), Turkish President Recep Tayyip Erdogan (L) and Foreign minister Mevlut Çavusoglu (3rd L) at the NATO summit in Madrid, June 29, 2022.

Čelnici NATO-a okupljaju se u Madridu, u Španjolskoj, na summitu koji će uključivati raspravu o potpori Ukrajini i tome kako će se savez prilagoditi suočavanju s trenutnim i budućim izazovima.

Očekuje se da će čelnici pristati na jačanje potpore Ukrajini dok se brani od ruske invazije. Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy obraća se summitu putem videa.

Američki predsjednik Joe Biden rekao je da u vrijeme kada je ruski predsjednik Vladimir Putin "srušio mir u Europi i napao same principe poretka utemeljenog na pravilima", Sjedinjene Države i njihovi saveznici "dokazuju da je NATO sada potrebniji nego ikad".

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je novinarima kako će skup biti "povijesni i transformativni summit za naš savez", dodajući da dolazi usred "najozbiljnije sigurnosne krize s kojom smo se suočili od Drugog svjetskog rata".

Workers paste posters announcing the NATO Summit outside the Madrid Fair in Madrid, June 27, 2022.
Workers paste posters announcing the NATO Summit outside the Madrid Fair in Madrid, June 27, 2022.

Ruski napad također utječe na dugoročne planove NATO-a, s novim strateškim konceptom koji uključuje ono što je savez nazvao "promijenjenim sigurnosnim okruženjem". Vodeći sporazum također će se baviti drugim izazovima, uključujući Kinu.

Kratkoročno, NATO jača svoju spremnost da odgovori na vanjske prijetnje, uključujući povećanje broja vojnika pod izravnim zapovjedništvom NATO-a i prethodno postavljanje više teškog naoružanja i logističkih resursa.

"Danas najavljujem da će Sjedinjene Države pojačati položaj naših snaga u Evropi kako bi odgovorile na promijenjeno sigurnosno okruženje, kao i jačanje naše kolektivne sigurnosti", rekao je Biden. "Ranije ove godine, povukli smo 20.000 dodatnih američkih snaga u Europu kako bismo ojačali naše linije kao odgovor na agresivni potez Rusije, čime smo ukupan broj naših snaga u Europi povećali na 100.000. Nastavit ćemo prilagođavati svoje držanje na temelju prijetnje u bliskoj konzultaciji s naši saveznici."

Biden je rekao da Sjedinjene Države šalju dodatne pomorske razarače koji će biti stacionirani u Španjolskoj, uspostavljajući stalno sjedište za 5. armijski korpus SAD-a u Poljskoj, dodajući rotirajuću brigadu od 3.000 vojnika i 2.000 drugog osoblja sa sjedištem u Rumunjskoj, te šalju dva dodatna F-35 borbena aviona u Ujedinjeno Kraljevstvo.

Budući da NATO poziva Švedsku i Finsku da se pridruže savezu, summit će također uključivati razgovore o jačanju partnerstava sa zemljama koje nisu članice NATO-a. Na summitu sudjeluju čelnici Australije, Japana, Južne Koreje i Novog Zelanda.

"Predsjednik Putin nije uspio zatvoriti vrata NATO-a", rekao je Stoltenberg. "On dobiva suprotno od onoga što želi. On želi manje NATO-a. Predsjednik Putin dobiva više NATO-a ulaskom Švedske i Finske u naš savez."

Ostala područja rasprave uključuju terorizam, cyber napade i klimatske promjene.

Dopisnica VOA-e iz Bijele kuće Anita Powell pridonijela je ovoj priči.

SAD: Ne stišavaju se reakcije na odluku Vrhovnog suda da ukine presedan o pravu na abortus

SAD: Ne stišavaju se reakcije na odluku Vrhovnog suda da ukine presedan o pravu na abortus
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:15 0:00

Ne stišavaju se reakcije na odluku Vrhovnog suda SAD prema kojoj je poništen sudski presedan star skoro pola vijeka, a koji se odnosi na pravo na abortus. Poništavanjem presedana abortus nije izričito zabranjen ali i o njemu, kao i prije presedana, sada ponovo odlučuju savezne države.

Nakon odluke o abortusu u SAD bojazan od ukidanja i drugih prava

Abortion-rights activists protest outside the Supreme Court in Washington, June 25, 2022.

Odluka američkog Vrhovnog suda da ukine ustavnu garanciju prava na abortus dovela je do bojazni od mogućeg oštrog pomaka udesno po pitanjima koja se tiču prava u drugim ličnim slobodama.

Radi se o pitanjima prava na kontracepciju, prava manjina ili prava na istopolni brak. Milioni Amerikanaca pomno prate hoće li sud ukinuti više od onoga što su pretpostavljali da su njihova ustavna prava koja su osigurale prethodne generacije, pišu svjetski mediji.

Skrivena ‘eksplozija’

Postojala je druga 'eksplozija’ skrivena u presudi Vrhovnog suda SAD od 24. juna, koja je poništila prava na abortus širom Amerike, napisao je Fajnenšl tajms (The Financial Times).

"U budućim slučajevima trebali bismo preispitati sve materijalne presedane ovog Suda u skladu sa zakonom", napisao je 74-godišnji konzervativni sudija Klarens Tomas (Clarence Thomas).

Tom jednom frazom, ukazuje londonski list, sudija Tomas je izazvao strahove liberalne Amerike da će najviši sud u zemlji preokrenuti presedane koji su uspostavili ustavna prava po sličnim principima kao u slučaju ‘Ro protiv Vejda’ (Roe v. Wade, presuda iz 1973., koja garantuje ustavnu zaštitu prava na abortus).

Tomas je naveo tri mete, navodi list dodajući da je riječ o slučajevima: ‘Grisvold protiv savezne države Konektikat’ (Griswold v. Connecticut), koji je uspostavio pravo na kontracepciju 1965.; ‘Lorens protiv Teksasa’ (Lawrence v. Texas), koji je razjasnio pravo na seksualni odnos sa osobom istog pola 2003. godine; i slučaj ‘Obergfel protiv Hodžisa’ (Obergefell v. Hodges), presuda iz 2015. koja je garantovala pristup istopolnim brakovima.

"Mi smo dužni da 'ispravimo grešku' ustanovljenu u tim presedanima", napisao je sudija Tomas, dok su drugi članovi konzervativne većine koji su srušili ‘Ro protiv Vejda’ naglasili da se slučaj abortusa ne bi trebao primjenjivati šire.

Iapk, naglašava Fajnenšl tajms, mnogi Amerikanci strahuju da njihova odluka najavljuje daljnje korake Vrhovnog suda za poništavanje višedecenijskog društvenog napretka i pomno prate hoće li sud ukinuti više od onoga što su pretpostavljali da su njihova ustavna prava.

Mišljenje konzervativaca

Stav sudije Tomasa podigao je izglede da će se uskoro pokrenuti novi izazovi protiv prava na korištenje kontracepcije i istopolnih brakova iako mnogi konzervativci kažu da su izgledi da Vrhovni sud preispita opšte prihvaćene odluke o pravu bračnih parova na korištenje kontracepcije i istopolne brakove male, piše Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).

Mogućnost da će presuda od petka, 24. juna, imati mnogo veću primjenljivost od same zabrane abortusa je centralni argument troje liberalno orijentisanih sudija američkog Vrhovnog suda, ističe američki konzervativni list.

Sudije koje su imenovali demokrate, Stiven Brejer (Stephen Breyer), Sonia Sotomajor (Sotomayor) i Ilena Kagan (Elena) napisale su: "Današnje mišljenje će potaknuti borbu da se kontracepcija, i bilo koja druga pitanja s moralnom dimenzijom, iz 14. amandmana unesu u državna zakonodavna tijela".

Ipak, naglašava Volstrit džurnal, mnogi pravni stručnjaci smatraju da je ‘Ro protiv Vejda’ poseban slučaj.

Sara Paršal Peri (Sarah Parshall Perry), pravnica u konzervativnoj fondaciji Heritidž (Heritage) koja je radila u Trampovoj administraciji (Donald Trump), rekla je da ne vidi apetit među ostalim konzervativcima na Vrhovnom sudu (pet sudija koje su imenovali republikanci) za ponovno razmatranje prava koja su postala "prihvaćenija i ukorijenjena u američkom životu nego što je Ro ikada bio".

Peri je rekla da je ukidanje Ro oduvijek bio poseban fokus za konzervativce zbog toga što misle da je odluka bila loše obrazložena i zato što smatraju da se odnosi na pravo ne samo osobe koja je pristala, već i na pravo fetusa na život.

"Ništa u ovom mišljenju ne bi trebalo shvatiti da dovodi u sumnju presedane koji se ne tiču abortusa", napisao je u svom mišljenju konzervativni sudija Semjuel Alito (Samuel) Alito, dok je njegov kolega, sudija Bret Kavano (Brett Kavanaugh, napisao da "poništavanje Ro ne znači poništavanje tih presedana, i ne prijeti niti dovodi u sumnju te presedane".

Strah ljevice

Nedostatak jasnog i dosljednog odgovora među supervećinom konzervativnih sudija koji kontrolišu Vrhovni sud izazvao je strah na ljevici i bojazan da bi odluka o abortusu mogla biti samo početak oštrog pomaka udesno po pitanjima koja se direktno tiču intimnih ličnih izbora, napisao je Njujork tajms (The New York Times).

Mišljenje sudija Vrhovnog suda od 24. juna imalo je neposredan efekat da zakoni koji zabranjuju ili ozbiljno ograničavaju pristup abortusu stupe na snagu u najmanje 20 država. Međutim, ističe list, njegove implikacije na potencijalne buduće sporove oko abortusa i na mnoga druga prava koja je proglasio Vrhovni sud od druge polovine 20. vijeka takođe mogu biti duboke.

Tokom nekoliko generacija, moderni sud je postepeno donosio odluke da postoji niz nepisanih ustavnih prava koji su dio 14. amandmana, koji zabranjuje vladi da nepravedno oduzima slobodu ljudima. Osim što je proglasio pravo na abortus, sud je ukinuo prisilnu sterilizaciju i zakone koji ometaju s kim ljudi mogu odlučiti da žive ili se vjenčaju, zajedno sa dekriminalizacijom kontracepcije i istopolnih odnosa.

U oštrom, ali nemoćnom zajedničkom neslaganju oko najnovije odluke Vrhovnog suda kojom se ukida pravo na abortus, troje sudija koje su imenovali demokrate smatraju da će odluka od 24. juna primorati Vrhovni sud da se dalje bavi žestoko spornim moralnim i filozofskim pitanjima, navodeći desetak primjera novih pitanja.

Ona uključuju pitanja da li i kada država mora dozvoliti iznimke za život i zdravlje žene, šta bi ta presuda značila za vantjelesnu oplodnju i upravljanje abortusom, da li država može zabraniti reklamiranje abortusa izvan države ili pomoći ženama da izbjegnu klinike izvan države i da li bi to moglo zabraniti ženama da putuju van države ili da primaju lijekove za abortus koje šalju apoteke izvan države.

‘Kao nepoznata zemlja’

Kako su implikacije sudske odluke o abortusu nastavile odjekivati širom SAD, mnogi su izrazili zabrinutost da bi ona neće jednostavno ograničiti pristup abortusu već bi mogla značiti prekretnicu za ukidanje niza drugih zaštita - za rasne i etničke manjine, homoseksualce i druge, ukazuje Vašington post (The Washington Post).

Mišljenje većine sudija Vrhovnog suda, koje je napisao sudija Semjuel Alito, počivalo je na stavu da individualne slobode zagarantovane 14. amandmanom štite samo prava koja su imala "duboke korijene" u državama kada je ratifikovan 1868. godine – u vrijeme kada je abortus bio zabranjen u mnogim državama.

U suprotnom mišljenju, ističe list, troje liberalnih sudija su napomenuli su da zakoni iz 19. vijeka također nisu štitili prava na međurasne brakove ili da se ne sterilišu bez pristanka koje je priznao Vrhovni sud. Napisali su da "ne mogu razumjeti kako neko može biti uvjeren da će današnje mišljenje biti posljednje takve vrste".

Tu zabrinutost ponovili su i pravni stručnjaci, koji su rekli da bi odluka mogla ugroziti druge prošle presude koje se zasnivaju na zaštiti slobode pojedinca i srodnim pravima na privatnost koja priznaje sud. Smatraju da bi presuda čak mogla ugroziti pravo na međurasne brakove, koje je Vrhovni sud priznao u svojoj odluci iz 1967.

Opisujući mogući razvoj situacije nakon sudske odluke, mnogi Amerikanci smatraju da je država, ponosna na svoju teško stečenu ekspanziju zaštite građana, počela djelovati više kao nepoznata zemlja u kojoj se uspostavljena prava mogu istopiti na njenom najvišem sudu. Izgledi su još više uznemirujući, tvrde pojedini, jer su ankete pokazale da većina Amerikanaca podržava prava na abortus i istopolne brakove.

"Kao da smo se probudili u 1950-im", rekla je 26-godišnja Medison Dejvid (Madison David) iz Viskonsina, rekavši da joj je presuda potvrdila potrebu da se pripremi za borbu za prava - čak i ona za koja se činilo da su ih prethodne generacije osigurale.

Šta znači odluka Vrhovnog suda o abortusu?

Pristalice (L) i protivnici (D) odluke o ukidanju ustavnog prava na abortus pred zgradom američkog Vrhovnog suda (Foto: AP/VOA graphic)

Presuda u slučaju Dobs protiv zdravstvene organizacije za žene "Džekson" - donesena 24. juna 2022. godine - ima dalekosežne posjledice. Eksperti za zdravstvena pravna pitanja i Ustav sa Bostonskog univerziteta, Nikol Haberfild i Linda C Meklejn objašnjavaju šta se sada može očekivati.

Vrhovni sud je odlukom većine konzervativnih sudija, 6 naprema 3, odlučio da potvrdi zabranu abortusa poslije 15 nedelja trudnoće koju je usvojio Misisipi. Sudije su poništile dvije ključne odluke koje su štitile pravo na abortus: u slučaju Rou protiv Vejda 1973. godine, i organizacije za zaštitu prava na abortus "Planned parenthood" protiv Kejsi 1992. goidne.

U mišljenju suda, čiji je autor konzervatvni sudija Semjuel Alito, navodi se da se u Ustavu zemlje ne pominje abortus. Niti Ustav garantuje pravo na prekid trudnoće preko drugog prava - na slobodu.

U mišljenju se odbacuje argument iz slučaja Rou i Kejsi da ustavno pravo na slobodu obuhvata pravo pojedinca na privatnost u donošenje odluke o abortusu, na isti način na koji štiti ostale odluke koje se tiču intimnog seksualnog ponašanja, kao što su kontracepcija i brak. Prema presudi, abortus je "suštinski različit" zato što se njime uništava život fetusa.

Uzak pristup konceptu ustavne slobode u suprotnosti je sa širim stavom koji je sud zauzeo u prethodnoj presudi u slučaju Kejsi, kao i kada je riječ o slučaju o bračnoj jednakosti, Obergfel protiv Hodžisa iz 2015. godine. Međutim, većina sudija je u presudi navela da ona neće uticati na pravo na istopolne brakove.

Presuda ne znači da je abortus zabranjen širom SAD. Umjesto toga, rasprava o legalnosti prekida trudnoće sada će se voditi pred zakonodavnim tijelima pojedinačnih američkih država gdje, kako navodi Alito, žene "nisu bez izborne ili političke moći". Državama će biti dozvoljeno da regulišu ili zabranjuju abortus, a jedini uslov je za to je da se iznese "racionalni osnov" - što je slabiji standard od onog iz slučaja Kejsi o "nepropisnom teretu".

Prema tom osnovu, državama nije bilo dozvoljeno da uvode restrikcije kojima se nameću značajne prepreke onima koji žele abortus. Sada, zabrane abortusa će se smatrati legalnim dok god postoji "racionalni osnov" za zakonodavno tijelo da vjeruje da zakon služi legitimnim državnim interesima.

Liberalne sudije, koje su bile protiv ukidanja ustavnog prava na abortus, kritikovale su sud zbog uskog pristupa slobodama, kao i zbog posljedica koje će ukidanje Rou protiv Vejda imati na živote žena u SAD. Ocijenile su da će posljedice odluke biti "suzbijanje prava žena i njihovog statusa kao slobodnih i ravnopravnih građana". Sudije Stiven Brejer, Elena Kegan i Sonja Sotomajor takođe su izrazili duboku zabrinutost zbog uticaja presude na pristup siromašnih žena abortusu u SAD.

Vrhovni sud u danu ukidanja presude Rou protiv Vejda i ustavnog prava na abortus
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:08 0:00

Presudom Vrhovnog suda postignuto je ono čega su se aktivisti za reproduktivna prava plašili decenijama: Oduzeto je ustavno pravo na privatnost koje štiti pristup abortusu. Ova odluka pripremala se decenijama.

Prije 30 godina, kada su se iznosili agrumenti u slučaju Kejsi, mnogi pravni eksperti vjerovali su da je sud spreman da poništi presudu u slučaju Rou. U najvišoj sudskoj instanci, tada je bilo osam sudija koje su imenovali republikanski predsednici, od kojih je nekoliko nagovijestilo spremnost da ukine pravo na abortus.

Međutim, sudije koje su postavili republikanci - Entoni Kenedi, Sandra Dej O’Konor i Djevid Suter potvrdili su presudu iz slučaja Rou. Izmijenili su okvir da bi omogućili veću državnu regulaciju tokom trudnoće i oslabili standarde za procjenu tih zakona.

Čak i prije odluke u slučaju Kejsi, protivnici abortusa u Kongresu značajno su ograničili su pristup koji su siromašne žene i pripadnice vojske imali prekidu trudnoće, tako što su uveli restrikcije na federalno finansiranje abortusa.

Proteklih godina, američke države usvojile su niz ograničenja na abortus, koja ne bi ispunila stroge pravne standarde utvrđene presudom u slučaju Rou protiv Vejda. Mnoga državna ograničenja ukinuta su pred federalnim sudovima - uključujući zabrane abortusa prije otkucaja srca i zakone koji su otežavali rad klinikama za abortus - na osnovu slabijih standarda iz slučaja Kejsi.

Obećanje bivšeg predsjednika Donalda Trumpa da će za vrijeme svog mandata imenovati federalne sudije koji su protiv abortusa - te odluka da imenuje tri konzervativne sudije Vrhovnog suda - konačno su omogućili da se ostvari cilj protivnika legalnog prekida trudnoće: poništavanje presuda u slučajevima Rou i Kejsi.

Pristup abortusu je bio ograničen i prije presude u petak, zbog niza zakona usvojenih širom SAD. Države, u kojima republikanci imaju vlast, imaju veće restrikcije od onih gde su demokrate na vlasti. Najveća ograničenja su na srednjem zapadu i jugu Amerike.

U 13 država su usvojeni zakoni kojim se strogo ograničava pristup abortusu. Stupiće na snagu uskoro nakon presude Vrhovnog suda, s obzirom na to da je samo potrebno da to potvrdi državni sekretar za pravosuđe ili je neophodna neka druga mjera državnih zvaničnika.

U devet američkih država postoje zakoni usvojeni prije presude u slučaju Rou protiv Vejda, koji nikada nisu u potpunosti ukinuti, a kojima se značajno ograničava ili zabranjuje pristup abortusu. Ukupno, u gotovo polovini američkih država će biti ograničen pristup abortusu kroz niz mjera kao što su zabrana prekida trudnoće od šeste nedelje - prije nego što mnoge žene i znaju da su trudne - te ograničavanje razloga za odobravanje abortusa, kao što je zabrana prekida trudnoće u slučaju anomalija kod fetusa.

U međuvremenu, u 16 država i u prijestonici Washingtonu zaštićeno je pravo na abortus na više načina, državnim statutima, ustavnim amandmanima ili odlukama državnih vrhovnih sudova. U državama, koje ograničavaju pristup abortusu, potezi trudnica još ne podliježu krivičnom gonjenju. Umjesto toga, klinikama se prijeti građanskim ili krivičnim akcijama, uključujući i gubitak dozvole za rad.

Neke države pak postaju "bezbjedna utočišta", gdje ljudi mogu da dođu i imaju legalan pristup abortusu. Odluka suda mogla bi da podstakne i akciju na federalnom nivou. U Predstavničkom domu američkog Kongresa usvojen je prijedlog zakona koji štiti zdravstvene radnike i trudnice koje žele abortus, ali su republikanci u Senatu blokirali njegovo usvajanje u tom tijelu.

Predsjednik Joe Biden bi mogao da donese uredbu kojom bi federalnim agencijama naložio da razmotre postojeće propise da bi se pristup abortusu osigurao u što je više mjesta. Republikanci u Kongresu mogli bi da razmatraju zabrane abortusa širom zemlje. Svi ti napori bi vjerovatno bili neuspješni, ali bi mogli da izazovu zabunu među ranjivim kategorijama stanovništva.

Istraživanja pokazuju da se abortusi vrše bez obzira na to da li su legalni ili ne, ali u zemljama gdje je pristup abortusu ograničen ili je on nelegalan, žene trpe negativne zdravstvene posljedice kao što su infekcije, prekomerno krvarenje ili perforacije materice.

Međutim, od 2020. godine prekid trudnoće uzimanjem pilula je najuobičajeni metod u SAD, a taj trend ubrzala je pandemija koronavirusa. Mnoge države, koje ograničavaju abortus, sada pokušavaju da spriječe i prekid trudnoće pomoću medikamenata.

Odlukom Vrhovnog suda o ukidanju prava koje je bilo priznato 50 godina, Sjedinjene Države su sada u manjini zemalja, od kojih se sada većina kreće ka liberalizaciji.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG