Linkovi

Top priča

Bijela kuća: Trump ima blage simptome i radiće od kuće

ARHIVA - Predsednik Tramp i prva dama Melanija u Beloj kući pred put za Floridu, 27. maja 2020. (Foto: Reuters/Carlos Barria)

Predsjednik SAD Donald Trump saopštio je da su on i prva dama Melanija Trump testirani pozitivno na COVID19. 

"Večeras, prva dama SAD i ja smo testirani pozitivni na COVID19", tvitovao je Trump rano ujutro u petak. "Započećemo odmah svoj karantin i proces oporavka. Proći ćemo kroz ovo ZAJEDNO!".

Šef osoblja Bijele kuće Mark Medouz rekao je da predsjednik ima "blage simptome", i da nastavlja da radi. 74-godišnji Trump ima povišeni rizik od komplikacija zbog smrtonosnog virusa zbog svojih godina i tjelesne težine. Tokom svog mandata bio je dobrog zdravlja ali nije poznato da redovno vježba ili se zdravo hrani.

Svi predsjednikovi sastanci su otkazani, a saopšteno je da će Trump raditi iz svoje rezidencije.

Potpredsjednik Majk Pens i njegova supruga testirani su negativni, saopštio je Pensov portparol. Predsjednikova ćerka Ivanka i njen suprug Džered Kušner su testirani negativno, a saopšteno je da je negativan i Trumpov najmlađi sin Beron. Državni sekretar Majk Pompeo, koji se nalazi u posjeti Hrvatskoj, je, pred sletanje u Dubrovnik saopštio da su on i njegova supruga pregledani u avionu i testirani negativni.

Nensi Pelosi, predsjedavajuća Predstavničkog doma, takođe je testirana na i očekuje rezultate. Ona je podsjetila da postoji protokol o kontinuitetu vlade u slučaju da predsjednik bude onemogućen da obavlja svoje dužnosti. Prema protokolu, predsjedničke dužnosti u tom slučaju preuzima potpredsjednik, a u slučaju da i on ne može da obavlja dužnost - predsjedavajući Predstavničkog doma.

Demokratski kandidat Džo Bajden i supruga Džil pozdavljaju se sa pristalicama pred ukrcavanje na Amtrakov voz u Klivlendu, 30. septembra 2020.
Demokratski kandidat Džo Bajden i supruga Džil pozdavljaju se sa pristalicama pred ukrcavanje na Amtrakov voz u Klivlendu, 30. septembra 2020.

Vijest da je predsjednik SAD pozitivan na koronavirus odmah je izazvala pad na berzama SAD i potencijalno dovela Trumpovu predsjedničku kampanju do prekida, tek nešto više od mjesec dana prije izbora na kojima se tamiči protiv demokrate Džoa Bajdena, koji vodi prema anketama na nacionalnom nivou.

Džo i Džil Bajden testirani su jutros i oko podneva je saopšteno da su oboje negativni na COVID19. ​Poslije vijesti da su predsjednik i prva dama inficirani virusom, Bajden im je na Tviteru poželeo brzi oporavak, navodeći da će se on i njegova supruga Džil moliti za zdravlje predsjednika i njegove porodice.

Dok je predsjednik Trump otkazao planiranu posjetu Floridi, Bajden nastavlja svoju kampanju u Mičigenu. Obje države spadaju u neopredjeljene države koje bi mogle da presude ishod predsjedničkih izbora.

Novinar televizije Foks Njuz Kris Valas, koji je u utorak uveče bio moderator prve predsjedničke debate, rekao je da članovi porodice predsjednika Trumpa nisu nosili maske dok su gledali debatu u Klivlendu, dok su Džil Bajden i članovi njene grupe "sve vrijeme nosili maske tokom debate." Kako je rekao, Melanija Trump je došla sa maskom ali ju je skinula kada je sjela da sluša debatu. Valas je izjavio da će se i sam testirati.

Predsjednik Trump je posjetio sedam država u proteklih nedelju dana. Bijela kuća pravi evidenciju osoba sa kojima je predsjednik bio u kontaktu kako bi se zaustavilo širenje virusa. U međuvremeno, saopšteno je da je republikanski senator iz Jute Majk Li, koji je prije nekoliko dana imao sastanak u Bijeloj kući, pozitivan na COVID19.

Trampova savetnica Houp Hiks nekoliko puta je putovala sa njim predsedničkim avionom Air Force One protekle nedelje.
Trampova savetnica Houp Hiks nekoliko puta je putovala sa njim predsedničkim avionom Air Force One protekle nedelje.

Trump, koji je mjesecima umanjivao ozbiljnost opasnosti od koronavirusa, u četvrtak uveče potvrdio je tokom telefonskog intervjua za Foks njuz da su on i prva dama testirani nakon što je jedna od njegovih najbližih saradnica, Houp Hiks, testirana pozitivna.

Hiks, koja je predsjednikova savetnica, putovala je sa Trumpom u Pensilvaniju na predizborni miting u subotu, zatim u Klivlend na predsjedničku debatu u utorak i u Minesotu na događaj u okviru kampanje narednog dana.

Hiks je ispoljila simptome na mitingu u srijedu uveče u Dalutu u Minesoti, a testirana je pozitivna u četvrtak uveče, rekli su zvaničnici koji su govorili pod uslovom da ne budu imenovani.

Trump je u četvrtak, međutim, zajedno sa nekim svojim najvišim zvaničnicima odletio u Nju Džerzi, na politički događaj prikupljanja sredstava gde je bio u bliskom kontaktu sa desetinama drugih ljudi.

Tokom telefonskog intervjua za Foks njuz, predsjednik je nagovestio da je Hiksova možda zaražena virusom od pripadnika vojske ili policije

"Veoma je teško kada ste sa ljudima iz vojske ili čuvarima zakona, oni priđu vama, žele da vas zagrle i žele da vas poljube, jer smo zaista uradili dobar posao za njih", rekao je Trump za Foks njuz. "Približite se i stvari se dogode. Iznenadio sam se kad sam čuo Houp, ali ona je vrlo topla osoba sa njima. Zna da postoji rizik, ali je mlada".

Predsjednica Republikanskog nacionalnog komiteta - faktički predsjednica partije - Rona Mekdaniel takođe je testirana pozitivna na virus u srijedu, saopštio je portparol. ​

Bijela kuća je protekle noći objavila memorandum Šona Konlija, predsjednikovog lekara, u kom se potvrđuje pozitivan test Trumpovih.

"Predsjednik i prva dama su za sada dobro i planiraju da ostanu kod kuće, unutar Bijele kuće, tokom oporavka. Obavještavaću vas o svakom daljem razvoju".

Melanija Trump tvitovala je protekle noći: "Kao što su i mnogi Amerikanci ove godine, @potus (predsjednik SAD) i ja testirani smo pozitivno na COVID 19. Osjećamo se dobro i odložila sam sve zakazane aktivnosti. Molim vas da budete sigurni da ste bezbjedni i proći ćemo svi kroz ovo zajedno".

U petak je dodala da ima blage simptome i da se osjeća dobro.

Gotovo 7,3 miliona ljudi u SAD inficirano je virusom COVID19, a više od 207.000 je preminulo, što je više od bilo koje druge zemlje na svijetu.

See all News Updates of the Day

Fauci: Problem je što 50 posto Amerikanaca nije vakcinisano

Anthony Fauci je najpoznatiji američki infektolog

Doktor Anthony Fauci, najpoznatiji stručnjak u SAD za zarazne bolesti, upozorio je da ponovo rastu brojevi oboljelih od koronavirusa, posebno u nim dijelovima zemlje gdje nema vakcinisanih i delta soj se brzo širi. 

"Idemo u pogrešnom smjeru. 50 posto stanovnika ove zemlje nije vakcinsano i to je problem", kazao je Fauci za CNN.

"Dovodimo sami sebe u opasnost", upozorio je ljekar koji je i glavni medicinski savjetnik predsjednika Joea Bidena.

U Americi je daleko manje hospitalizovanih i umrlih od Covida-19 nego prošle zime, ali se broj novozaraženih povećava, pogotovo tamo gdje je veliki otpor prema vakcinaciji.

U SAD-u je u subotu zabilježena 51 hiljada novozaraženih, što je povećanje od 172 odsto u odnosu na protekle dvije nedjelje, a dnevno umire oko 250 ljudi.

Prema zvaničnim podacima, kompletno je vakcinisano više od 162 miliona Amerikanaca, što je oko 49 posto populacije i skoro 60 posto odraslih.

Ali, ankete pokazuju da skoro 80 posto onih koji nisu vakcinisani kažu da neće primiti vakcinu ni pod jednim uslovom.

Mnogi konzervativni političari, koji su ranije bili izričito protiv vakcinacije ili govorili da je to stvar ličnog izbora, sada govore u prilog vakcinama.

Republikaska guvernerka Alabame Kay Ivey rekla je da nevakcinisani "biraju loš način života", a republikanski guverner Arkansasa Asa Hutchinson​ sada poziva ljude da se vakcinišu, iako ta država ima jednu od najmanjih stopa vakcinisanih u SAD.

"To su crvene lampice. Ali, otpor vakcinaciji je sve tvrđi", kazao je za CNN, ali i dodao da misli da treba raditi na tome da se ljudi ubijede u suprotno.

Doktor Fauci kaže da vakcinsani imaju visok stepen zaštite od delta soja koronavirusa, ali tempo vakcinacije u SAD je, od aprila, opao za više od 80 psoto.

Neki gradovi, poput Los Angelesa i St. Louisa, uveli su ponovnu obavezu nošenja maski u zatvorenom prostoru - bez obzira na to da li je neko vakcinisan.

UN: Broj ubijenih civila u Afganistanu porastao za 47 posto

U Afganistanu od početka ove godine zabilježeno 1.659 smrtnih slučajeva civila.

Rekordan broj civila u Afganistanu je ubijen ili povrijeđen u prvoj polovini ove godine u eskalaciji nasilja, navode iz Ujedinjenih nacija.

U novom izvještaju navode da je u Afganistanu od početka ove godine zabilježeno 1.659 smrtnih slučajeva civila. To je porast od 47% u odnosu na isti period prošle godine.

U izvještaju objavljenom 26. jula, UN-ova misija za pomoć Afganistanu (UNAMA) navodi da su dokumentovali 5.183 smrtnih slučajeva i povreda civila u periodu od januara do juna.

Iz UN-a upozoravaju da bi se broj smrtnih slučajeva mogao povećati.

Vladine snage bore se protiv talibanskih pobunjenika, koji sada kontrolišu velike dijelove te zemlje.

Broj žrtava u maju i junu bio je najviši za taj period otkako su UN počeli bilježiti broj nastradalih 2009. godine.

Prema izvještaju UN-a, antivladine snage odgovorne su za 64% civilnih žrtava. Provladine snage za 25%, a 11% ih je stradalo u unakrskoj vatri.

Od svih stradalih, 32% je djece.

Mirovni pregovori dvije strane odvijaju se sporo. Deborah Lyons, specijalna izaslanica UN-a za Afganistan, pozvala je obje strane da "paze na zastrašujuću putanju sukoba".

"Izvještaj je jasno upozorenje da će neviđeni broj afganistanskih civila ove godine poginuti i biti osakaćen ako se ne zaustavi sve veće nasilje", rekla je u saopćenju UN-a.

Pakistanska vojska saopćila je da je 46 afganistanskih vojnika prešlo granicu i da im je odobreno utočište nakon što su izgubili položaje pred talibanskim militantima.

Stotine afganistanskih vojnika i civilnih zvaničnika pobjeglo je u susjedni Tadžikistan, Iran i Pakistan posljednjih sedmica usred ofanziva talibana u pograničnim područjima.

Afganistanski vojni zapovjednik zatražio je utočište na graničnom prijelazu u Chitralu na sjeveru, navodi se u izjavi pakistanske vojske.

"Ovi afganistanski vojnici stigli su kasno sinoć u sektor Arundu, Chitral. Nakon kontakta s afganistanskim vlastima i neophodnih vojnih postupaka, 46 vojnika, uključujući pet oficira, dobilo je utočište [i] siguran prolaz u Pakistan", navodi se u izjavi.

Vojnicima je osigurana je hrana, sklonište i medicinska njega. Pakistan je rekao da će vojnici koji su potražili utočište biti vraćeni u Afganistan nakon propisanog postupka, kao i još jedna grupa od 35 vojnika koja je prešla u tu zemlju ranije u julu.

Predsjednik SAD Joe Biden ponovio je da će SAD ostati angažovane u Afganistanu kroz humanitarnu pomoć. SAD su se također obavezale ulagati 4,4 milijarde dolara godišnje za finansiranje afganistanskih sigurnosnih snaga do 2024. godine.

Biden je rekao da će se američke snage povući iz Afganistana do kraja augusta, a i strane trupe pod komandom NATO-a povući će se iz te zemlje u koordinaciji s SAD-om.

Talibani su vladali Afganistanom od 1996. do 2001. kada su zbačeni intervencijom međunarodnih snaga na čelu sa Amerikom.

Rat u Afganistanu započeo u vrijeme kada je George W. Bush bio predsjednik nakon napada na SAD 11. septembra 2001. godine.

Washington je tada talibanskom lideru Muli Omaru dao ultimatum da preda lidera al-Kaide Osamu bin Ladena i demontira kampove za obuku militanata ili će se suočiti sa vojnom intervencijom. Omar je to odbio, a koalicija predvođena SAD-om započela je invaziju u oktobru.

Najveći požar u Kaliforniji spaljuje domove, dok se širi ka zapadu

Vatra uništava vozila dok se požar Diksi širi kroz zajednicu Indijanskih vodopada u okrugu Plamas, Kalifornija, 24. jula 2021. (Foto: AP/Noa Berger)

Plamen koji se širio neravnim terenima u sjevernoj Kaliforniji uništio je u subotu više domova, jer se najveći šumski požar u državi pojačao, istovremeno dok su brojni drugi požari pogodili zapad SAD.

Požar Diki, koji je započeo 14. jula, već je sravnio preko desetak kuća i drugih građevina kada se po mraku probio kroz malu zajednicu Indijskih vodopada.

Ažurirana procjena štete nije bila odmah dostupna, iako su vatrogasni zvaničnici rekli da je požar ugljenisao više od 73.200 hektara u okruzima Plumas i Bati i da je tek 20 odsto pod kontrolom.

Vatra je gorjela u udaljenom području kom je pristup ograničen, ometajući napore vatrogasaca dok su napadali vatru prema istoku, rekli su vatrogasni zvaničnici. To je podstaklo naredbe za evakuaciju u nekoliko malih zajednica i duž zapadne obale jezera Almanor, popularnog odmarališta.

U međuvremenu, najveći požar u državi, požar Butleg na jugu Oregona, bio je gotovo do pola opkoljen u subotu, jer je više od 2.200 pripadnika vatrogasnih posada radilo po vrućini i vjetru na tome da ga obuzda, rekli su vatrogasni zvaničnici. Širenje vatre usporeno je, ali hiljade domova i dalje je ugroženo na istočnoj strani teritorije koju je zahvatio požar, saopštile su vlasti.

"Ova vatra je otporna na zaustavljanje dozer linijama", rekao je Džim Henson, analitičar ponašanja požara, u saopštenju Oregonskog šumarskog odeljenja. "Sa kritično suhim vremenom i gorivima koje imamo, vatrogasci moraju neprestano da preispituju svoje kontrolne linije i traže mogućnosti za nepredviđene slučajeve".

U Kaliforniji guverner Gavin Njusom proglasio je vanredno stanje za četiri sjeverna okruga zbog šumskih požara za koje je rekao da uzrokuju "uslove krajnje opasnosti za bezbjednost ljudi i imovine". Proglas je otvorio put za veću podršku države.

Takvi uslovi su često posljedica kombinacije neobičnih slučajnih, kratkoročnih i prirodnih vremenskih obrazaca pojačanih dugoročnim klimatskim promjenama koje je izazvao čovjek. Globalno zagrijavanje učinilo je Zapad SAD mnogo toplijim i sušnijim u posljednjih 30 godina.

U subotu su se vatrogasne ekipe iz Kalifornije i Jute uputile u Montanu, objavio je guverner Greg Đanforte. Pet vatrogasaca povrijeđeno je u četvrtak kada su uskovitlani vjetrovi vratili plamen ka njima dok su radili na požaru Devils krik koji gori na grubom, strmom terenu u blizini ruralnog grada Džordan, na sjeveroistoku države.

U petak su ostali hospitalizovani. Portparol Biroa za upravljanje zemljištem Mark Džejkobsen odbio je da objavi stepen povreda, a pokušaji da se saznaju njihovo stanje u subotu su bili neuspješni. Trojica vatrogasaca su članovi posade Američke službe za zaštitu ribe i divljih životinja iz Sjeverne Dakote, a ostala dvojica su vatrogasci Američke šumarske službe iz Novog Meksika.

Još jedan visokoprioritetni požar, vatra Alder krik na jugozapadu Montane, spalila je preko 2.750 hektara i u subotu uveče bio je tek 10 odsto pod kontrolom. U opasnost je doveo skoro 240 domova.

Na drugim mjestima u Kaliforniji, požar Tamarak južno od jezera Tahoe nastavio je da gori kroz drveće i rastinje ugrožavajući zajednice sa obje strane državne granice između Kalifornije i Nevade. Požar, koji je izazvao grom 4. jula u okrugu Alpine, uništio je najmanje 10 objekata.

Jaki dim od te vatre i požara Diki smanjili su vidljivost i povremeno mogli da prizemlje avione koji su pružali podoršku vatrogasnim ekipama. Kvalitet vazduha južno od jezera Tahoe i preko državne granice do Nevade pogoršao se na veoma nezdrav nivo.

A u severnom Ajdahu, istočno od Spokanea u Vašingtonu, mali požar u blizini tematskog parka Silvervood izazvao je evakuaciju u petak uveče u parku i okolini. Tematski park ponovo je otvoren u subotu.

Iako je vruće vrijeme sa popodnevnim vjetrovima i dalje predstavljalo prijetnju od širenja požara, prognoze za vikend su najavljivale mogućnost grmljavinskih oluja u Kaliforniji, Juti, Nevadi, Arizoni i drugim državama. Međutim, prognozeri su rekli da bi neke mogle biti suhe grmljavine koje proizvode malo kiše, ali puno munja, što može izazvati nove požare.

Širom zemlje gorjelo je više od 85 velikih šumskih požara, većinom u zapadnim državama, a izgorjelo je više od 553.000 hektara.

Specijalna savjetnica UN: Poricanje genocida i ratnih zločina dijeli ljude, zajednice i države

Ms. Alice Wairimu Nderitu of Kenya - Special Adviser on the Prevention of Genocide

Na OHR-ovu odluku kojom se BH zakonodavstvu nameće zabrana negiranja i veličanja genocida i ratnih zločina, reagovala je i specijalna savjetnica Ujedinjenih Nacija za prevenciju genocida i ratnih zločina Alice Wairimu Nderitu. Medijima je u njeno ime upućeno saopćenje sljedećeg sadržaja:

"Posebna savjetnica Ujedinjenih naroda za prevenciju genocida, Alice Wairimu Nderitu, primila je k znanju uvođenje izmjena i dopuna Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine, sankcionirajući veličanje ratnih zločinaca osuđenih pravomoćnim presudama i poricanje genocida, zločine protiv čovječnosti i ratnih zločina.

Posebna savjetnica Nderitu ponovila je poruke izražene tokom posjeta Bosni i Hercegovini od 13. do 23. juna povezane s imperativom suočavanja s prošlošću kao ključnim za obnovu povjerenja i izgradnju budućnosti u kojoj nema prostora za poricanje genocida, ratnih zločina ili zločina protiv čovječanstva i u kojem se prepoznaje patnja svih žrtava, ne pripisuje se kolektivna krivnja i ne veličaju zločini koje je počinio bilo koji počinitelj.

Po mišljenju posebne savjetnice Nderitua, „poricanje genocida, ratnih zločina ili zločina protiv čovječnosti, kao i veličanje onih koji su počinili takve zločine, istovremeno hrani i jača osporene narative o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Počinitelje i ratne zločince pretvara u heroje. Sije strah, nepovjerenje i mržnju. Ona dijeli ljude, zajednice i države. Ne dopušta iscjeljenje i empatiju. Također podriva donesene sudske odluke i stoga podriva pravdu. To je suprotno onome što zahtijevaju društva koja su doživjela sukobe i koja su naslijedila zločine zločina. To je neprihvatljivo i mora se osuditi. "

Isto tako, bitno je izbjegavati pripisivanje kolektivne krivnje. “Zločine čine pojedinci, a ne društva ili zajednice. Zbog toga je kaznena odgovornost i sudska presuda o kaznenim navodima tako važna. Rad na individualnoj odgovornosti i suzbijanje navoda o kolektivnoj krivnji paralelni su procesi na putu ka ozdravljenju i izgradnji povjerenja u postkonfliktnim društvima ”, rekla je specijalna savjetnica.

Specijalna savjetnica Nderitu ponovila je potrebu da se poštuju i priznaju sve žrtve i preživjele te je pohvalila lokalne i napore na lokalnoj razini u ovom smjeru širom Bosne i Hercegovine. "Tokom mog posjeta bila mi je čast odati počast svim žrtvama sukoba i naučiti pozitivne primjere općina u kojima se takvi napori čine zajednički, sve zajednice zajedno", rekla je specijalna savjetnica. "Sve žrtve zaslužuju istinu, pravdu, empatiju i razumijevanje, od strane svih i u svako doba."

Posebna savjetnica također je pohvalila napore usmjerene na prevladavanje podjela pod vodstvom lokalnih dužnosnika i lokalnih organizacija, posebno onih koji se odvijaju na mjestima koja su bila pod velikim utjecajem prošlih sukoba i koja je posjetila prošlog lipnja. „Od Žepča do Bosanskog Petrovca, od Mostara do Stoca, postoje brojni dokazi o pojačanoj suradnji u zajednici i zajedničkom radu, na različitim razinama i od strane različitih aktera. Ovi napori su sredstvo za vraćanje međusobnog razumijevanja o prošlim događajima i prema zajedničkoj budućnosti. Pozdravljam takve inicijative i potičem daljnje napore u ovom smjeru. "

U tom smislu, Specijalna savjetnica pozvala je sve one koji su na odgovornim položajima na državnoj razini da učine svoj dio u zajedničkom radu na promicanju dnevnog reda koji se temelji na određivanju prioriteta takvih potreba za ozdravljenjem i izgradnjom povjerenja. „Političke, vjerske i vođe zajednica, prosvjetni radnici, kao i mediji, odgovorni su da vode put konstruktivnom dijalogu koji se temelji na povjerenju, poštovanju i dostojanstvu. Slijedeći ovaj put, oni će i dalje imati moju punu podršku. "

Visoki predstavnik nametnuo zabranu negiranja genocida i ratnih zločina u BiH

Valentin Inzko

Valentin Inzko, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, nametnuo je dopune u Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

Zakon koji slijedi i koji čini sastavni dio ove Odluke stupa na snagu kako je predviđeno u članku 2. tog Zakona, na privremenoj osnovi sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uvjeta”, saopšteno je iz Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.

Saopšteno je da ova Odluka stupa na snagu odmah i odmah se objavljuje na službenoj internetskoj stranici Ureda visokog predstavnika i u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”.

Ured Visokog predstavnika međunarodne zajednice za BiH odluku i obrazloženje je objavio na svojoj web stranici.

Prema odluci kazna za negiranje genocida kreće se od tri mjeseca do pet godina zatvora.

"Kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina kazniće se onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom", navodi se u Odluci.

Za zvaničnike predviđena kazna je najmanje tri godine zatvora. Ista kazna predviđena je za funkcionere koji odaju počast ratnim zločincima na različite načine.

"Tko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekt kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registrira naziv po ili prema osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili bilo na koji način veliča osobu osuđenu pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.”

Zakon će stupiti na snagu osam dana od dana objave na službenoj stranici OHR-a ili dan od objave u “Službenom glasniku BiH”. Imaće privremen karakter sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uvjeta.

Inzkovo otvoreno pismo

U otvorenom pismu, tri dana ranije, Incko je objasnio potrebu za odlukom.

Kao prvo, naglasio bih da pomirenja ne može biti bez priznanja zločina i bez odgovornosti. Govor mržnje, veličanje ratnih zločinaca i revizionizam odnosno otvoreno negiranje genocida i ratnih zločina onemogućavaju društvima da se suoče sa svojom kolektivnom prošlošću predstavljaju ponovljeno ponižavanje žrtava i njihovih najmilijih, a pritom također produžuju nepravdu i ugrožavaju mirne društvene odnose", naveo je Incko u pismu.

Visoki predstavnik je naveo da su negiranje genocida i negiranje drugih ratnih zločina posebno opasni u zemlji poput BiH, koja je u svojoj nedavnoj prošlosti doživjela stravične kampanje etničkog čišćenja i masovnih zločina počinjenih tokom brutalnog i krvavog sukoba.

Dvadeset i pet godina od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, BiH je i dalje rascjepkano društvo koje se još uvijek bori s naslijeđem prošlosti. Govor mržnje, veličanje ratnih zločinaca i revizionizam odnosno otvoreno negiranje genocida i ratnih zločina česta su pojava u političkom diskursu, unatoč presudama međunarodnih pravosudnih institucija”, naveo je, između ostalog, Inzko.

Incko i Bonske ovlasti

Od 2009. godine, kada je došao na čelo Ureda visokog predstavnika (OHR), do 2014. godine Valentin Incko je donio je ukupno 76 odluka koristeći Bonnske ovlasti.

One omogućuju OHR-u da smijeni s dužnosti zvaničnike koji krše Daytonski mirovni sporazum ili zakone u BiH, te im izrekne određene zabrane.

Ovu mogućnost korištenja donijelo je Vijeće za implementaciju mira (PIC) u BiH na sastanku u Bonnu u decembru 1997.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG