Mostarski navijači i desničari pokazuju naklonost ukrajinskom “Azovu”

Piše: Nermina Kuloglija

Dok se 2015. godine na Stadionu pod Bijelim brijegom odigravala utakmica juniorskih timova reprezentacija Bosne i Hercegovine i Ukrajine, visoko na tribinama grupa gledalaca istaknula je transparent na kojem su grb “Azova”, ukrajinske vojne jedinice koja ratuje protiv proruskih snaga na istoku zemlje i koja je godinama u svoje redove privlačila ultradesničare, i grb Nezavisne Države Hrvatske (NDH), u kojoj su tokom 40-ih godina prošlog stoljeća bili usvojeni rasistički zakoni u stilu nacista, te progonjeni Srbi, Jevreji, Romi i drugi.

Takvu zastavu ranije su isticali i dobrovoljci iz Hrvatske koji su otišli na ukrajinsko ratište.

Fotografija lošije kvalitete kružila je forumima sportskih i navijačkih “Ultras” portala, ali se iz nje nije moglo vidjeti ko su osobe koje su zastavu podigle i uz nju salutirale podignutom rukom s dlanovima ispruženim i otvorenim prema naprijed.

Prvi sastav bataljona “Azov” – jedinice formirane 2014. tokom rata u ukrajinskoj regiji Donbas kako bi se borila protiv separatističkih proruskih snaga i koja je nakon pola godine djelovanja postala jedinica Nacionalne garde Ukrajine – činili su dobrovoljci, među kojima su bili i brojni pripadnici desničarskih grupa.

Vyacheslav Likhachev, historičar i politolog iz Ukrajine, za BIRN BiH je kazao kako se “Azov” danas ne treba posmatrati kao vojna desničarska organizacija, ali da je u prvim godinama nakon osnivanja imao brojne pripadnike ultradesničarskih grupa.

“Pripadnici su mogli čak i u vojarni izvjesiti zastavu s kukastim križem ili pozirati desnom rukom nacistički pozdrav”, kaže Likhachev, koji pojašnjava da je osnivač “Azova” Andrij Bilecki zastupao stavove bijelih supremacista, a danas vodi desničarsku stranku Nacionalni korpus.

On je ranije vodio ultranacionalistički pokret Patriot Ukrajine, koji je koristio znak kakav se pojavio na stadionu u Mostaru i koji je poslije preuzeo i sam “Azov”.

Tokom 2019. godine istraživači Bellingcata su pisali o tome da “Azov” traži desničarske ekstremiste, dok je 40 kongresmena tražilo od američkog State Departmenta da se ovaj bataljon stavi na listu terorističkih organizacija.

Dvije godine nakon utakmice u Mostaru, zastave “Azova” su u oktobru 2017. na svom profilu na Facebooku pokazala dvojica navijača HŠK-a “Zrinjski”. Oni su pred odigravanje gostujuće utakmice reprezentacije Hrvatske s reprezentacijom Ukrajine na društvenim mrežama objavili fotografiju s natpisom “Put za bijelu Hrvatsku”, naznačavajući da borave u Ukrajini. U komentarima fotografije objavili su dodatne dvije fotografije iz poznatog puba u Kijevu na čijim zidovima je okačen grb “Azova”. Na jednom od grbova iscrtana su dva simbola desničarskih organizacija – Wolfsangel i Black Sun.

Kako je za BIRN BiH rekao Matthew Feldman, direktor NVO-a Centar za analizu radikalne desnice (CARR), simbol Wolfsangel je sinonim za svastiku, bez da je jasno uvredljiv poput nje.

“To je veoma važan simbol, čija upotreba raste u mnogim zemljama”, kazao je Feldman pojašnjavajući kako je “Azov” ovaj simbol koristio tokom 2014. i 2015. godine.

Simbol sa utakmice iz Mostara i onaj koji ističe grupa “Skinheads Mostar” varijacija je simbola Wolfsangel, potvrdio je Feldman za BIRN BiH. Ovaj simbol je korišten u nacističkoj Njemačkoj i prisvojen je od brojnih SS divizija, te je danas, kako kaže Feldman, “dobro poznat simbol krajnje desnice”.

Pub koji su posjetili navijači “Zrinjskog” tokom svog boravka u Ukrajini najmanje jednom je posjetio i Denis Šeler. On se tokom 2014. godine kao dobrovoljac iz Hrvatske priključio “Azovu” u borbi protiv proruskih pobunjenika u istočnoj Ukrajini.

Šeler za BIRN BiH kaže kako tokom svog boravka u Ukrajini nije sreo osobu iz BiH.

“Iz BiH nisam susreo nijednu osobu tijekom boravka u Ukrajini, kako u vojsci tako ni u civilnim sferama života – turizmu, privredi… Znam da su na strani separatista u paravojnim postrojbama bili neki građani BiH”, kaže Šeler pojašnjavajući kako je pub iz kojeg potječe fotografija mjesto kojem su “pripadnici raznih postrojbi poklonili suvenire”.

Ovaj pub posjetile su brojne osobe koje su se izjasnile kao desničari i pružile potporu “Azovu”, dok su na fotografijama puba vidljivi simboli koje stručnjaci smatraju desničarskim.

Osmogodišnje djelovanje “Skinheadsa” u Mostaru

Simbol Wolfsangel iscrtan je i u natpisu grupe “Skinheads” iz Mostara. Uz simbol se navodi 2012. godina. Ovim simbolom je odvojen naziv grupe “Skinheads” od imena grada – “Mostar”.

Isti natpis je Ivan Ferenc, bivši igrač HŠK-a “Zrinjski”, imao na majici tokom boravka u Ukrajini s Davorom Škobićem, kod kojeg je pored natpisa “SH” bilo ispisano i “Rođeni da mrzimo”.

Ivan Ferenc je za HŠK “Zrinjski” zaigrao 2012. godine i ovom klubu je, iako se tu nije dugo zadržao, ostao vjeran kao navijač. Ferenc na svom profilu ističe fotografije “Tribine stajanje” – posebne tribine namijenjene navijačima skupine “Ultras Zrinjski Mostar”, a igrao je i na tradicionalnom turniru “Volim te bola’”, koji organiziraju navijači.

Na jednoj od fotografija postavljenih na Facebooku, Ferenc na ovom turniru stoji ispred gola s navijačima koji nose natpis “SH-MO”, dok jedan od njih salutira. Majicu s tim natpisom nosio je 2015. godine i jedan od navijača na tribinama Stadiona pod Bijelim brijegom.

Na upit BIRN-a BiH da li je član grupe “Skinheads”, šta to za njega predstavlja i da li postoji mogućnost da o tome razgovara, Ferenc je kazao da ne postoji, ne želeći dalje odgovarati.

Grupa “Skinheads” formirana je u Velikoj Britaniji tokom 60-ih godina prošlog stoljeća. Pripadnici ove grupe svojim odijevanjem tada su predstavljali “radničku klasu”, a tokom vremena razvile su se brojne podgrupe “Skinheadsa”, od kojih je jedna od najznačajnijih “Racist Skinheads”, grupa koja je usvojila neonacističke simbole i uvjerenja.

“Crno sunce” kao omiljeni simbol Mostaraca

Kako je za BIRN BiH pojasnila Robin Maria Valeri, profesorica sa Univerziteta St. Bonaventure, “Skinhead” pokret mladima pruža sredstva za odvajanje od mainstreama i izražavanje, pri čemu su nogomet i tetovaže veoma važan element ovog pokreta.

“Tetovaže su vrlo popularne među ‘Skinheadsima’. Mnogi od njihovih profila na društvenim mrežama i web stranicama uključuju fotografije njihovih tetovaža”, kazala je Maria Valeri.

Tokom istraživanja, novinari BIRN-a BiH pronašli su dva člana grupe iz Mostara koji imaju iscrtane tetovaže koje su simboli “bijelih supremacista” i simboli koje su koristile SS divizije u Drugom svjetskom ratu.

Fotografije nekih od ovih tetovaža – Crno sunce, Totenkopf te keltski križ – na društvene mreže postavio je Davor Škobić, tattoo majstor iz Mostara.

Na nekim od fotografija, u njegovoj radionici za tetoviranje vidljiv je simbol Crno sunce. Taj se simbol naširoko smatra jednim od onih koje su prisvojili nacisti kako bi idealizirali “arijevsko naslijeđe”. Korišten je u nacističkoj Njemačkoj, što je navelo neonaciste i druge bijele supremaciste da usvoje ovaj simbol.

Kako pojašnjava Matthew Feldman, simbol Crno sunce, premda nije poznat kao svastika, simbol je koji je direktno povezan s nacizmom, dok svi ostali simboli koji su iscrtani na tetovažama predstavljaju simbole grupe “racist ili neonazi Skinheads”.

U kratkom telefonskom pozivu, Škobić je novinarima BIRN-a BiH kazao kako mu je tetoviranje posao i da ne može birati šta crta, dok je na pitanje da li je član grupe “Skinheads” iz Mostara, odgovorio kako ne želi ništa reći detaljno, tražeći da se razgovor obavi kasnije.

“Čut ćemo se kasnije, pa šta mogu – mogu, šta ne mogu – ne mogu. Razumijete i mene, gdje sam, šta sam”, kazao je Škobić, nakon čega se novinarima obratila osoba koja se predstavila kao njegova odvjetnica, tražeći da se njegove fotografije ne objave i da se Škobić ne kontaktira više, naglasivši kako će se na sve sljedeće upite odazvati “na puno gori način”.

On je nakon toga prestao odgovarati na poruke i pozive.

Na Škobićevim profilima na Facebooku i Instagramu objavljivane su fotografije tetovaža koje on crta, ali i fotografija s Ferencom, gdje je u opisu stavljeno “HVO” [Hrvatsko vijeće obrane], te fotografija s djetetom, u čijem opisu je “14 words”, što, prema Bazi podataka o simbolima mržnje organizacije Anti-Defamation League (ADL), predstavlja “najpopularniji slogan bijelih supremacista na svijetu” i skraćenicu za slogan na engleskom jeziku od 14 riječi koji znači:

“Moramo osigurati egzistenciju našeg naroda i budućnost bijele djece.”

U Mostaru se broj 14 može vidjeti na grafitima u kombinaciji s brojem 88. Simbol 14/88 predstavlja kombinaciju dva bijela supremacistička simbola, pri čemu 88 znači “Heil Hitler”, prema Bazi ADL-a.

Na nekim fotografijama u majici “SH-MO” pojavljuje se Marko Vidović.

On je na svom Facebook profilu nedavno prezentirao “Ljutobor majice”, koje, kako navodi, predstavljaju “religiju i tradiciju naših predaka na nacionalnoj i rasnoj razini”, ali i promoviraju zajednicu pojedinaca spremnih da pruže “otpor modernom svijetu, lažnom moralu i suludim idejama o jednakosti i kojekakvim smiješnim pravima”.

Znakovi iscrtani na ovim majicama su Crno sunce, Odala rune i Kolovrat.

Crno sunce je pojašnjeno kao “drevni simbol arijevskih naroda”, Kolovrat kao simbol Sunca koje se vrti, a Odala rune kao “slovo runskog pisma koje su koristili slavenski i skandinavski narodi”.

Odala rune je simbol koji su prisvojili nacisti u Njemačkoj u Drugom svjetskom ratu. Ovaj simbol sa zakrivljenim donjim krakovima bio je znak 7. SS dragovoljačke gorske divizije “Prinz Eugen”, koja je tokom Drugog svjetskog rata postojala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, ali su znak koristile i druge nacističke skupine.

Vidović je u telefonskom razgovoru rekao kako ne želi zvanično govoriti.

On na svom Facebook profilu često postavlja linkove na YouTube videe gdje se vidi kako trenira borilačke vještine. Instagram profil koji sadrži link na isti YouTube kanal, kao i naslovnu fotografiju koja se može naći i na Vidovićevom profilu, koji je također tagovan na Škobićevim fotografijama, sadrži i slogan “Jedem das Seine”.

“Jedem das Seine” je njemačka izreka koja je izražavala ideal prema pravdi i koja se u originalnom značenju prevodi kao “svakome njegovo”, ali je tokom Drugog svjetskog rata dobila drugačiju konotaciju nakon što je bila korištena na ulazu u koncentracioni kamp Buchenwald.

U Njemačkoj ta izreka danas izaziva brojne kontroverze. Desničarski političar Marcel Zech prije nekoliko godina je osuđen na zatvorsku kaznu od osam mjeseci zbog tetovaže na kojoj se ispod tornja iz koncentracionog kampa nalazi i ova izreka. Brandenburški viši regionalni sud je, izričiću presudu, konstatirao da toranj iz Auschwitza, uključujući i željeznu žicu, i slogan “Jedem das Seine” predstavljaju odobravanje masovnih ubistava Jevreja od Trećeg rajha.

Jednu od fotografija Ivana Ferenca sa opisom “Sh” kao “prelijepu porodičnu fotografiju” opisuje i Dino Lovrić, bivši pripadnik Oružanih snaga BiH.

Lovrić je, kako su za BIRN BiH potvrdili iz Ministarstva odbrane BiH, bio pripadnik Oružanih snaga duže od sedam godina. Kako su iz Ministarstva odgovorili, tokom 2018. godine Lovriću je “djelatna vojna služba prekinuta temeljem osobnog zahtjeva”.

BIRN BiH je u ranijem istraživanju o djelovanju desničarskih grupa u Prijedoru također pronašao bivšeg pripadnika Oružanih snaga BiH koji je isticao obilježja desničarskih grupa.

Iz Ministarstva odbrane BiH su na upit o tome da li provjeravaju društvene mreže pripadnika Oružanih snaga, te da li su uočili da je neko pripadnik desničarskih grupa, odgovorili kako se proces sigurnosnih provjera u Ministarstvu i Oružanim snagama vrši na osnovu popunjavanja upitnika koji sadrži pitanje o tome da li je pripadnik bio član ili imao saradnju sa organizacijama ili pojedincima koji se bave kriminalom, zagovaraju terorizam ili druge protuustavne načine promjene ustavnog poretka BiH, pri čemu provjera društvenih mreža nije područje djelovanja niti primarni predmet interesiranja Oružanih snaga.

Lovrić na svojoj lijevoj ruci ima tetovažu Crnog sunca koju mu je, prema fotografijama objavljenim na Facebooku tokom 2017. godine, iscrtao Škobić dok je još uvijek bio aktivni član Oružanih snaga.

On je putem telefona rekao kako ne želi razgovarati zvanično niti dati bilo kakav komentar.

“Samo jako, samo Zrinjski”

Alberto Testa, profesor kriminologije, u svom istraživanju o navijačkim grupama “Ultrasa” u Bosni i Hercegovini naveo je kako je historija Balkana takva da se upravo na fudbalskim tribinama ističu političke poruke, pri čemu je nogometni stadion simbolična lokacija za promoviranje ekstremnih ideoloških narativa kroz koje se radikaliziraju mladi.

“Ovaj trend je evidentan u BiH, s borbama između grupa ‘Ultrasa’, uglavnom podijeljenih po etničkim linijama… U brojnim slučajevima nasilje je eskaliralo, pogoršavajući naslijeđe sukoba”, navodi Testa, pri čemu pojašnjava kako tenzije između navijača u BiH postoje u gradovima s mješovitim stanovništvom, navodeći pritom Mostar kao primjer gdje su suparnici navijači klubova “Velež” i “Zrinjski”.

Tokom istraživanja, novinari BIRN-a BiH pokušali su razgovarati s većim brojem navijača iz grupe “Ultras Zrinjski Mostar” (UZM), koji su ili odbili poziv za razgovor ili su ga ignorirali. Iz Kluba navijača su kratko naveli da sa navijačima “ne postoji mogućnost nekog kontakta budući da je grupa UZM zatvorena za sve vrste novinara i medija”.

Jedini koji je pristao govoriti za BIRN BiH bio je Vlado Savić, jedan od osnivača navijačke skupine “Ultras Zrinjski”, koji kaže kako su “‘Ultrasi’ posebna vrsta ljubavi prema klubu”.

“Ja sam navijač ‘Zrinjskog’ od samih početaka, od kad nam se klub ponovo obnovio pošto je bio zabranjen. Od ’94., kad smo nastali kao grupa, nas je tu, u vihoru rata, jedno deset-petnaest oformilo navijačku skupinu. Tada smo se zvali ‘Zrinjevci’, da bismo kasnije preimenovali u ‘Ultras’. To predstavlja meni sve u životu. ‘Zrinjski’ mi predstavlja sve”, kaže Savić.

“Biti ‘Ultras’ predstavlja vjernost, odanost, ljubav prema klubu – znači, sve za klub”, kaže Savić.

Kako je kazao, navijači HŠK-a “Zrinjski” nastupaju pod parolom “Samo jako, samo Zrinjski”, desno su orijentisani i žive za Herceg-Bosnu.

On ne podržava crtanje ultradesničarskih grafita i smatra da to radi grupa klinaca, ali u njegovom domu u Mostaru – gdje su novinari BIRN-a BiH s njim razgovarali jer se nalazi u kućnom pritvoru od godinu i po zbog oružane pljačke kladionice – na jednoj od fotografija s prijateljem, i on drži ruku podignutu i salutira sa otvorenim dlanom.

Slične fotografije mogu se pronaći i na Facebooku, gdje također salutira s ekipom koja mu sada, kako kaže, pomaže u kućnom pritvoru, na koji je, smatra on, “nepravedno osuđen”.

On je za BIRN BiH rekao kako salutiranje predstavlja način pjevanja pjesme navijača “Zrinjskog” koja se pjeva sa ispruženom rukom.

Zahvala navijačima za podršku, ali ne i kazne

Nogometni klub “Zrinjski” imao je probleme zbog svojih navijača. Tokom prethodnih skoro šest godina, Nogometni savez BiH je kaznio “Zrinjski” sa skoro 200.000 konvertibilnih maraka (KM). Kazne su bile zbog propusta u organizaciji utakmice, upotrebe veće količine pirotehničkih sredstava od strane navijača, isticanja političkih poruka i upotrebe megafona.

Na upit BIRN-a BiH o kaznama koje je klub dobio i stavu o ponašanju navijača, iz HŠK-a “Zrinjski” su odgovorili kako je navijačka scena u BiH ista kao u zemljama u okruženju.

“Željeli bismo samo konstatirati kako stereotipi o navijačima u BiH kao desničarima nisu opravdani, bez obzira na činjenicu što navijačke skupine često prati negativna percepcija”, odgovoreno je kratko iz HŠK-a “Zrinjski”.

Prema riječima profesora Marka Doidgea sa Univerziteta Brighton, “Ultrasi” su povezani sa ekstremnim nacionalizmom, a s obzirom na porast desničarskog ekstremizma u Evropi, ne treba čuditi njegov porast među navijačima.

“Važna je stvar kada se UEFA pokuša boriti protiv toga, jer se na njih uvijek gleda kao na autsajdere. Ipak, mislim da je važno da nogometne vlasti UEFA-e kažu šta ne treba činiti, posebno u dijelu rasizma. Postoji crta koju, po mom mišljenju, ne bi trebalo proći”, kaže Doidge.

Prema pravilima UEFA-e, zabranjena je diskriminacija na terenu, a priručnik koji je 2016. izdala FARE mreža, organizacija koja pomaže iskorjenjivanju diskriminacije, navodi da neki od simbola koje ističu navijači “Ultras Zrinjski Mostar”, ili se ti simboli mogu naći na grafitima u Mostaru, predstavljaju simbole mržnje.

Priručnikom su obuhvaćeni simboli Crno sunce, keltski križ, 14/88, svastika, ali i „U“, simbol ustaša, kao oznaka fašističkog pokreta.

Tokom prošle godine, UEFA je kaznila “Zrinjski” sa ukupno 96.000 eura zbog propusta na utakmicama kvalifikacija za Evropsku ligu, između ostalog i zbog nedoličnog ponašanja gledalaca, ubacivanja baklji ili utrčavanja navijača u teren. Iz kluba su tada na zvaničnom Facebook profilu uputili apel “za zajedničku borbu protiv navedenih prekršaja u budućnosti s obzirom na činjenicu da su kazne UEFA-e iz godine u godinu sve rigoroznije”.

Kako kaže Savić, transparente na utakmicama i probleme zbog kojih se “Zrinjski” kažnjava ne postavljaju navijači iz skupine “Ultras”, već pojedinci sa strane. Isto pojašnjenje Savić ima i za brojne grafite postavljene u centru Mostara.

“Momci koji su zaduženi za grafite, oni nemaju veze s tim, to vam dođe neko sa strane i namjerno to uradi da nas ocrni, da nas oblate”, kaže Savić dodajući kako u njegovom kvartu nema niti jedan nacistički znak.

Nacionalni spomenik BiH – mjesto za nekažnjivo crtanje grafita

Nedaleko od kvarta u kome stanuje Savić, u centru Mostara, od kojeg je nekoliko stotina metara udaljen Klub navijača “Zrinjski – Ultras Mostar”, iscrtani su simboli mržnje poput keltskog križa, koji je, osim u potpisu navijača “Zrinjskog”, sastavni dio ispisanih fraza i navijačkih slogana. Osim keltskog križa, ispisani su i znakovi 14/88, svastike, slovo U, te fraze “Mrzim Velež”,“Bit će opet NDH” i “New generation of Ultras”.

Na više mjesta ispisane su fraze protiv antifašista, koji se svake godine tokom posjete Partizanskom groblju suoče s novim grafitima mržnje.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona (MUP HNK) za BIRN BiH su kazali da evidentiraju svako ispisivanje grafita na groblju, ali su za njih počinitelji NN osobe.

“U posljednjem vremenskom periodu nema evidentiranih grafita na Partizanskom groblju”, naveli su iz MUP-a HNK-a.

U vrijeme dvije posjete novinara BIRN-a BiH Partizanskom groblju u septembru i oktobru 2020. godine, na kućici na ulazu u groblje bio je ispisan grafit “Balije u provalije”.

Tokom obilježavanja 70. godišnjice oslobođenja Mostara od fašizma, u februaru 2015. antifašiste je napala grupa od nekoliko osoba bacajući kamenice i vrijeđajući posjetioce. U grupi antifašista tada je bila i novinarka Štefica Galić.

“Vodila sam svoju unuku Veroniku, ona je imala tri godine, išli smo autobusima. Autobusi su ulazili jedan po jedan, i kad je naš autobus ušao, oni su bacali Molotovljeve koktele, kamenice… Ja nisam smjela izići, a imala sam i aparat, nosila sam unuku…”, priča Galić i dodaje kako je tada uslikala one koji su napadali antifašiste.

“Ja sam zumala aparatom glave tih huligana – nisu oni huligani, oni su neonacisti – zumala sam ih da vidim ko su i objavila sam ih na portalu”, govori Galić, dodajući kako je kasnije slala upit policiji, odakle su joj rekli da su trojica napadača privedena.

Na fotografijama novinarke Galić, novinari BIRN-a BiH su iz dva nezvanična izvora identificirali Marka Vidovića, koji u majici s natpisom “hooligans” stoji pored momka koji salutira.

Na pitanje otkud tada prekoputa Partizanskog groblja i šta znači to što je u društvu osobe koja salutira, Vidović nije želio zvanično odgovoriti.

Galić kaže kako su ovakva dešavanja uobičajena svakog 14. februara.

“Oni vam stoje prekoputa, oni već čekaju. Prekoputa Partizanskog navijači ‘Zrinjskog’ imaju svoje nekakve prostorije, i oni već čekaju tu”, priča Galić, dodajući kako napadači “izgledaju sportski, rekla bih da su trenirke uvijek nekakve na njima”.

Iz MUP-a HNK-a su kazali kako su “osobe koje su ometale normalno odvijanje posjete građana Partizanskom groblju pronađene i procesuirane”.

Na dodatni upit o identitetu osoba, iz ovog ministarstva nisu dostavili odgovor.

U BiH ne postoji zakon koji zabranjuje isticanje neonacističkih simbola, ali je izazivanje ili raspirivanje rasne mržnje krivično djelo kažnjivo zatvorom.

Ovom istraživanju doprinio je Michael Colborne iz Kijeva, Ukrajina.