Linkovi

Izdvojeno

update

Nakon odgode vojne vježbe sa Srbijom, Tegeltija pokrenuo postupak smjene Podžića

Ministri odbrane Srbije i BiH, Nebojša Stefanović i Sifet Podžić
Ministri odbrane Srbije i BiH, Nebojša Stefanović i Sifet Podžić

Ministar odbrane Bosne i Hercegovine (BiH) izjavio je u utorak, 5. oktobra, kako vojna vježba Oružanih snaga BiH i Vojske Srbije nije otkazana.

"Vježba je odgođena isključivo zbog epidemiološke situacije. Mali broj naših vojnika je imuniziran i ne želim preuzimati rizik da se veliki broj vojnika zarazi. Čim se epidemiološka situacija popravi, vježbu ćemo normalno realizovati, nema nikakvog razloga za njeno otkazivanje", poručio je ministar Podžić.

Zbog svega je predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltije pokrenuo proceduru smjene ministra Podžića.

Oružane snage BiH i Vojska Srbije planirale su vojnu vježbu održati na Manjači kod Banjaluke od 9. do 16. oktobra ove godine. Ministarstvo odbrane odgodilo je vježbu 4. oktobra.

Nakon što je vježba odgođena, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik zatražio je u utorak, 5. oktobra smjenu ministra odbrane. Kao razlog za smjenu Dodik je naveo "nepoštivanje Ustava Bosne i Hercegovine (BiH)" jer je Podžić otkazao vojnu vježbu Vojske Srbije i Oružanih snaga BiH na Manjači kod Banjaluke.

Komšić i Džaferović: Zahtjev za smjenu Podžića neutemeljen

Nakon Dodikovog zahtjeva, reagovali su i predsjedavajući Željko Komšić i član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović u zajedničkom saopštenju za javnost u kojem navode kako su zahtjevi za smjenu ministra odbrane BiH “neutemeljeni i neopravdani, te predstavljaju neodgovoran izraz politizacije ovog pitanja”.

Džaferović i Komšić ocjenjuju kako je odluka o odgađanju vojne vježbe između Oružanih snaga ViH i Vojske Srbije opravdana.

"Odluka o odgađanju vojne vježbe je razumna i opravdana, ako se ima u vidu trenutna pogoršana epidemiološka situacija. Kao što je podcrtano iz Ministarstva odbrane, predviđena vojna vježba je samo prolongirana i biće realizovana u skladu s odlukom Predsjedništva, kada se za to steknu potrebni uslovi", navodi se u saopštenju za javnost.

Tegeltija smatra da je Podžić prekršio Zakon o odbrani BiH

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija donio je u utorak, 5. oktobra, odluku o smjeni ministra odbrane BiH Sifeta Podžića.

Odluka je uslijedila, kako navode iz Vijeća ministara, "jer je ministar prekršio Zakon o odbrani BiH u načinu rada i odlučivanja", kada je donio odluku o odgađanju vojne vježbe Oružanih snaga BiH i Vojske Srbije.

Odluku o smjeni ministra te imenovanju novog mora potvrditi Parlamentarna skupština BiH, čiji rad, odnosno sudjelovanje u donošenje odluka bojkotiraju političari iz entiteta Republike Srpske nakon što je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH i kriminalizirao negiranje genocida.

Zajednička vježba Oružanih snaga BiH i Vojske Srbije trebala je biti prva poslije ratova devedesetih godina prošlog vijeka.

Odluku o zajedničkoj vojnoj vježbi je prihvatilo Predsjedništvo BiH u novembru prošle godine, dva dana uoči godišnjice parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Podžić je tada rekao da je vježba planirana u okviru regionalne saradnje predviđene Američko-jadranskom poveljom (Inicijativom A5).

Povelja označava strateško partnerstvo država članica sa ciljem integracija u evropske političke, ekonomske, bezbjednosne i odbrambene institucije.

Američko-jadransku povelju osnovale su 2003. Albanija, Hrvatska, Makedonija i SAD kako bi se pomoglo državama koje teže da se pridruže NATO savezu.

Bosna i Hercegovina i Crna Gora su se zvanično pridružile Povelji 2008, dok je Srbija dobila status posmatrača.

Saradnja Oružanih snaga BiH i Vojske Srbije do sada je bila najviše izražena u oblasti edukacije i školovanja vojnog kadra.

See all News Updates of the Day

Njemačka održava izbore u februaru. Strahuje se da politička previranja ugrožavaju pomoć Ukrajini

Njemački kancelar Olaf Scholz na pozornici tokom predizbornog sastanka za evropske izbore Socijaldemokratske partije (SPD) u Leipzigu, u istočnoj Njemačkoj, 1. juna 2024.
Njemački kancelar Olaf Scholz na pozornici tokom predizbornog sastanka za evropske izbore Socijaldemokratske partije (SPD) u Leipzigu, u istočnoj Njemačkoj, 1. juna 2024.

Glavne političke stranke Njemačke složile su se da održe opće izbore u februaru nakon kolapsa vlade vladajuće koalicije ranije ovog mjeseca.

Glasanje bi moglo imati velike implikacije na ukrajinsku vojnu pomoć – u trenucima dok se Evropa priprema za drugi mandat novoizabranog predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trumpa.

Nijemci će izaći na birališta 23. februara nakon raspada trostranačke koalicione vlade prošle sedmice. Kancelar Olaf Scholz rekao je da će se ponovo kandidovati kao kandidat socijaldemokrata.

Ali glavni opozicioni demokršćani imaju veliku prednost u anketama. Njihov vođa, Friedrich Merz, zalagao se za brže izbore.

„Dozvolite mi da podsjetim sve da nemamo savezni budžet za 2025. godinu”, rekao je Merz.

Trostranačka vladajuća koalicija raspala se nakon neslaganja oko podizanja novog duga za finansiranje budžeta za 2025. godinu, uključujući pružanje vojne pomoći Ukrajini.

Berlin je drugi najveći donator vojne pomoći Kijevu nakon Sjedinjenih Država, izdvojivši oko 11 milijardi dolara od invazije Rusije u februaru 2022. Odlazeća vlada planirala je smanjiti tu pomoć na nešto više od četiri milijarde dolara sljedeće godine.

„Loš je trenutak za Ukrajinu, loš je za Evropu. To znači da će Njemačka biti zaokupljena sobom nekoliko mjeseci prije nego što budemo imali novu vladu”, kaže Mattia Nelles iz Njemačko-ukrajinskog biroa.

Izbori će se održati samo nekoliko sedmica nakon inauguracije Donalda Trumpa za sljedećeg američkog predsjednika.

„Najgori slučaj kojeg se mnogi plaše u Berlinu i Kijevu, nova Trumpova administracija koja preuzima vlast u januaru, a zatim smanjuje ili ukida pomoć Ukrajini, prisilit će njemačku vladu, Scholzovu vladu sa sadašnjim parlamentom, da poveća finansiranje Ukrajine”, rekao je Nelles.

Također nije jasno šta bi predstojeći Trumpov mandat moao značiti za širu evropsku sigurnost – uključujući raspoređivanje američkih snaga i opreme, poput raketnih sistema dugog dometa Tomahawk, kaže analitičarka Marina Miron.

„Ono što bi se još moglo preokrenuti je postavljanje [američkih] Tomahawksa u Njemačku. Dakle, imamo prilično situaciju u kojoj bi, recimo, Trump mogao slijediti antiglobalističku agendu i natjerati zemlje NATO-a da ulože više svog BDP-a u odbranu”, kaže Miron iz King's koledža u Londonu.

Evropa je zamrznula oko 200 milijardi dolara ruske imovine nakon invazije Moskve na Ukrajinu. Kamata se koristi za finansiranje oružja za Kijev. Neki tvrde da je vrijeme da se u potpunosti zaplijeni imovina.

„Evropa sjedi na ratnoj blagajni od 200 milijardi američkih dolara zamrznute ruske imovine. I mislim da će dolazeća Trumpova administracija potaknuti Evropljane da idu dalje. I to je dobrodošla vijest sa ukrajinske strane – da ne daju samo zajmove i kredite na osnovu zamrznute ruske imovine, već da krenu u konfiskuciju imovine. I to je svakako nešto što mnogi u Njemačkoj također podržavaju”, kaže Nelles.

Kancelar Scholz je nadgledao nemačke napore da okonča oslanjanje na jeftinu rusku energiju. Ali analitičari kažu da je to dovelo do inflacije i potkopalo povjerenje u najveću evropsku ekonomiju.

U isto vrijeme, analitičari kažu da se Njemačka bori da prevaziđe decenije nedovoljnog ulaganja u svoje oružane snage – nešto što će sljedeća vlada morati riješiti.

Blinken obećao jaču podršku Ukrajini do Trumpovog ulaska u Bijelu kuću

Blinken tokom konferencije za novinare u NATO sjedištu u Briselu.
Blinken tokom konferencije za novinare u NATO sjedištu u Briselu.

Američki državni sekretar Antony Blinken uvjeravao je NATO u srijedu da će Bidenova administracija pojačati svoju podršku Ukrajini u periodu prije povratka Donalda Trumpa na mjesto predsjednika i da će u to vrijeme pokušati ojačati savez.

Na sastanku sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom u Briselu, Blinken je također rekao da raspoređivanje sjevernokorejskih trupa da pomognu Rusiji u ratu u Ukrajini „zahtijeva čvrst odgovor”.

Novoizabrani predsjednik Trump, koji je doveo u pitanje američku vojnu podršku Ukrajini, kaže da će brzo okončati ruski rat, ali ne govori kako, izazivajući zabrinutost među saveznicima SAD-a da bi mogao pokušati natjerati Kijev da prihvati mir pod uslovima Moskve.

Biden napušta funkciju 20. januara.

Blinken je nakon sastanka s Rutteom u sjedištu Alijanse rekao da su razgovarali o tekućoj podršci Ukrajini, dok ruske snage ostvaruju dobitke na istočnim linijama fronta, te o poslu koji NATO mora obaviti na jačanju svoje odbrambene industrijske baze.

Odlazeća američka administracija bi „nastavila da podupire sve što radimo za Ukrajinu” kako bi osigurala da se može efikasno boriti sljedeće godine ili pregovarati o miru s Rusijom sa pozicije snage, rekao je on.

Biden će „iskoristiti svaki dan da nastavi da radi ono što smo radili u protekle četiri godine, a to je jačanje ovog saveza”, rekao je Blinken.

Govoreći o raspoređivanju sjevernokorejskih trupa za podršku Rusiji, Blinken je rekao novinarima da su odnosi Moskve i Pjongjanga „dvosmjerna ulica” i da postoji „duboka zabrinutost oko toga šta Rusija radi ili može da radi na jačanju kapaciteta Sjeverne Koreje”, uključujući njen nuklearni kapacitet.

Rutte je rekao da „Rusija nije pobijedila” u Ukrajini, koju je napala u februaru 2022.

„Očigledno je da moramo učiniti više kako bismo bili sigurni da Ukrajina može ostati u borbi i biti u stanju da što više odbije ruske napade i spriječi (predsjednika Vladimira) Putina da bude uspješan u Ukrajini”, rekao je.

Biden i Trump sastaju se danas Bijeloj kući

Trump - Biden
Trump - Biden

Donald Trump i Joe Biden, novoizabrani i odlazeći američki predsjednici sastaju se u srijedu u Bijeloj kući – nedjelju dana pošto je republikanski kandidat i bivši šef države osvojio potreban broj elektorskih glasova za drugi predsjednički mandat.

Njihov susret tumači se kao jedan od neformalnih koraka u tranziciji političke vlasti, koju će Trump formalno preuzeti 20. januara 2025. nakon inauguracione ceremonije.

Tako će Trump, prije nego što formalno preuzme vlast, kratkotrajno boraviti u predsjedničkoj rezidenciji i to na Bidenov poziv.

Susret se organizuje nakon poruke odlazećeg predsjednika da će omogućiti nesmetanu tranziciju vlasti.

Biden je naglasio značaj saradnje sa Trumpom, njegovog prethodnika i nasljednika na predsjedničkoj funkciji. Svrha je, kako je ukazao, da zemlja ostane ujedinjena u vremenima izazova.

Bidenova pozivnica važi i za Trumpovu suprugu – buduću prvu damu Sjedinjenih Država Melaniju Trump.

Sve to dešava se u okviru tranzicije političke vlasti, procesa tokom kog novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Država preuzima administraciju od svog prethodnika. Proces treba da bude okončan do formalnog preuzimanja dužnosti izabranog predsjednika – kada nova administracija stupa na dužnost.

Konkretan slučaj posebno zanimljivim čini to što sličan susret Trumpa i Bidena poslije izbora 2020. nije upriličen. Trump je poslije poraza prije četiri godine iznosio neutemeljene tvrdnje da su izbori pokradeni u korist Bidena i demokrata.

Tada je napustio Washington i nije prisustvovao Bidenovoj inauguraciji. Time je postao prvi predsednik koji je to učinio poslije Andrewa Jacksona koji je 1869. izbjegao inauguraciju Ulyssesa Granta.

Voditelj Fox Newsa vodiće Pentagon, a Musk i Ramaswamy „Sekretarijat za efikasnost vlade”

Američkog predsjednika Donalda Trumpa intervjuiše Pete Hegseth u Bijeloj kući u Washingtonu, 6. aprila 2017. (Foto:REUTERS/Kevin Lamarque)
Američkog predsjednika Donalda Trumpa intervjuiše Pete Hegseth u Bijeloj kući u Washingtonu, 6. aprila 2017. (Foto:REUTERS/Kevin Lamarque)

Novoizabrani predsjednik SAD Donald Trump nastavio je da popunjava ključne pozicije u svojoj drugoj administraciji, uglavnom birajući saradnike i saveznike koji su ga najsnažnije podržavali tokom kampanje za ovogodišnje predsjedničke izbore.

Trump je u utorak rekao da će imenovati voditelja televizije Fox Newsa Petea Hegsetha za sekretara za odbranu.

„Pete je jak, pametan i istinski vjeruje u Ameriku na prvom mjestu. Sa Peteom na čelu, američki neprijatelji su upozoreni - naša vojska će biti ponovo izvanredna i Amerika nikada neće popuštati”, poručio je Trump u saopštenju.

Hegseth je veteran Nacionalne garde i služio je, kako se navodi na njegovom websiteu, u Afganistanu, Iraku i Zalivu Gvantanamo na Kubi. Hegseth je naveo da je napustio vojsku 2021. godine nakon što je označen ekstremistom u vojnim snagama koje ga više nisu željele.

„To mišljenje je bilo obostrano - ja nisam više želio tu vojsku”, napisao je Hegseth u svojoj knjizi The War on Warriors: Behind the Betrayal of the Men Who Keep Us Free.

Napisao je i da budući predsjednik SAD mora da radikalno „izmijeni lidere Pentagona da bi nas pripremio da branimo našu naciju i porazimo naše neprijatelje”.

„Treba otpustiti mnogo ljudi”, napisao je Hegseth.

Ukoliko mu bude potvrđeno imenovanje u Senatu, mogao bi da ispuni Trumpovo obećanje da će otpustiti generale koje je optuživao za sprovođenje progresivne politike kada je riječ o manjinskoj i rodnoj raznolikosti, koju su osuđivali konzervativci.

Musk i Ramaswamy zaduženi za efikasnost vlade

Tramp je takođe rekao da je imenovao milijardera Elona Muska i bivšeg rivala u trci za republikansku predsjedničku kandidaturu Viveka Ramaswamyja da vode „Sekretarijat za efikasnost vlade” ili „DOGE”.

Taj sekretarijat ne postoji, već će Musk i Ramaswamy raditi van vlade i pružati „savjete i smjernice”, naveo je Trump na svojoj društvenoj mreži, prenosi AP. Najavio je da će Musk i Ramaswamy sarađivati sa zvaničnicima Bijele kuće na „strukturnim reformama velikog obima”.

Vivek Ramaswamy i Elon Musk (Foto: ANDREW CABALLERO-REYNOLDS and Alain JOCARD/AFP)
Vivek Ramaswamy i Elon Musk (Foto: ANDREW CABALLERO-REYNOLDS and Alain JOCARD/AFP)

„Ta dva izvanredna Amerikanca otvoriće put mojoj administraciji da razmontira vladinu birokratiju, ukine pretjerane propise, smanji nepotrebne troškove i restrukturira federalne agencije”, rekao je Trump i dodao da će njihov rad biti završen do 4. jula 2026. godine, i da će manja i efikasnija vlada biti „poklon” zemlji na 250. godišnjicu potpisivanja Deklaracije nezavisnosti.

S obzirom na to da nije riječ o stvarnoj vladinoj agenciji, još nije poznato kako će funkcionisati.

Ovim imenovanjima Trump je nagradio dvojicu pristalica iz privatnog sektora. Musk je vlasnik Tesle, X-a i SpaceX-a, a Ramaswamy je osnivač jedne farmaceutske kompanije.

Musk je također dao desetine miliona dolara za Trumpovu kampanju i govorio na njegovim mitinzima. Skraćenica za sekretarijat - DOGE - poklapa se sa imenom kriptovalute Dogecoin koju Musk promoviše.

Bivši šef obavještajnih službi na čelu CIA, kongresmen sa Floride savjetnik za nacionalnu bezbjednost

Trump je prethodno imenovao bivšeg direktora Nacionalnih obaveštajnih službi Džona Ratcliffea za direktora Centralne obavještajne agencije (CIA).

Ratcliffe, bliski Trumpov saveznik, bio je direktor obavještajnih službi na kraju prvog mandata novoizabranog predsjednika.

Na tu poziciju je potvrđen u maju 2020. godine, osam mjeseci prije nego što je Trump napustio položaj. Nije ga podržao ni jedan demokrata u Senatu. Ratcliffe je bivši kongresmen i sekretar za pravosuđe Texasa.

Demokrate i bivši obavještajni zvaničnici su ga optuživali da je skidao oznaku povjerljivo sa obavještajnih podataka da bi Trump i njegove republikanske pristalice mogli da napadaju političke protivnike, uključujući i Joea Bidena, Trumpovog protivkandidata na izborima 2020. Ratcliffe je to demantovao.

Guvernerka Južne Karoline na čelu sekretarijata zaduženog za imigraciju

Za sekretaricu za unutrašnju bezbjednost, Trump je imenovao guvernerku Južne Dakote Kristi Noem.

Arhiv - Guvernerka Južne Karoline Kristi Noem i novoizabrani predsjednik Donald Trump na mitingu u Pennsylvaniji (Foto: AP/Matt Rourke)
Arhiv - Guvernerka Južne Karoline Kristi Noem i novoizabrani predsjednik Donald Trump na mitingu u Pennsylvaniji (Foto: AP/Matt Rourke)

Trump je u saopštenju naveo da je Noem „bila prva guvernerka koja je poslala vojnike iz Nacionalne garde da pomognu Texasu da se bori protiv Bidenove pogranične krize”.

Noem je poznata u konzervativnim krugovima. Bivša članica Kongresa, iskoristila je dva mandata na položaju guvernerke male države da zauzme istaknutu poziciju među republikancima.

Ako njena kandidatura bude potvrđena u Senatu, biće na čelu agencije koja će biti u centru sprovođenja Trumpovih imigracionih planova i obećanja da će pokrenuti masovnu deportaciju ilegalnih imigranata. Procjenjuje se da je u SAD-u 11 miliona ilegalnih imigranata.

Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost ima 260.000 zaposlenih, a formiran je poslije terorističkih napada 11. septembra i ima niz odgovornosti.

RS treba da se pomiri da je BiH mjesto u EU, kaže profesor Steven Van Hecke

RS treba da se pomiri da je BiH mjesto u EU, kaže profesor Steven Van Hecke
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:38 0:00

Brisel i dalje vidi napredak BiH na europskom putu, iako zemlja treba drugu vrstu političara, kaže u intervjuu za Glas Amerike Steven Van Hecke, profesor europske politike s Univerziteta u Belgiji. Naglašava da su nezavisno pravosuđe i borba protiv korupcije problemi koje prve treba riješiti.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG